Program osposobljavanja mladih lica sa visokim obrazo-vanjem u Crnoj Gori i perspektiva državnog arhiva da obezbjedi arhivski kadar Snežana PEJOVIČ, Dr. Archivist, Montenegro State Archives - Historical Archives Kotor, Stari grad 318, 85 330 Kotor, Crna Gora (ME) e-mail: snezana.pejovic@dacg.gov.me; pejsib@t-com.me The president of the Centre for the Preservation and Presentation of Kotor Documentary Heritage «NoTAR», Stari grad 477, 85 330 Kotor, Crna Gora (ME) e-mail: cdknotar.ko@t-com.me Training Programme for Young People with Higher Education in Montenegro and the State Archives' Perspective in Provision of Archival Staff ABSTRACT Montenegro adopted two legal acts in 2012: Law on professional training of the people with acquired higher education and the rulebook on the modality of announcing public call, procedure and criteria for professional training, on the basis of which the Government of Montenegro began with the implementation of the Project: "Programme for the professional training of the persons with acquired higher education". This paper deals with this project in the light of the opportunities it offers for the satisfaction of the staffing needs of the State Archives of Montenegro, with special focus on Kotor Historical Archives. Programma di formazione per giovani con titolo di studi avanzato in Montenegro e le prospettive degli Archivi di Stato nella fornitura di personale archivistico sintesi 1l Montenegro ha adottato due provvedimenti legislative nel 2012: Legge sulla formazione professionale di persone con titolo di studio avanzato ed il Regolamento sulle modalita di bando di pubbliche cniamate, procedure e criteri per la formazione professionale, sulle base dei quali il governo del Montenegro ha iniziato la rea-lizzazione del progetto Programma per la formazione professionale di persone con titolo di studio avanzato. L'articolo tratta di questo progetto alla luce delle opportunita che esso offre per la soddisfazione dei bisogni di personale degli Archivi di Stato del Montenegro, con particolare riguardo all'Archivio Storico di Kotor. Program usposabljanja za mlade z visokošolsko izobrazbo v Črni gori in perspektiva Državnega arhiva pri zagotavljanju arhivskih kadrov izv^leček Črna gora je v letu 2012 sprejela dva pravna predpisa, Zakon o strokovnem usposabljanju ljudi s pridobljeno visokošolsko izobrazbo in Pravilnika o načinu objave javnega razpisa, postopkih in merilih za strokovno usposabljanje, na podlagi katerih je vlada Črne gore začela z izvajanjem projekta „Program za strokovno usposabljanje oseb s pridobljeno visokošolsko izobrazbo". Članek obravnava omenjen projekt v luči možnosti, ki jih ponuja za zadovoljevanje kadrovskih potreb Državnega arhiva Črne gore, s posebnim poudarkom na Zgodovinski arhiv Kotor. Program osposobljavanja mladih lica sa visokim obrazovanjem u Crnoj Gori i perspektiva državnog arhiva da obezbjedi arhivski kadar abstract U Crnoj Gori je 2012. godine usvojen Zakona o stručnom osposobljavanju lica sa stečenim visokim obrazovanjem i Pravilnika o načinu objavljivanja javnogpoziva, postupku i kriterijumima za stručno osposobljavanje, na osnovu kojih se počeo sprovoditi Vladin projekat: „Program stručnog osposobljavanja lica sa stečenim visokim obrazo- Snežana PEJOVIČ: Program osposobljavanja mladih lica sa visokim obrazovanjem u Crnoj Gori i perspektiva državnog arhiva da obezbjedi arhivski kadar, 43-56 vanjem". U radu je riječ o ovom projektu u svijetlu mogucnosti koje pruža za zadovoljenje kadrovskih potreba Državnog arhiva Crne Gore, sa posebnim osvrtom na Istorijski arhiv Kotor. Uvod Projekat Vlade Crne Gore: „Program stručnog osposobljavanja lica sa stečenim visokim obrazovanjem", sa rokom realizacije od 15. januara 2013. do oktobra iste godine, namjenjen je nezaposlenim visokoobrazovanim mladim osobama u Crnoj Gori koje su bez ikakvog prethodnog radnog iskustva, kako bi one ostvarile svoje Ustavom zagarantovano pravo na rad, ali i da se osposobe za praktičan rad i to po mogucnosti u struci za koju su se školovale. „Program" podrazumjeva stručno osposobljavanje mladih lica kroz praksu u raznim kolektivima u javnom i privatnom sektoru u trajanju od devet mje-seci, što ce se računati kao obavljena praksa od jedne godine. Lica u Programu osposobljavanja prima-ju naknadu u iznosu od 50% od prosječne neto zarade za prethodnu godinu u Crnoj Gori, tačnije 250,00 eura, uz pravo na zdravstveno osiguranje koje uživaju nezaposlena lica registrovana kod Zavoda za zapošljavanje Crne Gore, ali im za to vrijeme ne ide radni staž. Nakon devet mjeseci rada kod poslodavca i obavljene obuke, svi kandidati dobijaju pravo da polažu stručni - pripravnički ispit. s tim da u buducem zasnivanju radnog odnosa, oni više ne mogu da imaju svojstvo pripravnika1. „Program" se sprovodi u skladu sa predhodno usvojenim zakonskim aktima, Zakonom o struč-nom osposobljavanju lica sa stečenim visokim obrazovanjem^ i Pravilnikom o načinu objavljivanja javnog poziva, postupku i kriterijumima za stručno osposobljavanje3. Osnovni razlog za pokretanje Projekta, kako koordinator obrazlaže, je veliki broj nezaposlenih visokoobrazovanih mladih osoba u Crnoj Gori, koje nakon završenog školovanja nisu dobile nikakvu priliku da rade, posebno ne u oblastima za koje su se obrazovale. Kako su kreatori ovog projekta zamislili, osim smanjenja nezaposlenosti, makar privremeno, projekat stavlja u fokus brigu o mladim osobama u smislu da im omoguci i olakša dobijanje osnovnog radnog iskustva, tačnije da predu put iz obrazovnog procesa u proces rada i da se osposobe, kroz sticanje znanja, vještine i kompetencije, da samostalno obavljaju posao. Prema tome, proces obuke mladih visokoškolaca treba posmatrati i kao svojevrstan produžetak obrazovanja, odnosno prelaz iz oblasti teorije u oblast prakse. Crnogorska vlada smatra da je ovakvim davanjem podsticaja mladim osobama, njihovim planskim usmjeravanjem i otvaranjem odredenih mogucnosti da privreduju, preduzela aktivne i efikasne mjere za dugoročan razvoj crnogorske ekonomije. Poslodavci u Projektu su državni organi, javne institucije i privatna pravna lica. Njima je ponu-dena lepeza studijskih programa (naučnih disciplina) iz koje je trebalo da odaberu struku ili struke koje su njima potrebne. Što je to što se u Projektu očekuje od poslodavaca? Poslodavci, i javni i privatni, trebalo bi da realizacijom ovog projekta unaprijede radnu k imu u svojim kolektivima kroz novu ener-giju, kreativnost, znanja i vještine koje posjeduju školovane mlade osobe. Istovremeno očekuje se da poslodavci prepoznaju i tačno definišu koje su im struke neophodne za njihove firme, preduzeca, odn. organe i javne ustanove, da se podrobnije upoznaju sa stanjem slobodne radne snage na tržištu rada, da shodno toj ponudi planiraju dugoročno sredstva i razvoj svojih preduzeca, ustanova, organa. Oče-kivanja su da poslodavci vec tokom trajanja Projekta obezbjede finansijske i druge uslove kako bi pri-mili u stalni radni odnos mlade visokoškolce nakon isteka devetomjesečne obuke. Za privatne poslo-davce je predvideno dodatni stimulans podsticajnim mjerama i to kroz mogucnost da finansiraju rad pripravnika iz sopstvenih sredstava, što bi im se računalo kao višak placenog poreza državi, odnosno cao poreski kredit. 