KRALJEVINA JUGOSLAVIJA UPRAVA ZA ZAŠTITU Klasa 47 (6) INDUSTRISKE SVOJINE Izdan 1. Maja 1930. PATENTNI SPIS BR. 7028 Dr. Ing. Hugo Junkers, profesor, Dessau, Nemačka. Spojnica sa tečnošću, kod koje se obrtni moment prenosi statičkim pritiskom jedne tečnosti. Prijava od 30. aprila 1929. Važi od 1. oktobra 1929. Traženo pravo prvenstva od 29. maja 1928. (Nemačka). Poznata je upotreba regulišućih naprava za'lpromenu zaostajanja (Schlupf) kod spojnica, kod kojih se obrtni moment prenosi statičkim pritiskom jedne tečnosti. Članovi spojnice, izvedeni primerice kao članovi klipnih ili zupčaničkih crpki, dejstvuju kod zaostajuče spojnice kao crpka, koja crpe tečnost iz spojnice jednim vodom (pritisni vod) preko regulišučeg člana napolje, a istovremeno privodi se spojnici odgovarajuća količina tečnosti drugim jednim vodom (šišajući vod). Obzirom na troškove, prostor i težinu, trebalo bi ove vodove napraviti sa što manjim prečnikom. Ovakvi uski vodovi imaju taj nedostatak, da oni i u slučaju kad je regulišući član potpuno otvoren pa prema lome postoji najmanji otpor za prolaz tečnosti kroz spojnicu predstavljaju samim tim uskim prečnikom takav otpor za prolaz tečnosti, tako da nije uvek moguće regulisanje zaostajanja do niskog broja obrtaja pogonjenog dela kao što se to traži; isto tako nije uvek moguće regu-lisanjem zaostajanja dovesti do potpunog mirovanja pogonjeni deo. Cilj ovom pronalasku je, da i kod sraz-merno uskih vodova omogući regulisanje zaostajanja i u širokim granicama. Ovo se u smislu pronalaska postiže na taj način, da se, kako u pritisni vod, tako i u šišajući vod ugrađuju regulišući članovi koji omogućavaju prigušavanje ili zatvaranje ovih vodova. Prema tome, čim manja biva količina tečnosti, koja u jedinici vremena teče kroz spojnicu, tim manji biva pritisak, potreban da tu tečnost protera kroz spojnicu, a usled toga biva tim manje i zaostajanje, pošto je prenosni obrtni moment srazmeran tome pritisku. Sa priguši-vanjem se može ići tako daleko, da se na strani spojnice, gde se vrši sisanje obrazuje znatni potpritisak, ili se na mesto tečnosti uvodi u spojnicu vazduh (ili smeša vazduha i tečnosti); time je i sa uskim prečnicima vodova omogućeno regulisanje zaostajanja u širokim granicama. Pronalazak je pobliže objašnjen na nacrtima, gde je predočeno nekoliko prime-ričnih oblika izvođenja. Sl. 1 predočava spojnicu u aksialnom preseku sa nepomičnim vodovima, koji vode u regulišuće članove. SI. 2 je presek spojnice vertikalno na osu, u smislu linije 11—JJ iz si. 1. SI. 3 predočava regulišuću napravu u po-dužnom preseku. SI. 4 predočava u podužnom preseku sličnu regulišuću napravu. Si. 5 8 predočavaju drugi oblik izvođe- nja jedne regulišuće naprave, koja je u si. 5 predočena u podužnom preseku a si. 6—8 predočavaju regulišuću napravu, u preseku prema liniji VI—VI iz si. 5, u tri razna položaja za regulisanje. Din. 35. Sl. 9 predočava spojnicu, kod koje se regulišući članovi obrću zajedno sa spojnicom. Delovi, koji jednako dejstvuju, a predočeni su na različitim slikama na nacrtima, označeni sa istom oznakom. Spojnica, predočena na sl. 1 i 2 izvedena na poznati način u obliku zupčaničke crpke, kod koje je primerice pogoneći deo osovine 1 spojen sa kutijom 6, koja sadrži planetske zupčanike 4 i 5, a pogonjeni deo osovine 3 čvrsto je spojen sa srednjim zupčanikom 3. Sisajućoj strani spojnice privodi se tečnost primerice ulje, iz rezervnog suda 30, ulje protiče najpre kroz jedan hladnjak 21, a odavde preko sisajućeg voda — koji je obrazovan