POSfARCTA PAtTSAMRAŠTA. Izlazi svaku nedelju. Tekstovni dio za Sloveniju u slovenačkom, za ostale jugoslavenske pokra-jine u srpsko-hrvatskom narječju. UREDNIŠTVO I UPRAVA U LJUBLJANI, KONGRESNI TRG ŠIEV. 3 /1. - TELEFON 174. Razašilje se izmjenice besplatno po cijeloj Jugoslaviji i inozemstvu. Pretplata za stalne primaoce godišnje K 24'—. Oglasi uz poseban cijenik. BROJ 26. LJUBLJANA. DNE 5. PROSINACA 1920. GOD. II. dcir1y*Gr oi OA i Q • ČLANČIČI: Porezi i državne financije u nas i drugdje. — Ratni porez. — Ured za po- OdUiZdJ ^jO. Ul Ujd. maganje obrta kraljevine SHS u Ljubljani. - NARODNO GOSPODARSTVO. - POLITIČKI PREGLED. - CIJENE ZADNJE SEDMICE - BURZE. — DRŽAVNE NABAVE. - NOVO OSNOVANA PODUZEĆA. — REKLAMA. — U ZAMJENU DOŠLE NOVINE. DRVARSKA FABRIKA velika i moderno sagradjeva sa modernim strojevima, moderno montirana kod vrlo prometne željezničke stanice u Slavoniji, vezana vlastitom željeznicom sa tom stanicom, već je dulje vremena u pogonu, sigurna velika dividenda, ako bi bio pri ruci pogonski kapital, jest za prodati poradi pomanjkanja pogonskog Kapitala. Eventualno bi se primili i kapitalisti u kumpaniju. — Upite slati pod „DRVARSKA INDUSTRIJA broj 61“ na 'upravu „JUGOSLAVENSKE BURZE“. AKO HOČETE opremiti svoje izdelke s primernim imenom, obrnite se na naslov: „AI.OMA* LJUBLJANA, KONGRESNI TRG ŠT. 3 PRODA SE zlatnina in I srebrnina: 1 Diamantni uhani v etuiu. „ prstan „ „ „ kravatna igla z biserom. Kravatna igla s kamenji (podkev). Prstan z malim briljantom. Moške verižice. — Ženska verižica. Ženska zapestnica. — Ustnik v etuiu. Ženska broša v etuiu. — Srebrna pisalna oprema (damska). — Srebrna ženska torbica. Vsi navedeni predmeti so na ogled v Anon. ekspedici i AL. MATELIČ, LJUBLJANA, KONGRESNI T. 3/1. Porezi i državne financije u nas i drugdje, Stojanovičev finačni proračun nama svima još je dobro u uspomeni. Po njegovom nacrtu imala bi država manjak jedva nešto preko 100 milijuna dinara, što u današnjim prilikama u primjeru sa ostalim državama nije mnogo. Isticamo ovom prilikam samo italijanski deficit, koji iznosi za tekući finančni bidže 14 mlijarda lira, ili njemački, koji nije manji od 55 milijarda maraka itd. Sbog naših prilika Stojanovičev skorom idealni nacrt neće uspjeti, manjak se cijeni bar na pol milijarde dinara, pa i to če se postići tek novim porezima, taksama i monopolima. Poslovni porez, kojega je ministar financija htio da uvede i prema kojem morao bi pored velikih poduzeća i svaki mali trgovac i obrtnik za svaki trgovski posao platiti 1% od vrijednosti prodane^odn. izrad-jene robe, pao je u vodu. Na njegovo mjesto stupila je povisila carina, a osim toga moraju industrijska poduzeća platiti 1% od vrijednosti prodane robe. Povećane su takse, uvexlena je trošarina i baštinski porez iznosi u nekojim slučajevima ništa manje nego 44%. Prije provedbe zamjene krunske novčanice za dinarsku u relaciji 1 :4 mnogo se je govorilo o porezu na imovinu, koja je prirasla ratom, odnosno na vojne dobitke, kao i o predaji imovine. Ove su glasine gotovo sasma prestale, dok su u ostalim državama r oet postale aktualne. Tako javlja „Frankfurter Zeitung“ o švajcarskom saveznom riješenju u pogledu vanrednog ratnog poreza, kojega je švaj-carski narod usvojio u referendumu 4. maja 1919 sa 307.000 glasova. Spomenuli smo ovo usvoje-nje vanrednog ratnog poreza u Švajcarskoj radi toga, pošto mogao bi način uvedbe zanimati i našu državu onda, kad će jaka vlada biti u svrhu sanacije našeg narodnog gospodarstva, a naročito državnih financija primorana da učini nešto sličnoga. Švajcarski narod, u punoj svijesti svoje gradjanske dužnosti, glasovao je za vanredni porez u svrhu pokrića ratom nastalih mobilizacijskih troškova, koliko nijesu pokriti ratnim porezom od g. 1916. i porezom na ratne dobitke (1915 do 1920). Novi ratni porez če se platiti u četiri godišnjim obrocima. Prva perioda počne 1. januara 1921, druga 1. januara 1925. Prirodna lica plaćaju privredni porez i porez na imovinu. Sistem općeg privrednog poreza nije mogao prodreti. Porez na imovinu iznosi 1 do 25 franaka na 1000 franaka. Najvišja podstavka vrijedi za imovinu od 2,300.000 franaka i više, Juri-dična lica, kao što su dioničaska i komanditna dioničarska društva, plaćaju porez od uplaćam-ili neuplaćanog akcijskog kapitala i od rezerva. Visina poreza ovisi o razmjeru čistog dobitka i uplaćanog akcionog kapitala plus rezerve. Mjerodavan je prosječni čisti dobitak zadnjih četiri godina. Porez iznosi 1 do 100 fr. od 1000 franaka uplaćane dioničarske glavnice plus rezerve. Inozemska prirodna lica dužna su platiti ratni porez, ako borave u Svajcarskoj i vrše tamo jedan posao, ili borave bez posla u Svajcarskoj naj-, manje 6 mjeseci, ako pridobiju jednu posjed, ako su vlasnici u Svajcarskoj nalazećih poduzeća itd. OBRTNA BANKA Preskrbuje nakup in proda; o vsakovrstnih vrednostnih papirjev, deviz in valut. — Vnov-Čuje kupone in izžrebane vrednostne papirje. — Preskrbuje nakazila in inkasso na vsa tu- in inozemska bančna tržiZČa. — Daje predujme % (posojila) na vrednostne papirje. — Eskomptuje in vnovčuje menice. — Sprejema denarne vloge na tekoči račun ali pa na čekovni promet. — Hrani in oskrbuje vrednostne papirje, reviduje številke. — Dovoljuje vsakovrstne kredite. — FINANCIRANJE OBRTNIH PODJETIJ. Ljubljana, Kongresni trg 4 : Tel. 508 Delavnica za glasbene instrumente Bl3l3 63313161, Celje, Gosposka ulita 38 Edina izdelovalnica glasbeeih instrumentov v Jugoslaviji. Iščemo (bilančnika) za večerne ure. Pri ponudbah je navesti honorar. Pod „Takoj" uprava lista. Ljuiillanska karionalna to:arna in papirna industrija dobavlja vse vrste kartonaže, vreče in druge papirne izdelke za trgovino in industrijo. - Lepenka, ovojni in pisalni papir ::: v veliki množini. ::: TRGOVCI! URADI! JUGOSLOVANSKI z betežnimi oddelki za leto 1921, tiskan na zelo dobrem papirju, je izšel ter se razpošilja po pošti proti predplačilu 22 K. UPRAVA V LJUBLJANI. Proda se veća množina (2000 kg) lepe, očiščene VUNE od banatskih ovaca. - Interesenti neka se obrate upravi ovog lista. Zahtevajte cenik vseh vrst ur! T štirih jezikih razpošilja Najfinejša francoska GELATINA EPON1T IN VINOMETRI NA PRODAJ. Naslov v upravi. „Croatia“ zavarovalna zadruga v Zagrebu, ustanovljena od mestne občine Zagreb leta 1884. sprejema v elementarnem in življenskem oddelku vsakovrstna zavarovanja pod najugodnejšimi pogoji in najmodernejšimi tarifi. Zahtevajte prospekte katere pošilja in daje vsa potrebna pisma in ustna pojasnila Podružnica v Ljubljani, Stari trg številka 11 Sprejemajo sposobne potnike in zastopnike, katerim ee nudi prilika velikega zaslužka. razmnožuje strojna iriičflo