1. Napravljen je jedan izuzetak u Zakonu o stručnom osposobljavanju lica sa stečenim visokim obrazovanjem, "Službeni list Crne Gore, broj 38/2012" od 19. 7. 2012. god, u čl. 7 stoji: „Izuzetno od stava 1 ovog člana, korisnik koji je obavio stručno osposobljavanje u trajanju od devet mjeseci, može zasnovati radni odnos u svojstvu pripravnika do ispunjenja propisa-nih uslova u pogledu dužine trajanja pripravničkog staža radi polaganja odgovarajuceg ispita za rad u sudu, državnem tužilaštvu, advokaturi, ked javneg izvršitelja i netara. (http://www.sluzbenilist.me, konsultovano: 22. juli 2013) 2. o.c., Zakon o stručnom osposobljavanju.., (http://www.sluzbenilist.me, konsultovano: april 2013). 3. Pravilnik o načinu objavljivanja javnog poziva, postupku i kriterijumima za stručno osposobljavanje, "Službeni list Crne Gore, broj 46/2012" od 27. 8. 2012. god. Ovaj akt je donijelo Ministarstvo prosvjete i sporta Crne Gore. (http://www. sluzbenilist.me, konsultovano: april 2013.) Snežana PEJOVIČ: Program osposobljavanja mladih lica sa visokim obrazovanjem u Crnoj Gori i perspektiva državnog arhiva da obezbjedi arhivski kadar, 43-56 Na drugoj strani, u svjetlu pribavljanja realne slike o tržištu rada i njegovom buducem efikasni-jem planskom kanalisanju, Projekat ima za cilj i da reguliše u buducnosti upisnu politiku mladih lica na postojecim visokoškolskim obrazovnim ustanovama u Crnoj Gori, eventualno gašenje nekih od njih, a na drugoj strani otvaranje studijskih programa za one struke koje su neophodne državi i kod kojih je izražen veliki deficit. Tačnije, očekuje se da Projekat kroz evaluaciju donese novine za oblast obrazovanja. Jedna od mjera bi svakako trebalo da bude uvodenja veceg reda u pravu erupciju otvara-nja obrazovnih institucija u Crnoj Gori tokom nekoliko posljednjih godina, što se po pravilu radilo bez prethodno ozbiljnog i kontinuiranog pracenja potreba na tržištu rada. Uz to, na osnovu iskustva iz sprovedenog osposobljavanja pomenutih lica, treba da se jasnije odrede ostali propusti u obrazovnom sistemu Crne Gore, da se procjeni kvalitet postojecih obrazovnih ustanova i donesu mjere za podizanje nivoa kvaliteta obrazovnog procesa. Kako se Crna Gora nalazi u procesu pristupanja Evropskoj uniji4, Projekat predstavlja uskladi-vanje aktivnosti Crne Gore sa aktualnim mjerama koje se ostvaruju unutar Unije vezano za populaciju mladih, kao što je inicijativa mogucnosti za mlade i promovisanje punog učešca mladih u obrazovanju, u zapošljavanju i u društvu. Razvoj ljudskih resursa, zapošljavanje i stručno obrazovanje su ključni i politički i socio-ekonomski zahtjevi za svaku buducu članicu EU. Gledano sa tog stanovišta ovaj pro-jekat se može smatrati kao aktivno uključenje Crne Gore u rješavanju trenutno goreceg problema u okvirima evropske zajednice, a to je visoki procenat nezaposlenih mladih lica, posebno u onim evropskim zemljama koje su pogodene ekonomskom krizom5. U krajnjoj liniji, zavisno od rezultata i konač-ne evaluacije, ovaj projekat koji se implementira u Crnoj Gori trebalo bi da koristi i drugim državama, bilo onim u EU ili van nje, u nalaženju načina za rješenje problema aktivnijeg učešce mladih obrazo-vanih osoba u savremenom društvu. Opis Projekta stručnog osposobljavanja mladih visokoškolaca i njegova implementacija Realizacija Projekta, odnosno Programa stručnog osposobljavanja lica sa stečenim visokim obrazovanjem, otpočela je 10. septembra 2012. godine kada je objavljen Javni poziv poslodavcima za učešce. Za poslodavce iz javnog sektora prijava se obavljala kod Uprave za kadrove Crne Gore6, a za poslodav-ce iz privatnog sektora kod Zavoda za zapošljavanje Crne Gore7. Projekat je imao za koordinatore više institucija8. 4. Dana 15. oktobra 2007. godine u Luksemburgu Crna Gora je potpisala „Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju" sa Evropskom unijom. Nakon ratifikacije u svih 27 država članica^EU i Parlamentu EU, „Sporazum" je stupio na snagu 1. maja 2010. (http://www.mip.gov.me , konsultovano maj 2013.) Članom 102 „Sporazuma" propisano je da ce Evropska unija i država Crna Gora saradivati na podizanju nivoa opšteg obrazovanja, stručnog obrazovanja i obuke u Crnoj Gori, kao i u politici mladih i njihovom zapošljavanju, uključujuci i neformalno obrazovanje. 5. Prema podacima Evropske komisije oko 5,5 milijona mladih ljudi u zemljama Evropske unije je nezaposleno, što znači da 1 od 5 ljudi starosti ispod 25 godina koji su spremni da rade, ne mogu da nadu posao. Stopa nezaposlenosti medu mladima je veca od 20%, što praktično znači da 7,5 milijona ljudi u dobi od 15 do 24 godine trenutno nije u poslu, niti u obrazovanju i osposobljavanju. Evropska unija pokrece inicijative za edukaciju i zapo-šljenje mladih lica kroz razne programe, kao npr. „Youth on the Move" i sl. Metode su: vece korištenje Europskog socijal-nog fonda, inovativni pristupi i olakšice za mlade ljude kako bi pronašli posao u nekoj drugoj zemlji EU, jače partnerstvo izmedu političkih vlasti, poslodavca i sindikata na razini EU, nacionalnom, regionalnom i lokalnim nivou, političke smjernice, olakšice i pomoc od strane Europske komisije. (http://ec.europa.eu/social/main.jsp?catId=1006&langId=en, konsultovano 29. jula 2013.) 6. http://www.uzk.co.me (Konsultovano: maj 2013.) 7. http://www.zzzcg.me (Konsultovano: maj 2013.) 8. U početku je projekat koordinairan i pokrenut od strane Kabineta predsjednika Vlade, a kasnije je, nakon formiranja nove Vlade, koordinaciju preuzeo Kabinet potpredsjednika Vlade za ekonomsku politiku i finansijski sistem. Snežana PEJOVIČ: Program osposobljavanja mladih lica sa visokim obrazovanjem u Crnoj Gori i perspektiva državnog arhiva da obezbjedi arhivski kadar, 43-56 PMJAVA POSLODAVCA PIE Naziv poslmlawa Naziv nuHitrasnje oigajiizacione jedi-ice Mjesio (OpiHn^GIavni gran^Piijestanica) u kojoj se obavlja stručno osposobljavanje Podoblast naiike"^ Kod podoblasK nauke^ Broj korisnika 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 3. 