Zb. gozdarstva in lesarstva, L. 19, št. 1, s. 225 - 234, Ljubljana 1981 UDK 631.4:630 * 233 ISPITIVANJE POGODNO3TI ZA REKULTIVACIJU BOKSITNOG JALOVIŠTA I CRVENOG MULJA U LABORATORIJSKIM USLOVIMA X XX Dženana BISIC-HAJRO , Miroslava MARKOVIC IZVOD U ovom radu dati su rezultati istraživanja mogu6nosti koriš- tenja boksitnog jalovišnog materijala i crvenog mulja.Istraži- vanje je obavljeno u laboratorijskim uslovima sa oglednem kulturam jari ječam. ABSTRACT In this paper we·_rpresent results of investigation possibilitys applicatio:qbarren of the bouxite mine and red mud.Investiga- tion has done in laboratory conditions wherw experimental cultur~ was spring barley. UVOD Eksploatacija boksitne rudače i drugih ruda otvorenim kopovi- ma dovodi do smanjenja produktivnih i ~ovecanja neproduktiv- nih površina. Bilo da se radi o otkopnom prostoru ili o odlo- ženom jalovišnom materijalu javlja se problemu iznalaženju načina korištenja ovih površina.U tu svrhu primjenjuju se različite mjere kojima se ove, sada neproduktivne površine, ponovno osposobljavaju za bilo kakvu proizvodnju.Obzirom na šarolikost koja postoji u hemijsko-fizičkim osobinama i tok- sičnosti pojedinih supstrata primjenjuju se i različite mjere sa više ili manje uspjeha. Agrotehničke mjere, koje prethode gajenju kulturnog bilja, mogu se ili direktno primjenjivati na supstratu ili da one dolaze nakon prethodno izvedenih nekih melioracijskih zahvata. x Doc,dr,poljoprivrednih nauka,Poljoprivredni fakultet Sarajevo, Zagrebačka 18 xx Asist.mr poljoprivrednih nauka, Poljoprivredni fakultet Sarajevo, Zagrebačka 18 225 Radi neizvjesnosti o ishodu primjenjenih mjera,koje zahtjevaju i znatna ulaganja, prethodno se vrše laboratorijska ili polj- ska istraživanja kqjim se traže načini rekultivacije pojedinih supstrata.Radi aktuelnosti problematike rekultivacije oštece- nih površina ovom problemu u posljednje vrijeme posvecuje se sve više pažnje. Naša istraživanja predstavljaju pokušaj da u laboratorijskim uslovima utvrdimo mogucnost prirojene nekih agrotehničkih mjera na dva supstrata iz boksitnih jalovišta kao i na sup- stratu crveni mulj iz tvornice glinice sa oglednom kulturom jari ječam. MATERIJAL I METOD RADA Ogled je postavljen u loncima u laboratorijskim uslovima a obavljen je u proljece 1981 godine. Iz boksitnih jalovišta-Vlasenica korištena su dva supstrata koja se razlikuju po teksturnom sastavu.To su supstrat I ( težeg teksturnog sastava) i supstrat II ( pjeskovita va- rijanta ovog supstrata).Pored ova dva supstrata u ogledu je korišten i crveni mulj iz tvornice glinice ( supstrat III). Neka svojstva navedenih supstrata data su u tabelama broj l i 2. Hemijska svojstva supstrata __________________________________________________ tab._l pH % Pristupačni mg/loo Supstrat H2o nKCl erg.mat. P205 K20 ------------------------------------ ----------------- I boksitna jalov. 8,3o 7,2o o,12 1,00 7,lo II boksitna jalov. 