PREDNJA K
LIST JUGOSLOVENSKEGA SOKOLSKEGA PREDNJAŠTVA PRILOGA SOKOLSKEMU GLASNIKU LETO I.--------------------"--------------- ŠTEV.	10-12.
V Ljubljani, dne 31. decembra 1925.
Proste vaje članov za VIII. vsesokolski zlet v Pragi
Sestavila Havel In Erben. Prevedla Киббег in Sulce.
(Po Cvl61tel-ju,)
Prva sestava.
(Vadi se v stiku v peterostopu.)
1.	1. Z desno predročiti gor ven, roka odprta, dlan naprej; z levo zaročiti ven, roka odprta, dlan nazaj; obe lehti v enem pravcu —
2.,	3., 4. — (= drža).
II.	1. Izkoračna (=> izstopna) stoja z levo naprej — skrčiti zaročno, pesti, dlani gor —
2. izstopna stoja z desno naprej, suniti naprej, pesti, palci gor —
3. izstopna stoja z levo naprej — skrčiti zaročno, pesti, dlani gor —
4. s priključenjem (= prisunom) desne spetna stoja, suniti gor, roke odpreti, dlani naprej —
III. 1., 2. Polagoma predklon vodo-
ravno, drža v vzročenju (brez sukanja lehti) —
3. predročiti, palci naprej — (drža v predklonu) —
4. —
IV. 1. a) Vzklon, drža v predročenju,
palci gor, in spojeno — b) s krogom gor z desno predročiti gor, palec gor; z levo zaročiti, mezinec nazaj -poklek z desno nazaj —
2. __
3. vzpora klečno zanožno z levo
4. —
V. 1. Ležni sklek za rokama levo-
nožno — suniti z desno nazaj —
•) __
Prvi sastav.
(Vježba se u sastavljenom peterostupu.)
1.	1. Predručiti gore van desnom (pesnica otvorena, dlan na-pred) — zaručiti van lijevom (pesnica otvorena, dlan nazad; obje ruke u jednom pravcu); 2.—4. Izdržaj.
II. 1. Stoj iskoračni lijevom napred
— skučiti zaručno (pesnice stisnuti, dlanovi gore);
2. stoj iskoračni desnom napred
— sunuti napred (pesnice stis-nute, palci gore);
3. stoj iskoračni lijevom napred
— skučiti zaručno (pesnice stisnute, dlanovi gore);
4. priključenjem desne stoj spet-ni — sunuti gore (pesnice otvoriti, dlanovi napred).
III. 1., 2. Polagano pretklon vodo-
ravno — u nadručenju izdržaj (pesnice se ne okreću);
3. izdržaj u pretklonu — predručiti (palci napred);
4. izdržaj.
IV. 1. a) Usprav — izdržaj u pred-
ručenju (palci gore) b) i krugom desne ruke gore predručiti desnu gore (palač gore), lijevu zaručiti (mezimac nazad) — klek desnom nazad;
2. izdržaj;
3. potpor klečeči zanožno lijevom;
4. izdržaj.
V. 1. Sklek zanožno ležeči lijevo-
noške — sunuti desnom no-gom nazad;
2.	izdržaj;
B. ležna vzpora — prinožiti z desno —
4. —
VI.	1. Ležni sklek desnonožno — za-nožiti z levo —
2. —
3. Cepna vzpora izkoračno z levo naprej (t. j. z izpadom z levo naprej, stopalo med roke, leva peta na znak) —
4. —
VII. 1. Vi obrat v desno na peti, počep
prednožno z desno, zmeren zaklon — skozi priročenje: z desno predročiti zmerno dol, hrbet gor (leht vodoravno!); z levo skozi predročenje vzro-čiti, dlan naprej; desna noga, trup in leva roka v enem pravcu —
2. —
3. vzklon in s priključenjem desne čep — predročiti, palci gor —
4. vzravnava v spetni vzpon — vzročiti, palci nazaj —
VIII. 1. spon — skozi predročenje pri-
ročiti —
2„ 3., 4. -
Vežba se dvakrat. Opis prehoda v odmor in zopet v pozor sledi v navodilih.
Prehod k drugi sestavi.
(Razstop.)
I. 1. Vsi skrčiti zaročno, pesti, me-
zinci dol — razen tega 1. telovadec izkoračno stojo z desno vstran na znak, 5. telovadec izkoračno stojo z levo vstran na znak —
2.	vsi suniti gor, roke odprte, palci nazaj; 1. telovadec spetno stojo s prisunom leve, 5. telovadec spetno stojo s prisunom desne —
3.,	4. -
II.-1. Vsi skrčiti zaročno, pesti, palci gor — razen tega 1. telovadec izkoračno stojo z desno vstran (za 60 cm), 5. telovadec izkoračno stojo z levo vstran —
2.	vsi suniti naprej, roke odprte, palci gor — čep (vzklonjeno,
3. potpor zanožno ležeči — prinožiti desnu;
4. izdržaj.
VI. 1. Sklek zanožno ležeči desno-noške — zanožiti lijevu;
2. izdržaj;
3. potpor čučnjem iskoračno lije-vom napred (t. j. ispadom lijeve napred, stopalo medu rukama, lijeva peta na značei);
4. izdržaj.
VII. 1. Okret (cijeli) desno na peti u
počučanj prednožno desnom; mirni zaklon — priručenjem pred tijelom predručiti desnom mirno dolje (hrbat gore, ruka vodoravno s tlom) — lijevu predručenjem nadručiti (dlan napred; [desna noga, trup i lijeva ruka u jednome pravcu]);
2. izdržaj.
3. usprav — priključenjem desne čučanj — predručiti (palci gore);
4. dizaj u uspon spetni — nadručiti (palci nazad).
VIII. 1. Stoj spetni — priručiti (pred-
ručenjem) ;
2.—4. izdržaj.
Vježba se dvaput. Opis prelaza u • odmor» i «pozora vidi u posebnim uputama (str. 155.).
Prelaz u II. sastav.
(Razmak.)
I.	1. Svi skučiti zaručno (pesnice stisnute, mezimci dolje); osim toga: 1. vježbač stoj iskoračni desnom strance na značku,
5.	vježbač stoj iskoračni lije-vom strance na značku;
2.	svi sunuti gore (pesnice otvo-rene, mezimci. napred), 1. vježbač priključenjem lijpve,
5.	vježbač priključenjem desne stoj spetni;
3.,	4. izdržaj.
II.	1. Svi skučiti zaručno (pesnice stisnute, mezimci dolje), osim toga 1. vježbač stoj iskoračni desnom strance (za 60 cm),
5.	vježbač stoj iskoračni lije-vom strance;
2.	svi sunuti napred (pesnice otvorene, mezimci dolje) —
z uleknjenim križem) — 1. telovadec s prisunom leve, 5. telovadec s prisunom desne. — 2.,
3.	in 4. telovadec stoje še v stiku —
3., 4. -
III.	1. Vsi vzravnavo — skrčiti zaročno, pesti, palci gor — 1. in 2. telovadec izkoračno stojo z desno vstran, 4. in 5. telovadec izkoračno stojo z levo vstran (nahajajo se za en korak vstran od svojega bodočega znaka) —
2. vsi mahniti nazaj, roke odprte, palci naprej — 1. in 2. telovadec spetno stojo s priklju-čenjem leve, 4. in 5. telovadec sipetno stojo s priključenjem desne —
3„ 4. -
I V. 1. Vsi upogniti zaročno, pesti, palci gor — 1. in 2. telovadec izkoračno stojo z desno vstran na znak, 4. in 5. telovadec izkoračno stojo z levo vstran na znak —
2. vsi suniti vstran, roke odprte, hrbti gor — 1. in 2. telovadec sipetno stojo s priključenjem leve, 4. in 5. telovadec spetno stojo s priključenjem desne —
3., 4. —
V.	1., 2., 3., 4. Drža (v svrho morebitnega popravka kritja).
VI.	1. Priročiti s potleskom ob stegna —
2., 3., 4. -
2 takta drža v pozoru.
Druga sestava.
(V prostem razstopu čelni in bočni razmak 1‘80 m.)
I.	1. Predročiti, roke odprte, palci gor — zakoračna stoja z desno (široka) —
2. a) —
b) v predročenju zasukati leh-ti: mezinci gor (štej «dve in», na «dve» je drža, na «in» izvedi zasuk lehti
3. odročiti, mezinci gor — počep zanožno z desno, obe nogi na celem stopalu — zmeren pred-
čučanj spetni (uvitim križi-ma), 1. vježbač priključenjem lijeve, 5. vježbač priključenjem desne stoj spetni. Vjež-bači 2., 3. i 4. još su uzase;
3., 4. izdržaj.
III. Svi dizaj — skučiti zaručno (pes-
nice stisnute, mezimci dolje),
1.	i 2. vježbač stoj iskoračni desnom strance, 4. i 5. vježbač stoj iskoračni lijevom strance (nalaze se korak strance od buduče značke);
2. svi spružiti nazad (pesnice otvorene, hrpti van), 1. i 2. vježbač priključefljem lijeve,
4.	i 5. vježbač priključenjem desne stoj spetni;
3., 4. izdržaj.
IV. 1. Svi sagnuti zaručno (pesnice
stisnute, mezimci dolje), 1. i 2. vježbač stoj iskoračni desnom strance na značku, 4. i 5. vježbač stoj iskoračni lijevom strance (na značku);
2.	svi sunuti strance (pesnice otvorene, hrpti gore), 1. i 2. vježbač priključenjem lijeve,
4.	i 5. vježbač priključenjem desne stoj spetni;
3., 4. izdržaj.
V. 1.—4. Izdržaj (za event. popravalc
pokrivanja).
VI.	1. Priručiti (pljeskom o stegno);
2.—4. izdržaj.
2 takta izdržaj u «pozoru».
Drugi sastav.
Izvodi se u redovitom ustroju razmaka strance i u dubljinu (1-80 m).
I.	1. Predručiti (pesnice otvorene, palci gore) — stoj zakročni desnom (široki);
•2. a) izdržaj;
b) u predručenju zasuk ruku mezinclma gore (brojiti «dva» «», zasuk na «i»);
3. odručiti (mezinci gore) — p_o-čučanj zanožno desnom, (obje noge na punim stopalima) —
klon, trup in desna noga v enem pravcu —
4.	—
II. 1. Vzklon — vzravnava v za-
nožno stojo z desno — z loki dol vzročiti, dlani naprej —
2. počep izkoračno z desno naprej, desna noga na celem stopalu, leva na prstih, predklon vodoravno, ulelcnjeno — odročiti, dlani k tlom —
3., 4. -
III. 1. Vzklon — vzravnava — cel obrat
v levo na prstih v zanožno stojo z desno, drža v odroče-nju, hrbti gor —
2. a) —
b) v odročenju zasukati lehti: dlani gor —
3. vzročiti, mezinci naprej — počep prednožno z desno — zaklon; glave ne zaklan jati, lehti, trup in desna noga v enem pravcu —
4.
i V 1. Vzklon - vzravnava — izkoračna stoja z desno vstran — z loki noter odročiti, hrbti gor —
2.	cel obrat v levo v počep skriž-no zanožno z desno — priročiti in po obratu spojeno odročiti z desno gor, odročiti z levo dol, hrbti gor, pogled na desno roko —
3., 4. -
V. 1. Vzravnava — priročiti — 1 'Л
obrata v desno na prstih v vzpon predkoračno z desno —
2. skozi odročenje odročiti gor in upogniti lehti, pesti na tilnik, hrbti nazaj (roke stisni v pest šele v zadnjem hipu) — poklek z levo —
3. suniti vstran, roke odpreti, dlani gor — poklek prednožno z desno — zaklon; glave ne zaklanjaj, trup in desna noga v enem pravcu (desno nogo opri samo s peto ob tla) —
4. —
VI. 1. Vzklon, klečna vzpora odnožno
z desno levoročno, leva leht je navpična in se dotika tal s
mirni pretklon (trup i desna noga u jednome pravcu);
4.	izdržaj.
II. 1. Usprav — dizaj u stoj zanožni
desnom — nadručiti (luko-vima dolje, dlanovi napred); 2. počučanj iskoračno desnom napred (desna noga na punom stopalu, lijeva na prstima) —
— pretklon (vodoravni, uvito)
— odručiti (dlanovi dolje);
3., 4. izdržaj.
III. 1. Usprav — dizaj — okret (ci-
jeli) lijevo na prstima u stoj zanožni desnom — u odru-čenju izdržaj (hrpti gore);
2. a) izdržaj;
b) u odručenju zasuk ruku (dlanovima gore);
3. nadručiti (mezinci napred) — počučanj prednožno desnom — zaklon (glavu ne spuštati na-zad; ruke, trup i desna noga u jednome pravcu);
4. izdržaj.
IV. 1. Usprav — dizaj — stoj isko-
račni desnom Strance — odručiti (Mkovima unutra, hrpti gore);
2.	okret (cijeli) lijevo u križni počučanj zanožno desnom — priručiti i poslije okreta spojeno odručiti: desnu .gore, fi-jevu dolje (hrpti gore, pogled na desnu pesnicu);
3., 4. izdržaj.
V. 1. Dizaj — priručiti — podrugi
okret desno (na prstima) u uspon pretkročni desnom;
2. odručenjem odručiti gore i sagnuti (pesnice na šiji, hrpti nazad; pesnice stisnuti u po-sljednji tren) — klek lijevom;
3. sunuti strance (pesnice otvo-riti, dlanovi gore) — klek prednožno desnom — zaklon (glavu ne spuštati nazad; trup i desna noga u jednome pravcu; desnu nogu uprijeti samo petom o tlo);
4. izdržaj.
VI. 1. Usprav — potpor klečeči od-
nožno desnom, lijevoručke (lijeva ruka je okomito k tlu i
prsti na eni premici z levim kolenom in prsti desne noge; z desno vzročiti, mezinec naprej, desna leht s trupom in desno nogo v enem pravcu —
3. vzklon — s predkorakom z desno poklek z levo — zaročiti ven, pesti, hrbti nazaj, desna leht skozi odročenje —
4. —
VII.	1. S polobratom v levo (na levih prstih in desni peti) počep odnožno z levo, desna na celem stopalu, leva na prstih — odklon v desno — skozi odročenje vzročiti, roke odpreti, mezinci naprej, lehti, trup in leva noga v enem pravcu —
3.	vzklon'— odgib z levo, desna na prstih, leva na celem stopalu — odklon v levo — z loki v levo, levo v bok, pest, mezinec dol, z desno odročiti gor, pest, mezinec naprej, leht navpično, pogled na d. roko —
4.	—
VIII. 1. a) Vzklon — vzravnava — polobrat v levo — zanožiti z desno — z desno z lokom v desno (skozi odročeiije, priročenje in predročenje) vzročiti, po obratu z levo suniti gor, roke odpreti, mezinci naprej — b) v vzročenju zasukati lehti: mezinci nazaj —
2.	skozi odročenje priročiti, mezinci nazaj — prinožiti z d. —
3.,	4. -
Vežba se štirikrat.
Prehod v odmor in pozor kakor po prvi sestavi.
Prehod k tretji sestavi.
(Sestop v red in v zastop.)
I.	1. Vsi skrčiti zaročno, pesti, mezinci dol, razen tega 1. in 2.
dotiče se prstima tla na istoj črti sa lijevim koljenom i desnim prstima) — desnu nad-ručiti (mezinac napred, desna ruka, trup i desna noga u jed-nome pravcu);
2. izdržaj;
3. usprav — pretkrokom desne klek lijevom — zaručiti van (pesnice stisnute, hrpti nazad, desna ruka odručenjem);
4. izdržaj.
VII.	1. Poluokretom lijevo (na prstima Iijeve i peti desne) počučanj odnožno lijevom (desna na punom stupalu, lijeva	na
prstima) — otklon desno — odručenjem nadručiti (pesnice otvoriti, mezinci napred; ruke, trup i lijeva noga u jed-nome pravcu);
2. izdržaj;
3. usprav — odgib lijevom u počučanj odnožno desnom (desna na prstima, lijeva na punom stopalu) — otklon lijevo — lukovima nalijevo: lijevu podbočiti (pesnica stis-nuta, mezimac dol je), desnu odručiti gore (pesnica stis-nuta, mezimac napred, ruka olcomito k tlu, pogled na desnu pesnicu);
4. izdržaj.
VIII.	1. a) Usprav — dizaj — polu-okret lijevo — zanožiti desnu — desnu lukom na desno (odručenjem, pri-ručenjem i predručenjem) nadručiti — po okretu lijevom sunuti gore (pesnice otvoriti, mezimci napred); b) u nadručenju zasuk ruku (mezimcima nazad);
2. priručiti odručenjem (mezimci nazad) — prinožiti desnu;
3.,	4. izdržaj.
Vježba se četiri puta. Prelaz u «od-mor» i «pozor» kao iza prvog sastava.
Prelaz u treei sastav (red i zastup).
I.	1. Svi skučiti zaručno (pesnice stisnuti, mezimci dol je), osim
telovadec izkoračno stojo z levo vstran (za 60 cm), 6. in
4.	telovadec izkoračno stojo z desno vstran (za 60 cm) —
2., vsi suniti gor, roke odprte, palci nazaj, 1. in 2. telovadec spetno stojo s priključenjem desne, 5. in 4. telovadec spetno stojo s priključenjem leve —
3., 4. -
II. 1. Vsi skrčiti zaročno, pesti, palci
gor, 1. in 2. telovadec izkoračno stojo z levo vstran, 5. in
4. telovadec izkoračno stojo z desno	vstran (2.	in	4.	telovadec	izvedeta s	tem	stik k
srednjemu 3.) —
2.	vsi suniti naprej, roke odprte, palci gor, čep, 1. in 2. telovadec s priključenjem desne,
5. in 4. telovadec s priključenjem leve — 2., 3. in 4. telovadec vežbajo na mestu —
3., 4. -
III. 1. Vsi vzravnavo — skrčiti za-
ročno,	pesti, palci	gor,	1.	telovadec	izkoračno	stojo	z	levo
vstran, 5. telovadec izkoračno stojo z desno vstran (oba na znak) —
2.	vsi mahniti nazaj, roke odprte, palci naprej, 1. telovadec spetno stojo s priključenjem desne,
5.	telovadec spetno stojo s priključenjem leve —
3., 4. -
IV. 1. Vsi upogniti zaročno, pesti,
palci gor, 1. telovadec izkoračno stojo z levo vstran, v stik k 2. telovadcu, 5. telovadec izkoračno stojo z desno vstran, v stik k 4. telovadcu —
2.	vsi suniti dol, roke odpreti, mezinci nazaj —
3., 4. -
V.	1. 1. in 2. telovadec izkoračno stojo z desno nazaj noter, 5. in
4.	telovadec izkoračno stojo z levo naprej noter —
2.	1. in 2. telovadec izkoračno stojo z levo nazaj ven, 5. in
4.	telovadec izkoračno stojo z
toga 1. i 2. vježbač stoj is-koračni lijevom strance (za 60 cm); 4. i 5. vježbač stoj is-koračni desnom strance (za 60 cm);
2.	svi sunuti gore (pesnice otvo-rene, mezimci napred), 1. i 2. vježbač priključenjem desne,
4. i ,5. vježbač priključenjem lijeve stoj spetni;
3., 4. izdržaj.
II. 1. Svi skučiti zaručno (pesnice
stisnute, mezimci dolje), osim toga 1. i 2. vježbač stoj iskoračni lijevom strance, 4. i
5. vježbač stoj iskoračni desnom strance, 2. i 4. vježbač sasma tijesno srednjemu (tre-čemu);
2.	svi sunuti napred (pesnice otvorene, mezimci dolje) — čučanj, 1. i 2. vježbač priključenjem desne, 4. i 5. vježbač priključenjem lijeve; 2., 3. i
4. vježbač vježbaju na mjestu;
3., 4. izdržaj.
III. 1. Svi dizaj — skučiti zaručno
(pesnice stisnute, mezimci dolje), 1. vježbač stoj iskoračni lijevom strance, 5. vježbač stoj iskoračni desnom strance (oba na značku);
2.	svi spružiti nazad (pesnice otvorene, mezimci nazad),
1.	vježbač priključenjem desne, 5. vježbač priključenjem lijeve stoj spetni;
3., 4. izdržaj.
IV. 1. Svi sagnuti zaručno (pesnice
stisnute, mezimci dolje), 1. vježbač stoj iskoračni lijevom strance (tijesno uz 2. vježbača),
5. vježbač stoj iskoračni desnom strance (tijesno uz 4. vježbača) ;
2.	svi sunuti dolje (pesnice otvo-riti, palci napred);
3., 4. izdržaj.
V.	1. 1. i 2. vježbač stoj iskoračni desnom nazad unutra, 4. i 5. vježbač stoj iskoračni lijevom napred unutra;
2.	1. i 2. vježbač stoj iskoračni lijevom nazad van (tako, da budu u točno pokrivenom za-
desno naprej ven, tako da preide vseh pet v zastop
3. 1. in 2. telovadec spetno stojo s priključenjem desne, 5. in
4.	telovadec spetno stojo s priključenjem leve —
4. —
VI.	1. do 4. —
2 takta drža.
Tretja sestava.
(V zastopu.)
I.	1. Odročiti, roke odprte, dlani gor -
2. upogniti odročno, roke nad rameni, hrbti gor —
3. širok izpad z levo vstran suniti z levo vstran gor, dlan gor _ z desno vstran dol, hrbet dol —
II.	1., 2., 3. -
III. 1. Vzpora čepno odnožno z desno
levoročno; leva dlan smeri naprej in se opira na tla ob zunanji strani prstov leve noge; desna noga s celim stopalom na tleh — z desno z • lokom gor, odročiti gor, dlan naprej, obe lehti navpično
2., 3. -
IV. 1. Vzravnava — z odrivom in
prenosom teže telesa odnožiti z levo — odročiti, dlani gor —
2. prinožiti z levo — upogniti odročno, roke nad rameni, hrbti gor —
3. izpad z desno vstran — suniti z desno vstran gor, dlan gor
z levo vstran dol, hrbet dol
V.	1., 2., 3. -
VI.	1. Vzpora čepno odnožno z levo desnoročno; desna dlan smeri naprej in se opira na tla ob zunanji strani prstov leve noge; leva noga S celim stopalom na tleh — z levo z lokom gor odročiti gor, dlan naprej, obe lehti navpično —
2., 3. -
stupu), 4. i 5. vježbač stoj is-koračni desnom napred van (da sva petorica budu u po-krivenom zastupu);
3. 1. i 2. vježbač priključenjem desne, 4. i 5. (priključenjem lijeve stoj spetni;
4. izdržaj.
VI.	1.—4. Izdržaj.
Dva takta izdržaj.
Trcći sastar.
(U zastupu.)