pisanja (risbe, note) potem neiz-rabijive, dakle nikada nado-mjestka potrebne stakl.pložče Zabtievajie cjenik i nzorke raznovrsnoga tiska Glavno zastopstvo za tijelo kraljevioo Siti IB Iti-Ulil! ■l im. to Švajjcarski ratni porez, priiagodjen našim prilikama, mogao bi dobro služiti i -našim državnicima, kada će riješavati porez na ratne dobitke i p; edaju imovine. Ratni porez. Dodatno k našem člančiču „Porez i državne financije u nas i drugdje“ javljamo vijest trgov-sko-obrtne komore u Osijeku o plaćanju ratnog poreza u Jugoslaviji. Plaćanje poreza na ratni do-’ bitak za g. 1914., 1915, 1916. i 1917. ima se svršiti u smislu djelomice već dostavljenih naloga za plaćanje bezprizivno i u roku od 8 dana. Intervencijom izaslanstva grada Broda i ostalih gradova pod vodstvom podpredsjednika trgovsk-og odjeljenja komore u Osijeku g. Dragutina Eis-nera odredio je generalni direktor izravnih poreza teleg,rafično svim direkcijama financija, da se ima vršiti plaćanje na temelju člena 60 zakona o porezu na ratne dobitke i koji glasi slijedeće: Porez na ratne dobitke valja platiti u tri obroka, od kojih prvi v iznosu od 50% mora se platiti u raku od 30 dana nakon dostavljenija naloga za plaćanje, drugi obrok u iznosu od 24% tokom -nadaljnjih dva mjeseca, a ostatak u istom razdobju. Svima onima, -koji mogu doprinijeti vjer-odostejne dokaze, da ne mogu platiti porez do zakonskog roka, može delegat ministarstva financija dozvoliti povoljniji način plaćanja, tako da je zadnji obrok plaćan najkasnije tokom 8 mjeseci cd dana. kada je bio izručen nalog za plaćanje poreza. Ako se ustanovi, da obvezanik ne može platiti dužnog iznosa poreza -na ratni dobitak, odnosno ako se ustanovi u eksekutivn-om postupku, da bi plaćanje ovog poreza uništilo eksistenciiu obvezanika, može ministar financija ratni porez na molbu porezu podložene osobe smanjiti. Ured za pomaganje obrta kraljevine SHS j u Ljubljani. U „Obrtnom Vestniku“ saopćio je spomenuti ' ured dopis, iz kojeg iznosimo slijedeće: Bivši „Za- • vod za pomaganje obrta u Kranjskoj“ bio je naredbom cijelokupne narodne vlade SHS u Ljubljani z dne 20. januara 1919 preos-novan u „Ured za pomaganje obrta kraljevine SHS u Ljubljani", što napram bivšem „Zavodu“ znači korak na-pred. Ured bio je dodijeljen povjereništvu javnih posala u Ljubljani, a sada pripada ministarstvu trgovine i industrije, odjelemju u Ljubljani. Unutarnja uredba, svrha i djelovanje ureda razvidno je iz njegovog Statuta, objavljenoga u „Uradnem listu“ br. 43 od 28. januara 1919. § 1 i 2 ovoga statuta, koji govore o svrsi ureda, unijeti ćemo^ važnosti radi ponovno u obrtnički koledar, koji će naskoro izlaziti. Svrha ureda je, nastojati, da kulturno podigne samostalni obrtni stalež. Ima da vodi brigu za posebne gospodarske potrebe malog i domaćeg obrta, neisključujući veleobrta, kao i da nasto-ja udovoljiti svojoj zadaći bilo vlastitim priredbama, bilo time, da prisajedinjuje državno obrtne pomaganje jednakim djelovanjem pokrajinskih činitelja. Djelovanje ureda ima da se rasteže naročito na slijedeće polje: 1. Ima da djeluje za poboljšanje uvjeta -proizvodnje i načina obrtne radnje te širi trgovsko pravilno obratovanje. 2. Ured mora da se pob-rini za bolje raspa-čauje i bolju kakvoću obrtnih proizvoda te da pobudja kod mušterija smisao za vrijednost solidne obrtne robe. 3. Ured ima da teži za time. da se svuda, kuda snaga pojedinaca nije dostatna, upozna važnost gospodarskog udruževanja, da djeluje na osnivanju gospodarskih organizacija i da po mogućnosti sudjeluje u njihovom razvoju. 4. Zatim ured ima da širi upoznanje, kako je potrebna stručna izobrazba, da djeluje na to, da se što najbolje upotrebljuju postojeće naprave za početnu i nadaljnju stručnu izobrazbu obrtnog podmladka, kao i već izučenih rukodjelaca. pa da i pomaže majstorskoj nauci šegrta. Da ured ovu svrhu postigne, može upo-treb-Ijivati sva pripravna sredstva. Uvažati imaju se naročito slijedeće naprave: 1. Ured uzdržuje stalnu pisarim, koja dava stručne savjete o svim zadaćama ureda: a ured SCimilWI mal° posestvo s hišo kje na s »U ■ a 13 Dolenj, ali Sp. Štajerskem, v kateri bi se nahajala trgovina ali gostilna s 5—10 oralov zemljišča. Ponudbe z navedbo cene na Fr. Primc ml., Tominje 3 p. Ilirska Bistrica Julijska Benečija. Friziranje dam in :: olga smerkol —~ začasno i Q,rgf f>11 iio LJUBLJANA, laill^Uia Nunska ulica 19/H. je najbolj razširjen ter vedno Naročnina mesečno K 20-—. Kupita se dve : registrirani: blagajni Ponudbe pod .Blagajna 1921‘ na Anončno ekspedicijo AL. MATELIČ LJUBLJANA, Kongresni t. 3. ■y 1 U METI* PLAKATE' I I REK LAM tl E-RI/BE- I tam UTRE-VAR/IV« 1 iZHAMKETMEHA-Dl' I b PLOMB’ MODERNO' | OVOJ M mO-ETJKETE I JšLtfEJ E-O/KRBI-JI 'VIOMV -LJUBLJANA KOnG^E/til-TRG^ 100 000 m svinjskih črev iz lastne čistilnice odda Ivan Zaff v Podbrežju pri Mariboru. baterije, žarnice, elektrotehnični predmeti. Janko Pogačar Lovro Effenberger & Co. Ljubljana Zagreb Mestni trg 25. Frankopanska ulica 2. Veletrgovina kolonijalne c 1 špecerijske robe z Simon Seligman Zagreb :: Vlaška ulica 57 preporuča svakovrsno robo po Jeftinoj cijeni. sam dava savjete pojedinim ili udruženim ruko-djelcima i interesentima te skrbi za priredjanje pojcdmih predavanja, vrsta predavanja ili kurza, koliko ovo nije zadaća drugih činitelja. 2. Ured uzdržuje knjižnicu, zbirke stručnih novima i čitaonicu te pobudja interesente, da marljivo upotrebljuju ove naprave. 3. Ured priredjuje, i to stalno ili samo za od-redjeno vrijeme izložbe novodobnih djelatnih pri-pomočaka sirovina ili proizvoda te ujedno ras-kazuje novodobne načine proizvadjanja. 4. Djeluje naučno ili posredujuć kod nakupa sirovina i djelatnih pripomočaka i kod prodaje proizvoda bilo pojedinih bilo udruženih obrtnika. 