od cevnih delova 22, 23, 24 od osovinske čaure 11, od kanala 10 nalazećeg se unutar osovine 1 i od prostora 7, koji posreduje privođenje ka zubnim otvorima — u spojnicu. Između cevnih delova 22 i 23 postavljen je regulišući ventil A. Na pritisnoj strani spojnice izlazi tečnost iz zubnih otvora preko prostora 8 u kanal 12, pa struji odavde preko čaure 13 i voda 31 u regulišući ventil C, a iz ovoga, preko voda 32 natrag u rezervni sud 20. Od dela sisajućeg voda 24 odvajaju se dva voda i to vod 25 sa regulišućom napravom B i sa otvorenim nastavkom, koji se celishodno završava u sud 20 i vod 27, koji je snabdeven sa povratnim ventilom 28, koji je slabo opterećen a otvara se napolje; vod 27 izliva se u rezervoar za ulje 40. Pred ventilom A odvaja se od voda 22 vod 41, u koji je ugrađena crpka 42, koja neprestano radi, a na njega je priključen vod 43 sa kontrakcijom 44, koji je spojen sa vodom 43 iza ventila A. Crpka 42 može dakle liferovati neprestano izvesnu malu količinu tečnosti u spojnicu (i ako je ventil A zatvoren). Ako su ventili B i C zatvoreni pa tečnost prema tome ne može teći kroz spojnicu, jer je i prolaz zatvoren, onda tečnost može ponovo izići kroz ventil 28. Crpka 42 može snabdevati sa mazivom i druga mesta na pr. zupčanik 45, koji pogoni spojnicu maže se preko dizni 46. Ulje, koje ovde nije utrošeno teče u rezervoar 40. Iz ovog rezervoara sisa ulje crpka 49 i prenosi ga preko voda 50 ili u vod 32, koji dolazi preko ventila C, ili neposredno u sud 20. Na pritisni vod 31 može se priključiti (između čaure 13 i ventila C) vod 53, koji sadrži šišajući ventil 52, a odvaja se od voda 22, i vod 55, koji je snabdeven jako opterećenim osiguračkim ventilom 54; vod 55 izleva se u rezervoar 40. Način dejstvovanja ove naprave je sledeči: Ako je potrebno, da spojnica radi bez zaostajanja, onda je ventil A otvoren. a ventil B i C su zatvoreni. Ako je potrebno da se smanji broj obrtanja pogonjenog stroja, onda se otvori ventil C, pritisak tečnosti pada, a zaostajuće dejstvo spojnice dejstvuje sada kao crpka i crpe tečnosti iz suda 20 preko ventila A, čaure 11 i kanala 40 u spojnicu, a preko kanala 12, čaure 13, ventila C i voda 32 natrag u sud 20. Ako je broj obrta pogonjenog dela 2 još uvek prevelik i ako je ventil C potpuno otvoren, onda se ventil A sve više i više zatrvara, tako da se smanjuje količina tečnosti, koja se privodi spojnici u jenini-ci vremena, a time se smanjuje i pritisak, koji je potreban da protera tu tečnost kroz spojnicu. Pri zatvorenom ventilu A nastaje u sisajućim prostorima spojnice znatan pod-pritisak, koji je potrebno kadkad odstraniti. Za tu svrhu služi ventil B, koji pri otvaranju omogućava pridolaženje vazduha u spojnicu. Pošto se vazduh može voditi kroz spojnicu samo sa vrlo malim pritiskom postaje zaostajanje još veće. Da se spojnica ne bi pri tome obrtala suha, što je škodljivo, privode se crpkom 42 neznatne količine tečnosti, preko kontrakcije 44. Crpka 42 mogla bi se i izostaviti, ali u tome bi slučaju morao veniil A malo propuštati tečnost; u tom slučaju ne može se tačno podesiti određena količina tečnosti, pošto je priticanje tečnosti zavisno od gustoće, koja se menja sa temperaturom. Privođenje tečnosti za obrtanje na prazno, pomoću crpke 42 ostaje praktično konstantno. Nastupi li pri otvorenom ventilu B dejstvo praznog obrtanja (t. j. ubrzanje pogonjenog dela prema gonečem delu) spojnice, kod kojeg tečnost može ulaziti u sud 20 oreko voda 29. Ako su, pri praznom obrtanju spojnice, ventili A i B zatvoreni, onda