I.	1. Odročiti (pesnice otvorene, dlanovi gore);
2. sagnuti odručno (pesnice nad ramenima, hrpti gore);
3. ispad (široki) lijevom strance — sunuti lijevom strance gore (dlan gore), desnom strance dolje (hrbat dolje);
II.	1,—3. izdržaj.
III.	1. Potpor čučnjem odnožno desnom, lijevoručke (lijeva ruka smjera napred i upire se o tlo na vanjslcoj strani prsti ju lijevog stopala, desna noga punim stopalom), desnu (lu-kom gore) odročiti gore (dlan napred, obje ruke okomito k tlu);
2., 3. izdržaj.
jy j Dizaj — odrazom i prenosom težine tijela odnožiti lijevu — odročiti (dlanovi gore);
2. prinožiti lijevu — sagnuti odručno (pesnice nad ramenima, hrpti gore);
3. ispad desnom strance — sunuti desnom strance gore (dlan gore), lijevom strance dolje (hrbat dolje).
V.	1.—3. Izdržaj.
VI.	1. Potpor počučnjem odnožno lijevom, desnoručlce (desna ruka smjera napred i upire se o tlo na vanjskoj strani prstiju lijevog stopala, lijeva noga punim stopalom) — lijevu (gornjim 1 likom) odročiti gore (dlan napred, ruke okomito k tlu);
2., 3. izdržaj.
VII. 1. Vzravnava — z odrivom, in
prenosom teže telesa odnožiti z desno, odročiti, dlani gor —
2. prinožiti z desno, vzročiti, palci nazaj —
3. vzpon, predročiti, palci gor —
VIII. 1. do 8. Polagoma čep — drža v
predročenju —
IX.	1. do 3. Polagoma vzravnava v vzpon spetno, z lehtmi drža —
X.	1. Spon, odročiti, roke odprte, dlani gor —
2. vzročiti, palci nazaj —
3. skrčiti zaročno, pesti, palci gor —
XI.	1. Vzpora čep n o izkoračno z levo vstran levoročno (obe nogi na prstih, leva roka na zunanji strani leve noge), suniti naprej z desno, roka odprta, palec gor, desna roka se dotika nad-lehti spredaj stoječega telovadca —
2„ 3. -
XII. 1. Vzravnava — s priključenjem
z levo spetna stoja, odročiti, roke odprte, dlani gor —
2. vzročiti, palci nazaj —
3. skrčiti zaročno, pesti, palci gor —
XIII. 1. Vzpora čepno izkoračno z des-
no vstran desnoročno, suniti naprej z levo, roka odprta, palec gor, leva roka se dotika nadlehti spredaj stoječega telovadca —
2., 3. —
XIV. 1. Vzravnava in s priključenjem
desne spetna stoja — odročiti gor, roke odprte, dlani gor —
2., 3. —
XV.	1. do 3. Polagoma skozi odroče-nje priročili, palci naprej:
1.	odročiti, hrbti gor, in s p o-j e n o 2. odročiti dol, in spojeno 3. priročiti, palci naprej —
XVI. Vsi na 1. predročiti dol, prsti se dotikajo šivov hlač spredaj stoječega telovadca; vsaka pe-torica napravi zavoj okolu srednjega za 90° v levo, in
VII. 1. Dizaj — odrazom i prenosom
težine tijela odnožiti desnu — odručiti (dlanovi gore);
2. prinožiti desnu — nadručiti (palci nazad);
3. uspon — predručiti (palci gore).
VIII. 1.—3. Polagano čučanj — izdržaj
u predručenju.
IX.	1.—3. Polagano dizaj u uspon spetni — izdržaj u predručenju.
X.	1. Stoj spetni — odručiti (pesnice otvorene, dlanovi gore);
2. nadručiti (palci nazad);
3. skuČiti zaručno (pesnice stis-nute, palci gore).
XI.	1. Potpor čučnjem iskoračno lije-vom strance, lijevoručke (obje noge na prstima, lijeva ruka na vanjskoj strani lijeve noge — sunuti' desnom napred (pesnica otvorena, palač gore, desna ruka dotiče se zalaktice prednjeg vežbača);
2., 3. izdržaj.
XII. 1. Dizaj — priključenjem lijeve
stoj spetni, odručiti (pesnice otvorene, palci gore);
2. nadručiti (palci nazad);
3. skučiti zaručno (pesnice stis-nute, palci gore).
XIII. 1. Potpor čučnjem iskoračno des-
nom strance, desnoručke — sunuti lijevom napred (pesnica otvorena; palač gore, lijeva ruka dotiče se zalaktice prednjeg vježbača);
2., 3. izdržaj.
XIV. 1. Dizaj i priključenjem desne
stoj spetni — odručiti gore (pesnice otvorene, dlanovi gore);
2., 3. izdržaj.
XV. 1.—3. Polagano (plovno) odruče-
njem priručiti (1. odručiti, hrpti gore, 2. odručiti dolje,
3.	priručiti, palci napred).
XVI.	Svi na 1. predručiti dolje, prsti se dotiču šava hlača spreda stoječih; svaka petorica se okrenu oko srednjega za 90° nalijevo tako, da se . srednji
sicer tako, da se srednji (3.) telovadec obrne s tremi koraki (1., 2., 3-У na mestu v levo v bok; ostali izvedejo zavoj v točnem kritju tako, da napravi na
1. 1. in 2. telovadec izkoračno stojo z levo naprej noter, 5. in
4. telovadec izkoračno stojo z desno nazaj noter, na
2. 1. in 2. telovadec po primernem obratu izkoračno stojo z desno nazaj ven, 5. in 4. po primernem obratu izkoračno stojo z levo naprej ven, na
3. vsi spetno stojo, 1. in 2. telovadec s priključenjem leve,
5. in 4. telovadec s priključenjem desne — priročiti.
Vežba se štirikrat.
Prehod v odmor in pozor kakor po prvi sestavi.
Prehod k četrti sestavi.
1.	1. in 2. telovadec izkoračno stojo z desno naprej ven, 4. in 5. telovadec izkoračno stojo z levo nazaj ven — 3. telovadec držo —
2. 1. in 2. telovadec izkoračno stojo z levo naprej noter, 4. in
5.	telovadec izkoračno stojo z desno nazaj noter —
3. 1. in 2. telovadec spetno stojo s priključenjem desne, 4. in 5. telovadec spetno stojo s priključenjem leve. (Vsi se nahajajo zopet v redu v stiku.)
4. —
II.	1. Vsi odročiti in položiti lehti odzadaj na ramo soseda, palci gor — 1. in 5. telovadec zunanjo roko v bok, komolec vstran —
2.,	3., 4. -
III.	1. 1. telovadec izkoračno stojo z desno vstran, 5. telovadec izkoračno stojo z levo vstran; v ostalem drža —
2.	1. telovadec spetno stojo s priključenjem leve, 5. telovadec spetno stojo s priključenjem desne; v ostalem drža —
(3.) vježbač okrene sa tri koraka (1, 2, 3) na mjestu lijevo u bok; ostali, pazeči, da točno pokrivaju, okreču se tako, da izvedu na:
1. 1. i 2. vježbač stoj iskoračni lijevom napred unutra, 4. i 5. vježbač stoj iskoračni desnom nazad unutra;
2. 1. i 2. vježbač po odnosnem olcretu stoj iskoračni desnom nazad van, 4. i 6. vježbač po odnosnem okretu stoj iskoračni lijevom nazad, i na:
3. svi stoj spetni, 1. i 2. vježbač priključenjem lijeve, 4. i 5. vježbač priključenjem desne stoj spetni — priručiti.
Vježba se četiri puta. Prelaz
u «odmor» i «pozor» kao iza
prvog sastava.
Prelaz u četvrti sastav.
I.	1. 1. i 2. vježbač stoj iskoračni desnom napred van, 4. i 5. vježbač stoj iskoračni lijevom nazad van, 3. vježbač ima iz-držaj;
2. 1. i 2. vježbač stoj iskoračni lijevom napred unutra, 4. i 5. vježbač stoj iskoračni desnom nazad unutra;
3. 1. i 2. vježbač stoj spetni priključenjem desne, 4. i 5. vježbač stoj spetni priključenjem lijeve (ponovno ustrojem stis-nuti red);
4. izdržaj.
II.	1. Svi obujme (odručenjem) su-sjede straga, ruke napete na ramenima pokrajnjih (palci gore), 1. i 5. vježbač podboče vanjske ruke (lakat Strance);
2.—4. izdržaj.
III.	1. 1. vježbač stoj iskoračni desnom Strance, 5. vježbač stoj iskoračni lijevom Strance; inače izdržaj;
2.	1. vježbač priključenjem lijeve, 5. vježbač priključenjem desne stoj spetni; inače izdržaj;
3. 1. telovadec izkoračno stojo z desno vstran, 5. telovadec izkoračno stojo z levo vstran; v ostalem drža —
4. 1. telovadec spetno stojo s priključenjem leve, 5. telovadec spetno stojo s priključenjem desne; v ostalem drža. 2., 3. in 4. telovadec so do sedaj na mestu —
IV.	1.	1.	in 2. telovadec	izkoračno
stojo z desno vstran, 4. in 5. telovadec izkoračno stojo z levo vstran —
2. 1. in 2. t elovadec s priključenjem leve, 4. in 5. s priključenjem desne spetno stojo —
3.	1.	in 2. telovadec	izkoračno
stojo z desno vstran, 4. in 5. telovadec izkoračno stojo z levo vstran —
4.	1.	in 2. telovadec	s priključenjem leve, 4. in	5. s pri-
ključenjem desne spetno stojo — 1. in 5. telovadec sunita z zunanjo roko vstran —
V.	1.,	2.,	3., 4. Drža v	odročenju,
hrbti gor, v prostem razstopu na znakih —
VI. 1. Priročiti, palci naprej, brez
potleska —
2., 3., 4. -
2 takta drža.
Četrta sestava.
I.	1. Zaročiti ven, pesti, dlani naprej —
2.	polobrat v desno — borilna preža z levo nazaj —
3., 4. -
II.	1. Vzravnava — izkoračna stoja z levo naprej (za 45 cm), z levo priprava h vrhnemu sunku, t. j. skrčiti zaročno, pod-leht vodoravno, hrbet dol (z desno drža) —
2.	a) izkoračna stoja z desno naprej za 45 cm, y ostalem drža —
b) točno na sredi med značkama zmeren poskok z desno na mestu, levo skrčiti pred-nožno ven, nart zatakniti
3. 1. vježbač stoj iskoračni des-nom strance, 5. vježbač stoj iskoračni lijevom strance; inače izdržaj;
4. 1. vježbač priključenjem lije-ve, 5. vježbač priključenjem desne stoj spetni; inače izdržaj; vježbači 2., 3. i 4. osta-doše na mjestu.
IV.	1. 1. i 2. vježbač stoj iskoračni desnom strance, 4. i 5. vježbač stoj iskoračni lijevom strance;
2. 1. i 2. vježbač priključenjem lijeve, 4. i 5. vježbač priključenjem desne stoj spetni;
3. ==> 1. istoga takta, t. j. 1. i 2. vježbač stoj iskoračni desnom strance, 4. i 5. vježbač stoj iskoračni lijevom strance;
4. = 2. istoga takta, t. j. 1. i 2. vježbač priključenjem lijeve,
4.	i 5. vježbač priključenjem desne stoj spetni, 1. i 5. vježbač sunuti strance vanjskom rukom.
V.	1.—4. Izdržaj u odručenju (vježbači su na značkama u punom razmaku, hrpti gore).
VI.	1. Priručiti bez pljeska (mezimci nazad);
2.—4. izdržaj.
2 takta izdržaj.
Ćetvrti sastav.
I.,	1. Zaručiti van (pesnice stisnute, dlanovi napred);
2.	poluokret desno — sprem ša-kanju lijevom nazad;
3.,	4. izdržaj.
II.	1. Dizaj — stoj iskoračni lijevom napred (za 45 cm) — lijevom rukom priprava na udarac gornji (t. j. slcučiti zaručno, predlaktica vodoravno, hrbat dolje — desnom izdržaj;
2.	a) stoj iskoračni desnom napred (za 45 cm), inače izdržaj ;
b) u polovini izmedu znački mirni poskok desnom na mjestu, lijevu poskučiti prednožno unutra, stopalo
pod desno podkolenje, v ostalem drža —
3. z levo vrlini sunek, hrbet dol, pest v višini lastnega nosu — z desno priprava k vrhnemu sunku — izpad z levo naprej (na znak) —
4. —
III.	1. Preža z desno naprej k bore-nju s floretom (zasukaj tedaj trup za 90° v levo!) — levo z lokom dol pokrčiti odročno gor, podleht navpično gor, roko odpreti in nad glavo na-lahko sklopiti proti nadlehti, prsti niso napeti; desno uločiti odročno, roka točno v višini ramena, komolec gleda k tlom, roka stisnjena kakor da drži floret, t. j. mezinec in prstanec sta stisnjena k dlani, palec in kazalec se s prvima členkoma dotikata drug drugega, sredinec se dotika drugega členka palca s svojim prvim členkom; mezinec v levo —
3. vbod naprej (<passata sotto»), t. j. umik z levo nazaj, noge na celih stopalih, stopala tvorijo med seboj kot 90°, desna golen navpično — predklon v desno, leva leht navpično, oprta s prsti na tla, prehod z levo v novi položaj po najkrajši poti, z desno suniti naravnost naprej, tako da je leht vzporedna s tlemi, pest zasukati pri tem prečno z mezincem v desno gor, pogled v smer vboda, t. j.. vzpora čepno zanožno z levo le%Toročno, odsukati trup, suniti z desno naprej, pest z mezincem gor ven —
4. a) —
b) vzravnava — vzklon cel obrat v levo na petah v predkoračno stojo z levo, z desno po najkrajši poti vzročiti, pest, mezinec naprej, levo skrčiti zaročno, pest prisloniti k levemu
položiti u desno potkoljeno; inače izdržaj;
3. lijevom rukom udarac gornji (hrbat dolje, pesnica u višini vlastitog nosa) — desnom rukom priprava na udarac gornji — ispad lijevom napred (na značku);
4. izdržaj.
III.	1. Sprem floretovanju desnom napred (dakle zasuk trupa za 90° nalijevo) — lijevom (lu-kom dolje): poskučiti odručno gore (pesnica nad glavom otvorena i malo svinuta spram zalaktice, prste ne napinjati) — desnu: sasma neznatno poskučiti odručno dolje, pesni-com točno naprotiv ramena, lakat prama tlu, pesnica stis-nuta, kao da drži floret, t. j. mezimac i prstenjak primak-nuti dlanu, palač i kažiprst uzajamno se dotiču prvim člancima, srednji prst se do-tiče palca prvim člankom kod drugog članka, mezimac nalijevo;
2. izdržaj;
3. prebod, t. j. uzmak lijevom nazad u počučanj zanožno lijevom na punim stopalima, osi im tvore pravi kut (lijeva noga pomakne se nazad, goli-jen desne noge okomito) — pretklon desno, lijeva ruka okomito k tlu uprtim prstima o isto (prelaz lijevom najkra-čim putem), desnom sunuti ravno napred tako, da bude istosmjerno s tlom, pesnicu okrenuti koso sa mezimcem gore nadesno, pogled u smjeru uboda;
4.	a) izdržaj;
b) dizaj — usprav — okret (cijeli) lijevo (na petama) u stoj pretkročni lijevom — desnu nadručiti (najkra-čim putem, pesnica stis-nuta, mezimac napred) — lijevu skučiti zaručno (pes-
boku, mezinec dol, pogled na desno roko —
IV. 1. Poklek z desno — desno po-
krčiti predročno dol, podleht pritisnjena k telesu, desna pest prislonjena k levi, mezinec gor, pogled na roke (tale in nastopna dva takta ponazoru-jeta gibe pri metanju granate, ta doba sama kaže, kako zgrabimo granato z desno roko) —
2. —
3. z desno suniti gor, mezinec naprej, pogled gor (dvig granate v zrak), v ostalem drža —
4. —
V. 1. Predklon — z desno pestjo
udariti ob tla na eni premici s prsti leve noge in v podaljšku desnega stopala, pogled na desno roko (vžig granate) —
2.	vzklon — odklon v desno — poklek odnožno z levo — suniti vstran, leva roka odprta, palec gor, desna v pest, hrbet dol, pogled v levo (priprava k metu granate z desno roko iz klelta) —
3., 4. —
VI.	1. a) Levo nogo postavi s prsti na znak — v vsem ostalem drža —
b) z desno z lokom gor čez glavo ponazoriti met granate in
2.	s polobratom v levo na prstih leve noge spad* naprej v ležni sklek za rokama, z desno pri-nožiti k levi, prsti nog na znaku —
3., 4. -
VII.	1. Čepna vzpora izkoračno z levo naprej —
2.	odročiti, desna z lokom gor (skozi vzročenje), leva v pest, dlan gor, desna odprta, hrbet gor, polobrat v desno v počep odnožno z desno, leva na celem stopalu, desna na prstih — odklon v levo, pogled v desno (priprava k metu granate z levo) —
* Ne izpad!
nica uz lijevi bok hrptom van; pogled na desnu pes-nicu).
IV. 1. Klek desnom — desnu posku-
čiti predručno dolje (predlak-tica uz tijelo, desna pesnica priložena k lijevoj, mezimac gore, pogled na pesnice; ta j i dva naredna takta prikazuju kretnje pri bacanju granate; ta doba znači, da je granata primljena desnom rukom);
2. izdržaj;
3. desnom sunuti gore (mezimac napred, pogled gore; granatom smo trgnuli gore); inače izdržaj ;
4. izdržaj.
V. 1. Pretklon — desnom pesnicom
udariti o tlo (na istoj črti prstiju lijevog stopala i u pro-duljenju stupala desne noge; pogled na desnu pesnicu [upa-ljivanje granate]);
2.	usprav — otklon desno — klek odnožno lijevom — sunuti Strance (lijevu pesnicu otvo-riti, palač gore, desnu pesnicu stisnuti, hrptom dolje, pogled lijevo [priprava za odbačenje granate desnoručke iz ldeka]);
3., 4. izdržaj.
VI.	1. a) Lijeva noga vrača se prsti-ma na značku; u svemu ostalomu izdržaj; b) desnom (lukom gore preko glave) prikazati bacaj granate i
2.	poluokretom lijevo na prstima lijeve noge spad napred u sklek zanožni ležeči (desnu prinožiti k lijevoj, prsti stupala na značci);
3., 4. izdržaj.
VII.	1. Potpor čučnjem iskoračno lijevom napred;
2.	odručiti, desna lukom gore (nadručenjem), pesnicu lijeve stisnuti (dlanom gore), desna otvorena (hrptom gore) — poluokret desno u počučanj odnožno desnom (lijeva na pu-nom stupalu, desna na prstima) — otklon lijevo (pogled desno [priprava za bacaj granate lijevoručke]);
3.,	4-
VIII.	1. Vzklon — s polobratom v desno predgib z desno v počep zanožno z levo, desna noga na celem stopalu, leva na prstih — zmeren predklon — z levo skozi vzročenje predročiti gor, z desno skozi priročenje zaročiti, roke odprte, hrbti ven
2. vzldon — s prisunom z levo in polobratom v levo spetni vzpon — skozi priročenje in odročenje vzročiti, mezinci na-
prei -	.	.
3. skozi predrocenje priročni — spon —
4. —
Vadi se štirikrat.
Prehod v odmor in pozor kakor po
I.	sestavi.
Prehod k V. sestavi.
I. 1. Vsi odročiti, hrbti gor, 1. in 2.
telovadec izkoračno stojo z levo vstran, 5. in 4. telovadec izkoračno stojo z desno vstran
2.	vsi spetno stojo, 1. in 2. telovadec s priključenjem desne,
5.	in 4. telovadec s priključenjem leve, v ostalem drža •
3 =3 i j. jn 2. telovadec izkoračno stojo z levo vstran, 5. in
4. telovadec izkoračno stojo z desno vstran, v ostalem drža-—
4.	=> 2., vsi spetno stojo, 1. in
2.	telovadec s priključenjem desne, 5. in 4. telovadec s priključenjem leve, lehti se položijo odzadaj na ramena sosedov. 2., 3. in 4. telovadec so zopet v stiku —
II. 1. 1. telovadec izkoračno stojo z
levo vstran, 5. telovadec izkoračno stojo z desno vstran —
2.	1. telovadec spetno stojo s priključenjem desne, 5. telovadec spetno stojo s priključenjem leve —
3 ij i. telovadec izkoračno ’ stojo z” levo vstran, 5. telovadec izkoračno stojo z desno vstran, v ostalem drža
4 = tl. 2., 1. telovadec spetno stojo s priključenjem desne,
5. telovadec spetno stojo s pri-
3.,	4. izdržaj.
Vlil. I- Usprav — poluokretom desno predgib desnom u počučanj zanožno lijevom (desna na pu-nom stupalu, lijeva na prsti-ma) — mirni pretklon —• lijevu predručiti gore (nad-ručenjem), desnu zaručiti (priručenjem [pesnice otvo-rene, hrpti van]);
2. usprav — dizaj — priključenjem lijeve i poluokretom li-jevo uspon spetni — nadručiti (priručenjem i odručenjem [mezimci napred]);
3. priručiti (predručenjem) — stoj spetni;
4. izdržaj.
Vježba se četiri puta.
Prelaz u ustroj pctog sastava.
I.	1. Svi odručiti (hrpti gore), 1. i
2.	vježbač stoj islcoračni lijevom strance, 4. i 5. vježbač stoj iskoračni desnom strance;
2. svi stoj spetni, 1. i 2. vježbač priključenjem desne, 4. i 5. priključenjem lijeve; u osta-lom izdržaj;
3. = I. 1., t. j. 1. i 2. vježbač stoj iskoračni lijevom strance, 4. i
5.	vježbač stoj iskoračni desnom strance; inače izdržaj;
4. =з I. 2., svi stoj spetni, t. j. 1. i
2.	vježbač priključenjem desne, 4. i 5. vježbač priključenjem lijeve; ruke se polože odostrag na ramena susjedk;
2.,	3. i 4. vježbač opet su uzase.
II.	1. 1. vježbač stoj iskoračni lijevom strance, 6. vježbač stoj iskoračni desnom strance;
2. 1. vježbač priključenjem desne,
5.	vježbač priključenjem lijeve stoj spetni;
3. = II. 1-, t. j. 1. vježbač stoj iskoračni lijevom strance, 5. vježbač stoj iskoračni desnom strance; inače izdržaj;
4. = II. 2., k j. 1. vježbač stoj spetni priključenjem desne,
5.vježbač priključenjem lijeve;
ključenjem leve, v ostalem drža —
Petorica je zopet v stiku.
III. 1. do 4. Drža —
IV. 1. Vsi priročiti (brez potleska)—
2.,	3., 4. -Dva takta drža.
V.	sestava je enaka I. sestavi.
Navodila za vadbo
I.	sestava.
Prvo sestavo vadimo v zaključni tvorbi nastopa, t. j. v peterostopih. Telovadci vsake petorice so odšteti od desnega krila proti levemu na 1., 2., 3.,
4.	in 5.