9. la UMJPNO; Patpi3 i p«at ovIaMenng lica LUkolcxtu 3f Tipj^e podcblastnaukeu skladu SB lda3ifjl:ad|oniobla^ Ipodoblastjmiika, praskati plim ^ U koloiui se iipi£i])e kod podoblastl Dftuke ii skladu sa klaslfjkacgoniobksti 1 podoblastj mukaj Eraskaü ] ik, OECD, (3002) imauli^ OECD, (2002) Formular za prijava Poslodavaca Radi upoznavanja šire javnosti i ciljnih grupa sa Projektom, održani su prethodno sastanci i prezentacije programa: u Privrednoj komori, Uniji poslodavaca Crne Gore, kancelarijama Zavoda za zapošljavanje, kao i u trinaest crnogorskih opština. Takode održani su i pojedinačni sastanci sa pred-stavnicima udruženja banaka, gradevinskih kompanija, telekomunikacionih firmi, turističkih udruženja i istaknutih kompanija, kao i dnevne telefonske komunikacije sa brojnim privatnim firmama i javnim preduzecima. Javne ustanove i državni organi, poput Državnog arhiva Crne Gore, nisu bile obuhvaceni ovom javnom promocijom Programa stručnog osposobljavanja. Vlada Crne Gore je za ovaj projekat odvojila sredstva iz budžeta, u iznosu od preko 10 miliona eura predvidajuci broj od 4.500 korisnika Programa9. Medutim, kroz proces produžene obuke, odno-sno radnog osposobljavanja trenutno prolazi 4.211 mladih lica. Treba naglasiti da su dviie trecine od pomenutog broja korisnika izabrali osposobljavanje u javnom sektoru, što u ovom trenutku kadrovski opterecene i neefikasne državne administracije, kojoj predstoje reforme, nije dobar pokazatelj. Čitav proces prijavljivanja i odabira vršio se isključivo elektronskim putem, bez mogucnosti uticaja i poslodavaca i kandidata na odabir i rasporedivanje na radna mjesta10. Kako je bilo zakonskim aktima regulisano, prijava poslodavaca se odvijala od 15. septembra do 15. oktobra 2012. godine (+ dodatih 7 dana zbog početnog kašnjenja) i to dostavom papirne verzije Obrasca Upravi za kadrove i Zavodu za zapošljavanje, ili elektronskom prijavom na portalu eUprave Crne Gore 1, na kojem je razvijen poseban servis za potrebe realizacije ovog Programa. Za prijavu poslodavaca uradeno je Uputstvo koje je bilo dostupnom na pomenutom portalu. Poslodavcima su ponudene naučne oblasti, odnosno nazivi studijskih programa koji se odvijaju u visokoobrazovnim institucijama u Crnoj Gori, ali i one koje su u ranijim periodima bili zastupljeni na Univerzitetu Crne Gore, uz studijske programe koje mladi završavaju u inostranstvu i o kojima su se podaci pribavili kroz zahtjeve za nostrifikaciju diploma. 9. Predvidanja su bila da ce u trenutku realizacije „Programa" biti oko 4.500 mladih lica na evidenciji za nezaposlene. 10. Član Pravilnika o načinu objavljivanja javnog poziva,postupku i kriterijumima za stručno osposobljavanje: „Upucivanje korisnika na stručno osposobljavanje kod poslodavca vrši se na osnovu elektronske rang liste, automatski generisane na osnovu rezultata koje su korisnici ostvarili tokom studiranja (iskazanih u obliku prosječne ocjene tokom studiranja) i pet iskazanih preferenci korisnika. Administrator Portala elektronske uprave elektronsku generisanu rang listu dostavlja Upravi, odnosno Zavodu. Elektronska rang lista dostupna je na sajtu Portala elektronske uprave. Uprava, odnosno Zavod na osnovu rang liste vrše upucivanje korisnika za obavljanje stručnog osposobljavanja, o čemu u pisanoj formi obavještavaju korisnika i poslodavca najkasnije do 15. decembra tekuce godine." (http://www.sluzbenilist. me, konsultovano: april 2013.) 11. http://www.euprava.me (Konsultovano maj 2013.) Snežana PEJOVIČ: Program osposobljavanja mladih lica sa visokim obrazovanjem u Crnoj Gori i perspektiva državnog arhiva da obezbjedi arhivski kadar, 43-56 Kläsifikacijü obUsti i podoblasti nauka (Fiaskati priručnik, OECD, (2002)) OBL AST NAUKA KOD PODOBLASTI NAUKA 1. Priiodne nauke 101 Mateniatika L račui\arske i^auke 102 Fizičke nauke 103 Heinijske nauke 104 Zemlja i ostale srodne nauke o životiioj sredini 105 Biološke nauke 2. Tehniclco-tetmološke nauke 201 Gradevinaistvo 202 Elektrotehnika, elektronika 203 Ostale inženjeiske nauke 3.Medicinske nauke 301 Bazičita medicina 302 KKiučka medicina 303 Nauke o zdiavlju 4.Polioptivredrie n^uke 401 Poljoprivreda, šumarstvo, ribarstvo i povezane nauke 402 Veteriiiarska niedicina 5. Društvene nauke 501 Psil\oloe;iia 502 Ekonomija 503 Nauke o obrazovanju 504 Ostale društvene nauke 6.Humanističke nauke 601 Istoiija 602 Jezici i kn.iiževnost (klasičiu i modemi) 603 Ostale humanističke nauke Klasifikacija oblasti nauka i podoblasti za poslodavce Studijski programi Državni univerzitet Crne Gore Studijski programi privatni univerziteti Crne Gore Nakon toga, prema zakonskim aktima, usljedila je prijava visokoškolaca takode na portalu eU-prave, u periodu od 15. oktobra do 15. novembra 2013. godine12. Svaki kandidat je unosio elektronski svoje lične podatke i sve podatke vezane za završeni studij, koji su uporedivani sa bazama podataka svih ustanova visokog obrazovanja u Crnoj Gori13. Takode vršena je na isti način provjera da li je zadovoljen uslov da se kandidat nalazi na evidenciji nezaposlenih lica. Sljedeci korak je bio da se kandidatu nudila lista poslodavaca koji su tražili njen/njegov studijski program. Kandidat je odabirao pet poslodavaca po redosljedu svojih želja i prioriteta. Tu se pokazalo da je bilo neophodno izvršiti objedinjavanje nekih studijskih programa i odrediti ih kao oblasti, kako 12. Prema Programu tražene su osnovne studije po Bolonjskom sporazumu, u trajanju od 3 godine, (Bachelor, BA) i prosjek sa tih studija, što je diskriminisalo sve one kandidate koji su imali specijalističke studije (Spec. Art.), to jest četvo-rogodišnji studij i čak krajnji prosjek ocjena viši. 13. Posebna aplikacija u elektronskom prijavljivanju napravljena je za kategorije onih visokoškolaca koji su svoje obrazo-vanje stekli u bivšoj Jugoslaviji kada se nije tražila nostrifikacija diplome i za one koji su se školovali u inostranstvu. Snežana PEJOVIČ: Program osposobljavanja mladih lica sa visokim obrazovanjem u Crnoj Gori i perspektiva državnog arhiva da obezbjedi arhivski kadar, 43-56 bi što više kandidata dobilo mogucnost da izaberu veci broj poslodavaca, a da ih elektronski program ne ograničava i eliminiše. Informacioni sistem za prijavu poslodavaca i visokoškolaca ie nakon završetka apliciranja pokre-nuo alogaritam koji je automatski, na osnovu unešenih podataka, napravio rang listu prema visini prosječne ocjene na studijskom programu14, uskladujuči to istovremeno sa odabirom poslodavca od strane kandidata. U završnoj fazi a u hodu otkloniti. Očig prijavljivanja. Tako su pliciranja pokazale su se i sve manjkavosti sistema koje je bilo potrebno hitno, edan je bio nesklad izmedu ponude i potražnje. Zato je pokrenut i drugi krug candidati koji u prvom apliciranju nisu dobili poslodavca, ponovo imali priliku da biraju15. 