5. Konačno dava ured narodnoj vladi savjete i nacrte u svim obrtnim pitanjima. obrtniku napredak u njegovoj struci ili kalkulacij-priradjuije ured. Tečaji su ili stručni da pokažu obrtniku napredak u njegovoj struci ili kalklaeij-ski i knjigovodski, u kojima si obrtnik može pridobiti trgovske spretnosti. Jedni su i drugi eksistenčne važnosti za naše obrtnike, osobito sada u j našoj slobodnoj državi, gdje je slovenskom djelu naše kraljevine dana možnost, da se industrializira. U ovo doba industrializacije, koja nastupa brzim koracima, mora da bude slovenski obrtnik ! na visu svoje izobrazbe, da uzdrži konkurenčni boj. odnosno da bi bio sposuban eventualno da sam predje k industrializacij svog obrta. Ured vrlo dobro bio je svjestan ovog položaja slovenskog obrtništva, odmah iza prevrata te je u nebrojnim slučajevima posredovao kod gospodarske komisije zemaljske vlade za stvarnu demobilizaciju u Ljubljani kod dobava stroja za obrtnike. Komisija išla je uredu u svim slučajevima van eduom naklonošću u susret. Napredak znači, da je ured iznoslovao kod centralne vlade u Beogradu, da se je za g. 1920 i 1921 dozvolio kredit za stalno namještenje stručnih putujućih učitelja za kfojaški, postolarski i keramički obrt. Keramički obrt osobito nudjati će učitelju vrlo zahvalno polie. Osobitu pažnju svraća ured osnivanju obrtno-produktivnih zadruga, koje su najviše kadre uzdr-ževati konkurenciju industriji. Polučio je lijepe uspjehe sa ..Bačvarskom zadrugom u Češnjici“, sa „Obrtnom zadrugom eksera i željeza u Kroni“ i u Mengšu. Zadruga je put. kojem se može spasiti domaći obrt. Tačnije opisano je djelovanje ureda u knjizi „Obrtno pravo i delavsko zavarovanje“, koju je napisao stručnjak u obrtnim stvarima g. dr. Bogumil Senekovič. _____...............................; ..GOSPODARSTVO......................j DOMAČA TRGOVINA. Seljaci Iz Srema 1 Slavonije počeli su na veliko kupovati od veleposjeda blago, koje odmah dalje prodadu trgovcima za izvoz. Poslovi često kreču se oko 200.000 kruna. Da seljaci obdrže bolje blago za svoj dom, nitko ništa ne bi imao protiv toga, ali seljaci prodavaju bolje blago u inozemstvu, a loše ostaje za dom. Ograničenje trgovine šećernom repom. Prema odredbi ministarstva ishrane svi, koji produciraju šećernu repu. moraju prodati svu privredu šećernim tvornicama uz uvjete, koje je dolučilo ministarstvo. Trgovina papirnom robom. Centralni savez češkoslovaških industrijalaca traži u Zagrebu primjeran svijetao lokal za izložbu božičnih papirnih predmeta. Američki konzul u Zagrebu ne može da dobije lokale za svcij ured, pa se uslijed toga misli napustiti konzularno poslovanje. INDUSTRIJSKE VIJESTI. Lijep napredak pokazala je Osiječka tvornica šećera ove grxline. Osiječka tvornica šećera svršila je svoju ovogodišnju šećernu kampanju. Ukupno producirala je 300 vagona kristalnog šećera prama 90 vagonima prošle godine. Produkcija šećera^ ove tvornice podigla se je dakle za 200%, a još uvijek je postigla samo trećinu produkcije iz mirno doba. Ako računamo, da je 300 vagona šećera 10% od izradjene šećerne repe, znači to, da je preradila tvornica 3000 vagona šećerne repe. dočim je g. 1914. preradila 9500 vagona šećerne repe. Fuzija u industriji za povesmo. U trgovskom registru proveden je upis nove tvrtke: Sjedinjene I vrlo rastezljive marke SOKOL, bolje od gumijevih 1 - Cijena po komadu njem. M —45, —'50, —'55, — 60; nadalje nudjam moje podvezače marke „TVAJNE“, ukusno izradjene, od najbolje glasovirske žice, koji potpuno nadoknadjuju gumijeve (mnogobrojne zahvale!); cijena po paru 10 mm široke počinjene M 1*40, pomjedene M 1*50, posrebrene M 2i0, počrnjene M 1*70. Uzorke samo uz unapred poslani novac pridodavši M V— za poštarinu. Traže se prodavači i zastupnici! Plativo kroz „Dresdener Handelsbank* Dresden Ili kroz Postscheckkonto Berlin N. W. 7 k. 83542. Ivan Babic, Berlin 0.34. Memeler Strasse 76/1. v. Bolesnima na želucu i crijevima, ženama u porodu, rekonvalescentima Iježnicki preporučeno. Vrlo hranljivo! :: Lahko prebavljivo 1 V. BIZJAK i drug tvornica dvopeka, engl, biskvita, keksa, hostije. Lječilište Rogačka Slatina. EN GROSS. EXPORT EN detail. ml. r I ' tl Tovarna Jos. Reich, Ljubljana, Poljanski nasip 4. Podružnica: Šelenburgova ul. 3. Barva vsakovrstno blago. — Kemično Čisti obleke. — SvetlOlika ovratnike, zapestnice in srajce. Podružnice: Maribor, Novomesto, Kočevje. Gosposka ulica štev. 38, Glavni trg štev. 39. Svakovrsne slame dCdli C i vune slamnate torbice (takozvane cekare), slamnate otirate za cipele, sve različne slamnate proizvode preporuča gg. trgovcima l cijenjenom pučanstvu za obilnu naručba FRANJO CERAR, tvornica slamnatih i vunenih šešira u Stobu, pošta Domžale kod Ljubljane. Gumluileeva ulic» Ur. 18 ima vazda za prodaju samo na veliko, a u potrebi nabavlja brzo i svaku količinu: svih žitarica i zemaljskih plodina, svakovrsne tvorničke i druge robe, ulovljenih svinja, masti, slanine, suhog mesa, v na, šljivovice, ogrevnog i gradjenog drva itd Stalni i ozbiljni kupci mole se limitirati cij ne i količine robe, koju žele, a uz narudžbu po ožiti odgovarjajoči iznos kod Jugoslavenske banke d d. podružnice u Vukovaru. Ostatak kod preuzimanja robe. Ano do poslovnog zak jučka ne dodje, vraća se položeni iznos. — Tko želi brzojavne, ekspresom i pismene upute i obvjesti, ima poslati K ,0 —. II n Jnnc 12 novih različnih vozov, Ui [ilmfll * 2_mfiderna mesarska, I I Ulili 111 • i za gasilno društvo s lb ISElEzllil sedeži in popolnim orodjem- LUDVIK MfllCflJ, Loveč:::::: Gomilisko pri Leli NAZNANILO. Cenj. odjemalcem trgovcem vljudno naznanjam, da sem zopet dobil večjo p o š i I j a t e v sukanca, bombaž*, aide -svile za prešivanje (stepanje) ter rokavice PO NIZKIH CENAH. Se priporočam Oroslav Čertalič - Ljublana - Sv. Petra cesta 21 'O' Domača tvrdka. Solidne tene. Ljubljana Prešernova ulica 9. Kajnove]?) kroji. Točna postrežba. Velika izbira izgotovljene ■ obleke" ? vseh vrst za go- ! spode, dame in ; otroke. Zaloga vsa- : kovrstnega blaoa • za molke obleke, palčnike in sok* : nje, dtlje : vata s za krojače v kosih : in na metre. ■ Gradišče štev. 10 Gradišče štev. 10. Specijalna trgovina s pisalnimi stroji in vsemi pisarniškimi potrebščinami. Lastna moderno urejena delavnica pod strokovnim vodstvom. tvornice konoplja i užarske robe Balkovlć i Bacs Bodrog d. d. u Zagrebu. Društvo trna temeljnu glavnicu od 9 milijuna kruna. Nova tvornica u Virovitici. Josip Cimerman namjerava u Virovitici osnovati tvornicu za proizvodnju pokućtva, prozora, vrata, kreveta, galanterijske i ostale robe. IZVOZNA I UVOZNA TRGOVINA. Iz Istre 1 Dalmac'je izvozile su se prošle vođine prema iskazu italijanske Statistike slijedeće množine robe: Iz Istre 1832 tona ugljena. 