Srednji (3.) vsake petorice stoji na znaku, ostali stoje tesno drug poleg drugega tako, da je prosto gibanje lehti še mogoče. Ravnajo se vsi po srednjem, bodisi glede položaja telesa ali giba lehti ali pa dolžine izkoračne stoje (ta je v ostalem točno predpisana).
I. 1. Pogled naravnost — desna leht na sredi med predročenjem gor in od-ročenjem gor — leva leht na sredi med položajema zaročiti in odpočiti dol! Roke in prsti so v podaljšku lehti, ne vzklopi tedaj desne (gor) in ne sklopi leve (dol). Obe lehti sta v istem pravcu. V prvem taktu zakličemo glasno «Vlasti — zdar!»* in sicer: na 1.1. sočasno z gibom lehti «vlasti», na I. 2. <zdar» — na I. 3. in I. 4. stojimo mimo, lehti v položaju, ki so ga zavzele v 1.1.
II. 1. Izkoračna stoja zmerna (60cm); Stopalo postavi tako, da smerijo prsti noge ven —tako, kakor je bilo v spetni stoji. Pri skrčenih lehteh potisni komolce čim bolj naravnost nazaj (tedaj ne navzven), pesti so ob straneh reber, zmerno oddaljene.
Korake razdeli tako, da prideš pri tretjem koraku s peto v višino sprednjega znaka.
Pri sunku naprej ne dvigaj lehti, pri sunku gor (II. 1.) zakloni zmerno glavo (poglej na roke).
Pri prehodu v predklon je križ stalno uleknjen — treba pa je, da si ves gib
inače izdržaj. (Petorice su opet stisnute u red.)
III. 1.—4. Izdržaj.
IV. 1. Svi priručiti (bez pljeska);
2.—4. izdržaj.
Dva takta izdržaj.
Sada se opetujc prvi sastav kao peti.
prostih vaj članov
Prvi sastav.
Prvi sastav vježbamo u zaključnom obliku nastupa, t. j. u peterostupu.
Vježbači svake petorice su odbrojeni od desnoga krila k lijevomu na 1., 2.,
3.,	4. i 5.
Srednji (3.) od svake petorice stoji na značei. Ostali stoje sasma uzase, no ipak tako, da im bude omogučeno gibanje rukama. Izravnavaju se uvijek prema srednjemu od petorice, pa tičalo se to položaja tijela ili gibanja ruku ili duljine iskoračnog stoja (koji je uosta-lom točno propisan).
I.1. Pogled napred — desna ruka u polovici izmedu predručenja gore i od-ručenja gore — lijeva ruka u polovici izmedu položaja zaručiti i odručiti dolje! Dlanovi i prsti u produljenju ruke. Ni jedna ni druga pesnica ne smije se svinuti u zapešću. Ruke su u jednome pravcu. П prvom taktu glasno ćemo kliknuti: <<Vlasti zdar!» Riječi padaju: Na I. 1. (istodobno s gibafljem ruku): «vlasti», na 1.2. <?zdar!». U dobama 1.3. i 1.4. stojimo mimo s rukama u položaju, navedenom pod 1.1.
II. 2. Stoj iskoračni 60 cm. Stopalo postavi tako, da prsti smjeraju van (kao u stoju spetnom). Pri skučenim rukama lakti čim dalje i ravno nazad (dakle ne van), pesnice sa strane re-bara i neznatno udaljene.
Korači se moraju tako razdijeliti, da se vježbač trečim korakom nađe u višini prethodne značke.
Pri sunuču napred ne diži ruke, pri sunuću gore (11.1.) nagni glavu nešto nazad (gledaj na ruke).
Pri prelazu u pretklon križu se pod-jednako uvita, no ipak treba gibanje
tako razdeliš, da je na III. 1. truip v sredi med pokončnim položajem in vodoravnim predklonom; lehti so ves čas v vzročen ju; Sele na III. 2. pride trup v vodoravni položaj, lehti še vedno vzročene, in šele na III. 3. preidejo lehti v predročenje.
Trenutek pred dobo IV. 1. se vzklo-ni, obe lehti v predročenju, ter izvedi na dobo IV. 1. z desno krog gor zopet do predročenja, odtod pa preidi sočasno s poklekom z desno nazaj z desno v predročenje gor, z levo v zaročen je. Ves ta gib mora biti nepre-rušen! Predročenje gor na sredi med predročenjem in vzročenjem, obe lehti končno v istem pravcu.
V dobi IV. 3. se opirajo roke v širini ramen na tla ob straneh onega mesta, kjer je stala leva noga.
V ležnem skleku za rokama na V. 1. in VI. 1. dvigni nogo ob ulelmjenem križu čim više moreš in sicer naravnost nazaj, t. j. ne navznoter in ne navzven — koleno in prste napni! Ne sukaj glave, temveč glej naravnost!
V ležni vzpori (V. 3.) je trup tog (toda ne upognjen).
V dobi VI. 3. stopi s peto leve noge med roke na višino znakov; glava, trup in desna noga v enem pravcu!
Trenutek pred VII. 1. izvedi vzklon in predročenje dol, da na dobo VII. 1. samo preideš s celim obratom v desno v predpisani položaj. Lehti preidejo z loki dol, da se podlehti skoraj dotaknejo telesa — pred telesom v predročenje dol, odtod gre leva leht še naprej do vzročenja. Leva leht, trup in desna noga v enem pravcu. Desna leht je vzporedna z zemljo.
V dobi VII. 3. se samo vzklonemo in preidemo naravnost v čep, brez vzrav-nave. V čepu križ uleknjen, pete sku-
I)aJ-	.	,
V vzponu VII. 4. pete skupaj, glava
pri vzročenju zmerno zaklonjena.
Po drugi izvedbi na prvi takt medigre «odmor», t. j. zmerna prednožna stoja z desno ven, lehti zaročno pokrčene, podlehti na križu,, desna nad levo, pesti stisnjene, hrbti rok ob telesu. V €pozor> preidi na zadnjo dobo medigre.	_	.	->
razdijeliti tako, da se na dobu III. 1. trup nade u sredini izmedu usprava i vodoravnog pretklona. Ruke ostaju u nadručenju tako, da istom na dobu
III.	2. prede trup u vodoravan položaj, a na III. 3. da se prede u predručenje.
Samo trenutak ispred dobe IV. 1. predemo u usprav i predručenje (obim rukama), otkuda na dobu IV. 1. izvedemo desnom krug gore opet do pred-ručenja, da odovud istodobno s klekom desne nazad predemo u predručenje desnom gore, lijevom u zaručenje. To gibanje ne smije biti kidano. Ruke su na svršetku gibanja u jednome pravcu. Predručenje gore u polovici izmedu predručenja i nadručenja.
U dobi IV. 3. upiru se ruke u širini ramena o tlo sa strane mjesta, gdje je stajala lijeva noga.
U skleku zanožno-ležećem V. 1. i
VI.	1. digni nogu čim više i ravno nazad. Koljeno i stopalo napeto. Križa uvita. Glavu ne nagiblji nikuda. Pogled napred.
U potporu zanožno-ležečem (V. 3.) je trup ukočen (ali ne izbočen).
U dobi VI. 3. treba dokročiti petom lijeve noge sve do višine značke medu ruke; glava, trup i lijeva noga sačinja-vaju u torne položaju jedan pravac.
Tren ispred VII. 1. uspravimo se i predručimo dolje, da odovud na naro-čitu dobu VII. 1. predemo cijelim okre-tom na desno u propisani položaj. Ruke — lukovima dolje (malne dirnuše lak-tima tijelo) — predu pred tijelom u predručenje dolje, odkuda lijeva ruka ide dalje do nadručenja. Lijeva ruka, trup i desna noga u jednome pravcu. Desna ruka je usporedno s tlom.
U dobi VII. 3. samo se uspravimo i prijedemo izravno u čučanj (bez diza-nja). Križa uvini, pete uzase.
U dobi VII. 4. u usponu pete uzase, glava pri nadručenju nešto unazad.
Iza druge izvedbe, na prvi takt medu-igre «odmor», t. j. umjereni stav pred-nožni desnom van, ruke poskučene za-ručno, predlaktice na križanm, prava nad lijevom, pjesti stisnute, hrbti ruku uz tijelo. U spozor» na posljednju dobu ineduigre.
Prehod k II. sestavi.
1.1. Lakta tlači čim bolj k sebi, pesti nekoliko od telesa, podlehti vodoravno. Običajna napaka je ta, da tišče telovadci pesti na telo in zaradi tega ne morejo skrčiti lehti zaročno, temveč jih krčijo zaročno ven. Ne delaj od-koračne stoje, temveč izkoračno stojo vstran, to se pravi: prenesi težo telesa popolnoma na vstran izstopajočo nogo! Stopi pri tem točno na najbližji znak!
II. 2. V čepu pete skupaj.
III. 2. Mahniti nazaj, ne nazaj ven — stisni tedaj lehti skupaj kolikor moreš.
V.	1.—4. Te dobe naj uporabijo telovadci brez posebnega poziva ali navodila za to, da hitro dosežejo točno kritje, ker potem sploh ni več časa za popravo kritja. Pete na znaku. Na to kritje pazi skrbno!
II.	sestava.
1.1. Dolga zakoračna stoja. Ne začenjaj z gibom lehti predčasno, zato pa ga izvedi bliskovito hitro, da je konec giba istočasen z dostopom desne noge na tla. Ne predklanjaj se!
I.3. Upogni silno levo nogo, da omogočiš dovolj globok zanožni počep.
II. 1. Vzravnava je predpisana v za-nožno stojo z desno; potegni tedaj po potrebi desno nogo za seboj, ne da bi jo pri tem dvignil od tal.
II.	2. Izvedi dolg počep izkoračno z desno naprej in predkloni se do vodoravnega položaja. Glavo gor! Pazi na to, da držiš lehti pri odročenju v podaljšku ramen, tedaj ne gor in ne nazaj, kakor boš najbrž začetkoma po-grešno delal. Potrpežljivo vadi ta gib sam zase tako dolgo, da boš znal hipoma zavzeti pravilni položaj. Pred-njak naj ti popravlja.
III.	1. Vadi se v sigurnosti pri obratu, da ne boš omahoval po obratu. Leva noga ostane na znaku.
III.	2. b). Zasukati imaš lehti tako, da gledajo potem dlani gor; zasukaj jih tedaj pošteno — ne smeš se zadovoljiti s poševnim položajem rok.
III.	3. Treba je vzročiti — tišči tedaj napete lehti nazaj, da pridejo v
Prelaz k drugom sastavu.
1.1. Lakte pritišti čim više k sebi; pesnice su ponešto od tijela, a pred-laktice vodoravno. Pogrješno je stav-ljanje pesnica na tijelo, jer zbog toga vježbači ne mogu čestito skučiti za-ručno unutra. Nemoj da činiš stoj ot-kročni, nego iskoračni strance. To znači, da ti je težinu tijela prenijeti na nogu, koja če iskoračiti strance. Pri tome treba da staneš na najbližu značku!
II. 2. U čučnju stisni pete.
III. 2. Ispružiti na za d, nipošto na-zad van. Zato stisni ruke k sebi Hm više možeš.
V.	1.—4. Ove se dobe neka upotrebe bez posebnih uj)uta u svrhu postignuča čim bržeg i tačnijeg pokrivanja. Poslije toga nema za to več i onako vremena. Pete na,značkama. Na to pokrivanje treba pomnjivo paziti!
Drugi sastav.
1.1. Izvedi dugi stoj zakročni. Gibanjem ruke ne počni prerano. Zato ga učini strjelovito brzo, da mu svršetak bude istodoban sa dokrokom desne. Ne pretklanjaj se!
I.3. Lijevu nogu sagni čestito, da počučanj zanožni bude dosta dubok.
II. 1. Dizaj je propisan u stoj zanožni desnom. Zato treba da prema potrebi pomakneš desnu nogu bez dizanja s tla.
II. 2. Učini dugi počučanj iskoračni desnom napred i pretklon do v o d o -r a v n o g položaja. Glavu gore! Pamti, da ruke moraju biti u p r o d u 1 j e n j u ramena prigodom odručenja. Ne smiju dakle biti ni gore, ni nazad. Vjerovatnp je, da češ isprva u tome griješiti. To gibanje vježbaj ustrpljivo sam za sebe tako, da uzmogneš u tren oka zauzeti ispravan položaj. Prednjak neka te u tome potpomogne i spravljanjem.
111.1. Priučavaj se sigurnome okre-tanju, da se po okretu ne spotičeš. Lijeva noga ostaje na mjestu.
III. 2. b). Zasuk ruku moraš izvesti tako, da su dlanovi okrenuti točno gore, a nipošto koso.
III.	3. Treba nadručiti! Zato pritišti napete ruke unazad u istu ravninu
isto ravnino s hrbtom in desno nogo. Tudi glava mora biti v isti ravnini — ne povešaj je torej nazaj.
IV.	1. Izvedi dovolj dolgo i/.koračno stojo z desno vstran; to je potrebno zaradi sledečega obrata. Ne delaj lokov zanikamo in medlo — lehti naj gredo napete tesno mimo telesa.
IV. 2. Cel obrat izvedi na prstih obeh nog, drugače ne prideš v pravilno stojo. Glej tudi, da se obrneš res za polnih 180°. Dokaz, da si se obrnil dovolj, ti nudi položaj levega stopala, ki mora biti v istem položaju kakor v spetni stoji. V tem položaju ni nikakega klona, zato se ne nagibaj ne v desno in ne v levo; pošteno pa zasukaj glavo v desno, da boš res gledal na desno roko in ne samo škilil nanjo.
V. 1. S prvim polobratom priroči, obrat v desno izvedi na prstih. Po dokončanem obratu si v vzponu, teža telesa je na obeh nogah.
V.	2. Najprej odroči gor, potem šele upogibaj lehti v predpisani položaj; v njem se opri s pestmi ob tilnik, lakte tišči nazaj.
V. 3. Dobro se zakloni, drugače ne dosežeš tega, da bi bil trup v enem pravcu z desno nogo. Lehti v podaljšku ramen.
VI. 1. Izpolni točno vse, kar je predpisano. V vzročenje gre desna roka po najkrajši poti čez glavo, ne tedaj z lokom naprej.
VI. 3. Glej, da res zaročiš ven, t. j. tišči lehti nazaj v e n — predaleč jih sploh ne moreš potisniti. Opozarjamo na desno leht, ki naj gre skozi odroče-nje, ne skozi predročenje.
• VII. 1. Najprej se vzravnaj in obrni — šele po polobratu skozi odročenje vzroči.
VII. 3. Z lokom desne lehti se podvizaj, da ga ne bi dokončaval šele potem, ko si že v predpisanem položaju trupa in stoje (nasprotno kakor v prejšnji dobi).
VIII. 1. a). Glej, da ne upogneš desne noge v kolenu, a da vendar dovolj visoko zanožiš. Ne predklanjaj se.
VIII.	1. b). Lehti moraš res zasukati, da pridejo mezinci nazaj — pri tem še vedno vzročenje in zanoženje z desno.
s ledima u jednu crtu s istima i s des-nom nogom. Glavu ne spuštaj unazad, jer i ona mora da bude u istoj ravnini s trupom.
IV.	1. Izvedi dovoljno dugi stoj is-koračni desnom Strance. Potrebah je narednom okretu. Lukovi neka ne budu površno ishitreni, nego izvedeni letom ruku sasma uz tijelo.
IV. 2. Cijeli olcret izvedi na prstima obiju nog<i, jer inače stoj neče biti ispravan. No uz to na^toj, da se pot-punoma okreneš za 180". Potpunost okreta dokazuje položaj lijevog stopala, koje ima da bude postavljeno, kao da je u stoju spetnom. Naklonu tu nema traga, zato se ne smiješ nagnuti ni na-desno, ni nalijevo. No glavu okreni na-desno tako, da češ zaista gledati na desnu ruku, a ne tek da škiljiš tamo.
V. 1. Prvim poluokretom priruči, a okret nadesno je na prstima. Po svrše-nom si olcretu u usponu sa težinom tijela na obim nogama.
V.	2. Najprije odruči gore i istom sada sagni ruke u propisani položaj. K tome upri pesnice o šiju tlakom lak-tiju unazad.
V. 3. Izvedi čestiti zaklon, jer inače nečeš postici, da ti trup bude u istome pravcu s desnom nogom. Ruke u pro-duljenju ramena.
VI. 1. Udovolji svemu točno po pro-pisu. U nadručenje ide desna ruka naj-lcračim putem preko glave, dakle ni-kaltvim Шкот napred.
VI. 3. Zaručiti unutra treba uistinu, t. j. ruke moraš da pritišteš Čim jače n a za d i v a n. Dalje ih, nego što treba, ne možeš i onako dobiti. Upo-zorujemo na desnu, koja se ne giblje predručenjem, nego odručenjem.
VII. 1. Najprije se uspravljaj i okreči. Tek iza poluokreta nadruči odručenjem.
VII. 3. Lukom desne ruke požuri, da ga ne dovršiš, kada si več u propisa-nom položaju trupa i stoja, obrnutog prethodnoj dobi.
VIII. 1. a). Pazi, da ne sagneš desnu nogu u koljenu, a uz to ipak da do-statno zanožiš. Ne pretklanjaj se!
VIII.	1. b). Zasule ruku izvedi uistinu sa mezimcima nazad i pazi još i na položaj nadručenja i zanoženja.
VIII.	2. Priroči skozi odročenje, t. j. z gibom napetih lehti vstran.
Prehod k III. sestavi.
Za sestopanje v taktih I,—IV. veljajo navodila, ki smo jih dali za raz-stop.
Prehod v zastop (V. 1., 2., 3.) naj se dela tako, da je petorica ves čas v premi črti; 1. in 5. telovadec morata zato delati velike, 2. in 4. pa male iz-koračne stoje.
HI. sestava.
1.1.	Odroči vodoravno, točno vstran — ne naprej in ne nazaj.
V dobi I. 2. ostaja nadleht vodoravna, podteht tvori z nadlehtjo oster kot, prsti so napeti, zapestje se ne upogiba (roka in prsti v podaljšku pod lehti).
V dobi I. 3. ostanejo pete na isti črti, trup se ne suče za izpadajočo nogo, leva leht je na sredi med odročenjem in vzročenjem, desna na sredi med odročenjem in priročenjem, obraz je obrnjen naravnost naprej. Izpad bodi precej velik, stopala ne obračaj vstran, ampak naj ostane v smeri naprej ven.
Na III. 1. preidemo z odklonom v levo v predpisani položaj (tedaj brez predklona in brez zgrbljenja trupa). Po dokončanem odklonu se dotika leva leht tal s koncem sredinca ob levi strani prstov leve noge, dlan naprej. Trup se ne zasuče proti nogi, ampak smeri s celo širino prsi naprej. Desna leht navpično gor, dlan naprej.
Na dobo IV. 1. se silno odrinemo z levo nogo, da se zamoremo vzravnati z zmernim odnoženjem z levo (približno 20 cm od tal) ob napeti desni nogi, ne da bi odklanjali trup v desno.
IV.	2., 3. izvedi analogno kakor 1. 2.,
3.; VI. 1. analogno kakor III. 1.
V dobi VII. 3. so odprte roke zraven ramen sprednjega telovadca, mezinci dol — v spetnem vzponu.
Prehod v čep (VIII. 1. do 3.) in zopetno vzravnavo (IX. 1. do 3.) izvedi mirno, ob stalno vzravnanem trupu, ne da bi se z rokami opiral ob sprednjega
VIII.	2. Priruči odručenjem, t. j. gibanjem napetih ruku strance.
Prelaz n treči sastav.
Za sastavljanja u talctovima I.—IV. vrijede upute, istaknute kod razmaka.
Prelaz u zastup (V., 1., 2., 3.) neka se izvede tako, da petorica bude čitavo vrijeme u ravnoj erti. Zato mora 1. i
5.	vježbač učiniti veliki stoj iskoračni, a 2. i 4. mali.
Treći sastav.
1.1.	Odruči vodoravno, točno strance: ni napred, ni nazad.
U dobi I. 2. ostaje zalaktica vodoravno; predlaktica tvori sa zalakticom oštar kut; prsti su napeti, zapešće se ne pregiblje (hrbat ruke i prsti u produ-1 jen ju predlaktice).
U dobi I. 3. ostanu pete na istoj erti, a trup se ne okreće za nogom; lijeva ruka je u sredini izmedu odručenja i nadručenja, desna pak u sredini izmedu odručenja i priručenja. Obraz je okre-nut ravno napred. Ispad dostatno širok i bez okretanja stopala prstima strance, nego neka ostanu u smjeru napred van.
Na III. 1. predemo otklonom na li-jevo u propisani položaj (dakle bez pretklona i izbočenja trupa). Iza svrše-nog otklona dotiče se lijeva ruka sa krajem srednjeg prsta zemlje uz lijevu stranu prstiju lijeve noge sa dlanom napred. Trup se ne smije okrenuti k nozi, nego smjera cijelom širinom prsiju napred. Desna ruka okomito gore sa dlanom napred.
Na dobu IV. 1. snažno se otisnemo lijevom nogom, da uztnognemo nape t o m desnom nogom priječi u dizaj sa mirnim odnoženjem lijeve (otprilike 20 cm od tla), bez da pri tome nagnemo trup na desno.
Opaske za izvodenje IV. 2., 3. vidi
1.2.,	3., za izvodenje palc VI. 1. vidi
III.	1.
U dobi VII. 3. su otvorene pesnice pokraj ramena prednjeg vježbača sa mezimcima dolje; u usponu pete za-jedno.
Prelaz u čučanj (VIII. 1. do 3.) i ponovno u dizaj (IX. 1. do 3.) izvedi mirno i uspravnim trupom, bez upiranja
telovadca. Spon v spetno stojo napravi šele na X. 1.
У dobi XI. 1. preidi s širokim izpadom v čepno vzporo levoročno od-nožno z desno — križ kolikor mogoče uleknjen, trup s prsmi obrnjen naprej, leva roka (palec spredaj) se opira s koncem srednjega prsta ob tla ob levi strani levega stopala; desna je v pred-ročenju, mezinec dol, ob zunanji strani desnega ramena sprednjika.
Isto glede izvedbe velja tudi za dobo XIII. 1.
Prehod v spetno stojo izvedi, v kolikor se tiče nog in lehti, tako, kakor smo rekli za dobo IV. 1.
V dobi XIV. 1. so napete lehti na sredi med odročenjem in vzročenjem, glava je nekoliko dvignjena.
V XV. taktu razdelimo gib tako, da so lehti na XV. 1. v odročenju, na XV. 2. v odročenju dol in na XV. 3. v priročenju.
Zastop se obrača okolu srednika na ta način, da odmerijo vsi telovadci dolžino korakov tako, da ostanejo v premi črti: 1. in 5. telovadec delata tedaj večje izkoračne stoje nego 2. in 4.
Lehti dvigni na XVI. 1. samo tako visoko, da se dotakneš sprednjika.
Prehod k IV. sestavi.