7,o5 6,oo 0,06 1,75 6,5o III crveni mulj 9,6o 8,7o o,17 > 30,00 4-o,oo -------------------------------------------------------- 226 g. Teksturni sastav tab. 2 ------- -------------- Sad.ržaj čestica u % teksturna· Supstrat 2-0,06 mm 0,06-0,002 min< 0,002mm oznaka pijesak prah glina ----------------------------------------------- I boksitna jalovina II boksitna jalevina 27,38 75,90 28,47 lo,14 44,15 13,96 ilovasta glinuša ilovasta pjeskulja --------------------------------·-------------- Na ovira supstratima, u cilju popravkenjihovih hemijskih ili fizičkih svojstava, upotrebljeni su treset, treset sa Cao, CaO, NPK djubrivo.Kod kombinacija sa NPK djubrivom korištena je fo~mulacija lo:2o:3o u količini 3 t/ha.Za treset doza de kretala od 5o-loo t/ha, a kod CaO 2 ~/ha. Svaka kombinacija, kao i kontrola, radjeha je utri ponavlja- nja. Nakon miješanja sa supstratom u lonce je zasijano 5o zrna ječ­ ma rane holandske sorte čija je energija klijanja i klijavost bila 98 %. Po nicanju broj biljaka je reduciran na 5 po posudi. Utoku ogleda od.ržavana je stalna vlažnost supstrata koja se kretala od 8-26 %, ovisno o teksturnom sastavu supstrata i primjenjenom sredstvu što je utvrdjeno na početku ogleda. Za vrijema ogleda takodje su obavljan1a i odredjena fenološka opažanja nadzemnog i podzemnog dijela ogledne kulture. Po završetku ogleda obavljena su istraživanja hemijskih svojstava upotrebljenih supstrata. REZULTATI ISTRAŽIVANJA a. Fenološka opažanja Fenološka opažanja navedena su u tabeli 3. 227 FENOLOŠKA I DRUGA OPAŽAEJA .::ab.3 Supstrat/ ___ Broj----~roj--Visina-Klasa---Dužina ______________________________________________________ _ varija.nta isklij. list. biljke nje u% korjena. · t..:> t..:> 00 bilja.ka u cm. u cm. D o d a. t n a o p a ž a n j a --------------u%----------------------------------------------------------------------------------- I/l kontrola 92 3 21,8 - 15,8 Supstrat je po površini zagladjcn so. pukotina.ma/u ;2·cao 84 3 /3 treset 96 3 /4 treset + 96 3 CaO /5 NPK 98 6 II{ kontrola 7o 3 /2 CaO 68 2 /3 treset 9o 2 /4 treset+ 80 2 6a0 III /1 kontrola ~,8 /2 treset 64 /3 NPK 86 21,3 - 21,2 - 22,2 - 31,2 26,6 5,o - 4,5 - 15,5· - 16,6 - 3 17,1 18--,-o--·· 22,5 29,5 5,o 4,o 9,o 13,l suhom stanju/,zbijen. Korjenov sistem je veoma povezan sa_su12stratom_i_teško_se_u_suhom_stl!.nju_odvaj_a. ____ _ Su12strat ši~ zMJen.2._ll:li_manj_e_ne~o_kod_kontrole. ___ _ Supstrat izgleda rahlije i kada je u suhom stanju.Po- vršina-je neravna od grudica trcseta.Korjen se dob:l:o od-Vaja_ od_ suEstrata. Bil,ill:e _dobro_ iz!!ileda,ilu. ________ _ Supstrat je rahliji od prethodnog, korjen se h.ko odva.- ja,biljke dobro izgledaju i ne uočavaju se vece razlike u_odnosu_na var.3 __________________________________ _ Supstr~t veoma tvrd i zbijen,korjen se teško odvaja,a biljke_iz!!iledaju_dobro. ____________________________ _ Zbijeni_Eijesak.2._slab_rast_biljaka.2.listovi_svjetlo_zel. Teže podnosi sušu i od kontrole.Prema dnu posude nešto vlažnije_i_rahliJe.2.biljke_slabo_razvijene. _________ _ Veoma_rahloibiljke_normalno_iz~ledaju.2.tamno_zelene_boje . Veoma rahlo i rasipa sesa dosta korjenove mase. bi~j- ke_dobro_iz~let!Ju. ________________________________ _ Ponlhk odmah sEsušen Kod poja.ve prvog lista dolazi do nar;lo;:; sui'.ienja. Biljke su ima.le porast od::; cm.izglečal8 su dobro, a ond~ je došlo do naglog sušenja. Rezultati fenoloških opažanja pokazali su da su različiti tretmani pokazali i različit efekat. Na svim supstaatima i kombinacijama, uključujuci i kontrolu· dobio se relativno visoki procenat nicanja, dok su se kod drugih fenoloških pokazatelja javile razlike u zavisnosti od tretmana. Na supstratu I (boksitno jalovište težeg teksturnog sastava) varijanta 2, i pored nešto nižeg procenta nicanja i