suprotno potiskivana tečnost može o-ticati u rezervoar 40 kroz vod 27, preko ventila 28. Privođenje tečnosti, potrebne za mazanje i za sprečavanje obrazovanja vakuuma pri praznom obrtanju spojnice, o-mogućava se Vodom 53 sa sisajućim ventilom 52, koji je celishodno tako izveden, da propušta samo srazmerno malu količinu tečnosti, koji dakle na isti način dejstvuje na povećanju zaostajanja kao i jako prigušeni ventil A, kod normalnog smera prenosa sile. Snabdevanje spojnice sa tečnosti, u vezi sa mazanjem prenosnih zupčanika (42,46) ima to preimućstvo, da se opticaj zagrejanog ulja vrši kroz hladnjak 24 i onda, ako kružni tok spojnice miruje, tako da ulje ostaje uvek dovoljno tečno i onda, ako se hladnjak hladi sa dosta hladnim spoljnim vaz-duhom. Da bi se uprostila konstrukcija regulišu-će naprave, mogu se sva tri regulišuća ventila A, B, C spojiti u jedan jedini re-gulišući organ, čiji je podešavajući član celishodno izveden kao oplerečen klipni razvodnik. Jedna ovakva regulišuća naprava sa u ravnoj liniji sa pomerajućim podešljivim članom, predočena je na si. 3. U jednom bušenju kutije 60 pomera se u aksialnom smeru jedan klipni razvodnik 61, pomoću razvodne poluge 63. Razvodnik se pomera preko tri venca sa otvorima A, B, C koji odgovaraju trima regulišućim ventilima, koji su označeni sa istim oznakama na sl. 1, koji opet odgovaraju vodovima, koji su sa istim oznakama označeni na sl. 1, a u vezi su sa spojnicom K i sa ostalim delovima postrojenja. Olvori A i C krmane se spolj-nim ivicama razvodnika, a otvori C sa gornjom ivicom jednog izbušenja 62. Nalazi li se razvodnik u najnižem položaju, onda je prolaz A otvoren, a prolazi B i C su zatvoreni t. j. spojnica radi bez zaostajanja. Pri izdizanju razvodnika otvara s prolaz C sve više i više, spojnica može sada da dejstvuje kao crpka za tečnost i obrće se sa sve većim i većim zaostajanjem. U predočenom položaju je prolaz A još otvoren a prolaz C je potpuno otvoren. Pri daljnjem izdizanju razvodnika ostaje prolaz C otvoren, ali prolaz A se zatvara, tako da spojnica radi sa zaostajanjem i proizvodi vakuum; konačno otvara gornja ivica izbušenja 64, prolaz B, tako da sada može vazduh iz voda 26, preko kanala 25, koji je u razvodniku (odgovara deki 25 sa si. 1) preči u deo voda 23 koji se nalazi iza prolaza A. SI. 4 predočava isto uređenje, samo što ovde deo razvodnika 64, koji krmani venac sa otvorom C, nije čvrsto spojen sa ostalim delom razvodnika 61’, nego se pomoću opruge 66 pritišće o oslonac 67, koji se nalazi na produžetku 68 dela razvodnika 61’. Sa razvodnikom 64 spojen je čvrsto jedan pomoćni razvodnik 65, koji krmani venac sa otvorom 70 i radi zajedno sa jednim povratnim ventilom 71. Kad se razvodnjača 63 podigne, povlači se razvodnik 64 nasilno, pomoću oslonca 67, a dejstvovanje naprave je isto kao ono, koje je opisano kod primeričnog izvođenja u si. 3. Ako se razvodnjača 63 spušta, povlači se s njom nasilno samo razvodnik 61’ a razvodnik 64 i pomoćni razvodnik 65 ne pomera se nasilno, nego samo usled pritiska opruge 66. Kad pri tome pomoćni razvodnik 65 zatrvori otvore 70, onda je otvor C tek delimično prekriven razvodnikom 64. Počam od ovog zatvaranja otvora 70, može tečnost koja se u prostoru 69 nalazi pod klipom, oticati napolje samo kroz jedan mali otvor 73 u steni kutije, tako da razvodnik 64, koji stoji pod pritiskom opruge 66 može - i kod bržeg pritiskiva-nja na dole, razvodnjače 63 - - samo polagano sledovati pomeranje razvodnjače pa prema tome može ovaj razvodnik samo