Pri prehodu k IV. sestavi pazi, da ostane ves I. takt trup stalno naprej obrnjen in da ostane petorica v eni premici. O dolžini izkoračnih stoj (1.1. in 2.) velja to, kar smo rekli pri prehodu k III. sestavi (V. 1. in 2.).
Na dobo 1.3. stojimo zopet v peto-rici — v stiku v redu.
Na II. 1. položijo telovadci napete lehti na ramena sosedov — krajnika, tedaj 1. in 5. telovadec, deneta vnanjo roko v bok.
Prehod v razstop se izvede nato z neprekinjenimi izkoračnimi stojami in prisuni, kalcor je to opisano; na IV. 4. sunejo tudi krajniki z zunanjo roko vstran. Ves V. takt je drža v odročenju, namenjena eventualnim popravam kritja in ravnanja — in šele na VI. 1. se priroči.
V. takt je treba izrabiti tako, kakor smo to rekli glede V. takta pri prehodu k II. sestavi.
rukama o spreda stojećeg vježbača. U stoj spetni dodi več na X. 1.!
U dobi XI. 1. predi širokim is-padom u potpor čučnjem lijevoručke; križa uvini čim jače možeš, trup olcreni prsima napred. Lijeva ruka, okrenuta palcem napred, upire se krajem sred-njeg prsta o tlo uz lijevu stranu lijevog stopala. Desna je u predručenju, me-zimcem dolje, uz vanjsku stranu desnog ramena prednjeg vježbača.
Isto vrijedi o izvodenju dobe XIII. 1.
O prelazu u stoj spetni, u koliko se tiče nogu i ruku, vrijedi sve ono, što smo kazali kod dobe IV. 1.
U dobi XIV. 1. su napete ruke u sredini izmedu nadručenja i odručenja. Glava je ponešto uzdignuta.
U dobi XV. razdijelit čemo gibanja tako, da ruke na XV. 1. dodu u odru-čenje, na XV. 2. u odručenju dolje, a na XV. 3. u priručenje.
Zastup se okreče oko srednjeg vježbača tim načinom, da svi vježbači udese duljinu koraka tako, da če ostati u rav-noj črti. Zato 1. i 5. vježbač islcoraknu večma, a 2. i 4. manje.
U dobi XVI. 1. digni ruke tek u toliko, da se dotakneš sprijeda stoječeg vježbača.
Prelaz u četvrti sastav.
Pri prelazu u četvrti sastav pazi, da trup u dobi I. 1., 2., 3. bude podjed-nako napred okrenut i da su petorice uvijelc u ravnoj erti. O duljini iskoračnih stojeva (I. I., 2.) vrijedi, što je rečeno kod prelaza u treči sastav (V., 1., 2.). Na dobu I. 3. opet stojimo u petorici — u sastavljenom redu.
Na II. 1. polože vježbači napete ruke na ramena pokrajnih; krajnici (1. i 5. vježbač) podboče se vanjskom rukom.
Prelaz u razmak izvede se na to ne-prekidanim iskoračnim stojevima i pri-ključivanjima, kako je opisano; na dobu IV. 4. sunu Strance i krajnici sa vanjskim rukama. Doba V. (1. do 4.) je izdržaj u odručenju za eventualno popravljanje izravnavanja, a tek na
VI.	1. se priruči.
Dobe V. 1. do 4. treba upotrebiti, kako je to opisano pri prelazu u drugi sastav pri dobi V. 1. do 4.
IV.	sestava.
1.1.	Švigni z lehtema nazaj in ven kolikor daleč moreš.
I. 2. Polobrat v desno izvedi na desni peti, z levo nogo stopi za 50 cm nazaj lako, da sta peti obeh nog točno druga za drugo in da tvorita smeri stopal pravi kot. Nogi upogni nekoliko, da smeri desna golen navpično dol in da bo levo koleno točno nad prsti leve noge. Prsa s celo širino naprej obrnjena. Desno pest dvigni pri zmerno pokrčeni (ulečeni) lehti do višine brade, in sicer točno nasproti bradi; palec je zgoraj, pritisnjen na sredinec. Levo pest priloži k desni prsni bradavici tako, da je mezinec obrnjen naprej in nekoliko dol. S tem je dan tudi položaj cele lehti. Komolca ne dvigaj, pa tudi ne tlači ga dol!
II. 1. Izkoračna stoja z levo naprej za 45 cm. Priprava k sunku tako, da smeri podleht v vodoravnem položaju naravnost naprej. Desna leht ne spremeni svojega položaja in se torej ne napenja!
II.	2. a). Izkoračna stoja z desno naprej za 45 cm. Položaj lehti se ne spremeni.
II.	2. b). Zmeren, lahek poskok z desno na mestu; levo zatakni z nartom točno v desno podkolenje — nart pride tedaj v položaju «neltoliko poševno dob.
II. 3. Vrhnji sunek izvedi s posebnim poudarkom — kakor da imaš sovražnika zares pred seboj. Pri tem potisni tudi levo ramo močno naprej, da s tem podaljšaš sunek. Izpad bodi tako dolg, da pride peta na znak; hlcratu se zmerno predkloni, da pride trup v isti pravec z desno nogo.
III. 1. Preža z desno naprej z obratom na levi peti. Kar se tiče nog, veljajo pojasnila k dobi 1.1.; samo trup zasučemo za 9 0° v levo, tako da smeri desni bok naprej, ker ponazoru-jemo zdaj prežo, ki je v rabi pri mečevanju.
III.	3. Stopi z levo nogo za dolžino stopala nazaj (na znak) in napni jo obenem. S tem si napravil počep zanožno z levo, obo nogi na celih stopalih. Hkratu odsulcaj trup zopet za 45°, tedaj
Četvrti sastav.
I. 1. Zamahni rukama nazad i va* kako daleko možeš.
I.2. Poluokret desno izvedi na des^ noj peti, a lijevom nogom zakorači na udaljenost od 50 cm tako, da pete obiju nogfi budu točno jedna iza druge i da stopala tvore pravi kut. Noge sagni tako, da golijen desne noge smjera oko-mito k tlu, a lijevo koljeno da bude točno nad prstima lijevog stupala. Prsa okreni cijelom širinom napred. Desnu pesnicu sa neznatno sagnutom rukom digni do višine brade i točno nasuprot iste tako, da palač, koji počiva na srednjem prstu, bude okrenut gore. Lijevu pesnicu priloži desnoj prsnoj bradavici tako, da je mezimcem okrenuta napred i ponešto dolje. Tiipe je odreden i položaj cijele ruke. Lakat ne diži, niti ga spuštaj.
II. 1. Stoj iskoračhi lijevom napred za 45 cm. Pripravu za sunuti gore učini tako, da predlaktica smjera ravno nazad i da bude vodoravno. Desna ruka ne mijenja svoj položaj, dakle se ne smije napeti.
II.	2. a). Stoj iskoračni desnom napred za 45 cm. Položaj ruku se ne mijenja.
II.	2. b). Mirni i lahki poskok desnom na mjestu, lijevo stopalo zalcvači prstima točno u desnom potlcoljenu; prsti su ponešto koso dolje.
II. 3. Gore treba sunuti odgovaraju-čim obiležjem, t. j. kao da je zaista protivnik pred tobom. Pri tome čestito istegni lijevu ruku iz ramena, da samo sunuče bude produljeno. Ispadom do-segni značku petom i ujedno se nešto nagni, da ti trup i desna noga dodu u jedan pravac.
III. 1. Sprem desnom napred okre-tom na lijevoj peti. Glede nogu vrijedi, što je rečeno u dobi I. 1., no pošto prikazujemo sprem Iloretovanja, to moramo trup olcrenuti za 90° na lijevo tako, da desni bok smjera napred.
III.	3. Lijevom nogom zakroči za duljinu stopala nazad (iza značke) i napni je. Time si učinio počučanj za-aožno lijevom, obje na punim stopa-lima. Istodobno se okretom trupa za
za polovico prejšnjega zasuka, in predkloni se v to smer (t. j. predklon v desno). Sočasno s predklonom suni z levo roko naravnost dol in opri se z njo ob tla. Pri tem gibu ne upogibaj več desne noge, katere golen naj smeri navpično dol. Gib desne lehti je točno opisan.
III. 4. b). Izvedi na petah cel obrat. Pogosta napaka je to, da se telovadci ue obrnejo dovolj. Desno leht vzroči po najkrajši poti, ne morda s spodnjim lokom.
IV. 1. Ne da bi se s stopali premaknil z mesta, poklekni na desno koleno. Desno roko priloži po najkrajši poti k levi, ki je ostala pri levem boku, in sicer tako, kakor da zares zgrabiš granato: obrni tedaj roko z mezincem gor. Hkratu poglej pri popolnoma vzklonje-nem trupu na roke.
IV. 3. kaže, kako izdereš granato z energičnim gibom desne roke.
V. 1. Predkloni se toliko, kolikor zahteva udarec z rokami ob tla na opisanem mestu. Udarec izvedi v najkrajši smeri s pokrčeno lelitjo, toda pri dotiku tal zopet napni leht.
V. 2. Pri pokleku odnožno z levo tolik odklon v desno, da pride trup v isti pravec z levo nogo. Gib lehti po najkrajši poti.
VI. 1. a). Postavi levo nogo s prstom na znak (peta dvignjena) — drugega ne delaj nič!
VI. 1. b) in 2. izvedi gladko spojeno. Najprej naznači z napeto lehtjo lučaj preko glave v smer, kamor je predpisan pogled, takoj se opri z levo nogo ob znak in s polobratom v levo vrzi spojeno naprej v ležni sklek za rokama. Opozarjam na dve temeljni stvari:
1.) ne dvigaj se pri lučaju in 2.) ne zapusti s prsti leve noge svojega mesta in pazi hkratu, da priključiš desno k levi brez zanoženja.
VII. 1. Predkorak z levo na celo stopalo. Celo telo dvigaš obenem brez upogibanja v križu.
VII.	2. Ne pozabi, da gre desna lehl skozi vzročenje, tedaj čez glavo. Ne dvigaj trupa visoko, ker potem ne moreš zadostiti zahtevi, da bi osta trup v enem pravcu z desno nogo.
45° povrati i u tome se smjeru pret-kloni. Tako dolaziš u pretklon na desno. Sa pretklonom suni lijevom rukom ravno dol je k tlu, o koje se njome upri. Pri ovom gibanju ne sagiblji desnu no-gu, od koje ima golijen da smjera oko-mito spram tla. Zadača desne ruke po-tanko je istaknuta u opisu vježbi.
III. 4. b). Cijeli okret na petama. Griješi se nedovršenim okretom. Desna ruka ide u nadručenje najkračim pu-tem, dakle nikakovim donjim lukom.
IV. 1. Desnom klekni tako, da ne ostavlja svog mjesta. Desnu ruku stavi k lijevoj, koja je ostala kod lijevog boka, najkračim putem, i to tako, kao da si uistinu uhvatio granatu. Okreni dakle pesnicu mezimcem gore. Zajedno češ, uz posve uspravan trup, pogledati na pesnice.
IV. 3. Prikaži energično trgnuče granatom sa desnom rukom.
V. 1. Pretkloni se prema zahtjevu udarca rukom o tlo na mjesto, istak-nuto u opisu. Udari najkračim putem sa malo sagnutom rukom, no pri dotiku tla napni ruku.
V. 2. Pri kleku odnožno je takav ot-klon na desno, da je trup u jednome pravcu sa lijevom nogom. Ruke idu najkračim putem u svoj položaj.
VI. 1. a). Lijevu nogu postavi prstima na značku (peta dignuta) i ništa drugo.
VI. 1. b) i 2. izvedi glatko i vezano. Najprije označi bacaj napetom rukom preko glave spram smjera, kamo je propisan pogled i odmah se uprijevši prstima lijevog stupala o značku — baci poluokretom na lijevo napred u sklek zanožno ležeči. Upozoravamo na dvije glavne stvari: 1. ne diži se pri bacanju!
2.	ne napuštaj svog mjesta prstima lijevog stopala i pazi, da lijevu nogu primakneš k desnoj bez zanoženja.
VII. 1. Pretlcroči lijevom na puno stopalo dizanjem čitavog tijela najedam-put i bez ikakvog uvinuča u križima.
VII.	2. Ne zaboravi na to, da desna ruka ide nadručenjem, dakle preko glave. Ne diži se trupom visoko, jer inače ne češ udovoljiti zahtjevu, da trup i desna noga budu u jednome pravcu.
VIII.	1. Izvedi polobrat v desno docela, in sicer na petah, potem šele dvigni levo stopalo na prste, da ne skriviš stoje. Predkloni se toliko, da je trup v enem pravcu z levo nogo. Tudi lehti morata priti v premo črto — glej tedaj, da pošteno zaročiš!
VIII.	2. Priroči po najkrajši poti in šele po polobratu skozi odročenje vzroči.
Prehod k V. sestavi.
Z neprekinjeno spojenimi izkorač-nimi stojami in prisuni (na 1.1.—4. in
II.	1.—4.) — lehti pri tem v odročni drži — preidejo petorice zopet v stik v redu; lehti počivajo zopet na ramenih sosedov kakor v prehodu v IV. sestavi na IV. 4. Tudi tukaj je en cel takt (III. 1.—4.) drža in šele na IV. 1. pri-ročijo vsi.
V.	sestava.
Kot V. sestava se ponavlja I., vendar odpade sedaj vzklik «Vlasti zdar!» Namesto tega zakličemo trikrat «Zdar! — zdar! — zdar!» na dobe XVII. 1.—2.— —3., t. j. po drugi izvedbi, ko zopet stojimo s čelom k glavni tribuni in ko smo prešli na VIII. 1. (prav za prav
XVI.) v spetno stojo — priročiti ter stali na VIII. (prav za prav XVI.) 2.,
3.,	4. v pozoru.
Vaje s palicami za b
Prva sestava.
I. 1. Palico na prsa ravno;
2. —
3. palico pred prsa ravno — od-koračna stoja z desno;
4.
II. i. polobrat v levo v zakoračno
stojo z desno — palico navpično k desnemu ramenu, desno roko gor;
2. —
3. palico k levemu ramenu poševno, levo токо naprej nekoliko gor — zmeren predklon — počep za nožno z desno (noge na mestu, trup, glava in desna noga v enem pravcu) — palica je vodoravna;
4. —
VIII.	1. Izvedi uistini p6 okreta, i to na petama, a tek iza toga digni lijevo stopalo na prste, jer inače stajati češ iskrivljeno. Pretkloni se tako, da bude 'trup sa lijevom nogom u ravnoj črti. 1 ruke moraju biti u ravnoj črti, dakle zaruči čestito!
VIII.	2. Priruči najkračim putem i tek iza poluokreta nadruči odručenjem.
Prelaz u peti sastav.
Neprekidno spojenim iskoračnim sto-jevima i priključivanjima (na dobu 1.1. do 4. i II. 1. do 4., pri kojima su ruke u izdržaju odručno, predu petorice opet u sastavljeni red; ruke počivaju opet na ramenima susjednih, kao što je to bilo u čet vrtom sastavu na dobu IV. 4. Ovdje je opet jedan takt (III. 1,—4.) izdržaj i istom na IV. 1. svi priruče.
Peti sastav.
Kao peti sastav ponavlja se prvi. No sada otpada klicanje u prvom taktu «Vlasti zdar!» Zato čemo poslije druge izvedbe,kada smo okrenuti čelom sprani glavne tribine i kada smo prošli na
VIII.	1. (zapravo XVI.) u stoj spetni — priručiti i kada smo na VIII. 2., 3., 4. (zapravo XVI.) stali u «pozor», na sli-jedeći takt tri puta glasno kliknuti «Zdar — zdar — zdar!» i to na dobu
XVII.	1., 2., 3.
'ate, stare nad 35 let
Prvi sastav.
I. 1. Palicu na prsa ravno;
2. —
3. palicu pred prsa ravno — stoj otkročni desnom;
4. —
II. 1. poluokret lijevo u stoj zakročni
desnom — palicu okomito k desnomu ramenu, desnom rukom gore;
2. —
3. palicu k lijevoinu ramenu koso lijevom rukom napred ponešto gore — mali pretklon — poču-čanj zanožno desnom (noge na mjestu, trup, glava i desna noga u jednom pravcu; palica je vodoravno sa zemljom;
4. —
III.	1. palico na prsa ravno — zmeren zaklon — odgib (t. j. napni levo in pokrči desno nogo — noge na mestu, leva noga, trup in glava v enem pravcu;
2 ___
3.	palico nad glavo ravno — vzklon, vzravnava — predkorač-na stoja z desno;
4.
IV.	1.
4.
I. 1.
2.
3.
4.
II. 1. III. 1.
celi obrat v levo na petah v zakoračilo stojo z desno — palico za glavo ravno;
palico spredaj dol ravno — s priključenjem desne spetna stoja;
Druga sestava. Palico nad glavo ravno;
palico za glavo ravno koračna stoja z levo;
— od-
4.
IV. 1.
do 4. polagoma predklon — drža v stoji in s palico;
vzklon — palico nad glavo ravno — drža v stoji;
polobrat v ' desno v počep za-nožno z levo (noge na mestu) — zmeren predklon — palico k desnemu ramenu poševno, desna naprej gor, leva noga in trup v enem pravcu;
vzravnava — vzklon — s priključenjem leve spetna stoja — palico pred prsa ravno;
palico dol ravno;
Tretja sestava.
I.	1. Palico k levemu ramenu navpično, leva roka gor;
2 ___
3.	z lokom v levo palico k desnemu ramenu ravno, desna roka vstran — izpad z levo vstran;
III.
1.	palicu na prsa ravno — neznatni zaklon — zagib (napni lijevu nogu i poskuči desnu; noge na mjestu; lijeva noga, trup i glava u jednome pravcu);
IV.
3. palicu nad glavu ravno — us-prav — dizaj — stoj pretkročni desnom;
4. —
1. cijeli okret lijevo (na petama) u stoj zakročni desnom — palicu za glavu ravno;
2. ___
3. palicu spreda dolje ravno — priključenjem desne stoj spetni;
4. —.
I. 1.
2.
3.
Drugi sastav.
Palicu nad glavu ravno;
palicu za glavu ravno — stoj otkročni lijevom;
4.
II.	1.
do 4. polagano pretklon — iz-držaj s palicom i u stoju;
III.	1. usprav — palicu nad glavu ravno — izdržaj u stoju;
4.
IV. 1.
I. 1.
2.
3.
polnokret desno u počučanj za-nožno lijevom (noge na mjestu) — mali pretklon — palicu k desnom ramenu koso, desnom rukom napred gore (lijeva noga i trup u jednom pravcu);
dizaj — usprav priključenjem lijeve stoj spetni — palicu pred prsa ravno;
palicu dolje ravno;
Trcći sastav.
Palicu k lijevomu ramenu, lijevom rukom gore;
1 likom nalijevo palicu k desno-mu ramenu ravno, desnom rukom strance — ispad lijevom Strance;
II.	1. vzravnava, s priključenjem leve spetna stoja — palico k desnemu ramenu navpično, desno roko gor;
2, ___
3. z lokom v desno palico k levemu ramenu ravno, levo roko vstran
— izpad z desno vstran;
4. —
III. 1. polobrat v levo — poklek z
desno — palico pred prsa ravno; o ____
3. vzravnava, s priključenjem desne spetna stoja — palico nad glavo ravno;
4. —
IV. 1. prevrniti palico pred prsa rav-
no, desna čez levo (podlehti se pokrivata);
2. —
3. prevrniti palico dol ravno;
4. —.
Četrta sestava.
I. 1. Izkoračna stoja z levo naprej —
palico na prsa ravno;
2. izkoračna stoja z desno naprej
— palico pred prsa ravno;
3. izkoračna stoja z levo naprej — palico na prsa ravno;
4. izkoračna stoja z desno naprej —palico nad glavo ravno;
II. 1. poklek z desno — palico k des-
nemu boku poševno gor, desno roko naprej;
2. —
3. —
4. —
III. 1. vzravnava, s polobratom v levo
izkoračna stoja z desno — palico k levemu ramenu navpično, levo roko gor;
2_ ___
3. —
4. —
IV. 1. palico nad glavo ravno — s pri-
ključenjem desne spetno stojo; 2. —
3. palico dol ravno;
4. —.
II. 1. dizaj — priključenjem lijeve
stoj spetni — palicu k desnomu ramenu okomito, desnom rukom
gore;
2. —
3. lukom nadesno palicu k lijevom ramenu ravno, lijevom rukom
Strance;
4. —
III. 1. poluokret lijevo — klek desnom
— palicu pred prsa ravno;
2. ___
3. dizaj — priključenjem desHe stoj spetni — palicu nad glavu ravno;
4. —
IV. 1. prevrnuti palicu pred prsa rav-
no, desna ruka nad lijevom (predlaktica na predlaktici);
2, ___
3. prevrnuti palicu dolje ravno;
4. —.
Čctvrti sastav.
I. 1. Stoj iskoračni lijevom napred —
palicu na prsa ravno;
2. stoj iskoračni desnom napred — palicu pred prsa ravno;
3. stoj iskoračni lijevom napred — palicu na prsa ravno;
4. stoj iskoračni desnom napred — palicu nad glavu ravno;
II. 1. klek lijevom — palicu k desnom
boku koso gore, desnom rukom napred;
' 2. ___
3. —
4. —
III. 1. dizaj — poluokretom lijevo stoj
otkročni desnom — palicu k lijevom ramenu okomito, lijevu ruku gore;
4. —
IV. 1. palicu nad glavu ravno — pri-ključenjem desne stoj spetni;
2. —
3. palicu dolje ravno;
4. —.
Vaje na orodju za tekmo članov v Pragi 1926
Prvenstvo.
Na orodju so za to tekmo določene iste таје kakor za mednarodno tekmo v Lyonu, toda po strogem tekmovalec« redu ČSO.
VIŠJI ODDELEK.
Bradlja.
1.	Znotraj bradlje, iz kolebanja v opori na lehteh:	vznosna	opora	na
lehteh — z zakolebom preval naprej razredno — z zakolebom vzpora s celim obratom v levo (desno) soročno
— z zakolebom kolo raznožno naprej do prednosa — razovno stoja na rokah1 — odsun nazaj v oporo na lehteh
— preval nazaj uleknjeno do vzpore
— kolo prednožno snožno v levo (desno) p celim obratom v levo (desno) izmenskoročno nad levo (desno) lest-viao — kolo zanožno snožno v desno (lero) s polobratom v levo (desno) in odbojka v desno (levo).
kolebom vzpora do prednosa — z dviganjem trupa stoja na rokah — polagoma do stoje na ramenih — preval naprej upognjeno v vzporo — kolo zanožno z desno (levo) nad desno (levo) lestvino s celim obratom izmenskoročno v levo (desno) in z zakolebom zanožka nizko čez obe lest-vini v desno (levo).
3.	Na koncu bradlje, z oprijemom z zunanje strani, naskokoma: vzmik
Pripomba. Prevod se tesno naslanja na češki izvirnik. S tega vidika je razumeti nekatero razlike od našega sedanjega običaja; n. pr.: meti navspred so imenovani tu na ta način, da je naveden obrat v celotnem obsegu, r o k a, okoli katere so sučemo («levoročno> ali «desnoročno») in dol konja, preko katerega izvajamo met.
i Kjer ni posebej drugače rečeno, vedno stoja na napetih rokah.