15.287 tona cinka i 87.400 tona lignita, a iz okupirane Dalmacije 66.012 tona ugljena. Za ostalu robu podatci niiesu poznati. Izvoz b’.aga Iz Jugoslavije. Da se omogući organizirani izvoz blaga Iz naše države i Balkana uopće, osnovala se je u Pragu veća banka pod imenom: Mesarsko-klobasna banka. Organizacijskom odboru bilo je prijavljeno mnogo interesenata iz naše države, a za poduzeće interesiraju se i američki eksoorteri mesnih proizvoda. Madjarl za Trst. Madjarski industrijalci većinom su se izjavili, da je najorimjernija luka za uvoz u madjarsku republiku Trst. Nekoji izjavili su se za Oenovu, a samo malo njih ogrijalo se za Rijeku. POLJODELSTVO. Kako u spjeva kanadska pšenica u Srbiji. Ministarstvo poljoprivrede i voda nabavilo je i izdalo seljacima u nekim djelovima Srbije takozvanu kanadsku pšenicu. U Moravskoj dolini postignut je slijedeći rezultat: Oni. koji su posijali na jesen, imali su lošu ljetinu. Malo je izdala i domaća pšenica. Proljetna pšenica dala je dva-do tripnta veću količinu. I kruh iz ove pšenice je više sladak. Kanadskoj pšenici zrno teško ispada, t-eba raditi strojem. Naseljivanje južnih krajeva Srbije. Na edba 0 naseljivanju južnih krajeva Srbije stupila je 20. novembra na snagu. Za izvedbu ove naredbe je ministru za agrarnu reformu odobren kredit 20 milijuna dinara. Loša ljetina pirlnča u Bačkoj. Ove godine u Bačkoj priradilo se je samo osam met. stota ei-rinča na jutro. Ova se grana našeg poljodjelstva isplati tek dvostrukom produkcijom. Reklama, „Deutsche Exprot-Revue“ donosila je priie nekoliko godina cijelu vrstu člančiča o organizaciji eksporta i veli značajno o američkoj reklami slijedeće: Svuda na svijetu, gdje se može nešto učiniti, gdie se otvore vrata konjunkturi, do-javljaiu se predstavnici američke industrije, pri-ređjivaju poznatu, ogromnu reklamu i ustanove, na koji način bi bilo moguće probuditi potrebu 1 upit za američki fabrikat. Bi li bilo moguće, američke cipele u onako ogromnim množinama prodati po cijelom svijetu, da se nijesu američki fabrikati zadovoljili posredujućom trgovinom eks-portera? U svim velikim gradovima Evrope otvorili su svoje prodavaonice: američke trgovine činela kažu, kako valja raditi. Jesmo li mi već razmišljali, na koji način da pokušamo uvesti cijelu vrstu svojih produkata bar u našoj državi? Ne! Našim trgovcima i in-dustridcima mnogoputa je žao za novac, kojega izdadu za reklamu, kako vele: uzalud. Medjutim ne uvažuju. da stalno insertranje. stalna ponuda robe. stalno pobudjanje potrebe inseriranog produkta konačno mara donleti lijep zaslužak. Samo jedan primjer: U svakom listu, dnevniku na istom mjestu nalazeća sc notica: „Dobar dan. nestane boli. ako upotrebite Felle rov Elsafluki I Elsa-pilule“ sigurno poznata je svima. Iz brojnog te dugo vremena već se ponavljajućog Inseriranja zaključujemo, da se g. Eelleru sve ovo dobro isplati FINANCIJE. Statistika čekovnog prometa. Mjeseca oktobra bilo je kod čekovnog ureda u Ljubljani 92.193 uplata sa 300,000.000 kruna. Kod čekovnih ureda u Ljubljani, Sarajevu, Zagrebu iznosi ukupni broj manipulacija preko 185.000 sa kapitalom preko jedne milijarde kruna. Mjeseca oktobra bio je nromet za 133 milijuna jači od onoga mjeseca septembra. Kod čekovnog ureda u Ljubljani bilo je otvorenih do konca oktobra 2252 računa, a u Zagrebu prijavilo se samo 491. U Zagrebu dosada ni državne ni pokrajinske oblasti nijesu se posluživale čekovnim prometom. Dividenda Narodne banke SHS. Prema rije-šenju glavne skupštine Narodne banke SHS. o kojoj dali srno opširniji izvještaj u zadnjom broju ..Jugoslavenske burze“, počelo je 22. t. m. isplaćivanje dividende, koja iznosi 74.40 dinara na VARSTVENA ZNAMKA. POSTAVNO t auU V ANA. koje volite svojo djeco, zahtevajte samo pred pete za sisanje zaštitnom markom „PERO11. Ova marka nadvlada zbog svojih izvrstnih elastičnih svojstva i žilavosti svojom van-rednom kakvoćom sve gumaste vrste, što su dosada došle na trg. Garniture za sisanje, kompletne boce za sisanje, odojčeta, si-saljke za boce i ušća marke „PERO“ prodava ju: Baloh Janko, Demšar & Osenar, 1. Korenčan, Anton Krisper, I. Samec v Liub-lani, Adamič Anton v Kranju in König Josip v Cehu. U Z eti H >u z o H Z ca a , a h t» o £ Najmodernejše lastnega Izdelka, otma tu» In Inozemsko nnon manufakturno in modno blago razpoSilja Prva kranjska razpoSIIJalna Dvorni trg. — Pod Narodno kavarno. „OST- EXPORT“ Organ für den :::: Waren - Austausch zwischen Mittelund Ost - Europa List za izmenjavo blaga med srednjo in vzhodno Evropo :: :: :: :: Razširjen po Finski, Poljski, Čehoslo-vaški, Rumuniji, Bulgariji, Jugoslaviji, izhaja v Berlina. Zasfopstvo: flnootoa ekspedicija fllJATELIČ, Liljana, Kongresni trg 3. svaku akciju. Dividendu Isplati uz predloženje kupona banka u Beogradu kao i njezine podružnice, a kuda ovih nema. svi novčani zavodi, koji su u vezi sa bankom. Osnovanje gradske štedionice u Subotici. Po uzorku ostalih gradskih štedionica snuje se u Subotici Gradska štedionica, putem koje grad če obavljati pored ostalih svoje novčane transakcije kod nabava za gradsku aprovizaciju. Prva hrvatska štedionica otvara svoje podružnice u Ljubljani. Celju i Mariboru. PROMET. Zastaianje saobraćaja na južnoj željeznici. Javili smo. da je vlada sbog prekomjernog zastajanja saobraćaja na južnoj željeznici poslala komisiju u Ljubljanu i Maribor. Komisija riješila je svoiu zadaću, a ravnateljstvo južne željeznice objavilo je preois komisijnog protokola, koji na-vadja kao glavne uzroke zastajanja u Ljubljani slijedeče: 1. Nedostatak carinskih maeacima i nedostatni -Tostcr za carinske urede. 2. Nedostatni broj carinskih revizora. Obratno ravnatelistvo mora najkašnije do 1. februara 1921 izgraditi jedan mavacin. u kojem bi se moglo smjestiti najmanje 200 vagona robe i jedan lokal za namje-štenje svih carinskih ureda. Ljubljanska carinarnica u najkraće vrijeme treba još 7 revizora i 10 carinskih namieštenika. 3. Gotovo sve carinarnice iz unutarnje zemlje, iz Hrvatske, Srema. Bačke ne šaliu robu za izvoz niti sa izvoznim ni nratnim listom, već samo sa tovarnim listom. Radi toga čekani vagoni u Ljubljani i suše od deset dana. dok stižu notrebni dokumenti. U Mariboru ie saob'aćamih i carinarsklh poteškoća osim gore oomenutih nedostataka kriva ioš i premalena oostaja mariborska. Treba u najkraće vriieme da se omogući carinski nostimak na vaniski mariborski stanici. Tezno i ovako razbremeniti mariborsku postaju. Osim spomenutih uzroka ima još 1 drugih. U prvom redu vala istaknuti takozvanu reeksnedi-ctju uvozne, izvozne i lokalne robe. Ove rceks-"eđiciie izazivaju polovicu svih poteškoća u željezničkom saobraća’u. Komisija je ustanovila da je cijeli današnji način carinjenja robe neprimjeran za velik i brz željeznički saobraćaj. Da se bar djelomično odoomaže zastaianju saobraćala predložila ie komisija generalnom ravnateVstvu carina fakultativno usiovno carinjenje za čitavu robu. Ne čitava, nego samo izvles-na roba u riviesnim slučajevima će se progledati, vagali itd. Lks-'resna roba. koiom se je došle u mnogim slučajevima nostunalo kao sa putničkom prtl*a»om. smeta carinsku manhnilaciiu. Radi tova zaključeno ie *■> odložiti generalnom ravnateljstvu carina, da Izpo'lnlc u ministarstvu saobraćaja, da odsele može ova roba ići samo prema propisima člana 40 saobraćajne uredbe, t. }. da mora ova roba imati eksp-esnu popratnicu iz koje se može razvidjeti tako ime otpremnika kao i onoga, koji ima da robu prima. .Postaja restante“ za ovakvu robu