visine bi~j ljaka,.pokazala je poboljšanje u razvoju korjenovog sistema, a varijanta 3 (sa dodatkom treseta) reagovala je vecim procentom nicanja dok su broj l~stova i visina ostali približni kontroli, a korjenova masa se uvecala kako u odnosu na kontrolu tako i na varijantu sa CaO (2).Varijanta 4 (treset + CaO) dala je dobar % izniklih biljaka a visina i korjenova masa, u odnosu na prethodne tri varijante, se povecala mada je broj listova ostao nepromjenjen.Varijanta broj 5 u kojoj je upotrebljeno samo mineralno djubrenje pokazala je najbolje rezultate u od- nosu na ostale kombinacije tako da smo kod ove varijante dobili i 26 % isklasalih biljaka. Na supstratu II ( pjeskovita varijanta boksitnog jalovišnog materijala) varijanta 2 sa CaO pokazala je nepovoljnije rezul- tate od svih ostalih varijanti uključujuci i kontrolu.Varijant„a sa tresetom povecala je procenat izniklih biljaka, pokazala povecanje rasta biljaka a takodje i povecanje korjenove mase u odnosu na kontrolu.Kod varijante 4,· sa tresetom i CaO, proce- nat izniklih biljaka jemanji~ odnosu na prethodnu varijantu, broj listova je ostao isti a visina biljaka se povecala.Korje- nova masa je znatno veca nego kod kontrole i ostalih varija.nti na ovom supstratu.Na supstratu II nismo imali pojave klasanja. Na supstratu III (crveni mulj) procenat izniklih biljaka sepo- vecavao sa primjenom sredstava za rekultivaciju.Na ovom supstra- tu primjenjeno je dodavanje treseta (varijanta 2) i NPK djubre- nje (varijanta 3). Utvrdjeno je da je kod kontrole došlo do pojave naglog sušenja na samom početku nicanja ogledne kulture (klijanci su djelovali sprženo).Kod varijante 2 rano se javljao prvi listi nakon 229 njegove pojave dolazilo je do naglog sušenja.Kod primjene NPK djubriva iznikle biljke su dostigle visinu do tri cm nakon čega su ione počele da se suše. Utoku ogleda održavana je ujednačena vlažnost supstrata sva- kodnevnim kontrolnim mjerenjima te dodavanjem izgubljene koli- čine vode.Upijanje dodatih količina vode, naročita ako je gubi- tak bio veci,bilo je kod supstrata I otežano dok je kod supstra- ta II primjeceno i zadržavanje vode po površini. Brzina upijanja vode ovisila je o supstratu i primjenjenom sredstvu.Kod supstrata III nije bilo problema sa upijanjem vode. Dodavanje organske materije u obliku treseta uticalo je na rah- ljenje supstrata (kod supstrata I), te poboboljšanje svojstava pjeskovitog supstrata ( povecanje sadržaja vlage). ~~!~~raživanje hemijskih svojstava supstrata nakon ogleda Nakon završenog ogleda obavljena su istraživanja nekih hemijek skih svojstava supstrata čije rezultate navodimo u tabeli 4. Istraživanja su obavljena samo kod supstrata I i II dok je na supstratu III ogled prekinut. Hemijska svojstva supstrata nakon ogleda ___________________________________________________ taQA_4 Supstrat/ pH '/, Pristupačni mg/loo g varijanta H20 nKCl org.mater. P2o2 i 2o ------------- ----- I/1 kontrola 8,25 7,15 o,12 2,oo 9,o5 /2 CaO 8,45 7,6o o,12 l,oo 8,7o /3 treset 7,3o 6,4o 4,43 l,9o 12,lo /4 treset + CaO 7,3o 6,5o 3,63 3,oo 9,9o /5 NPK 7,3o 6,7o o,lo 9,9o 18,30 II/1 kontrola 7,45 6,75 o,oo 1,30 3,65 /2 CaO 8,60 8,20 0,02 1,35 3,35 / 3 treset 6,65 6,lo 6,ol 2,5o 5,lo /4 treset + CaO 6,85 6,35 6,7o 2,35 5,2o ----------------------------- ---------- 230 Na osnovu rezultata istraživanja he• ijskih avojstava