Prvenstvo.
Na spravama odredene su za ovu ulakmicu iste vježbe kao za medu-narodnu utakmicu u Lyonu, ali po stro-gom redu natjecanja ČOS.
VIŠI RAZDJEL.
Uuče.
1. Unutar ruča, iz njihanja u potporu o zalakticama: potpor okomiti o za-lakticama — zanjihom kolotur napred razručno — zanjihom potpor napetim rukama s cijelim okretom lijevo (desno) suručke — zanjihom kolo raznožno napred u prednos — vagom stoj o ruku napetih — odsun nazad u potpor o zalakticama — kolotur nazad uvito u potpor napetih ruku — kolo prednožno sunožno lijevo (desno) s cijelim okretom lijevo (desno) raznoručke nad lije-vom (desnom) pritkom — kolo zanožno sunožno desno (lijevo) s polu-okretom lijevo (desno) i odbočka desno (lijevo).
2. Unutar ruča, iz njihanja u potporu zalakticama: potpor okomiti o za-
zanjih — prednjihom razručno — prednjihom potpor napetim rukama s cijelim okretom lijevo (desno) suručke — kovrtljaj 1 nazad u potpor o zalakticama — prednjihom potpor napetim rukama i prednos — dizanjem trupa stoj o ruku napetih — polagano u stoj o ramenima — kolotur napred izbočeno u potpor napetim rukama — kolo zanožno desnom (lijevom) s cijelim okretom lijevo (desno) raznoručke nad desnom (lijevom) pritkom — zanjihom niška za-noSka preko obiju pritalca desno (lijevo).
3. Na kraju ruča, hvatom s vanjske strane, iz naskoka: uzmah prednji u
O p a s k a. Metanja sa okretima imenovana su uvijek tako, da je istaknut jkret kao cijelina (glej «Prednjak», str. 22.).
2. Znotraj bradlje, iz kolebanja v opori na lehteh: vznosna opora na j _ lehteh — zakoleb — s predkolebom j lakticama — preval nazaj razročno — s predkole- kolotur nazad bom vzpora s celim obratom v levo (
(desno) soročno v vzporo — toč иавај v oporo na lehteh — s pred-
spredaj v vzporo — toč nazaj — z zakolebom poskok sklecno nazaj s celim obratom v levo (desno) do opore na lehteh — z zakolebom vzpora — pred-nos — z dviganjem trupa stoja na rokah
— polagoma do stoje na ramenih — preval naprej uleknjeno v oporo na lehteh — pri zakolebu z upognjenjem odkoleb do vese spredaj uleknjeno — naupor vzklopno in premah prednožno z levo (desno) čez desno (levo) lest-vino — premah zanožno z desno (levo) s polobratom v levo (desno) do ležne vzpore za rokama čelno —i premah prednožno z desno (levo) noter — strig odbočno v desno (levo) — strig odbočno v levo (desno) — premah odnožno z desno (levo) nazaj — premah prednožno snožno v desno (levo) v bočno vzporo — kolo zanožno snožno v desno (levo) in prednožka v levo (desno).
4. Zunaj bradlje, iz stojne vese čelno z nadprijemom na oddaljenejši lestvini, lehti pod bližjo lestvino: vzmik spredaj in kolo prednožno z desno (levo) nad zadnjo lestvino in premah prednožnio snožno v desno (levo) v vzporo bočno— kolo raznožno naprej — preval naprej uleknjeno do stoje na rokah — razovka brez podpore — s predkolebom cel obrat v levo (desno) v vzporo spredaj bočno — spad nazaj v vznosno veso —i vzklopni naupor — v zakolebu preprijem z desno (levo) v notranji prijem in kolo prednožno snožno v levo (desno) s celim obratom v levo (desno) desno- (levo-) ročno in prednožka v levo (desno).
5. Na začetku bradlje z oprijemom z notranje strani, naskokoma: vzklopni naupor — z zakolebom premah raznožno naprej — s predkolebom poskok sklecno naprej — preval naprej uleknjeno do vzpore — spad nazaj v vznosno veso — podmet v vznosno oporo na lehteh — z zakolebom vzpora
— prednos — z dviganjem trupa stoja na rokah — polobrat v levo (desno) v stojo na rokah čelno in skrčka.
Konj na Sir z ročaji.
Iz stoje čelno:
1.	Z oprijemom z desno na sprednji ročaj z mezincem naprej, z levo na
potpor napetim rukama — kovrtljaj nazad — zanjihom poskok sklekom nazad s cijelim okretom lijevo (desno) u potpor o zalakticama — zanjihom potpor napetim rukama — prednos — dizanjem trupa stoj o ruku napetih — polagano u stoj o ramenima — kolotur napred uvito u potpor o zalakticama - • u zanjihu izbočenjem odnjih u visak prednji — upor usklopce i premah prednožni lijevom (desnom) preko desne (lijeve) pritke — premah zanožni desnom (lijevom) s poluokretom lijevo (desno) u čelni potpor ležeči za rukama
— premah prednožni desnom (Lijevom)
— Skare odbočne desno (lijevo) — šlcare odbočne lijevo (desno) — premah odnožni desnom (lijevom) nazad
— premah prednožni sunožni desno (lijevo) u potpor bočki — kolo zanožno sunožno desno (lijevo) i prednoška lijevo (desno).
4. Izvan ruča, iz čelnog viška stoje-čeg, nathvatom na udaljenijoj pritci, ruke ispod bliže pritke: uzmah prednji i kolo prednožno desnom (lijevom) nad stražnjom pritkom — premah prednožni sunožni desno (lijevo) u potpor bočki — kolo raznožno napred — kolo-tur napred uvito u stoj o rukii napetih
— vaga bez opora — prednji hom cijeli okret lijevo (desno) u potpor bočki — spad nazad u visak okomiti — upor usklopce — u zanjihu prehvat desnom (lijevom) u nutarnji hvat — kolo prednožno sunožno lijevo (desno) s cijelim okretom lijevo (desno) desnoručke (li-jevoručke) i prednoška lijevo (desno).
5. Na početku ruča, nutarnjim hva-tom, iz naskoka: upor usklopce — zanjihom premah raznožni napred — prednjihoin poskok sklekom napred — kolotur napred uvito u potpor napetih ruku — spad nazad u visak okomiti — podmet u potpor okomiti o zalakticama
— zanjihom potpor napetim rukama — prednos — dizanjem trupa stoj o ruk ti napetih ■— poluokret lijevo (desno) u čelni stoj o ruku napetih i skučka.
Konj u šir sa hvataljkaina.
Iz čelnog postava:
1.	Dohvat desnom na prednju hva-taljku (mezimcem napred), lijevom na
vrat, naskokoma s celim obratom v levo desnoročno kolo odnožno z levo nazaj s celim obratom v levo izmensko-ročno do vzpore spredaj na ročajih premah prednožno z levo naprej • strig odbočno v levo — premah odnožno z desno nazaj — dve kolesi odbočno v levo — premah prednožno z desno naprej — strig odbočno v desno — premah odnožno z levo nazaj — kolo odbočno v desno — kolo odbočno v desno s celim obratom v levo desnoročno nad hrbtom in zadnjim ročajem do stoje na tleh.
‘2. Z oprijemom na ročajih, naskokoma: kolo prednožno z desno s preprijemom z desno na sprednji ročaj —• kolo prednožno z desno nad vratom s preprijemom z levo na vrat
— premah odbočno v levo in kolo prednožno z desno s celim obratom v desno desnoročno do vzpore spredaj na ročajih — kolo odnožno z levo s celim obratom izmenskoročno v desno do vzpore zadaj na ročajih premah odnožno z desno nazaj — strig odbočno v levo — strig odbočno v desno — premah odnožno z levo nazaj kolo prednožno z levo s preprijemom^ z levo na zadnji ročaj in kolo prednožno z levo s preprijemom z desno na hrbet
— premah odbočno v desno in kolo prednožno z levo s celim obratom v levo levoročno do vzpore spredaj na ročajih — premah zanožno snožno v desno in prednožka v levo čez hrbet.
3.	Z oprijemom na ročajih, naskokoma : premah odnožno z desno naprej noter — premah odnožno z levo zunaj — premah odnožno z desno nazaj s preprijemom z desno na sprednji ročaj — strig odbočno v levo do jezdne vzpore na sprednjem ročaju in vratu (leva preprime na vrat) — premah odnožno z desno nazaj — premah odbočno v levo in (brez oprijema z levo na vrat) kolo prednožno z desno s celim obratom v desno desnoročno do vzpore spredaj na ročajih — premah odnožno z levo naprej noter — premah odnožno z desno zunaj — premah odnožno z levo nazaj s preprijemom z levo na sprednji ročaj — strig odbočno v desno do jezdne vzpore na sprednjem ročaju in vratu (desna preprime na
vrat, iz naskoka: s cijelim okretom lijevo desnoručke kolo odnožno lijevom nazad s cijelim okretom lijevo razno-ručke u potpor prednji na hvataljkama
— premah prednožni lijevom napred
— škare odbočne lijevo —■ premah odnožni desnom nazad — dva kola od-bočna lijevo — premah prednožni desnom napred — škare odbočne desno
— premah odnožni lijevom nazad — kolo odbočno desno — kolo odbočno desno s cijelim okretom lijevo desnoručke nad hrptom i stražnjom hvatalj-kom do stoja na tlu (ledima ka konju).
2. Dohvatom na hvataljke, iz naskoka: kolo prednožno desnom s pre-hvatom desne na prednju hvataljku — kolo prednožno desnom nad vratom s prehvatom lijeve na vrat — premah odbočni lijevo i kolo prednožno desnom s cijelim okretom desno desnoručke u potpor prednji na hvataljkama — kolo odnožno lijevom s cijelim okretom desno raznoručke u potpor- stražnji na hvataljkama — premah odnožni desnom nazad — škare odbočne lijevo — škare odbočne desno — premah odnožni lijevom nazad — kolo prednožno lijevom s prehvatom lijeve na stražnju hvataljku — kolo prednožno lijevom s prehvatom desne na hrbat — premah odbočni desno i kolo prednožno lijevom s cijelim okretom lijevo lijevoručke u potpor prednji na hvataljkama — premah zanožni sunožni desno i prednoška lijevo preko hrpta (desni bok kod konja).
3. Dohvat na hvataljke, iz naskoka: premah odnožni desnom napred premah odnožni lijevom van — premah odnožni desnom nazad s prehvatom desne na prednju hvataljku — škare odbočne lijevo s prehvatom lijeve na vrat u potpor jašeči na prednjoj hva-taljci i vratu — premah odnožni desnom nazad — premah odbočni lijevo napred i kolo prednožno desnom s cijelim okretom desno desnoručke u potpor prednji na hvataljkama — premah odnožni lijevom napred — premah odnožni desnom van — premah odnožni lijevom nazad s prehvatom lijeve na prednju hvataljku — škare odbočne desno s prehvatom desne na vrat u potpor jašeči na prednjoj hvataljci i vratu — premah odnožni lijevom na-
vrat) — premah odnožno z levo nazaj
— premah odbočno v desno naprej in (brez oprijema z desno na vrat) kolo prednožno z levo s celim obratom v levo levoročno do vzpore spredaj na ročajih — premah odbočno v desno in (brez oprijema z desno) prednožka v levo čez vrat.
4. Z oprijemom z levo na zadnji ročaj, z desno na hrbet, naskokoma: premah odbočno v desno in (brez oprijema z desno na hrbet) kolo prednožno snožno v levo s celim obratom v levo levoročno nad sedlom in zadnjim ročajem do vzpore spredaj na ročajih — premah prednožno z levo naprej — strig odbočno v levo — premah odnožno z desno nazaj — premah odbočno v levo naprej in (broz oprijema z levo na zadnji ročaj) kolo prednožno snožno v desno sl A obratom v desno desnoročno in potem levoročno nad vratom in sprednjim ročajem do stoje na tleh.
5. Z oprijemom z desno z mezincem spredaj na sprednji ročaj, z levo na vrat, naskokoma: kolo odnožno z desno s celim obratom v levo desnoročno do jezdne vzpore nad sprednjim ročajem
— premah odnožno z levo nazaj s pre-prijemom z levo z mezincem naprej na zadnjem ročaju — premah odnožno z desno nazaj — premah zanožno snožno v levo s celim obratom v desno levoročno do vzpore spredaj na zadnjem ročaju in hrbtu — kolo odnožno z levo s celim obratom v desno levoročno do vzpore zadaj na ročajih —• kolo zanožno z levo do jezdne vzpore nad zadnjim ročajem — premah odnožno z desno nazaj s preprijemom z desno z mezincem naprej — premah odnožno z levo nazaj — kolo zanožno snožno v desno sl A obratom v levo desnoročno in potem levoročno nad vratom in sprednjim ročajem do stoje na tleh (levi bok ob konju).
Krogi.
1.	Naskok v veso spredaj — vznosna vesa — zakoleb — s predkolebom vzmik spredaj — toč nazaj do pred-nosa — z dviganjem trupa stoja na rokah (drža) — premet sklecno naprej do iztegnjene vese — z zakolebom iz-
zad — premah odbočni desno napreel i kolo prednožno lijevom sa eijellm okretom lijevo lijevoručke u potpor prednji na hvataljkama — premah odbočni desno i prednoška lijevo preko vrata (desni bok kod konja).
4.	Dohvatom lijeve na stražnju hya-taljku, desne na hrbat, iz naskoke: premah odbočni desno i kolo prednožno sunožno lijevo s cijelim okretom lijevo lijevoručke nad sedlom u potpor prednji na hvataljkama — premah prednožni lijevom unutra — škare od-bočne lijevo — premah odnožni des-nom nazad — premah odbočni lijeTO i kolo prednožno sunožno desno sa cijelim i po okreta desno nad vratom i prednjom hvataljkom oko desne, pa lijeve ruke do stoja na tlu (lijevi bok kod konja).
5.	Dohvatom desne (mezimcem *a-pred) na prednju hvataljku, lijeve na vrat, iz naskoka: kolo odnožno desnom s cijelim okretom lijevo desnoručke u potpor jašeči nad prednjom hvataljkom
— premah odnožni lijevom nazad s prehvatom lijeve mezimcem napred na stražnjoj hvataljci — premah odnožni desnom nazad — premah zanožni eu-nožni lijevo s cijelim okretom desno lijevoručke u potpor prednji na stražnjoj hvataljci i hrptu — kolo odnožno lijevom s cijelim okretom desno Нјето-ručke u potpor stražnji na hvataljkama
— kolo zanožno lijevom u potpor jaSeći nad stražnjom hvataljkom — premah odnožni desnom nazad s prehvatom desne mezimcem napred na prednjoj hvataljci — premah odnožni lijevom nazad — kolo zanožno sunožno desno s cijelim i p6 okreta lijevo oko desne, pa lijeve ruke (nad vratom i prednjom hvataljkom) do stoja na tlu (lijevi bok kod konja).
Karike.
1.	Naskok u visak prednji — visak okomiti — zanjih — prednjihom uzmah prednji — kovrtljaj nazad u prednos
— dizanjem trupa stoj o ruku napetih (izdržati) — premet sklekom napred u visak — zanjihom islcret napred u vagii
vinek naprej do razovke v vesi zadaj
— polagoma in uleknjeno do strmoglave vese — vznosna vesa — izvinek n nanj — prevrat nazaj raznožno.
2. Iz vese spredaj polagoma in uleknjeno skozi strmoglavo veso in razovko v vesi zadaj zgiba zadaj tezni naupor izmenskoročno se-vlek uleknjeno naprej do razovke v vesi spredaj (naznačiti) vznosna vesa (z zamahom) in vzklopni naupor
— z zakolebom odkoleb nazaj do vese
— s predkolebom premet nazaj snožno.
3. Iz vese spredaj vznosna vesa spredaj — z zakolebom naupor do prednosa — skozi skleeno razovko poveš uleknjeno naprej do razovke v vesi zadaj —1 vznosna vesa vzmik spredaj — toč nazaj uleknjeno do naznačene razovke v vzpori -— spad do vznosne vese — z zakolebom izvinek naprej do vznosne vese in raznožni premah naprej do stoje na tleh.
4. Iz vese spredaj skozi zgibo vzvlek spredaj do razovke (naznačiti) — predkoleb, z zakolebom stoja na rokah skleeno (drža) — spad (naravnost dol, neprevratno) uleknjeno v strmoglavo veso — polagoma in uleknjeno do iztegnjene vese — tezni naupor soročno — toč naprej upognjeno (z zamahom) — z zakolebom premet naprej skleeno do vznosne vese vzklopni naupor — spad do vznosne vese in prevrat nazaj raznožno.
5. Iz vese spredaj: vznosna vesa spredaj — z zakolebom naupor skozi razporo in zgibo poveš nazaj do vznosne vese — skozi strmoglavo veso vesa zadaj — tezni naupor izmenskoročno iz iztegnjene vese zadaj — spad nazaj do vznosne vese — izvinek nazaj
— s predkolebom vzmik spredaj do prednosa — z dviganjem stoja na rokah — spad naprej do vznosne vese
— z zakolebom izvinek naprej do vznosne vese in premah raznožno naprej do stoje na tleh.
Drog.
Te vaje so odrejene za posameznike, ki niso uvrščeni v vrste; smejo pa si jih izbrati tudi vrste.
1.	Iz kolebanja v vesi spredaj s podprijemom: s predkolebom prevlek
u višku stražnjem — polagano uvito u visak strmoglavi — visak okomiti — iskret nazad i prekopit nazad raznožno.
2. Iz viška prednjeg: polagano uvito viškom strmoglavim i vagom u višku stražnjem zgib stražnji — upor vuče-njem raznoručke — polagano uvito spust napred v vagu u višku prednjem (naznačiti) — visak okomiti (zamahom) i upor uslclopce — zanjiliom odnjih nazad u visak — prednjihom premet nazad sunožno.
3. Iz viška prednjeg visak okomiti — zanjiliom upor u prednos — vagom u skleku spust uvito napred u vagu u višku stražnjem — visak okomiti • • uzmah prednji — kovrtljaj nazad uvito u naznačenu vagu u potporu napetih ruku — spad nazad u visak okomiti zanjiliom iskret napred u visak okomiti i premah napred raznožno do stoja na tlu.
4. Iz viška prednjeg zgibom uzvlak prednji u vagu (naznačenu) — prednjih, zanjihom stoj o ruku sklekom (izdržati ga) — sunovrat uvito u visak strmoglavi — polagano uvito u^ visak prednji — upor vučenjem suručke kovrtljaj napred izbočeno (zamahom)
— zanjihom premet napred sklekom u visak okomiti — upor uslclopce spad nazad u visak okomiti i prekopit nazad raznožno.
5. Iz viška prednjeg visak okomiti — zanjihom upor — rasporom i zgibom spust nazad u visak okomiti — viškom s trmoglavce visak stražnji upor vučenjem raznoručke iz viška stražnjeg
— spad nazad u visak okomiti — iskret nazad — prednjihom uzmah prednji u prednos — dizanjem stoj o ruku napetih — spad napred u visak okomiti
— zanjihom iskret napred u visak okomiti i premah raznožni napred do stoja ha tlu.
Preča.
Ove su vježbe ustanovljene za natje-catelje-pojedince, lcoji nisu uvršteni u odjelenje, no mogu si ih izabrati i odjelenja.
i.	Iz njihanja u višku prednjem potil vatom: prednjihom provlalc u visak
v veso zadaj — vzklopni naupor zadaj s celim obratom v desno v vzporo spredaj z nadprijemom — se vlek do razovke v vesi spredaj — iztegnjena vesa — cel obrat v desno desnoročno v veso s podprijemom — polagoma vznosna vesa — prevlek v vznosno veso zadaj — naupor trzoma in od-koleb naprej v veso zadaj — zakoleb do vznosne vese zadaj — s predkole-bom prevlek v vznosno veso spredaj in vzklopni naupor do stoje na rokah vzporno (naznačiti) — zanožka v desno (levo) na premet. — Težkoča 9 točk.
2. Iz kolebanja v vesi spredaj z nadprijemom: naupor z zakolebom — premik spredaj — velepremik —i vzmik — spad nazaj do vznosne vese
— vzklopni naupor s celim obratom v desno (levo) do vzpore zadaj s podprijemom — polagoma toč nazaj v vzpori zadaj — sevlek uleknjeno do razovke v vesi zadaj — praporni naupor — preprijem ’ v nadprijem — spad nazaj in prevlek do vznosne vese spredaj — vzklopni naupor — premik spredaj — premik zadaj do stoje na tleh. — Težkoča 7 točk.
3. Iz kolebanja v vesi spredaj s podprijemom: premik zadaj do vese zadaj — z zakolebom cel obrat v desno desnoročno do vznosne vese spredaj z nadprijemom in prevlek do vznosne vese zadaj — naupor trzoma
— sevlek uleknjeno do iztegnjene vese zadaj — tezni naupor izmenskoročno
— prednos — spad nazaj in prevlek do vznosne vese spredaj — vzklopni naupor — odkoleb nazaj visoko s pre-prijemom desne čez levo — s pred-kolebom naupor s celim obratom v desno in preprijemom v nadprijem
— premik spredaj do stoje na rokah
— velepremik do stoje na tleh. — Težkoča 9 točk.
4. Iz kolebanja v vesi spredaj s podprijemom vzklopni naupor — veletoč naprej — v stoji na rokah cel obrat v desno desnoročno — s pred-kolebom vzmik spredaj — poveš do razovke v vesi spredaj — polagoma iztegnjena vesa — tezni naupor so-ročno — z zamahom stoja na rokah (naznačiti) — skrčka naprej. — Težkoča 8 točk.
stražnji — stražnji upor usklopce s cijelim okretom desno u potpor prednji nathvatom — spust napred u vagu u višku prednjem — visak — cijeli okret desno desnoručke u visak pothvatom
— polagano visak okomiti — provlak u visak okomiti stražnji — stražnji upor trzajem — odnjih napred u visak stražnji — u zanjihu visak okomiti stražnji — prednjihom provlak u visak okomiti prednji — upor usklopce do stoja o ruku napetih (naznačiti) — za-noška desno (lijevo) na premet. — Teškoća 9 bodova.
2. Iz zamaha u višku prednjem, nathvatom:	upor zanjihom — premah prednji — velepremah — veleuzmah
— spad nazad u visak okomiti — upor usklopce s cijelim okretom desno (lijevo) u potpor stražnji pothvatom — polagano kovrtljaj nazad — spust nazad uvito u vagu u višku stražnjem — upor zastavom — prehvat u nadhvat, spad nazad i provlak u visak okomiti prednji — upor usklopce — premah prednji — premah stražnji do stoja na tlu. — TeSkoća 7 bodova.