malo po malo potpuno zatvoriti otvore 70. Time se postiže postupno i polagano uključivanje spojnice; osim toga ima tečnost koja je jako zagrejana od prošlog rada sa zaostajanjem spojnice, dovoljno vremena da se u hladnjaku 21 (si. 1) toliko ohladi, tako da za ponovno uključivanje spojnice ima na raspoloženju hladno, pa prema tome i žilavije ulje; time postaju gubitci od nedovoljnog zaptivanja vrlo mali, a usled toga postaje i neželjeno zaostajanje, koje je u vezi sa nedovoljnim zaptivanjem, vrlo malo. Za napajanje kanala 70 može se u-potrebiti tečnost od hoda na prazno, koje mu se dovodi crpkom 42 kroz vod 43 voda 23. Da bi se uvek postiglo sigurno pomeranje regulišućih razvodnika, snabdevena je kutija 60 celishodno sa jednom napravom za zagrevanje. U tom cilju može se kutija snabdeti sa šupljinama 75, kroz koje pro-tiče jedna topla tečnost. Za ovo je vrlo pogona tečnost, koja se tera crpkom 49 u vod 50, a koja je zagrejana od trenja prenosnih delova 45 (si. 1) koje ona maže. Ova tečnost može se odvesti vodom 50’ u vod 32, koji je priključen na prolaz C. SI. 5 do 8 predočavaju regulišući organ izveden u vidu obrtnog razvodnika, koji se može ugraditi na osovinu i na mestu čau-ra 11 i 13 (si. 1). Kao što se vidi sa si. 5 postavljen je obrtni razvodnik 81 između čvrstog dela plašta 80 i osovine 1, a snab-deven je polugom 82, pomcću koje se može podešavati ili ručno ili pomoću naročite regulišuće naprave. Na unutrašnjoj strani razvodnika predviđena su dva kružna kanala 83, 84, od kojih je kanal 83 u stalnoj vezi sa sisajućim kanalom 10, spojnice, a drugi (84) sa pritisnim kanalom 12. Iz svakog kanala vodi po jedan otvor 85 odn. 86 na spoljnu stranu razvodnika, pomoću kojih se već prema podešavanju razvodnika, dovode u vezu ili dovodni ili odvodni vodovi, priključeni za plašt 80, kao što je to predočeno na si. 6- 8 za tri slučaja pogona. Kod položaja predočenog na si. 6 vezano je ušće voda 22, koje predstavlja ventil A, sa kanalom 10, preko otvora 85 i kanala 83, dok je istovremeno ušće izlaznog voda 32, koje predstavlja ventil C, zatvoreno; spojnica je potpuno uključena. Zaokrene li se razvodnik u smeru ska-zaljki na satu u položaj predočen na si. 7 ostaje ušće A u vezi sa kanalom 10, ali ušće C je otvoreno, tako da sad moše kroz spojnicu ieći tačnost t.j. spojnica radi sa zaostajanjem. Pri daljnjem zaokretanju razvodnilo u smislu skazaljki na satu biva ušće A sve više i više prigušivano, za vreme dok ušće C ostaje istovremeno otvoreno, dok se konačno ušće A potpuno zatvori, kao što je predočeno na si. 8. Kratko vreme pre nego li se dosegne položaj, predočen na si. 8 oslobađa se otvorom 85 i ventil B, predstavljen ušćem voda 26, tako da sada u spojnicu, koja radi sa najvećim zaostajanjem može ući vazduh. Na kutiju 80 razvodnika priključeni su još na strani sisanja vodovi 27 i 43, koji su sjedinjeni u ušću 91, a na pritisnoj strani, vodovi 53 i 55, koji su sjedinjeni u ušću 92. Ušća 91 i 92, ovih vodova, položena su tako, da je ušće 91, u svima položajima razvodnika, uvek vezano sa sisajućim kanalom 12. Cep 95, koji se pomera u kanalu 94 kutije, osigurava aksialno pomera-nje razvodnika 81, i ograničava njegovo po-dužno gibanje. Ovaj raspored ima to preimućslvo da je vrlo prost, pošto izvan spojnice nisu predviđeni nikakvi vodovi, koji bi bili postavljeni između spojnice i regulišućih organa pri čemu je ovaj raspored potpuno siguran u pogonu, jer se podešavajući član ne obrće zajedno sa spojnicom, pa se prema tome može uvek nadgledati, a i