supstrata nakon ogleda vidi se da je došlo do nekih pronjena kao rezultat primjene odgovarajucih sred.stava za rekultivaciju.Te promjene se odnose na reakciju supstrata, aadržaj organske materije, te sadržaj pristupačnih hranjiva. Dok kod kontrole na supstratu I pH vrijednost u H2o iznosi 8,25 i 7,15 u nlCCl, po dodatku sredstava za rekultivaciju reakcija se k:rece od 7,30-8,45 (pH u H2o) odnosno 6,4o-7,6o (pH unKCl). Pove6anje rekcije u odnosu na kontrolu utvrdjeno je·kod vari- jante sa CaO, a najve6e smanjenje kod varijante sa tresetom ( radi kisele reakcije treseta). Na supstratu II (pjeskovita varijanta jalovišnog materijala) variranje ovih vrijeaosti je vece.Kod kontrolne parcele pH u H20 iznosi 7,45 a u nKCl 6,75, a kod ostalih varijanti varira od pH u H2o 8,60 i pH u nKCl a,20 kod varijante sa cao do 6,65 (pH u H2o) i 6,lo(pH u nKCl) kod varijante aa tresetoa. Sadržaj organske materije ,u odnosu na kontrolu, na oba $upstra- ta povecan je kod varijanti sa treseto•• Povečanje pristupačnih hranjiva utvrdjeno je kod v~ijante sa NPK djubrivom. ZAKLJUČCI Ogled sa primjenom sredstava za rekultivaciju na boksitno• ja~ lovišnom supstratu i crvenom mulju,postavljen u laboratorijskim uslovima pod kulturom ječma, dao je odredjene pozitivne rezul-· tate. Posmatranjem ogledne kulture te analizon supstrata na kraju ogleda ustanovljene au promjene izmedju varijanti u ogledu. Supstrat broj III (crveni mulj) i pored nekog efekta, utvrdje- nog posmatranjem ogledne kulture,nije dao rezultate koji bi ukazivali na praktičnu primjenu crvenog mulja kao ~istog supsif.ra- ta.Pre• a podacima ranijih istraživanja mogao bi da posluli kao supstrat samo u mješavini sa tlom uz dodavanje nekog od rekulti- vatora,ili da se primjeni neki od postupaka eliminacije sode u samoj tvornici glinice. Primjeniena sredstva (CaO,treset,treset + CaO i NPI:) na aup- 231 stratima I i II dala su odredjene efekte,Svako od primjenje- nih sredstava izazvao je neke promjene u supstratu, I pored m·:mjih ra:olika utvrdjenih fenološkim opažanjima na oc_:lednoj ::ulturi ističe se vo.rijanta 5 ( sa NPK) na supstra- tu I kod '.:oje je jedi no ogledna kultura dostigla fenofazu kla- sanja.Obz Lrom da se primjenom ostalih sredstava poboljšavaju neka hemijska odnosno fizička svojstva supstrata vjerovatno bi kombinacija ovih mjera, što je predmet naših daljih istraživaB nja,dala zadovoljavajuce rezultate to jest poboljšanje osobina supstrata i postizanje odredjenih prinosa što je i krajnji cilj ovakvih istraživanja, Rezultati fenoloških opažanja te istraživanje hemijskih svoj- stava supstrata pokazala su da supstrat I pruža povoljnije uslove za uzgoj ogledne kulture od supstrata II. Konačni zaključak svodi se na tvrdnju da se boksitni jalovišni materijal ( Vlasenica),na osnovu naših laboratorijskih ogleda može direktno koristiti kao supstrat za rekultivaciju, dok kod crvenog mulja to nije moguce, LITERATURA Hani c, E.,6 a to vi c,F,(1978):Mogucnosti korištenja crvenog mulja u poljoprivredi.Zemljište i biljka vol 27, ,No 1-2 Mar k o vi 6, M. (1981):Ispitivanje različitih količina crvenog mulja i vlage u pseudogleju i skeletnem zemljištu na klijavost semena važnijih njivskih kultura.Magistarski rad, Polj,fak,Sarajevo Res u 1 o vi 6, H.,V 1 ah in i c,M.,P e ti je vi 6,0., Bi si 6-H a j r o, Dž,(1976):Problemi istra- živanja i melioracije