3. Iz njihanja u višku prednjem, pothvatom: premah stražnji u visak stražnji — zanjihom cijeli okret desno desnoručke u visak okomiti prednji nathvatom i provlak u visak okomiti stražnji — stražnji upor trzajem — spust nazad uvito u visak stražnji — upor vučenjem raznoručke — prednos
— spad nazad i provlak u visak okomiti prednji — upor usklopce — visoki odnjih nazad s prehvatom desne preko lijeve — prednjihom upor s cijelim okretom desno i prehvatom u nathvat
— premah prednji stojem o ruku napetih — velepremah do stoja na tlu.
— Tešlcoća 9 bodova.
4. Iz njihanja u višku prednjem pothvatom: upor usklopce — veleltovrtljaj napred — u stoju cijeli okret desno desnoručke — prednjihom uzmah prednji — spust nazad u vagu u višku prednjem — polagano visak — upor vučenjem suručke — zamahom stoj o ruku napetih (naznačiti) i skučka napred. — Teškoča 8 bodova.
5.	Jz pokoleba v vesi spredaj z nadprijemom: premik spredaj — vele-premik — s predkolebom naupor s celim obratom v desno (levo) do vzpore spredaj z nadprijemom — polagoma toč naprej — sevlek uleknjeno do vese — prednos — tezni naupor soročno — cel obrat v desno (levo) do vzpore zadaj s podprijemom — pod-metno nazaj koleb — pri predkolebu cel obrat v desno (levo) do vese spredaj z nadprijemom — vzklopni naupor — premik spredaj — velepremik — vzmik »predaj — spad do vznosne vese spredaj — vzklopni naupor — toč naprej — vznoska* naprej. — Težkoča 10 točk.
NIŽJI ODDELEK.
Bradlja.
1. Na začetku, z oprijemom odznotraj, naskokoma: vzklopni naupor v raznožni sed pred rokami — pre-prijem naprej — razovka s podporo ob d. (1.) komolcu — polagoma uleknjeno do stoje na ramenih — preval naprej uleknjeno v vzporo — prednos kolo prednožno z desno (levo) nad levo (desno) lestvino s celim obratom v levo (desno) izmenskoročno — kolo zanožno z desno (levo) naprej nad desno (levo) lestvino in kolo prednožno z levo (desno) nazaj nad desno (levo) lestvino — prednožka v desno (levo) s celim obratom v levo (desno).
2. Zunaj bradlje, iz stojne vese čelno!, z nadpirijemom na oddaljenejši lestvini, lehti pod bližjo lestvino: vzmik spredaj do Iežne vzpore za rokama čelno — kolo prednožno z desno (levo) — vsed prednožno v desno (levo) s polobratom v levo (desno) v sed raznožno pred rokami na obeh lestvinah bočno — preprijem naprej — z dviganjem trupa stoja na ramenih — preval naprej uleknjeno v vzporo — kolo prednožno z desno (levo) nad levo (desno) lestvino nazaj — prednožka v levo (desno) s polobratom v levo (desno).
* = č. s c h y 1 k a (kakor skrčka, toda z napetimi nogami).
5.	Iz njišca u višku prednjem, nat-hvatom: premah prednji — velepre-mah — prednjihom upor s cijelim okretom desno (lijevo) desnoručke (lijevoručke) u potpor prednji nathva-tom — polagano kovrtljaj napred — spust napred uvito u visak — prednos
— upor vučenjem suručke s cijelim okretom desno (lijevo) lijevoručke (desnoručke) u potpor stražnji pot-hvatom — podmetno nazad zamah — prednjihom cijeli okret desno (lijevo) lijevoručke (desnoručke) u visak prednji nathvatom — upor usklopce — premah prednji — velepremah — vele-uzmah — spad nazad u visak okomiti prednji — upor usklopce — kovrtljaj napred — izbočka* napred. — Teškoća 10 bodova.
NIŽI RAZDJEL.
Ručc.
1. Na početku, nutarnjim hvatom, iz naskoka: upor usklopce u sjed raznožni pred rukama — prehvat napred
— vaga oporom o desni (lijevi) lakat
— polagano uvito u stoj o ramenima
— kolotur napred uvito u potpor napetih ruku — kolo prednožno desnom (lijevom) nad lijevom (desnom) prit-kom s cijelim okretom lijevo (desno) raznoručke — kolo zanožno desnom (lijevom) nad desnom (lijevom) prit-kom i kolo prednožno lijevom (desnom) nad desnom (lijevom) pritkom (nazad) — prednožka desno (lijevo) s cijelim okretom lijevo (desno).
2. Izvan ruča, iz čelnog viška stoje-čeg, nathvatom na udaljenijoj pritci, ruke ispod bliže pritke: uzmah prednji u čelni potpor ležeči za rukama — kolo prednožno desnom (lijevom) — zasjed prednožni desnom (lijevom) s polu-okretom lijevo (desno) u sjed raznožni pred rukama — prehvat napred — dizanjem trupa stoj o ramenima — kolotur napred uvito u potpor napetih ruku — kolo prednožno desnom (lije-vom) nad lijevom (desnom) pritkom
— prednoška lijevo (desno) s polu-okretom lijevo (desno).
* = češki s c h y 1 k a (kao skučka, tek napetim nogama).
3. Znotraj bradlje iz stoje bočno: naskok v oporo na lehteh — preval nazaj polagoma v prednos — z za-kolebom razovka s podporo ob desnem (levem) komolcu — odsun nazaj v oporo na lehteh — preval nazaj različno — s predkolebom vzpora — kolo zanožno snožno v desno (levo) — s pre-prijemom leve (desne) na desno (levo) lestvino pred desno (levo) roko za-nožka v desno (levo) s celim obratom v desno (levo).
4. Znotraj bradlje, iz mirne opore na lehteh: trzoma vzpora v prednos — z dviganjem trupa stoja na ramenih — preval naprej uleknjeno v vzporo — s predkolebom kolo prednožno z desno (levo) nad levo (desno) lestvino s celim obratom v levo (desno) izmensko-ročno — kolo zanožno snožno v levo (desno) — zanožka v desno (levo).
5. Na začetku bradlje z oprijemom z notranje strani naskokoma: vzklopni naupor — zakoleb — s predkolebom poskok sklecno naprej in vsed raznožno pred roke — preprijem naprej — z dviganjem trupa stoja na rokah sklecno
— _preval naprej upognjeno v vzporo
— kolo zanožno z desno (levo) nad desno (levo) lestvino in kolo prednožno z levo (desno) nad desno (levo) lestvino — premah prednožno snožno v desno (levo) s polobratom v levo (desno) do ležne vzpore za rokama čelno — skrčka naprej.
Konj na šir z ročaji.
1. Z oprijemom z levo na zadnji ročaj, z desno na hrbet, naskokoma: premah odnožno z levo naprej noter —I premah odnožno z desno naprej in kolo prednožno z levo s celim obratom v levo levoročno nad sedlom v vzporo spredaj na ročajih — premah odnožno z desno naprej noter — strig odbočno v levo — strig odbočno v desno — premah odnožno z levo naprej in kolo prednožno z desno s lM obratom v desno desnoročno in potem levoročno nad vratom do stoje na tleh (levi bok ob konju).
2. Z oprijemom na obeh ročajih, naskokoma: kolo prednožno z levo v vzporo spredaj na ročajih — kolo odbočno v desno — premah odnožno z
3. Unutar ruča, iz bočkog postava: naskok u potpor o zalakticama — po-lagano kolotur nazad u prednos — zanjihom vaga o desnom (lijevom) laktu — odsun nazad u potpor o xa-lakticama — kolotur nazad razručno prednjihom potpor napetih rukd — kolo zanožno sunožno desno (lijevo) — prehvatom lijeve (desne) pred desnu (lijevu) ruku zanoška desno (lijevo) s cijelim okretom desno (lijevo).
4. Unutar ruča, iz mirnog potpora o zalakticama: trzajem u potpor napetih rukfl i prednos — dizanjem trupa u stoj o ramenima — kolotur napred uvito u potpor napetih ruku — prednjihom kolo prednožno desnom (lijevom) nad lijevom (desnom) pritkom s cijelim okretom lijevo (desno) razno-ručke — kolo zanožno sunožno lijevo (desno) — zanoška desno (lijevo).
5. Na početku ruča, nutarnjim hva-tom, iz naskoka: upor usklopce — za-njih — prednjihom poskok sklekom napred i zasjed raznožni pred rukama
— prehvat napred — dizanjem trupa u stoj o ruku sklekom — izbočeno kolotur napred u potpor napetih ruku — kolo zanožno desnom (lijevom) nad desnom (lijevom) pritkom i kolo prednožno lijevom (desnom) nazad nad desnom (lijevom) pritkom — premah prednožni sunožni desno (lijevo) s poluokretom lijevo (desno) u čelni potpor ležeči za rukama — skučlca napred.
Ivonj u šir sa hvalaljkama.
1. Dolivat lijeve na stražnju liva-taljku, desne na hrbat, iz naskoka: premah odnožni lijevom napred — premah odnožni desnom napred i s cijelim okretom lijevo lijevoruoke kolo prednožno lijevom nad sedlom u potpor prednji na hvataljkama — premah odnožni desnom napred — škare od-bočne lijevo — škare odbočne desno
— premah odnožni lijevom napred i kolo prednožno desnom s cijelim i po okreta desno oko desne, pa lijeve ruke nad vratom do stoja bočkog na tlu (lijevi bok kod konja).
2. Dohvatom na hvataljke, iz naskoka : kolo prednožno lijevom — kolo odbočno desno —• premah odnožni desnom napred — premah odnožni lijevom
desno naprej noter — premah odnožno z levo naprej — premah od-bočno v desno nazaj — kolo prednožno z desno — kolo odbočno v levo — pr«?-mah odnožno z levo naprej noter premah odnožno z iesno naprej s celim obratom v levo levoročno v vzpo-ro spredaj na sprednjem ročaju in vratu — kolo odnožno z desno s 1^ obratom v levo desnoročno nad vratom do stoje na tleh (levi bok ob konju).
3. Z oprijemom z desno na sprednji ročaj z mezincem naprej, z levo na vrat, naskokoma: s celim obratom v levo desnoročno kolo odnožno z levo nazaj v vzporo zadaj na ročajih — premah odnožno z levo nazaj — strig odbočno v desno — premah odnožno z levo nazaj — premah odnožno z desno naprej noter — premah odnožno z levo naprej — kolo odnožno z desno nazaj — premah odnožno z desno nazaj — strig odbočno v levo — premaa odnožno z desno nazaj — kolo odnožno z levo s l'A obratom v desno levoročno in potem desnoročno nad hrbtom in zadnjim ročajem do stoje na tleh (desni bok ob konju).
4. Z oprijemom na ročajih, naskokoma: premah odnožno z desno naprej noter — strig odbočno v levo — premah odnožno z desno naprej — ko>o odbočno v levo nazaj — premah odnožno z levo nazaj — premah odnožno z desno nazaj — premah odnožno z levo naprej noter — strig odbočno v desno
- premah odnožno z levo naprej — kolo odbočno v desno nazaj do stoje na tleh.
5. Z oprijemom z desno z mezincem naprej na zadnji ročaj, z levo^na sedlo, naskokoma:	premah	zanožno
snožno v desno s celim obratom v levo desnoročno v vzporo spredaj na hrbtu in zadnjem ročaju — kolo odnožno z -desno s celim obratom v levo desnoročno v vzporo zadaj na ročajih premah odnožno z levo nazaj s pre-prijemom z levo z mezincem naprej premah odnožno z desno nazaj premah zanožno snožno v levo s celim obratom v desno levoročno v vzporo spredaj na vratu in sprednjem ročaju — kolo odnožno z levo s \ A obratom
napred — premah odbočni desno nazad — kolo prednožno desnom — kolo odbočno lijevo — premah odnožni lije-vom napred — premah odnožni desnom napred s cijelim okretom lijevo lijevo-ručke u potpor prednji na prednjoj hvataljci i vratu — kolo odnožno desnom nad vratom i prednjom hvatalj-kom s cijelim i po okreta lijevo oko desne, pa lijeve ruke do stoja na tlu (lijevi bok kod konja).
3. Dohvatom desne na prednju hva-taljlcu mezimcem napred, lijeve na vrat, iz naskoka: s cijelim okretom lijevo desnoručke kolo odnožno lije-vom nazad u potpor stražnji na hva-taljkama — premah odnožni lijevom nazad — škare odbočne desno — premah odnožni lijevom nazad — premah odnožni desnom napred — premah odnožni lijevom napred — kolo odnožno desnom nazad — premah odnožni desnom nazad — škare odbočne lijevo — premah odnožni desnom nazad — kolo odnožno lijevom nad hrptom i straž-njom hvataljkom s cijelim i po okreta desno oko lijeve, pa desne ruke do stoja na tlu (desni bok kod konja).
4. Dohvatom na hvataljke, iz naskoka: premah odnožni desnom napred
— škare odbočne lijevo — premah odnožni desnom napred — kolo odbočno lijevo nazad — premah odnožni lijevom nazad — premah odnožni desnom nazad — premah odnožni lijevom napred — škare odbočne desno — premah odnožni lijevom napred — kolo odbočno desno nazad do stoja na tlu.
5. Dohvatom desne mezimcem napred na stražnju hvataljku, lijevom u sedlo, iz naskoka: premah zanožni su-nožni desno s cijelim okretom lijevo desnoručke u potpor prednji na hrptu i stražnjoj hvataljci — kolo odnožno desnom s cijelim okretom lijevo desnoručke u potpor stražnji na hvataljkama
— premah odnožni lijevom nazad s prehvatom lijeve mezimcem napred — premah odnožni desnom nazad — premah zanožni sunožni lijevo s cijelim okretom desno lijevoručke u potpor prednji na vratu i prednjoj hvataljci
— kolo odnožno lijevom nad sedlom s cijelim i po okreta desno oko lijeve,
v desno levoročno in potem desnoročno do stoje na tleh (desni boli ob konju).
Krogi.
1. Naskok v veso spredaj — polagoma prednos — polagoma skozi vznosno veso v strmoglavo veso — praporni naupor — spad nazaj v vznosno veso — zakoleb —1 s pred-kolebom vzmik spredaj — spad nazaj v vznosno veso — z izvinkom nazaj seskok.
2. Naskok v veso spredaj — vznosna vesa — zakoleb — naupor s pred-kolebom — toč naprej — sevlek naprej uleknjeno v strmoglavo veso — vznosna vesa in sunkoma izvinek nazaj
— s predkolebom razovka v vesi spredaj s pokrčenjem desne (leve) noge — s sunkom desne (leve) noge razovka z napetimi nogami (naznačiti) in z za-kolebom seskok.
3. Naskok v veso spredaj — tezni naupor soročno — prednos — z dviganjem trupa stoja na rokah sklecno (naznačiti) in prevrat naprej v vznosno veso — zakoleb — s predkolebom prevrat nazaj raznožno.
4. Naskok v veso spredaj — vznosna vesa — zakoleb — s predkolebom vzmik spredaj — prednos — poveš nazaj v veso spredaj (drža v prednosu)
— zakoleb — s predkolebom vznosna vesa — vzklopni naupor — zmik naprej v vznosno veso in z zakolebom seskok.
5. Naskokoma vesa spredaj — vznosna vesa — z zakolebom izvinek naprej do vznosne vese — vzklopni naupor — toč naprej upognjeno v vzporo (hitro)
— poveš nazaj skozi klek in zgibo do strmoglave vese — prapor desnoročno (leva drži krog) [ali levoročno (desna drži krog)] — vesa zadaj — upognjeno v vznosno veso — zakoleb
— s predkolebom prevrat nazaj snožno.
Drog.
Kar je rečeno v višjem oddelku, velja tudi tukaj.
1.	Iz pokoleba v vesi spredaj z nadprijemom: vzklopni naupor — premik spredaj — vzmik zadaj — pre-prijem v podprijem — poveš naprej v veso zadaj — cel obrat v desno (levo)
pa desne ruke do stoja na tlu (desni bok kod konja).
Ivarike.
1. Naskok u visak prednji — pola-gano prednos — polagano viškom oko-mitim prednjim u visak strmoglavi — upor zastavom — spad nazad u visak okomiti — zanjih, prednjihom uzmah prednji — spad nazad u visak okomiti
— iskretom nazad saskok.
2. Naskok u visak prednji — visak okomiti — zanjih — upor prednjihom
— kovrtljaj napred — spust" napred uvito u visak strmoglavi — visak okomiti i sunučem iskret nazad — prednjihom vaga u višku prednjem skuee-njem desne (lijeve) noge — sunučem desne (lijeve) noge vaga napetim nogama (naznačena) — zanjihom saskok.
3. Naskok u visak prednji — upor vučenjem suručke — prednos — diza-njem trupa stoj o ruku skleltom (naznačeni) i prekopit napred u visak okomiti — zanjih — prednjihom prekopit nazad raznožno.
4. Naskok u visak prednji — visak okomiti — zanjih — prednjihom uzmah prednji — prednos — spust nazad u visak prednji (izdržaj u prednosu)
— zanjih, prednjihom visak okomiti — upor usklopce — spad napred u visak okomiti i zanjihom saskok.
5. Naskok u visak prednji — visalf okomiti — zanjihom iskret napred u visak okomiti — upor usklopce -kovrtljaj napred izbočeno u potpor (brzo) — spust nazad (sklekom i zgibom) u visak strmoglavi — zastava na desnoj (lijevoj) ruci, lijeva (desna) drži kariku — visak stražnji — izbočeno u visak okomiti — zanjih — prednjihom prekopit nazad sunožno.
Preča.
(Što je rečeno u višem razdjelu, vrijedi i ovdje.)
1.	Iz njiSca u višku prednjem, nat-hvatom:	upor	usklopce — premah
prednji — uzmah stražnji — prehvat u pothvat — spust napred u visak stražnji —• cijeli okret desno (lijevo) desno-
desno(levo)ročno v veso spredaj z nadprijemom — prednos — skozi vznosno veso ob napetih rokah vzvlek spredaj
— podmet. — Težkoča 10 točk.
2. Iz vese spredaj s podprijemom: polagoma vznosna vesa spredaj prevlek v vznosno veso zadaj — strmoglava vesa — praporni naupor s celim obratom v desno (levo) v vzporo spredaj z nadprijemom — spad nazaj v vznosno veso spredaj — prevlek v vznosno veso zadaj —' naupor trzoma
— toč nazaj v opori zadaj upognjeno
— spad nazaj v vznosno veso zadaj in s prevlekom podmet. — Težkoča 8 točk.
3. Iz kolebanja v vesi spredaj s podprijemom: naupor jezdno z desno (levo) znotraj — toč jezdno naprej — premah odnožno z levo (desno) naprej s celim obratom v desno (levo) v vzporo spredaj z nadprijemom — poveš v vznosno yeso spredaj prevlek v vznosno veso zadaj skrčno —1 sunkoma v razovko v vesi zadaj — vesa zadaj — upognjeno vzvlek zadaj — seskok naprej. — Težkoča 8 točk.
4. Iz kolebanja v vesi spredaj z dvo-prijemom, z desno podprijem, z levo nadprijem: z zakolebom cel obrat v levo desnoročno in vzklopni naupor
- toč nazaj v opori spredaj — poveš nazaj v prednos — iztegnjena vesa do zamaha nazaj — vzmik spredaj spad nazaj v vznosno veso — vzklopni naupor — toč naprej — odbočka v desno.
— [Ali tudi vse obratno.] — Težkoča 9 točk.
5. Iz kolebanja v vesi spredaj z nadprijemom: naupor z zakolebom toč nazaj — spad nazaj v vznosno veso — vzklopni naupor — toč naprej — se-vlek naprej v strmoglavo veso — razovlca v vesi spredaj s pokrčeno desno nogo — suniti z desno v naznačeno razovko snožno in z zamahom nazaj seskok. — Težkoča 9 točk.
Spored mednarodne tekme
1.	Skupne vaje: tri proste vaje za 48. zvezni zlet Unije francoskih gim-nastov. (Ocena v tem oddelku tekme ne šteje za uspeh poedincev, ampak samo za uspeh vrste).
ručke (lijevoručke) u visak prednji nathvatom — prednos — viškom oko-mitim uzvlalc prednji — podmet. Teškoča 10 bodova.
2. Iz viška prednjeg, pothvatom: polagano visak okomiti prednji — pro-vlak u visak okomiti stražnji — visak strmoglavi — upor zastavom s cijelim okretom desno (lijevo) u potpor prednji nathvatom — spad nazad u visak okomiti prednji — provlalc u visak okomiti stražnji — stražnji upor trzajem — kovrtljaj nazad izbočeno u potpor stražnji — spad nazad u visak okomiti stražnji, provlak i podmet. — Teškoča 8 bodova.
3. Iz njihanja u višku prednjem, pothvatom: upor jašeči desnom (lijevom) unutra — kovrtljaj jašeći napred -premah odnožni lijevom (desnom) napred s cijelim okretom desno (lijevo) u potpor prednji nathvatom — spust nazad u visak okomiti prednji — provlak u visak okomiti stražnji skučenih nogu
— sunuti u vagu u višku stražnjem — visak stražnji — izbočeno uzvlak stražnji _ saskok napred. — Teškoča 8 bodova.
4. Iz zamaha u višku prednjem, dvo-hvatom:	desnom (lijevom) pothvat, lijevom (desnom) nathvat: zanjihom cijeli olcret lijevo (desno) desnoručke (lijevoručke) i upor usklopce — kovrtljaj nazad — spust nazad u prednos — visak i zamah nogu nazad — uzmah prednji — spad nazad u visak okomiti
— upor usklopce — kovrtljaj napred
— odbočka desno (lijevo). — Teškoča 9 bodova.
5. Iz zamaha u višku prednjem, nathvatom: upor zanjihom — kovrtljaj nazad — spad nazad u visak okomiti
— upor usklopce — kovrtljaj napred
— spust napred u visak strmoglavi — vaga u višku prednjem sa skučenom desnom nogom — sunuti desnom u naznačenu vagu sunožnu i zanjihom i zamahom saskok. — Teškoča 9 bodova.
v Lyonu, 23. maja 1926.
1.	Skupne vježbe: tri sastava prostih vježbi, odredenih za 48. sastanak «Uni-je francuskih gimnasta». (Ocjena ovog odjeljka natjecanja ne uračunava se uspjehu pojedinaca, nego samo uspjehu odjelenja.)
2. Vaje na orodju:
a) bradlja: ena obvezna in ena poljubna vaja;
b) drog: ena obvezna in ena poljubna vaja;
c) konj na šir z r.: ena obvezna in ena poljubna vaja;
d) krogi: ena obvezna in ena poljubna vaja.
3. Proste vaje:
a) plezanje po vrvi;
b) skok v višino z zaletom;
c) metanje uteži;
d) tek na hitrost;
e) plavanje.
V tekstu vaj pomeni vsak novi odstavek držo.
Obvezna orodja: drog, bradlja, konj in krogi, ki se bodo dala tekmovalcem na razpolago, bodo imela nižje predpisane dimenzije.