privremeno ukida se. CARINA, POREZ! I MONOPOLI. Novčani zavodi u Sloveniji uložili su na ministarstvo financija protest radi načina izvedbe invalidskog noreza na kamate primjetbom. da je propisani način neizvediv. Tako n. ng morala bi ljubljanska gradska štedioma. koja ima preko 45 hiljada ulagača, svršiti 185.000 kruna obračuna, za što bi trebala tri mjesece te bi ovo angažirano osoblje stalo triputa vrše nego porez sam. Slovenski novčani zavodi radi toga ukupno sa hrvatskim i srpskim priključuju se protestu te traže jednostavniji način pobiranja invalidskog poreza. Ministar financija je naime na osnovu člena 89 fin. zakona za g 1920/21 izdao pravilnik za podjelu i plaćanje ovog poreza. Plaćanje invalidskog poreza opća je dužnost svih poreznih obve-zanika u kraljevini. Porezu su podvržena sva fizična i pravna lica. koja imaju dužnost platiti izravne poreze. Ovom su porezu podvrženi i inostrane!. Privremeno osiobodjenje poreznog obve-zanika od plaćanja pojedinih vrsta izravnog poreza ne tiče se njegove obvezanosti, da plati invalidski porez. Podlog za podijeljenie invalidskog poreza je sv, ta svih u srezu jednog poreznog ureda za svaku (••kuću godinu propisanih izravnih poreza i državnih dodataka. Ovi su porezi u Sloveniji i Dalmaciii- zemljiški porez, razredarina, opća i posebna taksa, porez od renta, tantijema i. t. d. MALE GOSPODARSKE VIJESTI. Opet čini nama poteškoće Niemačka Avstrija u trgovini sa Češkosiovačkom. Tako ie sada bečko ravnateljstvo južne željeznice onemogućilo direktne teretne vlake, koji su vozili jedanput u sedmici u oba pravcima, velećl, da su uzput veliki transporti živeža iz Trsta za Avstriju, što roedjutim nije istina. Ako se Njemačka Avstrija ne drži ugovora, bilo bi umjestno, da Ceškosio-vaćka vrača milo za drago i obustavi dovoz ugljena kojega dobiva Avstrija iz Češkoslovačke uz inozemske cijene. „Jugoslavenska šuma", stručni tjednik u Jugoslaviji za svestransko razmotrivanle šuma skih Pitanja u državi i za najtačniju informaciju tu- i inozemstva, počeo je izlaziti u Zagrebu. Zadružna organizacija čeških mlinara. Dne 16. novembra održana je osnovna skupština organizacije „Nakupni, prodejni a vyradni društvo m’inafa v Praze.“ Društvo znači popunjenje mlinarske organizacije, u kojem če biti udruženi vsi mlinovi u Češkoj, Moravskoj, Slovačkoi i u Šlczijl, Društvo će dovažati žita iz inozemstva za potrebe državnih zavoda 1 ostalih korporacija u velikom obsegu. Dalje če društvo skrbeti za ukupni nalvup za svoje članove, a kašnije namjerava se baviti i produkcijom i prodajom mlinskih proizvoda. Pisama nalazi se u prostorima Središnjeg društva mlinara u Pragu II, Plodinova burza. Nova banka novčanica u Austriil. U austrij-skoi javnosti mnogo se je govorilo, da bi bilo za podizanje austrijske valute dobro, osnovati jedinstvenu banku sa stranim kapitalom i na taj način popraviti vrbeđnost austrijske valute. Guverner austrijske banke dr. Spitzmiiller nastuolo je u najnovijem broju lista „Die Börse“ odlučno protiv toga i veli, da austrijsku valutu nije moguće popraviti tako dugo. dok se ne učini red u austrijskim državnim financama. Osnovati banke, koie bi austrijsko finančno Ždrijelo po redu progutalo, ne znači poboljšanje austrijske valute. Trgovinski interesi Izmedjn švalcarske 1 Kraljevine SHS. ..Telegrafen Union“ niše: Kao uvozna i izvozna industrijska zemlja Svaicarska ima opravdana interesa, da traži nova tržišta za svoje proizvode i nove izvore sirovina Pošto ie svojim prirodnim bogatstvom naročito favorizirana Kra-llevina SHS i ima potpuno slobodno privredno polje, u svima privrednim krugovima Švalcarske opažaju se svuda težnje, da se sa novom kraljevinom zasnuju tesnile ekonomske veze. Jugosla-vila može svojom nadorodukcijom u mesu. plodovima i žitu postati vrio važan orodukcioni centar za evropsku potrošnju evronskih životnih namirnica. čim u n'io} ofoočne racionalno privredU-vanje. Drvarska industrija uzela je još prije rata znatan nalet: veliki šumski kompleksi stole ioš netaknuti eksploatacijom. Valjanost slovenačkih hrastova za brodogradnju je daleko poznata. Naročitu vrijednost imaiu ogromna -mineralna blata, koia počivaju u zorniji. Rudarstvo i livničarstvo nalaze se još u prvom stadilu razvitka. Svi činjenici za jedan sjaini industrijski razvitak postoje u obilju kao: ugali bakar, olovo, cinak zlato, srebro. Petroleum, prvoklasno gvoždle i mari~a-nova ruda. Doduše ne može se očekivati, da će se tako brzo moći uspostaviti živahan trgovinski saobraćaj sa novom privrednom oblašću. Uz to ie i švaicarski franak u Jugoslavtii vrlo skun. Dugoročni krediti sa švajcarske strane dobro bi došli uzajamnom saobraćaju, ali veliki izgledi na velike uspjehe nisu osnovan!, "ošto se Švaicar-ska ne može lišiti svoje gotovine. Tako u nraksl ostale kao nn.Podesniia razmjena rohe. Američani o našoj željeznici. „Washington Post“ prima vri es t iz New Yorka. da ie medin-nnrodna želieznička komisija za Balkan proučila leđnu osnovu za željeznicu, kola bi Iz unutamtosti Jugoslavije vodila na kotorski zaliv. Pukovnik Clarence S. Co\ iedan od američkih zastopnika u spomenuto! komisH!, vratin se ie u Ameriku i iziavio je. da če ostvaranie ove željeznice olakšati riješenie političkih i gospodarskih problema Srednje Evrone. Zasnovana željeznica bila bi Juga 300 km i pokazala bi pravu inženirskn vještinu. pošto hi se morao prokopat! velik tunel kroz Dinarske aloe Mnoge se američke banke i drugi zavodi zanimaju n veliko s osnovom ove željeznice. Sadržaj ekonomskog ugovora sa ItaMjon'. „Mesaggero“ piše. da će se prilikom ustanoviu-vanla ekonomsk g sporazuma Iztnedlu Italiie i Jugoslavije raditi u glavnom o ova tri pitanja: Da sc priznaju prava poduzećima italiianskoea kapitala. koja već funkcioniraju na .jugoslavenskom teritoriju, naročito u Dalmaciii: o posebnim olakšicama. koie će trebati dati ItallSansko! iniciativi u Jugoslaviji; konačno da se zakliučl iedan trro-vački ugovor na široko! bazi sa pomorskim i bankarskim tendencijama da se razviju rgovačH odnosi izmedju ove dvije iemlie. Jednom riječi da dodje do nečega, što bi sličilo ekonomsko! uniji. Italijanska poduzeća, koja već rade u Dalmaciji, brojna su. Spomena su vrijedni ugljenokopi na P omini, hridroelektrične centrale na Krki i Cetini, tvornice cementa oko Splita. Novi poslovi obuli vatal i bi u glavnom gradnju željeznica t cesta, iskoriščivanje šuma u Sloveniji i vodne snage u Dalmaciji; Bojati se je samo. da već strana poduzeća nisu pokupila najbol'a mjesta i iskoristila najbolje prilike. Što se tiče trgovačkih veza, to je može da izvozi u Italiju žito, svinje, duhan, a u Italija u stanju da opskrbljuje Jugoslaviju