1 na kraju, kako bi se definitivno prevazišla neusaglašenost izmedu potreba poslodavaca i želja kandidata, treča faza nije obavljena elektronski, več su postoječi prijavljeni poslodavci dodjeljeni preostalom broju kandidata „ručno", uzimajuči u obzir za rangiranje takode prosjek na osnovnim stu-dijama, ali vodeči računa i o mjestu boravka poslodavaca i kandidata. U četvrtoj fazi je ponovo upučen poziv poslodavcima da oglase svoje potrebe, jer je još bilo kandidata koji nisu dobili svog poslodavca, upravo zbog neuskladenosti njihovih želja sa „vrstom" poslodavaca koja su im stajali na raspolaganju. Potrebno je naglasiti da su mladi preferirali razvijenija područja Crne Gore i medu njihovim prioritetima bili su poslodavci u centralnom dijelu Crne Gore ili oni Primorju. Početak osposobljavanja visokoškolaca je počelo potpisivanjem Ugovora izmedu kandidata i poslodavaca 15. januara 2013. godine, odnosno par dana kasnije za one koji su odabrali posladavca u zadnjoj fazi. Poslodavci imaju zakonsku obavezu da pripreme devetomjesečni plan obuke i osposobljavanja kandidata i menadžer-starješina organa, ustanove, preduzeča, dužan je da odredi mentora koji če radi-ti sa kandidatima. Mentor mora da ima isti ili viši stepen stručne spreme u odnosu na kandidata. Osposobljavanje mora da se obavlja individualno, odnosno najviše može da bude tri kandidata u grupi. Mentor utvrduje plan stručnog osposobljavanja kandidata, prati rad kandidata i ocjenjuje uspješnost obavljenih zadataka, priprema izvještaje o osposobljavanju kandidata i iste dostavlja pretpostavljenima, koji svakog mjeseca šalju izvještaj nadležnom državnom organu (Upravi za kadrove Crne Gore, odnosno Zavodu za zapošljavanje Crne Gore). 14. Crna Gora učestvuje u Bolonjskom procesu od 2003. godine kao dio dvočlane federacije (Srbija i Crna Gora). Godine 2007. na Ministarskoj konferenciji održanoj u Londonu, potvrduje se članstvo i status Crne Gore u Bolonjskom procesu kao samostalne i medunarodno priznate države. Vidi: Dragan Lajovic, Bolonjska deklaracija i tržište rada u crnoj Gori, XV1 skup Trendovi razvoja „Bolonja 2010: stanje, dileme i perspektive", Kopaonik, 01.-04. 03. 2010, (http://www.trend. uns.ac.rs/stskup/trend_2010/radovi/Tema5/T5.2-2.pdf, Konsultovano: juni 2013. godine). 15. Novi rok da se izabere poslodavac je bio u periodu od 17. Do 24. 12. 2012. godine. Snežana PEJOVIČ: Program osposobljavanja mladih lica sa visokim obrazovanjem u Crnoj Gori i perspektiva državnog arhiva da obezbjedi arhivski kadar, 43-56 Izvještaj mentora u Odsjeku Istorijski arhiv Kotor za mjesec juni 2013. Na kraju čitavog procesa, poslodavac je dužan da izda „Uvjerenje o obavljenom stručnom ospo-sobljavanju", sa punom pravnom odgovornošcu da je obavio obuku i pratio osposobljavanje kandidata. Uvjerenje koje izdaje poslodavac o stručnoj osposobljenosti kandidata Čitav proces osposobljavanja prema donesenim zakonskim propisima je strogo kontrolisan čak inspekcijskim kontrolama i svako odstupanje od ugovorenih obaveza se prekršajno kažnjava. Snežana PEJOVIČ: Program osposobljavanja mladih lica sa visokim obrazovanjem u Crnoj Gori i perspektiva državnog arhiva da obezbjedi arhivski kadar, 43-56 Državni arhiv Crne Gore kao poslodavac u Projektu radnog osposobljavanja mladih lica Državni arhiv Crne Gore je od 1992. godine jedina arhivska ustanova u Crnoj Gori. Objedin-javanjem arhivske službe u Crnoj Gori spojene su praktično heterogene arhivske institucije (kao na primjer opštinski, specijalni arhivi i nacionalni arhiv) u jedinstvenu arhivsku organizaciju. Formalnopravno izvršena je transformacija arhivske djelatnosti tako da su svi zatečeni arhivi koji su do tada obavljali javnu djelatnost u oblasti kulture i kulturne baštine, postali jedinstveni organ državne uprave. Težište djelatnosti Arhiva de jure izmješteno je u sferu upravnih poslova državne administracije, dočim de facto je i dalje ostalo da je to primarno stručna briga o arhivskom kulturnom nasljedu sa minimumom upravnih poslova i/ili ovlaštenja, posebno kod nekih arhivskih odsjeka poput Istorijskog arhiva Kotor. Ovakva reorganizacija arhivske službe ključno je odredila i buduci kadrovski razvoj unutar Državnog arhiva Crne Gore. Pribavljanje arhivskog kadra i njegovo formiranje je upodobljeno na način kako to diktiraju zakonski propisi iz oblasti državne uprave, koji sada u novoj organizaciji Arhiva imaju primat. Oni bitno utiču i na arhivsku legislativu uključujuci i ona pravna akta Arhiva koje regulišu pitanje arhivskog osoblja i unutrašnje sistematizacije radnih mjesta. To se najočitije manife-stuje u iskazivanju potrebe za profilom kadra koji nema dodirnih tačaka sa poslovima u arhivskoj struci, potom u prijemu lica sa prethodnim radnim iskustvom na poslovima u državnoj administraciji, imena stručnih zvanja iz državne administracije za uposlenike u Arhivu, a ne one iz arhivske struke, nevrednovanje obima i složenosti poslova na osnovu parametara iz arhivske djelatnosti, ograničenja u napredovanju u struci, u doškolovavanju i obuci, itd16. Ako se uzme u obzir da ni prije reorganizacije arhivske službe u Crnoj Gori nije postojala mogucnost obrazovanja arhivskog kadra kroz redovni obrazovni sistem, kako onog koji treba da radi u arhivima, ali i onog za rad kod stvaralaca i imalaca arhivske grade van arhiva, dobijamo poražavajucu sliku kadrovske strukture u Državnom arhivu. Do danas je na snazi praksa da se arhivski kadar regru-tuje iz, nazovimo ih tako, „srodnih" profesija. Njen/njegov prvi susret sa arhivom je dan kada stupa na dužnost, a „zrelost" da kvalitetno obavlja svoj posao obično se stiče formalno nakon jedne godine prakse, ali realno nakon više godina uz rad. Takvo formiranje arhivskog kadra ima mnoga ograničenja koja su direktno povezana sa stupnjem razvoja arhivske institucije u kojoj radi (kvalitet zatečenog kadra, značaj, vrsta i količina arhivske grade, složenost poslova na njenoj obradi, obim njenog koriščenja, i sl.), potom stepena razvoja arhivske službe u državi, finansijskih mogučnosti da dio obuke obavi i na drugim mjestima van matične ustanove, literature koja mu stoji na raspolaganju, i drugo17. Kada se još, uz sve rečeno, ima na umu da se preko dvadeset godina u Državnom arhivu sprovo-de restriktivne mjere u zapošljavanju, u skladu sa medunarodnim zahtjevima da se smanji administracija u Crnoj Gori, uz prirodan odliv kadrova zbog starosti, kao i onog zbog niskih plata ili nemogučnosti napredovanja u struci i sl., imamo arhiv sa malim brojem pravih stručnjaka, sa viškom uposlenih na nivou čitave ustanove, kvantitativno i kvalitativno loše i neravnomjerno rasporedenih. Tako u odsjeci-ma Državnog arhiva koji brinu o najstarijoj i veoma vrijednoj arhivskoj gradi, čija je obrada složena i zahtjeva neprestano usavršavanje, i koja se veoma konsultuje, imamo izuzetno mali broj zaposlenih, do najniže granice da je doveden u pitanju radni proces. Upravo zbog činjenice da su neki od odsjeka Državnog arhiva Crne Gore zbog osipanja arhivskog kadra dovedene na krajnju ivicu održivosti procesa rada, bio je podsticaj i glavni motiv za upravu Državnog arhiva da se prijavi kao poslodavac u Programu za osposobljavanje mladih visokoškolaca. Državni arhiv je prijavio potrebu za deset osoba, na prvom mjestu posmatrajuči učešče u Projektu kao priliku da se kratkoročno riješi problem nedostajučeg kadra u pojedinim arhivskih odsjecima. Pretpo-stavka je da je menadžment Državnog arhiva imao na umu i dugoročniju viziju učešča, a to je da se popularizuje arhivska struka medu mladom populacijom i da se stvori prostor za eventualno trajno zaposlenje mladih visokoškolaca nakon implementacije Projekta18. 