Vsaka vrsta lahko na svoje stroške in svojo nevarnost prinese s seboj svoje orodje, ga uporablja in izposoja drugim vrstam.
a)	Ilradlja.
(Obvezna vaja.)
Višina doramenska, dolžina 3 metre, oddaljenost med lestvinama (širina) 0 42 m.
Iz bočne stoje na začetku bradlje, z oprijemom za konca lestvin (nadpri-jemom), naskokoma:
Premah raznožno naprej do naznačenega prednosa v vzpori in premah raznožno nazaj — spad v vznosno veso — naupor vzklopno do razovke v vzpori.
Sklecno poskok naprej v prednos v vzpori.
Z dviganjem trupa in ob napetih rokah polagoma stoja na rokah v vzpori.
Polagoma stoja na ramenih — preval naprej v oporo na lehteh — z za-kolebom vzpora in kolo zanožno-raz-nožno naprej — sklecno zakoleb v sklecno stojo — vzpora in vsed zanožno raznožno na desno lestvino za desno roko, noge vodoravno naprej, vzročiti z d. — s Уг obratom v levo v čelno
2. Vježbe na spravama:
a) ruče: jedna obvezatna i jedna povoljna vježba;
b) preča: jedna obvezatna i jedna povoljna vježba;
c) konj u šir sa hvataljkama: jedna obvezatna i jedna povoljna vježba;
d) karike: jedna obvezatna i jedna povoljna vježba.
3. Prosta natjecanja:
a) penjenje konopom;
b) skok u visinu iz zaleta;
c) bacanje kruglje;
d) brzo trčanje;
e) plivanje.
U tekstu vježbi na spravama svaka nova alineja znači izdržaj.
Obvezatne sprave: preča, ruče, konj i karike, koje če se dodijeliti na ras-polaganje natjecateljima, imati če dolje označene dimenzije.
Svako odjelenje može — na svoj tro-šalt i'svoju odgovornost — dopremiti i vlastite sprave. Na ovima može ne samo vježbati, nego i drugim odjele-njima ih posuditi.
a)	Ruče.
(Obvezatna vježba.)
Višina: do ramena; duljina: 3 m; udaljenost izmedu pritaka 0'42 m.
Iz bočkog postava, na početku ruča, dohvat sasma na početku pritaka (nat-hvatom), iz naskoka:
Premah raznožni napred u naznačeni prednos i premah raznožni nazad — spad u visak okomiti — upor usklopce u vagu u potporu.
Poskok sklekom napred u prednosu u potpor napetih ruku.
Stoj o ruku napetih dizanjem trupa napetim rukama (polagano).
Polagano stoj o ramenima — kolotur napred u potpor o zalakticama — za-njihom u potpor napetim rukama i kolo zanožno raznožno napred u sklek — sklekom zanjih u stoj o ruku sklekom — potporom napetih rukfl zasjed za-nožni desnom na desnu pritku za de-snom rukom, noge vodoravno napred,
ležno oporo oberočno in desnonožno in z nadaljnjim 'Л obratom v levo premah prednožno z desno noter (v visok pred-lcoleb) — z zakolebom v stojo na rokah v vzpori (hipno) in cel obrat v desno desnoročno in zanožka v levo (— visoka zanožka čez obe lestvini).
Seskok se lahko dela na levo ali pa na desno stran.
b)	Drog.
(Iz poliranega jekla; obvezna vaja.)
Višina doskočna, dolžina 2-20 m, deb-ljina 30 mm.
Iz stegnjene vese spredaj z nadpri-jemom:
Koleb, z zakolebom naupor do razovke v vzpori.
Poveš nazaj v razovko v vesi spredaj.
Prevlek v skrčeno vznosno veso zadaj
— suniti v razqvko v vesi zadaj.
Razovno v strmoglavo veso zadaj — vzvlek zadaj do seda.
Preprijem v široki podprijem — od-ltoleb v veso zadaj, izvinek naprej v veso spredaj z obrnjenim prijemom in z zakolebom naupor v naznačeno vzporo spredaj s preprijemom v nadprijem premik v stojo na rokah v vzpori trije veletoči nazaj — po tretjem veletoču razovno prehod iz stoje v vzporo
— spad v vznosno veso — naupor vzklopno — toč naprej in raznožka (pri raznožki odročiti).
c)	Konj na šir sc ročaji.
(Obvezna vaja.)
Dolžina 190 m, širina 0 35 m, višina 1-25 m do vrha ročajev.
Med ročajema 0-42 m.
Iz stoje čelno pred konjem z oprijemom za ročaja, naskokoma:
Premah odnožno z levo — strig od-bočno v desno — strig odbočno v levo
— premah odnožno z desno naprej — kolo zanožno z desno do vzpore zadaj
— kolo odbočno v levo nazaj — premah odnožno z levo nazaj — strig odbočno v d. — v jezdni vzpori vzmah odbočno v levo (sprememba smeri!) — premah predn. z levo nazaj (pod desno roko) v vzporo spredaj — kolo odbočno v levo s preprijemom z desno na
nadručiti desnu — % okr. lijevo u čelni potpor ležeči objeručke i desnonoške
— Vi okretom lijevo premah zanožni desnom unutra — zanjihom stoj o ruku napetih — 'A okr. desno i zanoška lijevo.
Saslcok je slobodan nalijevo ili na-desno.
b)	Preča.
(Obvezatna vježba.)
Višina: doskočna; duljina 2-20m, debljina 30 mm.
Iz viška prednjega, nathvatom:
Zanjihom upor u vagu u potporu.
Spust nazad u vagu u višku prednjem.
Provlak u visak okomiti stražnji skučenim nogama — sunuti u vagu u višku stražnjem.
Vagom u visak strmoglavi stražnji — uzvlak stražnji u sjed.
Prehvat u pothvat (široki) — odnjih napred u visak stražnji — iskret u visak prednji obrnutim hvatom i zanjihom upor u naznačeni potpor prednji s prehvatom u nathvat — kovrtljaj nazad u stoj o ruku — tri velekovrt-ljaja nazad — po trečem velekovrtljaju prelaz vagom u potpor — nazad u visak okomiti — upor usklopce — kovrtljaj napred i raznoška (odručiti).
(•) Konj u šir sa hvataljkama.
(Obvezatna vježba.)
Duljina: 1'90 m, širina 0 35 m, višina 1-25 m do vrha hvataljka. Izmedu hva-taljka 0-42 m.
Iz čelnog postava pred konjem, do-hvat na hvataljke, iz naskoka:
Premah odnožni lijevom — škare od-bočne desno — škare odbočne lijevo
— premah odnožni desnom napred — kolo zanožno desnom u potpor stražnji
— kolo odbočno lijevo nazad u potpor stražnji — premah odnožni lijevom nazad — škare odbočne desno — u potporu jašečem zamah odbočni lijevo (promjena smjera!) i premah pred-nožni lijevom nazad (ispod desne ruke) u potpor prednji — kolo odbočno lijevo
sprednji ročaj — kolo odbočno v levo s preprijemom z levo na vrat — premah odbočno v levo naprej — premah od nožno z desno nazaj — strig odbočno v levo — premah odnožno z desno nazaj — kolo odbočno v levo — premah odbočno v levo in kolo prednožno snožno nad sedlom z 1 Vi obratom okrog desne in potem leve roke v stojo na tleh; po doskoku na tla levi bok ob konju, leva roka na zadnjem ročaju, desna v odročenju.
d)	Krogi.
(Obvezna vaja).
Višina doskočna, višina konstrukcije 5'50 m, zunanji premer krogov 0-20 m, debelina krogov 22 mm.
Iz stegnjene vese: vznosna vesa — zakoleb — predkoleb in uleknjeno iz-vinek nazaj — s predkolebom vzmik do stoje na rokah v vzpori.
Razovka v vzpori.
Kazpora.
Razovka v vesi spredaj.
Z zakol.ebom izvinek naprej v ra-zovko v vesi zadaj.
Razovno v strmoglavo veso — z za-kolebom naupor v vzporo.
Prednos — sklecno zmik (naprej) v veso in zakoleb — s predkolebom premet nazaj (uleknjeno) do stoje na tleh (odročiti).
3.	a) Plezanje po vrvi.
Višina: 8 m od tal. Debeljina vrvi 35 mm.
Plezati se prične iz seda na tleh oprijemajoč se vrvi v višini 1 m, brez odriva z nogama, pleza se kolikor mogoče hitro brez pomoči nog, držanje nog poljubno. Pri dospetku na vrh udari tekmovalec na zvonček.
(Glej tabelo za znamkovanje.)
1>) Skok v višino z zaletom.
Stojali bosta oddaljeni eno od drugega 3-50 m.
Skače se preko lesene latice, ki je v preseku trikotna, vsaka stranica trikota => 3 cm.
Preskok se izvrši poljubno, ali naravnost, ali pa od strani (prečno).
s prehvatom desne na prednju hva-taljku — kolo odbočno lijevo s prehvatom lijeve na vrat — premah od-bočni lijevo napred — premah odnožni desnom nazad — škare odbočne lijevo — premah odnožni desnom najzad — kolo odbočno lijevo — premah odbočni lijevo i saskolc kolom prednožnim su-nožnim nad sedlom s okretom desno oko desne, pa lijeve ruke (lijevi bok kod konja, desna odruči).
d)	Karike.
(Obvezatna vježba.)
Višina: doskočna, višina konstrukcije 5-50 m, izvanji promjer karika
0-20 m, debljina karika 22 mm.
Iz viška prednjeg visak okomiti — zanjih — prednjihom iskret nazad — prednjihom uzmah do stoja o ruku napetih.
Vaga u potporu.
Raspor.
Vaga u višku prednjem.
Zanjihom iskret napred u vagu u višku stražnjem.
Vagom u visak strmoglavi — zanjihom upor u potpor.
Prednos — sklekom spust napred u visak i zanjih — prednjihom premah nazad (uvito) medu karike (odručiti). -
3.	a) Penjanje konopom.
Višina: 8 m od tla. Debljina konopa 35 mm.
Penjanje počinje iz sjedenja na tlu i hvatom o konop u višini od 1 m, bez odriva nogama. Penje se čim brže bez pomoči nogfi. Držanje nogti po volji. Dolaskom na vrh udari natjecatelj o zvonce.
(Vidi tabelu ocjena.)
h) Skok u visinii iz zaleta.
Stalak od stalka udaljen 3‘50 m.
Skače se preko letvice trokutnog pro-sjeka, svaka stranica trokuta = 3 cm.
Preskakuje se po volji: ravno ili strance (poprečki).
Tekmovalec ima pravico do 4 skokov, za katere on sam določi višino in jo .javi sodnikom za vsak skok.
Edino najvišji preskok se bo vzel v oceno. (Preskočiti se mora tako, da se ne podre latica.)
Prepovedano je, izvršiti preskok s plovnim ali kakim nevarnim skokom.
Vsak poskus, pri katerem se tekmovalec odžene z obema nogama od tal, se bo vštel v število dovoljenih štirih skokov, ravno tako prekoračenje črte med stojaloma.
<•) Metanje uteži.
Za to se bo uporabila utež v obliki krogle, tehtajoča 7-25 kg.
Tekmovalec se postavi v krog s premerom ‘2-13 m, kroglo meče z ramena z eno roko, v ostalem pa lahko za to uporabi kretnje, ki jih smatra za naj-povoljnejše.
Zato, da met šteje, je potrebno, da krogla pade na zemljo med dvema črtama, ki se povlečeta iz središča kroga in tvorita med seboj kot 90°.
Vsak tekmovalec ima pravico do treh metov z vsako roko. Meri se od mesta, kamor je padla krogla, v premi črti proti sredini kroga do njegovega oboda (t. j. razdalja med sredino kroga in mestom, kjer je krogla padla, se zmanjša za polumer kroga, ki je 1-065 m).
Najboljši met z vsako roko šteje in oba meta (z levo in z desno) se seštejeta.
Vsak nepravilni met, n. pr. če krogla telovadcu pade iz rok, ko jo hoče vreči, zapustitev kroga brez poriva od strani sodnikov, vsak dotik zemlje izven kroga s katerimkoli delom telesa pred doletom krogle na zemljo, se smatra kot poskus brez rezultata in se ne meri. Opirati se med metom z nogo ob krog je prepovedano, dovoljen pa je dotik s prsti nog.
(Glej tabelo za znamkovanje.)
d)	Tek na hitrost.
Tečeta hkratu 2 tekmovalca iste vrste na dvojnem, razdeljenem tekališču.
Natjecatelj ima pravo na 4 skoka, za koje sam odredi visinu i najavi ju sucu za svaki skok.
Ocjenit če se samo najviši skok. (Preskočiti se mora tako, da ne padne letvica.)
Zabranjeni su leteči ili opasni Skokovi.
Svaki pokus, pri kojem se natjecatelj otisne objenoške s tla, uračunati če se u broj dozvoljenih 4 skokova, isto tako prekoračenje črte izmedu stalaka.
c)	Baeanjc krugljc.
Težina kruglje 7-25 kg.
Natjecatelj se postavi u krug u pro-mjeru 2-13 m. Kruglju baca s ramena jednom rukom. Inače može da se po-služi kretnjama, za koje drži, da mu najbolje odgovaraju.
Za vrijednost bacaja mora kruglja pasti na zemlju između dviju črta, koje se povuku iz središta kruga i tvore medusobno kut od 90°.
Svaki natjecatelj ima pravo na tri bacaja svakom rukom. Mjeri se od mje-sta, kamo je kruglja pala do periferije kruga (t. j. udaljenost izmedu sredine kruga i mjesta, kamo je kruglja pala, smanjena za polumjer kruga, koji je
l-Обб m). Najbolji bacaj svakom rukom se mjeri i obje udaljenosti se zbroje.
Svaki nepravilan bacaj, n .pr. padne li vježbaču kruglja iz ruke, kako je htio, da je baci, napuštanje kruga bez poziva od Strane sudaca, svaki doticaj o zemlju izvan kruga kojimgod dijelom tijela prije pada kruglje na zemlju, smatra se kao pokus bez rezultata i ne mjeri se.
(Vidi tabelu ocjena.)
d)	Brzo frčanje.
Istodobno trče dva nat ječa telja istog odjelenja na dvostrukom, odijeljenom trkalištu.
Širina: 1-25 m.
Tekmovalci, ki nosijo liho število, se postavijo na levo tekališče, oni, ki nosijo sodo število, na desno.
Tekati se jačne na znak s pištolo, kronometrist pritisne na stopko v trenutku, ko se pokaže dim iz cevi pištole.
Dolžina tekališča je 100 m, podaljšana z 10 m po cilju, zato da se tekmovalci lahko ustavijo.
(Glej tabelo za znainkovanje.)
e)	Plavanje.
Razdalja, katero je treba preplavati, je 50 m: če mogoče, v premi črti; plavanje prosto.
Plavata najmanj 2 tekmovalca iste vrste hkratu; čas se bo meril s kronometrom.
Znak za začetek se bo dajal izven basena s pištolo, merilo se začne, kadar se pokaže dim iz cevi pištole.
Plavalci vsake vrste morajo imeti enako plavalno obleko, ki pokrije trup in stegna.
Natjecatelji sa neparnim brojevima postave se na lijevo trkalište, oni pak sa parnim na desno.
Trčanje počinje hicem iz pištolje, časomjerac (kronometrista) pritisne na časomjer u trenu, čim se pojavio dim iz cevi pištolje.
Duljina trkališta: 100 m, produljena za 10 m iza cilja u svrhu lagljeg zaustavljanja trkača.
(Vidi tabelu ocjena.)
c)	Plivanje.
Udaljenost, koju treba preplivati: 50 m (ako je moguče u ravnoj črti); plivanje: slobodnim načinom.
Plivaju.najmanje dvojica istog odje-lenja. Vrijeme se mjeri časomjerom.
Plivanje počinje paljbom iz pištolje ispred bazena, a vrijeme se računa trenom pojave dima iz pištolje.
Plivači svakog odjelenja moraju imati jednako plivače odijelo, koje pokriva trup i stegna.
Gradivo za vadbo članov
Prosti prevod po „Tčlocviku« br. Frante Er b en a. Srbohrvatski prevod br. Sulceja, slovenski prevod br. dr. Kuščerja.
III.	skupina.
Dosežni krogi v gugu. Guga-nje: z odrivom, podmetno — obrati v prostih vesah.
Konj na šir z ročaji: Meti odnožno naprej: premah, kolo, preskok; navspred: vsed, premah.
Skok v višino z zaletom z desko. Skok skrčno naprej.
1.	del: Dosežni krogi v gugu.
Osnova: Guganje: z odrivom, pod-metno — obrati v prostih vesah.
Iz vese spredaj:
1.	Guganje z izmenskonožnim odrivom naprej in nazaj — v predgugu zgiba spredaj — v zagugu obrat v levo v veso — v zagugu po izmenskonož-nem odrivu obrat v desno — v zagugu seskok.
Pripomba. Kadar se gugamo v vesi spredaj z odrivom, naj tudi naše
III.	skupina.
D o s ež n e karike, u 1 j u 1 j a n j u. Ljuljanje: odrazom, podmetno — okreti u visovima prostim.
Konj u šir sa hvataljkama. Metanja odnožna napred:	premah,
kolo, preskok; sa okretima (napretce): zasjed, premah.
Skok u visinu sa zaletom, s mostiča. Skok skučeni napred.
1.	čest: Dosežno karike, u ljuljanjii.
Osnova: Ljuljanje: odrazom, podmetno — okreti u visovima prostim.
Iz viška prednjeg:
1.	Ljuljanje odrazom raznonoške napred i nazad — u predljuljaju u zgib prednji — u zaljuljaju okret lijevo u visak — u zaljuljaju po odrazu raznonoške okret desno — u zaljuljaju sa-skok.
O p a s k a. Kod izvodenja Ijuljanja u višku prednjem odrazom nastojati nam
telo tako koleba, da soglaša koleb z' je, da se tijelo njiše tako, da zamah gugont, t. j. da končuje predgug s pred- j bude u stanovitoj harmoniji sa ljulja-kolebom, zagug z zakolebom. — V zgibo jem, t. j. da predljuljaj svršava sa se pritegnemo po odrivu s po- prednjihom, a zaljuljaj sa zanjihom. — močjo zamaha nog naprej. Nato po- ’ Kod okreta, koji treba izvesti iz zgiba čakamo do mrtve točke v zagugu, kjer prednjeg, u koji smo se pritegnuli p o izvedemo z zamahom nog nazaj in trza- j o d r a z u zamahom nogii napred, mojem z rameni obrat, hlcratu se pa j ramo sačekati mrtvu točku zaljuljaja, spustimo v iztegnjeno veso. Da nas gdje ćemo izvesti okret zamahom nogu križajoči se vrvi ne obrneta predčasno,! nazad sa trgnučem ramenima i isto-potiskamo z desno roko krog naprej, | dobnim spuštanjem u visak. Daosu-
jetimo suviše rani okret uslijed toga,
jer su užeta okretom prekrštena, valja upotrebiti tlak desne ruke sa karikom napred, a lijeva če pritegnuti nazad.
z levo nazaj.
2. Guganje z izmenskonožnim odrivom naprej	in	nazaj	— v	zagugu
zgiba spredaj	—	v predgugu	obrat v
desno v iztegnjeno veso — v predgugu po izmenskonožnem odrivu obrat v levo — v predgugu seskok.
3. Guganje z izmenskonožnim odrivom naprej in nazaj — v predgugu obrat v levo v zgibo spredaj — v predgugu obrat v desno v iztegnjeno veso spredaj — v predgugu seskok.
4. Guganje z izmenskonožnim odrivom naprej	in	nazaj	— v	zagugu
obrat v desno	v	zgibo	spredaj — v
zagugu obrat v levo v iztegnjeno veso spredaj — v zagugu seskok.
5. Guganje podmetno — v zagugu obrat v levo — v zagugu obrat v desno v zgibo spredaj — v zagugu seskok.
Pripomba. Guganje podmetno, t. j. v zagugu vznosna vesa, v predgugu podmet v veso, je precej sitna vaja. Telovadci po vrsti predčasno dvigajo noge v vznosno veso. To je že precej težko, ravno zaradi težkoče pa še sili h krčenju nog. Ko smo se mirno z odrivom nog spravili v gug, počakajmo na mrtvo točko zaguga; tu preidemo z uleknjenjem v križu in neposredno sledečim švigom nog navzgor v vznosno veso zadaj. V tej se moramo kar največ upogniti, pogled na noge. Podmet v veso moramo izvesti v mrtvi točki predguga. Zapoznel podmet, posebno če ga delamo z zgibo, lahko povzroči pri neizkušenem telovadcu, da se odtrga; zato naj se prednjak postavi nekoliko za skrajno točko predguga, zato da v primeru potrebe lahko takoj priskoči na pomoč. Drugače pa
2. Ljuljanje odrazom raznonoške napred i nazad — u zaljuljaju u zgib prednji — u predljuljaju okret desno u visak—u predljuljaju po odrazu raznonoške okret lijevo — u predljuljaju sa-skolc.
3. Ljuljanje odrazom raznonoške napred i nazad — u predljuljaju okret lijevo u zgib prednji — u predljuljaju okret desno u visak prednji — u predljuljaju saskok.
4. Ljuljanje odrazom raznonoške napred i nazad — u zaljuljaju okret desno u zgib prednji — u zaljuljaju okret lijevo u visak prednji — u zaljuljaju saskok.
5. Ljuljanje podmetno — u zaljuljaju okret lijevo — u zaljuljaju okret desno u zgib prednji — u zaljuljaju saskok.
Opaska. Ljuljanje podmetno, t. j. u zaljuljaju u visak oko-miti, u predljuljaju podmetno u visak, je vježba dosta zavodljive naravi. Vježbači naime redovito dižu noge suviše rano u visak okomiti, a to, ko-likogod je samo po sebi dosta teško, baš radi toga još i više upučuje noge u skučivanje. Nakon što smo se odrazom nogtl mirno razljuljali, treba da sa-čekamo mrtvu točku zaljuljaja, gdje čemo — uvinučem u križima i odmah neposredno iza toga slijedečim zamahom nogu gore — preči u visak okomiti stražnji. Taj visak treba da bude što večnm sestavljen; pogled na noge. Podmet u visak prednji treba izvesti u mrtvoj točki predljuljaja. Za-docnjeli podmet, pogotovo, izvodi li se zgibom, mogao bi neiskusnog vježbača otkinuti sa sprave. Zato se mora
izvajanje guganja podnietno z zgibo izdatno povečava gug.
6. Guganje podmetno — niedgug v vesi spredaj, v predgugu obrat v desno
— v predgugu obrat v levo v zgibo spredaj — v predgugu seskok.
7. Guganje podmetno — v predgugu podnietno obrat v levo v zgibo spredaj
— v predgugu obrat v desno v iztegnjeno veso spredaj — v predgugu seskok.
8. Nasprotno.
2.	del: Konj na Sir z ročaji.
Osnova: Meti odnožno naprej: premah, kolo, preskok; navspred: vsed, premah.