industrijskim produktima svake ruke. dok Jugoslavija prvom redu drvo iz Bosne i Hercegovine te Slavonije. Za sve ove poslove biti će potrebno, da sc osnuju italijansko - jugoslavenske trgovačke komore, a jednako će trebat! organizirati jednu italijansku i jednu jugoslavensku banku te urediti brzu pomorsku svezu. RAZNE VIJESTI. Bogatstvo Stare Srbile. .lugosjav. i loyd“ niše o bogatstvu Sta o Srbije: Plodovito Kosovo polje 1 prizrenski okrug tvore nov industrijski kompleks, kojemu se r-beća najlepša budućnost. Obilno bogatstvo blaga ne može se prlmjeriti go-tovo ni kojim drugim oblastima naše domovine. Nenrogiedne črede rasu se šar planinom in u prizrensko) okolici. Industrij,'dna budućnost ove pokrajine leži u bogatstvu roda. Veliki redovi k oma nalaze se u odsjeku Suhe rijeke uz cestu, koja vodi iz Uroševca na Kosovom 'roliu u Prizren. O Makedoniji i Staroi Srbiji loš ćemo pisati u našem podlistku: ..Iz maloga raste veliko“, kao što t u pojedinim člančićima i noticama i svraćati pažnju na ove vanredno bogate, a još zanemarene pokrajine. POLITIČKI PREGLED Apel na konstituanto. Prije dve godina, kad srno ostali kod kolijevke Jugoslavije, u ratu tako željno očekivane, neizmjerno radovalo se je naše srdee. Ispunjen bio ie stoljetni sen o narodnom oslobođjeniu i uje-dinienju I bili smo tvrdno uvjereni, da odmah počinje i za naš narod bolji život. Ali čaša našeg tr oljen ja }oš nije bila nonita do dna. Nakon kratkih nresroćnih dana vidjeli smo. kakve se nama stavljate zanriieke unutra i od izvan na put uredieiva i konsriidaciie naše države. Unntra ustale so dvojbe radi noslanstva 1 budućnosti naše države, izvana istog dana zatvorio se ie krug naših nen-ritet ”a čim je naš zaštitnik Wilson ostavio pariške •kline. Sve ie težilo za time, da naš jedva seđmieni trotmenf narod razbije opet na komade i da se uništi mlada jugoslavenska država. Onda bila lc početkom g. 1919 sazvanom privremenom narodnom predstavništvu zadato gigantsko nad sv- važno zvanie da povuče skore toneću se državni iz. politiških i gospodarskih vrtloga. Ali narod, čezneći za gradnjom 1 uredbom države, uzalud ie očekivao iz Beograda rad soa-savanja. Prošli su mjeseci i miesecJ ali narodno predstavništvo o-talo je tamo. gd!o ie bilo početkom Ovo doba vjekovitih. permanentnih vladnih kriza, koje su se većinom rodile samo usVied toga. pošto ie iednn partiiska grura. bačena sa stolica i Ispred, jasli, rovarila oroth* postojeće vlade tako dugo, da ie noet sama došl.a na kr mito, što ie propala grtma orot na Isti način vračala, — ovo tvori najžalosniji din -oviesti jugoslavenskog preporoda. Na taj način ni Narodna skupština, kad te i tako bila svuda svadja i intriga nije moglo doći do ozbiljnog rada. Čim više je unutarnji i vanjski državni '-n-ložaj zahtievao rad strpUtvost i složnost tim više su rasle neriodne spletke I intrige. Usliied. ovoga absolutnog sliiepog strankarstva i sebičnog ličnog boija. kada su bile "artiiske koristi i lične ambicije sve a državni »knoni interesi ništa. zaišla ie država na rob propasti, političke i gosoodarske. Poslijedlce ove igre bile su oVri nezadovoli-nost. ogorčenje, skupoća i na množim miestlma nrotudržavni pokret, izguba Koruške. P irnor’a' Ali dosta toga! Konstituanto! Na Tebe upini se oxi svite slo-ieva, razreda i staleža doma -a i in--slaven skih senzacija gladnog inozemstva' Ako i -,'i odrečeš onda postane .Tuvvdaviia domena tudilfi država, a u nrvom redu italijanska kolonlte Konstituanto! Ti si nozvana. ne da oneveš Eriieh prve narodne skupštine, nego da popraviš i spasiš, što se još može spasiti. Državi valja dati ustavne temelje i trajnu tvrdnu podlogu, da : se već jedanputa može početi i razvijati mirni, blagodatni .i plodonosni živ.ot na političkom, gc-spodarskom i kulturnom polju. Zato, gospodo poslanici, očekuje od Vas- na- | rod nastrpljivo plemenitost, složnost, požrtvova-nje i nesebičnost, da možete ispuniti iz njegovih : ruka dne 28. novembra primljenu nacionalnu i po- ! 1 itičko-gospodarsku zadaću! Izbori u konstitiiantu. Već u ponedjeljak ujutro mogla sv je iz izvještaja raznih izbornih mjesta Jugoslavije sabrati p.ibližna slika, koju će pokazati konstitu-anta u budućim mjesecima. Pestra slika radika-laca, demokrata. Radičeve stranke, komunista, seljačkih stranaka, socialnih demokrata, muslimana itd. Izabranih je dosada, kako se cijeni u našim i dnevnim novinama 95 radikala, 96 demokrata, 46 Radičevih seljaka, 51 komunista, 42 seljačke st a-nake, 24 slovenske pučke kao i pučke stranake, 10 socialisa itd. Nadajmo se, da će nam nova ; skupština, prvi sabor narodovih poslanika, dati sve udovoljujuću modemu ustavu. S 52 S CIJENE 0 a 0 ZADNJE SEDMICE LOMAČI TRG, Zagreb. Rio kava 56, Santos kava št. 1 65, kuba kava ff. 85, sladkor v kockah 68, kristalni 61. riž la 3U, 11. 28, Peko aronge čaj 110, So-cliong 100, vse v kronah za kg. Novi Sad. Cena pšenici naglo naraste ur -naša 990—lUOU K, oves noti. a 300 K. V Vojvodini cene žitu stalno visoke, izvoz stagnira zaradi pomanjkanja vagonov in nizkega stanja plovnih rek, zlasti pa zaradi visokih cen devizam ita svetovnem tržišču, v notranjosti se dobi pšenica po 930—950 K za 100 kg. Živahno povpraševanje po činkvantinu. ki se kupuje na račun domačih mlinov. Cena štajerskim jabolkam, ki jih je okrog 20.i vagonov kupila Nemčija, se giblje za itint med 1.30 in 1.40 K. SVETOVNI TRG. London. Cene padajo. Koruza La pläta 52 rj.i 56 sli za kvarter. bombaž amerikaiiski fully middling 13.91 d za tunt. egipčanski 33 d za funt. Baker standard je padel za 37 sh in 6 d za tono u.i 81 Stri. 7 sh 6 d. Laneno olje je padlo za 25 do 35 Strl. 10 sh. BURZE Številke v oklepajih značijo iiajvišji in najnižji kurz v pretečenem tednu. Zadnja notica ,,.vn oklepaja. Zagreb. Deviza: Berlin 195—200 (185—190, 195—200); Milan 512-514. (508—510, 512—514); New Jork 139, (128—132); Praga 164—165, (157—158, 166—168); Dunaj 27.25, (26.60—2/.Ij, 27.75). Valute: Dolarji 136—138.50, (128—128.50, 130 do 138.50); Avstr, krone 28—29, (28—29. 