16. Uprkos mnogobrojnim reformama državne uprave u Crnoj Gori, posebno tokom zadnjih godina, kroz faze priprem-nih radnji radi pristupanja Evropskoj uniji, arhivska služba je i dalje marginalizovana. U prilog tome govori i činjenica da svi programi obuke za državnu upravu koji se organizuju, izuzev kancelarijskog poslovanja, ne predvidaju niti jednu mogucnost za obuku arhivskog kadra. 17. Snežana Pejovic, Education and training of Archival Staff in Montenegro, „Atlanti", 15(2005), n. 1-2, (http://www. iias-trieste-maribor.eu/fileadmin/atti/2005/PEJOVIC.swf; Konsultovano 26. 07. 2013). 18. Treba napomenuti da se zbog ekonomske krize zadnjih nekoliko godina primjenjuju mjere štednje u državnoj admi- Snežana PEJOVIČ: Program osposobljavanja mladih lica sa visokim obrazovanjem u Crnoj Gori i perspektiva državnog arhiva da obezbjedi arhivski kadar, 43-56 U ponudi naučnih oblasti, odnosno studijskih programa u Crnoj Gori za poslodavce, kako smo več naveli, nije bila zastupljena arhivistika, jer je nema u obrazovnom sistemu u državi. Ali, što je dodatno zabrinjavajuce, nije bila evidentirana ni kroz zahtjeve za nostrifikaciju diploma onih mladih lica koji se školuju na studijskim programima u inostranstvu. Državni arhiv je „uparivao" svoje potrebe na osnovu svog unutrašnjeg pravnog akta, Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji Državnog arhiva}'9, i ponudenih studijskih programa, i to onih u oblasti društvenih nauka, dajuči prioritet istori-jskim i pravnim naukama, kao i italijanskom jeziku radi potreba Odsjeka Istorijski arhiv Kotor20. Nakon svih završenih faza prijavljivanja i uskladivanja želja kandidata i ponuda poslodavaca, u Državni arhiv je upučeno duplo više osoba - dvadeset mladih visokoškolaca, od kojih je osamnaest ostalo na devetomjesečnoj obuci. Kandidati su rasporedeni po odsjecima Državnog arhiva Crne Gore u skladu sa mjestom njihovog boravka kako je prioritetno bio i njihov izbor, ali pokazalo se da je bilo i onih koji su odabrali i drugi grad, najviše glavni grad Crne Gore, Podgoricu. Pozicija i konkurentnost arhivske struke i institucije Državnog arhiva Crne Gore na tržištu rada Ono što se nametnulo kao pitanje kod učešča Državnog arhiva Crne Gore u Vladinom projektu stručnog osposobljavanja mladih lica, je koliko su arhivska struka, odnosno arhivska djelatnost i arhivi konkurentni na tržištu rada i da li su prijemčivi za mlade generacije. Na prvom mjestu u prilog konkurentnosti svakako ne ide činjenica da je široka javnost u Crnoj Gori, a posebno je to slučaj sa populacijom mladih i to u vrlo visokom procentu, potpuno neobavještena što je to arhiv. Upravo je na to stanje ukazalo apliciranje nezaposlenih visokoškolaca koji su od ponudenih pet poslodavaca birali i Arhiv, uglavnom zato jer se poslodavac Državni arhiv, tj. arhivski odsjek, nalazio u mjestu njihovog boravka! Konkurentnost Državnog arhiva Crne Gore na tržištu rada treba posmatrati i u svijetlu nekih opštih karakteristika arhivske struke, nazovimo ih posebnosti. Ipak, u isto vrijeme treba uzeti u obzir aktuelne organizacione probleme arhivske ustanove u Crnoj Gori i njenu poziciju, odnosno status koji zauzima u državi (bilo u državnoj upravi ili u kulturi i kulturnoj baštini). Ukazačemo na neke činioce koji ne idu u prilog konkurentnosti Državnog arhiva na tržištu rada: - arhivska struka je specifična djelatnosti, spoj teorije, prakse i nauke, i zahtjeva kadar sa posebnim znanjem, vještinama i kompetencijom; - u Državnom arhivu postoji konglomerat raznih struka, pa je potrebno hitno izvršiti kadrovsko prestrukturisanje i jasno odrediti profil kadra koji je neophodan za arhivski posao, kako bi se stvorio optimalni stručni ambijent; - potreban je širok spektar naučnih i praktičnih znanja kojim stručni arhivistički kadar mora da raspolaže; - loš i zastarijeli pravni akt o sistematizaciji radnih mjesta u Državnom arhivu, koji u specifikaciji potrebnih zanimanja ne predvida arhivistiku, niti arhivska stručna zvanja, več ona iz državne administracije; nistraciji i javnom sektoru, koje su gotovo sasvim zaustavile prijem novih lica na nivou Državnog arhiva, uprkos očigled-nim teškočama pojedinim arhivskim odsjecima da uz veliki napor malog broja zaposlenih održe minimum radnog procesa, kako je to slučaj sa Istorijskim arhivom Kotor. 19. Na osnovu člana 37 stav 2 Zakona o državnoj upravi ( Sl. list RCG, br. 38/03), na predlog direktora Državnog arhiva, Vlada Republike Crne Gore, na sjednici od 7. aprila 2005. godine, usvojila je Pravilnik. Tek poslije 8 godina Državni arhiv je pristupio izradi novog pravilnika o sistematizaciji radnih mjesta u Arhivu, iako je postojala zakonska obaveza u više navrata tokom zadnjih godina da se ovaj pravni akt uskladuje sa novom legislativom i u državnoj administraciji, ali i onom u oblasti kulture i kul [turne baštine. Nedavno je Arhiv uslovljen da mora hitno da prilagodi ovaj dokument neophodan za kadrovsko planiranje i razvoj institucije arhiva. Trenutno je u postupku usvajanje nove izmjenjene verzije, koja po nekim nagovještajima neče donijeti značajnije novine u boljem profilisanju kadra i kadrovskih potreba Državnog arhiva Crne Gore. 20. Istorijski arhiv Kotor čuva arhivsku gradu (početak 14. vijeka do kraja Drugog svjetskog rata, 1944. godine) koja je največim dijelom pisana na latinskom i italijanskom jeziku, kao i drugim starim i stranim jezicima. Tek krajem 19. vijeka je sve više u upotrebi narodni jezik, tada srpsko-hrvatski. Bilo kakav fakultet društvenih nauka, uključujuči i istoriju, bez poznavanja latinskog i italijanskog jezika i paleografije, kao i drugih pomočnih istorijskih nauka, ne može da zadovolji cadrovske potrebe ovog arhiva, niti se može održati proces rada u njemu. Snežana PEJOVIČ: Program osposobljavanja mladih lica sa visokim obrazovanjem u Crnoj Gori i perspektiva državnog arhiva da obezbjedi arhivski kadar, 43-56 - nezadovoljavajuci stručni kapacitet postojeceg kadra u vecini odsjeka, koji je nesposoban da kvalitetno obavlja obuku uz rad novoprimljenih službenika; - loš sistem nagradivanja zaposlenih koji imaju izuzetno niske plate, značajno niže nego njihove kolege u srodnim institucijama ili državnoj upravi; - nepostojanje ni planova ni mogucnosti za usavršavanje