Iz stoje čelno, oprijem za ročaje, naskokoma:
1. Premah odnožno z levo naprej noter — odnožka z desno naprej s pol-obratom v levo.
2. Nasprotno.
3. Premah odnožno z levo naprej noter — premah odnožno z desno naprej in vsed odnožno z desno navspred (t. j. s celim obratom v levo okolu leve roke) noter na vrat — sesed odnožno z levo naprej.
Pripomba. Kadar delamo premah odnožno z desno naprej in vsed odnožno z desno navspred noter na vrat, se ne sinemo po premahu odnožno z desno znova oprijeti z desno roko za zadnji ročaj, temveč z njo se oprimemo na vrat šele, ko smo se že z desno nogo nanj vsedli. Ko bi v nazivu vaje ne bilo veznika in», potem bi se morali oprijeti za ročaj.
4. Nasprotno.
5. Kolo odnožno z levo naprej — premah odnožno z levo naprej noter — premah odnožno z desno naprej in
prednjak postaviti ponešto iza mjesta predljuljaja, da uzmogne za vremena posredovati. Inače takovo ljuljanje, koje radimo podmetno sa zgibom, čini sam ljuljaj znatno jačim.
6. Ljuljanje podmetno — meduljuljaj u višku prednjem, u predljuljaju okret desno — u predljuljaju okret lijevo u zgib prednji — u predljuljaju saskok.
7. Ljuljanje podnietno — u predljuljaju podmetno okret lijevo u zgib prednji — u predljuljaju okret desno u visak prednji — u predljuljaju saskok.
8. Obrnuto.
2.	čest: Konj u šir sa livatal jkania.
Osnova: Metanja odnožna napred: premah, kolo, preskok; s okretima: za-sjed, premah.
Iz postava čelnog, dohvat na hva-taljke, iz naskoka:
1. Premah odnožni lijevom napred unutra — odnoška desnom napred po okreta lijevo.
2. Obrnuto.
3. Premah odnožni lijevom napred unutra — premah odnožni desnom napred i cijelim okretom lijevo oko lijeve ruke zasjed odnožni desnom napred unutra na vrat — sasjed odnožni lijevom napred.
O p a s k a. Ako vježbamo premah odnožni desnom napred i cijelim okretom lijevo oko 1. ruke zasjed odnožni d e s n o m napred unutra na vrat ne smijemo po premahu odnožnom desne ponovno dohvat iti desnom rukom na stražnju hvataljku, nego ćenio njome dohvatiti — okrećući se lijevo — na hrbat, i to istom onda, kada smo desnom nogom lamo zasjeli. Dohvat na hvataljku bio bi opravdan u onoine slučaju, kada bi u imenovanju vježbe ne bilo veznika <i».
4. Obrnuto.
5. Kolo odnožno lijevom napred — premah odnožni lijevom napred unutra — premah odnožni desnom napred i
vsed odnožno z desno navspred noter na vrat — sesed odnožno z levo naprej s polobratom v desno.
6.	Nasprotno.
7.,	8. => 5., 6., toda mesto vseda izvedi obakrat premah odnožno navspred noter na vrat in potem odnožko.
3.	del: Skok v višino z zaletom z desko.
Osnova: Skok skrčim naprej.
Zalet za skok v višino bodi kratek. Pogrešno je, ako telovadec gleda samo na doskočišče ali samo na vrvico, ne da bi se skoraj zmenil za odrivišče. Posledica je, da se ne odžene, kakor bi bilo treba, na sprednjem robu deske, temveč na sredi, pogostomn celo na začetku, tako da niti višine deske ne izkoristi. Da odvadimo telovadce te napake, jih moramo neprenehoma opominjati, da morajo paziti pri skoku ne samo na višino, ampak tudi na odrivišče. Prednjak mora slediti vsakemu telovadcu, dajati mu navodila in popravljati, če delajo ravnokar omenjene napake. One telovadce, ki se odrivajo predaleč, pozovimo, da ponove skok in posvetijo pri tem svojo pažnjo izključno samo odrivu s pravega mesta. To je edini način, da lahko naučimo telovadce na pravilni odriv na koncu deske.
Včasih vidimo v naših telovadnicah, da vadi prednjak namesto skokov prav za prav raznoterosti. Telovadec se niti ne zna še postaviti pravilno k zaletu, nima še niti pojma o skoku in doskoku, a že si izmišljajo prednjaki sredstva, s katerimi bi napravili skok zabavnejši — v napačnem mnenju seveda, da je skok sam na sebi dolgočasen. Pri tem zaidejo često nehote v raznoterosti. To ni prav. Saj se telovadec ne zna niti še prav postaviti k zaletu, o skoku samem in doskoku pa nima niti pojma. Nič nimam proti spremnicam in oteževanju skokov, ko smo že navadili telovadce skok sam brez teh pridatkov, toda to naj so po-
cijelim okretom lijevo oko 1. ruke za-sjed odnožni desnom napred unutra na vrat — sasjed odnožni lijevom napred poluokretom desno.
6.	Obrnuto.
7.,	8. = 3., C., no umjesto zasjeda iza okreta neka se izvede premah odnožni na vrat u potpor jašeči, pa odnoška.
3.	čest: Skok u visinu iz zaleta, s mostiča.
Osnova: Skok skučeni napred.
Zalet za skok u visinu ima biti kratak. Pri zaletu nije ispravno, gleda li vježbač samo na doskočište, a na mjesto odskoka i ne misli. Zbog toga mu odraz i ne valja, jer ga ne izvodi sa prednjega dijela mostiča, nego sa sredine, a često i na samome početku, čime več unapred gubi na višini skoka. Da se vježbači riješe ove pogrješke, treba ih neprekidno opominjati, da pri skoku moraju paziti ne samo na visinu, nego i na odrazište. Prednjak je dužan, da sli jedi vježbače i da ih upučuje i ispravlja, rade li pogrješke, koje smo netom istaknuli. One vježbače, koji se služe dalekim odrazom, pozovimo, da skok opetuju i da pri toin po-svečuju pažnju isključivo odrazu sa odgovarajučeg mjesta. To je jedini način, kojim čemo vježbače naučiti, da rade odraz na kraju mostiča.
Po odrazu u vis zamahnemo nogama napred i u letu uvinemo križa.
Nije rijedak primjer u našim vjež-baonicama, da prednjači umjesto Skokova zapravo vježbaju raznolikosti. Prednjak — u krivoj pret-postavci — izmišljava razne vježbe, da izbjegne navodnoj dosadnosti skoka. On je uvjeren, da time čini sam skok zabavnijim, a kad tamo, od skoka otišao je u raznolikosti. To je po-grješno! Ta vježbač mu se još ne zna ni pravo postaviti za čestiti zalet, a o samoni skoku i doskoku ne ima ni pojma. Protiv popratnih vježbi i onih, kojimn sam skokzaista činimo težim ne če se moči prigovoriti istom onda, kada su vježbači več osvojili pravilnost pro-stoga skoka. Pri popratnim vježbama
tem spremnice, ki spadajo k skokom (obrati, gibi lehti, nog, razni načini skokov). Vsekakor se pa pri teh vajah ne smemo spuščati v takšne poizkuse, ki nimajo s skoki nič skupnega, kakor: čepni poskoki do deske, prevali po doskoku itd. To so raznoterosti.
Opozarjamo prednjaka še na tole:
Mnogi telovadci, ki so vajeni skakati samo z eno nogo, skušajo na vse možne načine prednjaka ukaniti ter se vedno odrivajo samo s «svojo» nogo. Škodujejo sicer s tem predvsem samim sebi, toda to jih ne ovira. Zato naj prednjaki ne gledajo samo na točnost odriva, skoka in doskoka, ampak naj pazijo tudi na to, da izvajajo telovadci odriv vedno s predpisano nogo. Telovadci, ki prednjakovega predpisa ne izvrše, naj skačejo znova.
I V. s k u p i n a.
Doprsna bradlja: Kolebanje v prostih oporah: v vzpori, v skleku — vzpiranje: iz skleka v vzporo — meti zanožno: vsed, sesed, preskok.
Doskočna vodoravna lestev: Ročkanje izmenskoročno v prostih vesah naprej, nazaj, vstran.
Skok v daljino z mesta raz desko: Skok prednožno skrčno.
1.	del: Doprsna bradlja.
Osnova: Kolebanje v prostih oporah: v vzpori, v skleku — vzpiranje: iz skleka v vzporo — meti zanožno: vsed, sesed, preskok.
Znotraj, naskokoma:
1.	Vzpora — kolebanje — v zakolebu vsed zanožno snožno v levo — prepri-jem z levo v notranji prijem, sesed v levo s polobratom v desno.
Pripomba. Dobro je, ako pred-njak točno odredi število kolebov. Ako imamo v sestavi samo kolebanje v eni
valja se služiti onima, koje odgova-raju Skokovima (okreti, gibanja ruku, nogu i razni načini skokova, o čemu kasnije). No svakako ni pri ovim vježbama ne smijemo se upuštati u talcova eksperimentiranja, koja sa Skokovima ne imaju ništa zajedničlcoga, kao: poskoči čučnjevima k mostiču, po preskoku koloturi itd. To su vježbe za raznolikosti.
Prednjaka upozoriti nam je još na slijedeče:
Mnogi vježbači, naučeni da skaču uvijek jednom te istom nogom, na-stoje da prevare prednjaka, pa uvijek skaču samo odrazom «svoje» noge. Time oni dakako u prvome redu varaju sami sebe pa i škode samima sebi, no — čini se — da ih to malo smeta. Zato mora prednjak da pazi ne samo na točnost odraza, skoka i doskoka, nego i na to, da sam odraz bude uvijek učinjen odredenom nogom. One vjež-bače, koji se ne drže upute, treba pozvati, da ponovno skaču.
IV.	skupina.
Ruče do prsiju. Njihanja u pot-porima prostim: u potporu nap. r., u skleku — izmjene potpora: iz skleka u potpor nap. r. — metanja zanožna: zasjed, sasjed, preskok.
Doskočne ljestve vodoravne. Pomicanja raznoručke u vi-sovima prostim napred, nazad, Strance.
Skok u dal j in u s mjesta, s mostiča. Skok prednožni skučeni.
1.	čest: Buče do prsiju.
Osnova: Njihanje u potporima prostim: u potporu napetih ruku, u skleku — izmjene potpora: iz skleka u potpor napetih rukft — metanja zanožna: zasjed, sasjed, preskok.
Unutra iz naskoka:
1.	Potpor — njihanje — u zanjihu zasjed zanožni lijevo — prehvat lijevom unutamjim hvatom, sasjed lijevo polu-okretom desno.
O p a s k a. Biti če uputno, ako prednjak točno odredi broj zamaha. Sa-držaje li stanoviti sastav njihanje samo
vrsti opore, potem zahtevajmo najmanj tri kolebe (naprej in nazaj), da lahko natančno spoznamo vse nedostatke iri hibe. Drugače zadoščata dva koleba. — V sedu snožno na zunanji strani leve lestvine za levo roko, v katerega smo prešli z vsedom zanožno v levo, so noge napete in skupaj. — S e s e d predpisujemo hotoma s p o 1-obratom, ker je lažji nego brez obrata (po preprijemu v notranji prijem). Po doskoku počivata obe roki na zadnji lestvini in sta napeti.
2. Sklek — kolebanje — v zakolebu vzpora — medkoleb, vsed zanožno snožno v desno — preprijem z desno v notranji prijem, sesed v desno s pol-obratom v levo.
3. Sklek — kolebanje — v pred-kolebu vzpora — vsed zanožno snožno v levo — preprijem z levo v notranji prijem, sesed v levo s polobratom v desno.
4. Vzpora — kolebanje, raznoževati v predkolebu — zanožka v desno.
5. Sklek — kolebanje — v zakolebu vzpora — kolebanje, raznoževati v zakolebu — zanožka v levo.
6. Sklek — kolebanje — v predkolebu vzpora — kolebanje, raznoževati v predkolebu in v zakolebu — zanožka v levo.
2.	del: Doskočna vodoravna lestev.
Osnova:	Ročkanje	izmenskoročno	v
prostih vesah naprej, nazaj, vstran.
Na začetku v vesi spredaj bočno:
1. Z zunanjim prijemom (podpri-jemorn) na lestvinah, s čelom noter, ročkanje izmenskoročno naprej, na koncu seskok.
2. Isto nazaj.
3. Leva z nadprijemom na klinu, desna z vnanjim prijemom na lestvini, s čelom noter: ročkanje izmenskoročno naprej z oprijemom za vsak klin, na koncu seskok.
4. Isto nazaj z nasprotnim oprijemom.
Iz vese spredaj čelno z nadprijemom:
6.	Leva na klinu, desna na zadnji
lestvini:	ročkanje	izmenskoročno v
levo z oprijemom za vsak klin, na koncu seskok.
u jednoj vrsti potpora, zahtijevati ćemo najmanje tri zamaha (napred i nazad) tako, da če se moči točno ustanoviti sve nedostatke i pogrješke. Inače su dostatna dva zamaha. — U sjedu na vanjskoj strani lijeve pritke iza 1. ruke, u koji dodosmo po zasjedu z a n o ž -n o m 1 i j e v o , noge su napete i sa-stavljene. — Sasjed sa po o k ret a propisali smo zato, jer je laglji od sa-sjeda bez okreta (po prehvatu nutarnjim hvatom). Po doskoku počivaju obje ruke na stražnjoj pritci i napete su.
2. Sklek — njihanje — v zanjihu u potpor nap. r. — meduzamah, zasjed zanožni desno — prehvat desnom nutarnjim hvatom, sasjed desno sa po okreta lijevo.
3. Sklek — njihanje — u prednjihu u potpor nap. r. — zasjed zanožni lijevo — prehvat lijevom nutarnjim hvatom, sasjed lijevo sa po okreta desno.
4. Potpor nap. r. — njihanje, razno-živanje u prednjihu — zanoška desno.
5. Sklek — njihanje — u zanjihu u potpor nap. r. — njihanje, raznoživanje u zanjihu — zanoška lijevo.
6. Sklek — njihanje — u prednjihu u potpor nap. r. — njihanje, raznoživanje u zanjihu i prednjihu — zanoška lijevo.
2.	čest: Doskočile ljestve vodoravne.
Osnova: Pomicanja raznoručke u viso-vima prostim napred, nazad, Strance.
Na početku iz viška prednjeg boč-kog:
1. Vanjskim hvatom (pothvatom) na pritkama, čelom unutra, pomicanje raznoručke napred, na koncu saskok.
2. Isto nazad.
3. Lijeva nathvatom na prečki, desna vanjskim hvatom na pritci, čelom unutra, pomicanje raznoručke napred sa dohvatom na svaku prečku, na koncu saskok.
4. Isto nazad; dolivat obratan.
Iz viška prednjeg čelnog, nathvatom:
5. Lijeva na prečki, desna na straž-njoj pritci, pomicanje raznoručke lijevo Strance s dohvatom na svaku prečku, na koncu saskok.
*
6. Isto v desno z nasprotnim oprijemom.
7. Leva na sprednji lestvini, desna na klinu: ročlcanje izmenskoročno v levo z oprijemom za vsak klin, na koncu seskok.
8. Nasprotno.
3.	del: Skok v daljino z mesta i deske.
Osnova: Skok prednožno skrčno.
Tu velja vse, kar smo rekli v II. uri,
III.	skupini, 3. delu na str. 09.
C. Skupna vaja.
Pohod s petjem.
C. Isto desno strance, dohvat obr-nuto.
7. Lijeva na prednjoj pritci, desna na prečki, pomicanje raznoručke lijevo strance s dohvatom na svaku prečku, na koncu saskok.
8. Obrnuto.
3.	čest: Skok u daljinu s mjcsta, s mostiča.
Osnova: Skok prednožni skučeni. Ovdje važi ono, što je rečeno kod vježbi II. sata (IIIr skupina, 3. čest).
C. Skupne vježbe. Hodanje uz pjevanje.
Gradivo za vadbo članic
Prost Л. 1.
i prevod po sestavku s. Milade Male br. Suleeja, slovenski pr
5. 1.
2.
3.
7. 1.
3.
Z d. priročiti in srednji čelni krog priročno v 1., z 1. drža;
skrižna stoja z d. spredaj in pol-obrat v 1. v vzponu — predročiti;
polobrat v 1. v vzponu v spetno stojo — odročiti z d., z 1. veliki čelni koleb dol v odročenje.
: 3. nasprotno.
Temeljna postava:	predročiti
v d.
Velika čelna koleba dol v pred-ročenje v L; velika čelna koleba dol v pred-ročenje v d.; skrižna stoja z d. spredaj in cel obrat v 1. v vzponu — z velikima čelnima koleboma dol predročiti v d.
5.	nasprotno.
Priročiti in srednja čelna kroga priročno v 1.; skrižna stoja z d. spredaj in cel obrat v 1. v vzponu — predročiti v d.;
velika čelna koleba dol, z I spredaj v odročenje, z d. zadaj, upogniti zaročno, spodnje lehti vodoravno;
3.
v „Cvičitelki". Srbohrvatski prevod
evod s. Trdinove.
1. Desnu priručiti i srednji čelni krug priručno lijevo, lijevom iz-držaj;
2. stoj križni desnom spreda i polu-okret lijevo u usponu — pred-ručiti;
3. poluokret lijevo u usponu u stoj spetni — odručiti desnom, lije-voni veliki čelni zamah dolje do odručenja.
4. = 3. obrnuto.
Temeljni postav:	predročiti
desno.
5. 1. Veliki čelni zamaši dolje do
predručenja lijevo;
2. veliki čelni zamaši dolje do predručenja desno;
3. stoj križni desnom spreda i cijeli okret lijevo u usponu — velikim čelnim zamasima dolje predročiti desno.
(>. :i 5. obrnuto.
7.	1. Priručiti i srednji čelni krugovi priručno lijevo;
2. stoj križni desnom spreda i uspo-nom cijeli okret lijevo — pred-ručiti desno;
3. veliki čelni zamaši dolje, lijevom spreda	u odručenju, desnom stragu, svinuti zaročno, pred-laktice vodoravno;
4.	velika čelna koleba dol v pred-ročenje v d.
8. = 7. nasprotno.
9. 1. Velika čelna kroga dol;
2.	priročiti in srednja čelna kroga priročno v 1.;
1 skrižna stoja z d. spredaj in cel obrat v 1. v vzpon — z velikima čelnima lokoma v d. (po obratu) vzročiti;
4.	velika čelna koleba v 1. v pred-ročenje v d.
10. = 9. nasprotno.
Vsako štiridobno sestavo je možno spremljati s pesmimi v valčkovem tempu (prednjačica že prej poizkusi in pripravi najbolj prilegajočo se pesem. Na vsako ni mogoče izvajati vajo enako dobro.)
Izmena stoj« s poskokom.
Vsako vajo 4krat v srednjehitrem tempu, potem 4 ali 8krat v hitrem tempu. Možno s spremljevanjem pesmi: Ljubio je goluban ...»
Roke v bok:
1. 1. S poskokom prednožna stoja z d.
na peti;
2.	s poskokom	skrižna	stoja	z	d.
spredaj, stopalo smeri navpično k tlom;
3. = 1.;
4. s poskokom spetna stoja;
5.-8. = 1.—4. nasprotno.
2. 1.	in 2. = 1. in	2. v prvi	vaji;
3.	in 4. = 1. in	2. nasprotno.
3. 1.	S poskokom	odnožna	stoja	z	d.
na peti;
2.	s poskokom	skrižna	stoja	z	d.
zadaj;
3. = 1.:
4. s poskokom spetna stoja;
5.—8. = 1,—4. nasprotno;
4. 1.	in	2. =>	1. in	2. v tretji vaji;
3.	in	4. =	1. in	2. nasprotno.
5. =>	3.	toda	v 1.	dobi: 1. skrčiti	od-
ročno, roka na tilniku, z d. drža, zmeren odklon v d., pogled na d. nogo; v 2. dobi: 1. roko v bok, vzklon, pogled naprej.
6. = 4. z gibi z rokami in z odklonom
kakor v peti vaji.
4.	veliki čelni zamaši dolje u pred-ručenje desno.
8. =■ 7. obmuto.
9. 1. Veliki čelni krugovi dolje;
2. priručiti i srednji čelni krugovi priručno lijevo.
3. stoj križni desnom spreda i cijeli okret lijevo u uspon spetni — velikim čelnim lfikovinm desno (po okretu) nadručiti;
4. velikim čelnim zamasima lijevo do predručenja desno.
10. = 9. obrnuto.
Svaki četverodobni sastav može biti sprevoden pjesmom u tempu valčika. Prednjačica treba da unapred kuša i udesi najprikladniju pjesmu, jer na svaku se pjesmu ne može vježbati s jednakim uspjehom.
Iznijenc sto.jova sa poskocima.
Svaku vježbu 4 put u srednjebrzom tempu, a poslije loga još 4 ili 8 puta u brzom tempu. Može se vježbati uz pratnju pjesme: «Ljubio je goluban...»
Ruke podbočiti:
1. 1. Poskokom stoj prednožni desnom
na peti;
2. poskokom stoj križni desnom spreda, stopalo smjera okomito k tlu;
3. = 1.;
4. poskokom stoj spetni;
5.—8. = 1.—4. obrnuto.
2. 1.	i	2.	=	1.	i	‘2.	u pcvoj	vježbi;
3.	i	4.	=	1.	i	2.	obrnuto.
3. 1. poskokom stoj odnožni desnom
na peti;
2. poskokom stoj križni desnom straga;
3. = 1.;
4. poskokom stoj spetni;
5.—8. = 1.—4. obrnuto.
4. 1.	i	2.	—	1.	i	2.	u trečoj	vježbi;
3.	i	4.	1.	i	2.	obrnuto.
5.	3., no u 1. dobi: lijevu skučiti odručno, pesnica na siji, desnom izdržaj, mirni otklon desno, pogled na desnu nogu; u 2. dobi: lijevu ruku podbočiti, usprav, pogled napred.
0.	=» 4. sa istim gibanjima ruku i ot-klonom kao u 5. vježbi.
Popravek prostih vaj članic za Pračo.
I.	oddelek:
Stavek 11.
9.	takt: 2. zasukati lehti, palci naprej in odročiti vzklop-1 jeno;
11.	takt: 2. = 9. takt: 2.
IV.	oddelek:
Stavek C.
5. takt: 3. — z 1. suniti. naprej dol,
hrbet gor in odročiti dol...
6. takt: 1. — z 1. o d r o č i t i gor...
3.	— z d. suniti naprej dol, hrbet gor in odročiti dol...
I.	o d j e 1 j a k:
(bi loma k 11.
9.	takt: 2. zasuk rukfl (palci napred) i odručiti (pesnice osov-1 jene);
11.	takt: 2. = 9. takt: 2.
IV.	o d j e I j a k:
(hlloinak C.
5. takt: 3. — lijevom sunuli napred do-
lje i odručiti dolje...
6. takt: 1. — odručiti lijevom go-
re...
3.	— desno m sunuti napred dolje i odručiti dolje...