29—31); Češke krone iuo—165, U55—16U, 165—168): Marke 200—206, (138—190, 200—206); Lire 504—508. (500, 510). Efekti: d — denar, b — blago. Hrvatska es-komptna 1540 d, 1550 b, tb 1550, 1608); Jadranska banka 1800 d. 1900 b, tb 1900, 2000); Jugoslovanska banka b2U d, 625 b, (b 625, 635): Ljubljanska kreditna 900 d, 980 b, (b 980, 990); Na-lodna banka 655 d, 665 b, (b 660, 666); Prašte-diona 9000 d, 9050 b, (b 9050, 9100): Narodna šum. ind. 810 d, 825 b. Ib 825, 860); Gutman —, (b 17>U, 1800); Ljublj. stroj. tov. —. (b 900,900). Jagoslo- :>nska knjigama v Ljubljani je izdala jugoslovanski skladni koledar za leto 1921. z \ v, Kirni številkami za pisarne, gostilne in druge I >kale. Prodajna cena znaša do novega leta 30 K, i novem letu pa se bo priračunala 20% dravinjska doklada in se bo cena radi tega povišala na 36 K. Ž-pni koledarček za leto 1921. v prikupijivi žv.pni obliki. Do novega leta stane 12 K, Srpska početnica, sestavil I. T.. cena 12 K. Pripo očamo toplo to početnico tako šoli, kakor samouku. Razdeljena je v štiri poglavja: Uvod. v-.reka, naglas in narečja, cirilica s početnimi vatami in razlago, opazkami in slovarčkom. Na slovenskem književnem trgu ni nobene bolj primerne početnice za pouk s-bohrvaškega jezika. rOŠl.F. NOVINE. U zamjeno za naš list primili smo slijedeće novine: „Trgovac“. Zagreb; „Sloboda“, Zagreb; ..Merkur“, Subotica; „Napredak“. Niš: „Obrtnički Vijestnik“, Zagreb; „Nova Doba", Celje; „Ptujski list“, Ptuj: „Brodske Novine“, Brod; „Naš Glas“. Ljubljana. Iz novina, došlih nama prošle sedmice, u današnjem broju smo prioipćili noticu: ..Ured za pomaganje obrta u kraljevini SHS.“ Jugoslovanski poslovni koledar za leto 1921. 11 letnik je izšel v obliki trdo vezane knjige 17X22 cm. Za vsak posamezen dan leta ima 6X15 cm zapisovalnega prostora na prvovrstnem paoirju. Naroča se ga pri „Založništvu ju gosi. poslovnega koledarja. Ljubljana, na B -ezu št. 20“ in stane uri založništvu 20 K. po ■vošti 22 .K, v knjigarnah 30 K. Koledar je potre-b n pripomoček za vsako pisarno REKLAMA „Deutsche Evoort-Revue“ ie prinašala pred leti celo vrsto člankov o organizaciji exnorta in pravi značilno o amerlkanski reklami sledeče: ..Povsod ra sv "tu. kler se da kaj napraviti, kjer sc otvorio vrata konjunkturi; se r-rikaželo zastopniki ameUkanskc industriic. priredijo znano, velikansko reklamo in ugotovijo, na kak način bi bilo mogoče vzbudit! Potrebo in povpraševanje no amerikanskem fabrikatu. AH bi bilo mogoče amerikansek čevlje v tako ogromnih množinah nmdati po vsem svetu, če se ne bi ame-rikanski fab ikanti zadovoliili s posredovalno trgovino exporterja? V vseh mestih Evrope so ndnrli s vok* nrndaialnicc: amerikanske trgovine čevliev kažejo, kako je treba delati?“ Ali smo mi že kdai premišljevali na kak način nai skušamo uzGiati cek vrsto svoiih produktov vsaj do naši državi? Ne Našim trgovcem in iu-dustrijcem ie mnogokrat žal za „stran vrženi“ denar za reklamo, kakor se premnogi izraža'" Pri tem pa ne pomislijo da stalno inseriranie stalno ponujanje svoieva blaga, stalno vzhuianie no inseriranem produktu končno mora prinesti le zaslužek. En odmer samo: V vsakem listu dnevniku, na istem mestu se nahajajoča notica-„Dober dan in nikakih bolečin ne bodete imeli če uporabljate Eellerjev Elza Fluid in Elza krog-liice“. ie gotovo skoro vsakomur znana, Tz številnega in že dolgo časa nonavliaiočega inse-rirania sklenamo. da se g. Feiler}« vse to dobro izplača. PITANJA I ODGOVORI ABC Praga. V Jugoslaviji ni take tvornice, zato bi . bilo dobro ustanoviti kaj podobnega S Č. v K. Izročite zadevo svojemu pravnemu zastopniku. Družba take trgovine ne more voditi oseba ki ni Izučena Brač. More biti kolekovano. Stiska. Inserirajte. dobite sigurno službo, saj nekateri naši t govci tako brez potrebe iščejo moči v tujini. Zakaj, ne vemo! p—r v D. Črnilo mora nekaj mesecev stati, da postane res dobro Solidno. Obrnite se na tukajšne lesne tvrdke n pr. „Sava“. „Panoniia“. Inozemstvo Ni treba naročiti v tujini, preglejte Inserate v „J. Borzi“. J. B. Odgovor pismeno. Vsled pomanjkanja pn štora smo primorani izpustiti podlistek. Cenj. čitatelji naj nam oprostijo, prihodnjič bomo ugodili bolj v polni meri njihovim željam. Ha novo vpisane firme in izpremembe pri že vpisanih. Izvleček iz „Uradnega lista“. „Posojilnica za trgovce in obrtnike v sodnem okraju Kočevje, r. z. z o. z.“ Obratni predmet: pospeševanje gospodarskega položaja članov, dovoljevanje posojil, ustanavljanje obrtnih, obratnih zadrug, zalog, produkcijskih in tvorniških zadrug, podpiranje na izboljšavo plačilnih razmer svojih članov. (U. I. št. 130. 13. novembra 1920. F. 39/20. zadr. II. 285/1. — upis u' zadr. reg. 21. septembra 1920.) (Izvadak iz „Narodnih Novin“.) S. Cepelja, trgovina manufakturnom in galante-rijskom robom u Zagrebu. N. N„ b. 260., 15. XI. 1920. -- h. 27593. gr. R/1024. — 1920. — upis v trg. reg. 22. listopada 1920.) ..Jugoslavenski serum-zavod“ d. d. (N. N., b. 260. 15. XI. 1920. b. 28525 gr. R/1471 — 1920. — upis u trg. reg. 22. listopada 1920.) Ivan Kralj I sinovi, trgovina gradjevno-tehnič-kor i gorivog drva na veliko a Zagrebu. (N. N., b. 260. 15/XI. 1920 — b, 28569 gr. R./1498—1920. - - upis u trg. reg. 22. listopada 1920.) Binder i Polgar, trgovina i piljene mehkoga i tvrdoga drveta kao i prodaja istoga na veliko i malo u Zagrebu. (N. N„ b. 260.. 10. XI. 1920. — b .23024. gr. R/275 . 1920. — upis u trg. reg. 22. listopada 1920.) Mihajlo Guttmann. trgovina mješovite robe te otpremni posao . za prevoz robe i. osoba u Samboni. (N. N„ b. 260.. 15. XI. 1920. — b. 28177. gr. T/1550. — 1920. — upis u trg. reg. za inokosne tvrtke 22. listopada 1920.) „Gospodarsko društvo kao zadruga u Klanjcu“ sa sjedištem u Klanjcu. (N. N.. b, 260.. 15. XI. 1920. — b. 4014 gr. 1920. — upis u trg. reg. 22. listopada 1920 ) „Konzumna zadruga javnih namještenika, mjesta Kotora Gospić.“ sa ograničenim jamstvom. (N. N„ b. 260.. - 15. XI. 1920. — b. 5656. gr. R/ 203. — 1920. — uois u trg. reg. 22. listopada 1920.) Marija VVinder, trgovina sajemske i galanterijske robe sa nastanom u Karlovcu. (N. N„ b. 261. 16. XI. 1920. — b. 17.327 gr. R/ 585 — 1920. — upis u trg. reg. za inokosne tvrtke 27; listopada 1920.) Giuro Maidak. trgovina mješovite robe u Zagrebu. (N. N.. b. 261.. 16. XI. 1920. — b. 26060 gr. R/955 — 1920. — upis u trg. reg. 7. listopada 1920.) Trgovina zemaljskim proizvodima RogovičK. D. u Slatini. Društvo bavi se trgovanjem sa zemaljskim proizvodima. (N. N., b. 261.. 16 XI. 1920. — b. 7609 gr. R/ 311. 1920. — upis u trg. reg. 13. ruina 1920.) Šandor Kohn. limarska radnja i trgovina kuhinjskog posudja u Brodu n/S. (N. N.. b. 261.. 16. XI. 1920. — b. 12620. gr. R/565 — 1920. upis u trg reg. za inokosne tvrtke 23. listopada 1920.) Marko Reich, trgovina manufakturne in mješovite robe u Brodu n/S. (N. N., b. 261.. 16. XI. i920. — b. 12711. gr. R/596 — 1920. — uois u trg. reg za inokosne tvrtke 29. oktobra 1920.) Ernestina Mahler, trgovina mješovite robe u Brodu n/S (N. N b. 261. 16. XI. 1920. — b. 12275. gr. R/577 — 1920. — unis u trg, reg. za inokosne tvrtke 23. oktobra 1920.) I.avosiav Maver, t-govina kožom u Brodu n/S. (N. N„ b. 26!.. 16. XI. 1920. — b. 12140. gr. R/572 — 1920. — unis u trg. reg. za inokosne tvrtke 23. oktobra 1920.) Milan Magdič, trgovina mješovitim robom u Brodu n/S. (N. N„ b. 261.. 