i obuku zaposlenih bilo u zemlji ili inostranstvu; - nemogucnost napredovanja u arhivskoj struci; - svakodnevni rad sa prljavom i inficiranom arhivskom gradom; - fizička manipulacija arhivskom gradom od koje nisu poštedena ni lica sa visokim obrazovanjem; - izuzetno složen i obiman stručni ispit koji se u stvari sastoji od dva kompletno različita ispita: onog za rad u organu državne uprave (predmeti su neuskladeni sa strukama koje se traže za rad u Arhivu i sa arhivskom praksom i stečenim obrazovanjem arhivskih službenika) i stručni ispit iz arhivske djelatnosti; - vrlo složen postupak prijema i zapošljavanja lica u radni odnos, koji je upodobljen sa zako-nodavstvom državne administracije i drugih državnih organa, a ne sa prioritetima i potrebama arhivske struke u Crnoj Gori (postupci prethodne provjere kandidata iz oblasti koji ne dotiču arhivsku struku, čak ni kulturnu baštinu, potom prijem lica u radni odnos uglavnom na odredeno vrijeme, čak i nakon završenog pripravničkog staža u Arhivu, što je krajnje nepovoljno i za obučenog kandidata i za Arhiv. A u slučaju da se obučeno lice, koje je položilo i komplikovani stručni ispit, uz odobrenje Ministarstva finansija primi u stalni radni odnos, ono ponovo prolazi javni konkurs, opštu provjeru znanja i jednogodišnji probni rad, uprkos što se radi o deficitarnom profilu kadra): - poteškoce da se primjene znanja, vještine i kompetencija stečeni tokom obuke i/ili tokom privremenog rada u Državnom arhivu, u nekim drugim organima, ustanovama, preduzecima, ako osoba želi da promjeni posao; - centralizovana uprava koja onemogucava samostalni razvoj arhivskih odsjeka i arhivskog kadra. Problemi i poteškoce u implementaciji projekta osposobljavanja mladih lica u Državnom arhivu Implementacija Projekta u Državnom arhivu zahtjevala je veliki trud i napor kako za mentore, ali i za kandidate. Mlade osobe bez ikakvog radnog iskustva, koje u najvecem procentu nemaju ni osnovnu informaciju o arhivu i arhivskoj struci i nisu se srele sa ovim pojmovima tokom čitavog svog školovanja, trebalo je za relativno kratko vrijeme paralelno uvesti u složen proces arhivske prakse i teorijskih saznanja iz oblasti arhivistike, ali i pomocnih istorijskih nauka i istorije. Kako bi kandidati u Arhivu aktivno učestvovali u radu, uz ubrzanu obuku iz oblasti arhivske terminologije, arhivskog za-konodavstva, pomocnih istorijskih nauka, bilo je potrebno da se upoznaju sa arhivskom gradom koju arhivski odsjeci posjeduju, njihovom lokacijom u depoima, sistemom oznaka na arhivskim jedinica-ma, postupkom rada sa korisnicima arhivske grade u dokazne svrhe, odnosno sa naučnim istraživačima, mjerama kontrole i zaštite u postupku izdavania i koriščenja arhivske grade, spoljnom službom, potom sa svim segmentima organizacije Državnog arhiva i radnim procesom odredenog odsjeka, itd. Istovre-meno je bilo potrebno upoznati kandidate i sa organizacijom čitave državne uprave i njenim zakono-davstvom. Praktično za devet mjeseci rada u Arhivu kandidati su morali ovladati elementarnim znan-jima i vještinama iz nepoznate oblasti, potrebno je bilo radno ih angažovati da bi empirijski shvatili tok radnog procesa, ali bili i od pomoci kadrovski nepopunjenim arhivskim odsjecima. Istovremeno je trebalo teorijski ih upučivati da savladaju predmete iz stručnih ispita iz oblasti državne uprave i onih iz oblasti arhivske struke, kako bi pristupili polaganju odmah nakon devet mjeseci. U tom smislu, Državni arhiv je trebalo kao poslodavac da ukaže koordinatoru Projekta na složenost obuke u arhivskoj struci i da izdejstvuje produženu obuku za kandidate, odnosno produženi pripravnički staž u trajanju od 12 mjeseci, kako je to „Zakonom o osposobljavanju" predvideno za neke institucije, poput suda, tužilaštva, notara i dr21. Očigledno je da Državni arhiv Crne Gore kao poslodavac u Projektu, nije dočekao spremno implementaciju ovog programa osposobljavanja. Možda je koordinator Projekta morao da obrati veču 21. o. c., vidi fus-notu 1: Zakon o stručnom osposobljavanju.., (http://www.sluzbenilist.me, konsultovano: april 2013). 52 Snežana PEJOVIČ: Program osposobljavanja mladih lica sa visokim obrazovanjem u Crnoj Gori i perspektiva državnog arhiva da obezbjedi arhivski kadar, 43-56 pažnju na prethodno informisanje Državnog arhiva, ali i drugih organa državne uprave i javnih institucija, na način kako je to uradio sa potencijalnim poslodavcima iz privatnog sektora. Krupni nedostatak je i to što nije napravljen plan stručne obuke kandidata na nivou čitave ustanove, što je bilo neophodno uraditi uprkos razlikama izmedu arhivskih odsjeka. Osim što se osposo-bljavanje kandidata obavlja bez opšteg plana, što je dodatno opterečenje za mentore po arhivskim odsjecima, posebno u onim koji rade sa izuzetno malim brojem arhivskih službenika, pretpostavka je da če se tokom evaluacije Projekta pokazati da je nivo obučenosti kandidata različit i vro neujednačen od jednog arhivskog odsjeka do drugog, što nije dobra preporuka za Arhiv kao poslodavca. Več sada, dok je Projekat u toku, moglo bi se ustvrditi da Državni arhiv nije na pravi način iskoristio ovu rijetku priliku koja mu se pružila da popularizuje arhivsku djelatnost kod mlade populacije, da pobudi interes tod obučenih osamnaest kandidata da njihovo buduče opredjeljenje bude da iskoristi priliku da sa mladim osobama, željnim znanja i dokazivanja, praznine u ustanovi. e arhivska struka, a posebno kvalitetno popuni kadrovske Zato smatramo da nakon završetka projekta bilo bi poželjno da Državni arhiv izvrši sopstvenu analizu procesa osposobljavanja mladih lica u svojim odsjecima i da kroz rezultate pračenja ovog procesa i evaluaciju postignutog, argumentovano ukaže koordinatoru Programa koji je profil kadra neo-phodan za područje arhivske struke u Crnoj Gori naglašavajuči njegov deficit na tržištu rada i u obra-zovnom procesu. Državni arhiv bi trebalo da se pozicionira u ovom projektu kao vrlo zainteresovani stejkholder za formiranje arhivskog kadra u redovima mlade populacije i da ih mobiliše da se zaposle u Arhiv. U tom smislu bi bilo značajno da kroz konkretne predloge i sugestije da svoj puni doprinos Projektu radi budučnosti razvoja arhivske djelatnosti i arhivskih institucija u Crnoj Gori. Jedna od poteškoča koja se pokazala u realizaciji Projekta je očekivanje visokoškolaca od učešča u ovom programu osposobljavanja, koje možda spada i u nerealne želje i zahtjeve. Naime, Program nije jasno postavio, makar na razini pretpostavke i procentualno, koliko je realno očekivati da odredeni broj visokoškolaca nakon osposobljavanja i polaganja stručnog ispita dobije posao u ustanovi gdje je boravio. To je veliki demotivacioni faktor za svakog kandidata, a posebno kod onih koji osposoblja-vanje obavljaju u arhivskoj djelatnosti, koja