rukovanje sa njim je prosto. Kod oblika izvođenja, prema si. 9, predstavljeni su regulišući organi i svi pripadajući vodovi u spojničkoj kutiji 6, a ova kulija sadrži istovremeno i sud za tečnost 20, koji se obrće zajedno sa spojnicom i koji pri obrtanju usled intenzivnog dodira sa spoljnim vazduhom dejstvuje kao hladnjak; radi povećanja hladećeg dejstva mogu se predvideti rebra 21’. Nastavak za punjenje 98 ovog suda ima prema unutra jedno produženje 99, koji ima tu svrhu, da sprečava potpuno punjenje suda, tako da u ovom uvek zaostaje stanovita količina vazduha. Pri obrtanju spojnice obrazuje tečnost jedan prsten, koji opkoljava zaostali vazdušni prostor. U ovaj vazdušni prostor završavaju se vodovi 26 i 32 naprave za regulisanje zaostajanja. Zaostajanje se re-guliše pomoću razvodnika, koji svojom konstrukcijom i dejstvovanjem potpuno odgovara si. 3, dok su privodni i odvodni vodovi izrađeni shodno sl. 1, tako da je prema tome način dejstvovanja potpuno jasan. Pogonjena osovina 2 ove spojnice, izvedena je kao šuplja i kratka osovina, koja opkoljava osovinu 1, a snahdevena je zupčanikom 100, koji prenošenu energiju dalje predaje. Pronalazak nije ograničen sa predočenim i opisanim rasporedima, nego dozvoljava razne oblike izvođenja naročito s obzirom na konstrukciju i raspored regulišućih organa, ako je zadržan osnovni princip pronalaska t. j. prigušivanje prilicanja ka spojnici, radi smanjivanja pritiska, koji je potreban, da se pri pogonu sa zaostajanjem, protera tečnost kroz spojnicu. Daljnje ovakove mogućnosti izvođenja, koje mogu biti i jednostavnije, sastoje se primerice u tome, da se ili regulišući član C, ili i regulišući član A izveden samo kao jednostavni uski prigušni otvor, odnosno, ili pritisni vod, ili šišajući vod, naprave što je moguće uži. Pri rasporedu ovog nepro-menljivog prigušnog otvora u pritisnom vodu (na mesto regulišućeg člana C) mora na ovaj način proizvedeno prigušivanje biti tako jako, da pri potpuno uključenoj spojnici protiče kroz prigušni otvor količina tečnosli, koja je vrlo malena prema količini tečnosti, koju spojnica iztiska kroz članove spojnične crpke, za vreme potpunog zaostajanja; usled ove malene količine tečnosti nastaje samo neznatno zaostajanje. Promena zaostajanja može se onda postići pomoću podešavanja regulišućih članova A i B. Kod rasporeda nepromenljivog prigušnog otvora u sisajućem vodu (na mesto regulišućeg člana A) vrši se regulisanje zaostajanja pomoću podešavanja regulišućih čla nova B i C, Patentni zahtevi: 1. Spojnica sa tečnošću za prenošenje obrtnog momenta pomoću statičnog pritiska neke tečnosti i sa uređajima za promenu zaostajanja, naznačena time, što je u vod (22, 23, 24), koji pri zastajanju spojnice dejstvuje kao šišajući vod, ugrađena jedna prigušna naprava (A). 2. Spojnica sa tečnošću prema zahtevu 1, naznačena time da se od sisajućeg voda, između prigušnog člana (A) i spojnice, odvaja vod (25,26) snabdeven zatvarajućim članom (B) a završava se u vazdušnom prostoru (sl. 1 i 9). 3. Spojnica sa tečnošću prema zahtevu 1 i 2, naznačena time, što je predviđen jedan vod (41, 43) koji vodi ka prigušnom članu (A) sisajućeg voda, sa ciljem, da se pri potpunom zatvaranju ovog prigušnog člana, kad spojnica radi sa potpunim zaostajanjem, može privoditi količina tečnosti dovoljna za mazanje i za odvođenje topline proizvedene trenjem, (si. 1). 4. Spojnica sa tečnošću prema zahtevu 1 i 3 naznačena time, što je u vod (41, 43) uključena uključna prisilna naprava (na pr. crpka 42), koja osigurava kretanje određene količine tečnosti pri hodu na prazno nezavisno od stanja (žilavosti) ove tečnosti (sl. 1). 