skeletnih zemljišta. V Kongres JDPZ ,Sarajevo Sred oje vi 6,I,(1977):0šte6enje zemljišta i problemi rekultivacije u rudnicima boksita Vlasenica, Simpozij"Ošte6enje zemljišta i problemi njegove zaštite" Tuzla 232 SUMMARY THE INVESTIGATION OF BARREN OF THE BOUllTE MINE AND RED MUD POSSIBILITY .FOR RECULTIVATION IN LABORATORY CONDITION Dženana BISIC-HAJRO,Miroslava MARKOVIC Poljoprivredni fakultet Sarajevo In our paper we list results of investigations,wich we have discoverd in laboratory's conditions.As a substrate for recul- tivation we havw used two kinds barren of the bouxite mine with different texture,and red mud. Asa material for a recultivation we used peat, CaO,peat + CaO, NPK fertilizers. Experimental culture was spring barley. During the experiment we have done some phenological and other opservations.On the beginning and on the and of experiment we made some investigations of chemical propertic of substrata. We have find that substrat III ( red mud) can not,besides some small differences between varianta' in experiment,make conditions for normal growing and developing of experimental culture, so it is excluded aut of experiment. Barren of the bouxite mine gives some effects, so it influ- ented on change ~H,depending of using material,increasing of c content of organic material in variant With peat,and increasing content of P2o5 and K2o in varianta with fertilizer. On the base of this results and pHenological observations we concluded that substrat I (barren of the bouxite mine) with more fine texture givs better conditions for experimental cul- ture growing than substrat II ( sand variant). Each of applied materiala have done unique effect,and probably combinatign between some of them,would give the best result, what will determinate in next investigations. 233 Zb. gozdarstva in lesarstva, L. 19, št. 1, s. 235 - 252, Ljubljana 1981 UDK 631.4 METODE '.rEHNIČKE I AGROBIOLOŠKE IlJo~lCULTIVACIJE JALOVIBTA I DEPONIJA POVRŠINSKIH KOPOVA Aleksandar Kukin, Vladimir Hadžic,Imre IJiolnar,Hadežda Milojkovi6 IZVOD Uradu je prikazan model rekultivacije jednog teškog zemljišta u čijoj se podini nalaze isključivo šajunkovito-pes- koviti sedimenti nepodobni za formiranje zemljišta nakon eksplo- atacije uglja u površinskom kopu. Primer modela prikazuje način izvodjenja tebničke a agrobiološke rekultivacije buduceg povr- šinskog kopa uglja. ABSTRACT The paper revies a model of recultivation of a heavy soil ty:pe the substrate of which is comprised exclusively of pebbly - sandy sediments which are unsuitable for the generation of soil after strip mining. The model illustrates a method of tecbnical and agrobiological recultivation of a future strip mine •. lNOD Utoku i nakon eksploatacije u površinskmm kopovima ili izgradnje raznih objekata neophodno je preduzeti mere rekul- tivacije zemljišta zbog nemogu6nosti da se obezbedi prvobitni sklop, kako soluma, tako i jalovine ispod njega, a što sve ima za po~ledicu izmenjene uslove za biljnu proizvodnju. S tim u vezi proizilazi i potreba za rekultivacijom i stvaranjem novog soluma koji 6e imati povoljne uslove za budu6u biljnu proiz- vodnju. Red.Prof.dr Aleksandar Kukin, Docent dr Vladimir Hadži6, Vanr.Prof.dr Imre Molnar, Docent dr Nadežda Milojkovi6, Poljopriv- redni fakultet,Institut za ratarstvo i povrtarstvo, Novi Sad, Akademska 2. 235