nije usko vezana za obrazovanje koje posjeduju kandidati. Tako, kandidat, na primjer, u arhivskom odsjeku Istorijski arhiv Kotor, trebalo je da savlada, uz opštu, nacionalnu i lokalnu istoriju, istoriju arhivske službe i razvoja arhivistike, organizaciju vlasti i kancela-rijsko poslovanje administracija raznih država kroz prošlost, propise iz oblasti državne uprave i arhivske djelatnosti, i sl., još usko stručne oblasti kao što su: paleografija, diplomatika, hronologija, sfragistika, heraldika i genealogija, uz sve postupke sredivanja, obrade i izdavanja na koriščenje stare arhivske grade. Vrlo obimna i zahtjevna znanja i vještine koje spadaju u redovni radni proces jednog istorijskog arhiva, nisu laka za usvajanje za kandidata koji se tek upoznaje sa radnim procesom i koji se školovao za drugu vrstu poslova. Uz to, saznanje da ta stečena znanja i vještine neče najvjerovatnije koristiti nakon završetka osposobljavanja, jer mu niko ne garantuje da če raditi u Arhivu, odnosno u dotičnom arhivskom odsjeku, dovelo je da se kandidat preispituje da li ulaže uzaludni trud tokom devet mjeseci, to jest sa polaganjem stručnih ispita godinu dana, kojim ne može da rješi svoj status u društvu, odnosno da se zaposli u djelatnosti za koju se osposobljavao. Zato, u prevazilaženju ovih pojava, potrebno je bilo da mentori unutar arhivskih odsjeka na dinamičan način, moderan i prijemčiv mladim naraštajima (svakako upotreba 1TC tehnologija), osmi-sle svaki njihov radni dan u Arhivu, a da pritom ne gubi na kvantitetu stečenih informacija i znanja i kvalitetu opšte osposobljenosti kandidata da samostalno obavlja neke segmente arhivskog posla22. Potrebno je bilo težište osposobljavanja staviti na onim poslovima za koje postoji barem minimalna pretpostavka da če stečena znanja i vještine moči nekada kasnije koristiti. Na drugoj strani, ni Državni arhiv kao poslodavac takode nije dobio nikakav nagovještaj da bi uloženi devetomjesečni trud njegovih mentora rezultirao prijemom novog, djelimično obučenog kadra, pa je i kod ovog poslodavca dominantan osječaj uzaludnosti uloženog truda i vremena. 22. U Odsjeku Istorijski arhiv Kotor dvije kandidatkinje su imale jedinstvenu priliku da prisustvuju digitalizaciji vrlo vrijednog arhivskog fonda koji su u prostorijama Kotorskog arhiva obavljali predstavnici firme „M.l.D.A. Informatica" iz Bergama i čak su bile uključene u proces kontrole digitalnih slika dokumenata tokom procesa skeniranja. To je bio projekat izrade web portala Istorijskog arhiva Kotor, „Archivum", (http://arhivkotor.hdue.it). Pri tom su koristile i svoj poziv, odnosno studijski program koji su završile, a to je italijanski jezik. Snežana PEJOVIČ: Program osposobljavanja mladih lica sa visokim obrazovanjem u Crnoj Gori i perspektiva državnog arhiva da obezbjedi arhivski kadar, 43-56 Kako Državni arhiv kao poslodavac u Projektu nije imao na raspolaganju studijski program arhivistiku, moguce je da ce nastati problem za kandidate kada budu dobili završno uvjerenje da su stekli zvanje koje je u nesaglasnosti sa nazivom studijskog programa koji je akreditovan kroz ponudu poslodavcu. Dakle svi diplomirani pravnici, odnosno profesori istorije ili profesori italijanskog jezika i cnjiževnosti koji su bili kandidati u Državnom arhivu dobijaju Uvjerenje da su stekli znanja, vještine i kompetencije arhiviste. Državni arhiv, osim mjesečnih izvještaja mentora o poslovima u kojima se osposobljavaju kandidati u ovoj ustanovi, tokom čitave implementacije projekta nije dobijao nikakave povratne informacije, sugestije, uputstva i sl. od koordinatora Projekta, čime se nametnula sumnja i Arhivu kao poslo-davcu, ali i kandidatima da se ne radi o ozbiljnom procesu. Gledano sa stanovišta dugoročnog efikasnog rješavanje kadrovskog deficita u arhivskoj struci kroz ovaj program, ima jedna nepovoljnost za Državni arhiv, a to je nedavno usvojen dokument od strane Vlade Crne Gore, „Predlog modela za nastavak realizacije programa stručnog osposobljavanja lica sa stečenim visokim obrazovaniem u 2013/14. godini"23, prema kojem je Vlada utvrdila novi model osposobljavanja za 2013/2014. godinu, iz kojeg ce biti isključeni „organi lokalne samouprave, državni organi, osim ustanova prosvjete, zdravstva, policije, vojske i privredna društava u vecinskom državnom vlasništvu". Očekivana rješenja koordinatora Projekta osposobljavanja madih lica na početku njegove implementacije U Izvještaju o realizaciji Programa stručnog osposobljavanja lica sa stečenim visokim obrazovanjem^^, koji je Vlada uradila mjesec dana nakon početka implementacije Projekta, anticipirana su neka od rješenja tokom i nakon implementacije Programa, što bismo grupisali u nekoliko tačaka: - potrebno je veoma precizno odrediti upisnu politiku mladih lica, posebno na visokoškolskim obrazovnim institucijama, i dovesti to u sklad sa potrebama na tržištu rada; - potrebno je osnažiti statistiku o nezaposlenim licima i o njihovoj stručnoj spremi i usmjere-nosti; - postoji potreba za boljom bazom podataka o broju i licima koja su završila pripravnički staž u Crnoj Gori; - postojanje velikog broja nostrifikovanih diploma iz zemalja u okruženju i nesklad sa potrebama na tržištu rada; - nedovoljno prakse i praktične nastave u studijskim programima (visok teorijski pristup, ne-dostatak aplikativnih disciplina i programa, nedostatak laboratorije, opreme i sl. za istraživačke procese i sl.); - hitna potreba izmjene "Zakona o visokom obrazovanju" sa uvodenjem obavezne prakse tokom studija, uz osposobljavanje studenata kroz sticanje odgovarajucih praktičnih znanja da nakon završetka studija samostalno obavljaju posao; - potrebno je rješiti nedostatak programa za razvoj preduzetništva i stimulativnih mjera za mlade u biznisu. U kasnijoj fazi implementacije Projekta sprovedena je elektronska anketa koju je trebalo da po-pune svi korisnici programa i o tome su bili lično obavješteni putem elektronske pošte. Namjera koordinatora je bila da na polovini procesa realizacije sagleda neke prednosti i nedostatke Programa radi eventualnog reagovanja tokom same implementacije. Do krajnjeg roka za popunjavanje ankete (10. maj 2013. god.) Anketu je popunilo samo 1624 kandidata od 4.211 kandi data25. Rizici koje je kreator ovog programa uočio, odnosno pretpostavio, su da nudenjem gotovih 23. http://www.gov.me/biblioteka/Ostali_Dokumenti?pagerIndex=5 (Konsultovano 29. 07. 2013.) 24. http://www.gov.me/biblioteka/izvjestaji?pagerIndex=4 (konsultovano april 2013. god.) Očekivanja su da ce u ovoj godini 2013. biti od 3.000 do 3.500 novih visokoškolaca i oko 1.500 nostrifikovanih diploma. Za te namjene Vlada ce ponovo u 2014. iz budžeta izdvojiti oko sedam miliona eura. Korisnici ce moci da biraju sada sedam mogucih poslodava-ca. Unaprijedice se i tehničko rješenje da u narednom periodu svaki korisnik kad se prijavi i izabere odredenog poslodav-ca, moci ce tačno da vidi na kojoj je poziciji kod tog poslodavca i moci ce da mijenja poslodavca sve do isteka roka za prijavljivanje. 