5. Spojnica sa tečnošču prema zahtevima 1 i 4 naznačena time, što je na šišajući vod (24) priključen jedan nadpritisni ventil (28) koji se otvara napolje, kroz koji može proticati količina tečnosti pri hodu na prazno, koja se pri zatvorenoj spojnici prisilno dovodi u vodove priključene za spojnicu (si. 1 i 9). 7. Spojnica sa tečnošću prema jednom od zahteva 1 po 5, naznačena time, što je u kružni tok tečnosti, koji je obrazovan od spojnice, pritisnog voda (31, 32) i sisaju-ćeg voda (22, 23, 24) uključen hladnjak za tečnost (21) (sl. 1 i 9). 6. Spojnica sa tečnošću prema jednom od zahteva 1 do 6 naznačena time, što je na kružni tok tečnosti priključeno mazanje za celishodno stalno se obrćuće delove prenosa (45) sa ciljem, da bi se sprečilo prejako ohlađenje spojničke tečnosti pri dužem mirovanju kružnog toka spojnice (si. 1). 8. Spojnica sa tečnošću, prema jednom od zahteva 1 do 7 naznačena time, što su regulišući članovi (A, B, C) predviđeni u pritisnom vodu (31, 32), sisajućem vodu (22, 23, 24) i vodu (26) za privod vazduha, izvedni kao članovi, koji se krmane razvod-nikom, a sva tri člana bivaju prema propisanom redu otvoreni i zatvoreni razvod-nicima (61, 61’ i 65 odn. 81) (si. 3 do 9). 9. Spojnica sa tečnošću, prema jednom od zahteva 1 do 8 naznačena time, što se razvodnih — (64) koji krmani regulišući član (C) u pritisnom vodu (31, 32) pogoni prisilno razvodnjačom — (65) u smeru zatvaranja, i što je uključen popustljivi član (66); sa ovim razvodnikom spojena je na- prava za usporavanje brzine zatvaranja (pomoćni razvodnih 65, otvori 70, prigušni otvor 72) koja se osniva na poznatom principu prigušavanja, sa ciljem, da se spoj-nična tečnost zagrejana dužim radom spojnice sa zaostajanjem, opet ohladi pre potpunog zatvaranja člana (C), koji reguliše zaostajanje (si. 4). 10. Spojnica sa tečnošću, prema jednom od zahteva 1 do 9, naznačena time, što je razvodnih, koji krmani čvrsto stojeće re-gulišuće članove (A, B, C) izveden kao obrtni razvodnih (81) celishodno tako, da se svojom podešenom površinom, snabde-venom provodnim kanalima (83, 84) naleže neposredno na jedan obrćući se deo (1) spojnice, pa prema tome nisu potrebni spojni vodovi između spojnice i regulišućih članova, ali pri tome je ipak osiguran neposredan pristup ka razvodniku i za vreme pogona (si. 5 do 8). 11. Spojnica sa tečnošću prema jednom od zahteva 1 do 9, naznačena time, što su regulišući članovi (A, B, C, 61) i sud za tečnost (20) raspoređeni tako, da se obrću zajedno sa spojnicom, pri čemu je naprava (98, 99) za punjenje suda (20) celishodno izvedena, da u sudu ostaje uvek jedan vazdušni prostor (si. 9). 12. Spojnica sa tečnošću, prema jednom od zahteva 1 do 11, naznačena time, što je ili regulišući član (A) koji leži u sisajućem vodu, ili član (C) koji leži u pritisnom vodu, nadomešten jednim nepro-menljivim prigušnim otvorom (ili sa jednim odgovarajućim uskim vodom) tako da se regulisanje zaostajanja vrši pomoću po-dešljivih regulišućih članova (B i C odn. A i B). -■ ’ - . . .... ' . .................... ....................................................................................................................................................... ............................ ■ - , ' ! . Fig. 1. .■ / / / s 'S ' y ■ ///////. 'I 56 ■ ■' 'i . .. . ' j I i ■ J' ■ / ' ' ■ ■ V. Adpatentbroj 7029. f f... . t w J V-, . ■ • • • • • . J .. 1 . r ■ ’ ' u • ' • • !