16. XI. 1920. — b. 12482, gr. R/571 — 1920. — upis u trg. reg. za inokosne tvrtke 23. oktobra 1920.) Simo Belać i drug. trgovina mješovitom robom u Brodu n/S. (N. N„ b. 261.. 16. XI. 1920. — b. 12617, gr. R/582 — 1920. — upis u trg. reg. 22. oktobra 1920.) Martin Scherer i sin. trgovina mješovitom robom u Zemunu. (N. N.. b. 261.. 16. XI. 1920. — b. 10860. gr. R/493 — 1920. — upis u trg. reg. 5. oktobra 1920.) Grubić i Drobac, trgovina Admiral laštila za cipele i masti za podove na veliko u Zagrebu. (N. N.. b. 263.. 18. XI. 1920. — b. 28781. gr. R/1160 — 1920. — upis u trg. reg. 28. listopada 1920.) firoj 26. KOIESÄ MOTOCIKLE VSO OPREMO KUD! S SKLADBA D OPISE SPREJEMA IN PISMENA POJASNILA ČAJE ANONCNA EKSPEDICIJA AL. MATELIČ ___LJUBLJANA V NASLEDNJIH ZADEVAH: Moška damska suknja podložena s kožuhovino se eino pruda Stari ilus.rirani časopisi kot „Leipziger illu-striv tu Zuitung". .Jugend" i. ar. letniki 1910— iv. n .su kupijo. (Navedba cene ) Amerikance kupi rudnik, premog okop, obširne gozdove, industrijsko podjetje ali kaj enakega. Ponudbe naj bodo opremljene z točnimi opisi ev. proračuni, kopijami načrtov itd. Volna, lepa očiščena (2000 kg) od banatskih ovc se takoj proda. 10 Remington pisalnih strojev z nevidno pisavo. mode! priznano prvovrstne znamke po K 4.500— na prodaj. Zastupnike u Beogradu traži tvornica u Sloveniji. Bukovo oglje 10 vagone v na prodaj. L.s za izvoz na prodaj Išče se trgovska zveza s solidno firmo. Nujna rabimo naslove tovarn in tvrdk, ki Iti dobavljale: coklje, oltarje, lipove kipe, žeblje, vijake, železne polfabrikate. Več zajčjih, lisičjih in polhovih kož (ustrojenih) sc kupi. Zamenja se hiša s posestvom eno uro od Vrbskega jezera (cona A), ki obsega: vrt. njivo, travnike, mal gozd. hišo z gostilno (salon), stanovanje 5 sob, trgovski lokal, skladišče, kleti, ledenice. hleve in še druge prostore, in sicer za ravnotako v Jugoslaviji. Evtl. prodajna cena ]u-gosl. K 160.000.—. Več strojepisk, stenografk in pisarniških moči bi želelo stopiti v službo. - 1 Kod nsručbe lite opozivati vensko rimm gg mm LJUBLJANA GOSPOSVETSKA 14 VEGOVA UL. ŠT. 8 se blagoizvo-na „Jugosla-borzo“. Klobuke, moške in ženske, sprejema v popravilo ter iste prekroji v najmodernejše ( blike tovarna FR. ĆERAR, Stob, pošta Domžale pri Ljubljani. Albert Matijevič odpremničtvo. Zagreb, Gajeva ul. 55. Telefon 22-73. Modni atelje za dame in gospode Ivan Bizjak Celje, Prešernova 11 Sil lami™ izfadjiiieivomitalUakrit Mt ■ Sisak. TomaiMtMaioi trg vina z galanterijsk. blagom, Gosposka ui 38 priporoča: pisemski papir,cigaretni papir,stekleni in šmirgel - papir, krema za čevlje, ključavnice za potne košare i. t. d. i. t. d. i. t. d. BSHBsasegeBeeaMBBeHHBeHBi 'elektros! Oferiram vsako množino stolčene, lepe bele sicilijanske soli. Ponudbe na Leopold Griinfeld, Ljubljana, Prisojna ulica 1. Nekoliko sto hektolitrov Bss vina 553 lastnega pridelka leta 1917, 1918, 1919, 1920 v izvrstni kakovosti, tudi sortirano, ima na prodaj vinogradar FRANC MIHELIČ, Zavrče pri Ptuju. Inserate za vse ■ I tuzemske in inozemske časopise sprejema Anončna expedieija Al. Matelič, Ljubljana, Kongresni trg 3. URED ZA ELEKTRIČNU INDUSTRIJU I POGON VLADIMIR NOVAK ZAGREB Frankopanska ul. 8 TeWon Inter erb. 3-31 • Brzojavi i „Eiektronovak'’ Xeyrefo URED JU JE: Biaktičns centa!« I sve vrsti pogona za električnu rasvjetu i prenos sile itd. m E E I E- E m i f plitdorf i E in vžigali I magneti vžigalne sveže (Zündkerzen) so najtrpežnejši in so se v svetovni vojni najbolje obnesli. EXPORT V VSE DEŽELE. Mili EKU [o. tlemi fl. J. Somter Division, 1466 Utrgan Ave, thirago - Umerita. I i I Hedžet & Koritnik, Ljubljana Veletrgovina manufakturnega blaga — Frančiškanska ulica štev. 4. Dobiva ponajveč iz Anglije v velikih množinah raznovrstno volneno, modno in perilno blago. Telefon inleruruan šlev. 75. TOMAN & REICH Maribor, Gosposka ul. 38, Tel. 386. trgovina galanterijskem robom na veliko nudja uz znatno snižene cijene: Cigaretni papir i tuljčiče marke „ALTESE“, čistilo i lastilo za cipele marke „FOX“, Kalodont, razni pisaći papir, ključavnice za košare te ÜEEEEE raznu drugu galanterijsku robu. M, Trebar - Ljubljana Sv. Petra cesta 6. Telef. 539. Reklama je zlato! Stavbeni in galant, klepar PETER ŽITNIK LJUBLJANA, POLJANSKI NASIP. THE REX CO., Ljubljana Gradišče štev. 10 Gradišče štev. 10. Hod većih narml>aba popast. P' „BALKAN“ delniška družha za mednarodne transporte v Ljubljani. Poziv na subskripciio. Zaradi državno p'litičnih odnošajev, nastalih po razpadu stare Avstrije, je prešel sedež trgovske, spedicijske in komisijske delniške družbe „BALKAN ‘ s sedežem v Trstu v območje tuie države kar je povzročalo poslovanju njenih podružnic v Ljubljani, Mariboru, Zagrebu, Beogradu in Wieuu, katero se je zlasti v zadnjih časih skoro potrojilo, nepremostljive težkoče. Ustanovila se je vsled tega z dovoljenjem ministrstva za trgovino in industrijo z dne 15. septembra 1920, VI. št. 2419, nova delniška družba pod imenom ,Balkan6, delniška družba za mednarodne transporte v Ljubljani s sedežem v Ljubljani, katere namen je prevzem podružnic stare delniške družbe „Balkan“ v Ljubljani, Mariboru, Zagrebu, Beograda in Wienu z vsemi aktivi in pasivi glasom bilance z dne 30, junija 1920. Nova družba opusli trgovske oddelke stare družbe ter razširi in osredotoči svoje poslovanje izključno le na špediciiske in transportne posle vseh vist. Bavila se bode s posredovanjem pri ocarinanju, z vskiadiščenjem raznovrstnega blaga, z železniškimi in carinskimi reklamacijami itd. Nova družba prevzame tudi ves debž stare družbe pri I. ljubljanskem javnem skladišču, ki je danes največje in edino te vrste v vsej Jugoslaviji, z vsemi aktivi in pasivi vred. Delniška glavnica znaša K 4.000.0u0, ki je razdeljena na 10 0(10 komadov delnic v nominalni vrednosti po K 400 ali din. 100, glasečih se na donosca. Ta delniška glavnica se sme po sklepu občnega zbora brez nadaljmga oblastvenega dovoljenja zvišati na K 24,000.000 ali din 6,000 000. Za sedaj se i/.da 10.000 komadov delnic po nominalu K 400 ali din. 100 pod sledečimi pogoji: 1. Dosedanjim delničarjem trgovske, spcdic’jska in komisijske delniške družbe „Balkan", s sedežem v Trstu, se prepušča 7.600 komadov delnic v skupni vrednosti K 3,000.000, t j za vsako staro delnico ena nova po nominalni vrednosti K 400 ali din. 100 plus 5‘’/i obresti, računajoč od 1 julija 192 Jadranska banka, podružnica Ljubljana: Avgust Praprotnik, ravnatelj Jadranske banke; Ante Bogdanovič, veletržec v Trstu; Alojzij Lilleg, veletržec v Ljubljani; Dr. Fran Novak, odvetnik v Ljubljani; J. N. Šoštarič, veletržec v Mariboru. '9 K. 2 (<•>)