25. http://www.euprava.me/program-strucno-osposobljavanje (konsultovano: 29. juli 2013. god.) Snežana PEJOVIČ: Program osposobljavanja mladih lica sa visokim obrazovanjem u Crnoj Gori i perspektiva državnog arhiva da obezbjedi arhivski kadar, 43-56 rješenja za zapošljavanje mladim visokoobrazovanim osobama oduzima im se mogucnost da samos-talno traže posao i da snose odgovornost za izbor studijskog programa. Takode, kako se samo jednom godišnje odvija ciklus stručnog osposobljavanja, svi mladi visokoškolci se stimulišu da čekaju sljedeci ciklus na Zavodu za zapošljavanje, umjesto da odmah traže posao. Kako ih je dvije trecine bilo prijavljeno u državnom i javnom sektoru, osposobljena mlada lica ni nakon završetka programa nisu konkuretni za zapošljavanje u privredi, što je državni prioritet. Zaključek Osim raznih oblika komuniciranja sa mladom populacijom, kako je to praksa vec godinama u vecini odsjeka Državnog arhiva Crne Gore, putem arhivskih izložbi ili predavanjima tokom obilježavanja "Nedjelje arhiva", Arhiv mora hitno da se angažuje na planskom i sistematskom formiranju arhivskog kadra i pribavljanju stručnjaka iz adekvatnih studijskih, odn. naučnih programa, tačnije da se hitno razmotri i možda inicira otvaranje studija arhivistike u Crnoj Gori. Program za osposobljavanje visokoškolaca kao krajnjji rezultat očekuje od poslodavaca da definišu svoje kadrovske potrebe i da to iskažu argumentovano kroz potrebu za kadrom na tržištu radne snage. Ovu okolnost Državni arhiv treba smisleno da iskoristi i da kao učesnik, stejkholder, to jest poslodavac u Projektu, jasno odredi svoje kadrovske potrebe i dalje aktivnosti i metodologiju u pogledu regrutovanja arhivskog kadra iz redova visokoobrazovanih mladih lica u buducnosti. Važan korak za Državni arhiv je da se mora aktivno uključiti u kreiranje zakonskih akata iz oblasti obrazovanja, a takode i u kreiranju čitavog obrazovnog sistema u Crnoj Gori, kako bi se otvorila mogucnost za edukaciju arhivskog kadra u državi. Kako je Crna Gora potpisnik Bolonjske deklaracije, nedostatak nastavnog programa za školovanje arhivskog kadra u Crnoj Gori, potrebno je da Državni arhiv inicira kod nadležnih institucija da se stvore finansijske mogucnosti i da se podstaknu mladi iz Crne Gore da studiraju arhivistiku u evropskim zemljama gdje studij postoji, što bi možda bilo povoljnije i finansijsko i stručno rješenje, nego otvaran-je studija arhivistike u Crnoj Gori. Što se tiče finansirania, treba koristititi sve mogucnosti za obrazovanje i usavršavanje arhivskog kadra koje podržavaju fondovi Evropske unije i posebno, po tom pitanju, treba ulaziti u partnerstvo sa drugim državama. Najnovijim odlukama Evropska komisija je za naredni period namjenila osam mi-liona eura koji bi vec trebalo da budu dostupni korisnicima u januarau 2014. godine26. Prema novom arhivskom zakonodavstvu u Crnoj Gori, uvecane su potrebe za arhivskim kadrom, jer svi stvaraoci i imaoci arhivske grade moraju da imaju visokoobrazovani kadar arhivske struke za obavljanje kancelarijskog poslovanja. Takode, Zakonom se dozvoljava i predvida i otvaranje speci-jalnih arhiva u Crnoj Gori zašto realno odavno postoje brojni uslovi. Državni arhiv Crne Gore treba da prikaže i te potrebe na tržištu rada arhivske struke. Sources http://ec.earopa.ea/social/main.jsp?catId=1006&langId=en, (konsultovano 29. jula 2013.) http://www.eaprava.me (Konsultovano maj 2013.) http://www.eaprava.me/program-stracno-osposobljavanje (konsultovano: 29. juli 2013. god.) http://www.gov.me/biblioteka/Ostali_Dokamenti?pagerIndex=5 (konsultovano 29. 07. 2013.) http://www.azk.co.me (konsultovano: maj 2013.) http://www.zzzcg.me (konsultovano: maj 2013.) Izvještaju o realizaciji Programa stručnog osposobljavanja lica sa stečenim visokim obrazovanjem, http://www.gov. me/biblioteka/izvjestaji?pagerIndex=4 (konsultovano april 2013. god.) 26. http://www.slobodnaevropa.org/archive/news/20130628/500/500.html?id=25030516 (konsultovano 29. 07. 2013.) 55 Snežana PEJOVIČ: Program osposobljavanja mladih lica sa visokim obrazovanjem u Crnoj Gori i perspektiva državnog arhiva da obezbjedi arhivski kadar, 43-56 Literature Dragan Lajovic, , Bolonjska deklaracija i tržište rada u Crnoj Gori, XVI skup Trendovi razvoja „Bolonja 2010: stanje, dileme i perspektive", Kopaonik, 01.-04. 03. 2010, (http://www.trend.uns.ac.rs/stskup/trend_2010/ra-dovi/Tema5/T5.2-2.pdf, (Konsultovano: juni 2013. godine). Snežana Pejovic, , Education and training of Archival Staff in Montenegro, „Atlanti", 15(2005), n. 1-2, (http:// www.iias-trieste-maribor.eu/fileadmin/atti/2005/PEJ0VIC.swf; konsultovano 26. 07. 2013). Pravilnik o načinu objavljivanja javnogpoziva, postupku i kriterijumima za stručno osposobljavanje, "Službeni list Crne Gore", 46/2012 od 27. 8. 2012. god. (http://www.sluzbenilist.me, konsultovano: april 2013.) Zakon o stručnom osposobljavanju lica sa stečenim visokim obrazovanjem, (http://www.sluzbenilist.me, (konsultovano: april 2013). SUMMA^RY This paper deals with the Project implemented by the Government of Montenegro: "Programme for the professional training of the young persons with acquired higher education", in the light of the opportunities it offers for the satisfaction of the staffing needs of the State Archives of Montenegro, with special focus on Kotor Historical Archives. The main aim of the Project is to reduce the unemployment of the young people with the higher education in Montenegro, by facilitating their transition from educational process to the world of labor market, as well as their training for autonomous performance of their job. Professional training lasts for 9 months. Employers are the state bodies, public institutions and private legal entities. The application of employers and the interested young people, who are on the records of the Employment Agency, was being carried out by electronic means, excluding the possibility of the employers to influence the selection of the applicants. Montenegro adopted two legal acts in 2012 as a basis for the implementation of the Project: Law on professional training of the people with acquired higher education and the Rulebook on the modality of announcing public call, procedure and criteria for professional training. Through the implementation of the Project, one analyzes the position and competitiveness of the State Archives of Montenegro on the labor market. The Montenegrin roject is in line with the similar project in EU of education and employment for young people in Europe. p Submitting date: 07.04.2013 Acceptance date: 24.04.2013