KRALJEVINA JUGOSLAVIJA UPRAVA ZA ZAŠTITU Klasa 25 (2) INDUSTRISKE SVOJINE Izdan 1 aprila 1933. PATENTNI SPIS BR. 9889 Mehvald Franz, Wien, Austrija. Postupak za izradu proizvoda iz dva ili više konaca. Prijava cd 15 aprila 1932. Važi od 1 avgusta 1932. Traženo pravo prvenstva od 27 februara 1932 (Nemačka). Pronalazak se odnosi na postupak za izradu tkanog ili pletenog proizvoda u vidu creva ili mrežastog konca, koji se može sastojati iz konca, vune, pamuka, konoplje, jute, like, svile, veštačke svile, hartije, azbesta, stakla, metala ili sličnih materija koje su prerađene u prosta ili upredena vlakna, pri čemu materije mogu da se nalaze pojedinačno ili u proizvoljnim kombinacijama kako u prerađenim koncima, tako i u proizvodima koji su iz njih izvedeni. Proizvod obrazuje, ako ima veliki prečnik, črevo, a ako ima mali prečnik, obrazuje neku vrstu crevastog mrežastog konca, koji na po sebi poznat način može pomoću mašina ili ručno dalje biti prerađivan u sve moguće predmete za upotrebu, napr. pomoću tkanja, pletenja, itd. Proizvod, koji je izveden po pronalasku, ima pre-imućstvo, što je u tehničkom pogledu pri opterećenju u proizvoljnom pravcu veoma elastičan, a pri tome veoma otporan, osim toga je i sposoban za upij inje, i pri zatezanju na jednom slobodnom kraju konca ne može da se snuje, a i u umetničko zanatskom pogledu, koriščenjem raznobojnih konaca, vodi ka novim šarama punim e-fekta. ,po postupku po pronalasku, uz koriščenje dvc sistemne ili višesistemne krive, koje se mogu sastojati iz dva ili više pojedinačnih krivinskih prstenova, i pri koriščenju broja igala, koji je jednak broju najviših tačaka svih krivih, sistemi koji sleduju je- dan za drugim, bivaju tako podešeni, da se najviše tačke jedne krive nalaze prema najnižim tačkama u ostalim krivima, tak.:-, da uvek po jedan konac biva doveden svakoj igli, i da za vreme obrazovanja petlji pojedini konci bivaju dovođeni sledećoj igli istog sistema tako, da svi konci bivaju međusobno upredani. Pronalaskom biva u tol -ko stvoren nov način vezivanja, u koliko za vezivanje pomoću štrikanja ili virkovanja (Wirken) dolazi u obzir vezivanje pomoću upredanja konaca međusobno. Ovo upre-danje (uvijanje) proizvodi, pri naprezanju crevastog konca naročitu vezu pojedinih vlakana međusobno, tako da se ovim pri kidanju jednog vlakna drugi odnosi dobi-jaju kao i do sada. Kod poznatih takvih proizvoda biva pri kidanju jedne petlje njoj pripadajući red petlji prilično daleko zahvaćen. Ali usled novog drugog, dvostrukog načina vezivanja (obrazovanje petlji i upredanje) kod novog proizvoda kidanje jedne petlje može imati uticaja samo na neposredno susednu petlju iz reda petlji, jer jače dvostruko vezivanje sprečava dalje širenje štete oko sebe. Usled novog načina koji postaje pri upredanju, nov črevasti konac, odn. novo crevo ima dakle veliko preimućstvo, da se petlje stežu, ako se vuče za jedan slobodan kraj konca. Usled toga se crevni konac više ne para. Ova o-sobina se pokazuje i tada, ako je jedan konac prekinut na proizvoljnom mestu u sre-đlni proizvoda. Din. 15. Dalj: način vezivanja može se dopuniti na taj način, što se igle dele u dve ili više grupa i time se u nekoliko rade dva ili više 'pletiva jedno u drugo ili jedno kroz drug •, tako, da se svako pletivo nalazi na-izmenično spolja i znutra. Tada se dobija izvesna vrsta nazad postavljenog sistema petlji, koji se sastoji iz dva ili više pojedi-načn.h sistema petlji koji zahvataju jedan kroz drugi. Time biva još više povečano trenje između p jedinih konaca i biva još više otežano osnivanje (paranje) građe iz petlji. Ako se pio izradi koristi manji broj igala no što je broj krivinskih najviših tačaka u svima sistemima, a mašina se postavi na isti način, kao što je gore opisano, to će konci, usled nedostajanjs jedne ili više igala, u svakom sistemu, u unutrašnjosti obrazovane črevaste pređe (k nca) biti dotle vođeni, dok ne budu dohvaćen: iglom i ne budu obrazovani u petlju. Na ovaj način se d bija crevo ili upredeni konac sa delimič-no iznutra izduženo ležečim koncima. Može se izostavljanjem određenih igala postići, da pojedini konci u unutrašnjosti cevaste pređe naizmenično leže u izduženom obliku. Na ovaj način mogu se izvod.ti naročite šare pune efekta koristeći konce različitih boja, kod kojih se na pr. kroz pleteno crevo naizmenično provlače jedan ili više drukčije obojenih konaca. Naročiti e-fekti se daju još postići, ako se više konaca različite boje dovod jedne vremeno jednoj jedinoj igli. Ako treba da se izrađuju creva malog prečnika, dakle črevasti konci, to se za ovo podesno koristi mašina za štrikanje (pletenje). Kod creva većeg prečn ka može se isto tako upotrebiti mašina za štrikanje ili i mašina zt virkovanje (Wirkmas'chine) (mašina za lančano pletivo). Mogućnosti 'primene creva odn. creva-stog konca, koji je izveden po pronalasku, jesu veoma mnogobrojne kako u mašiti-skoj industriji tako i u svima drugim industrijama, napr. u industrij odeće. Črevasti konac može svuda tamo biti korišćen gde bivaju zahtevani veoma elastični, a po iscrpljenju elastičnosti veoma Čvrsti i/ili sposobni za upijanje tekstilni proizvodi, fo-menuti konac može biti upotrebljen tiepre-rađen ili prerađen za pantlke, ubruse, materije za prevlečen$e nameštajn, rublje, odelo, kratko rečeno za sve predmete, koji su do sada izrađivani iz prostih ili upređenih konaca. Konac koji se sastoji iz štrikanili petlji i proizvod koji je iz njega izveden, na primer splet tkanine, biva ve ma elastičan, zadržava vazduh i stoga izoluje toplotu. Dalja prerada mreža- sto črevastih konaca može tada biti predu-zeta na poznat način. Pronalazak, kao što je već bilo navedene, nije vezan samo za upotrebu tekstilnih vlakana. Po stom postupku se mogu prerađivati metalne žice do veoma malih stepena debljine, pri čemu se postižu ista dejstva, kao kod mrežasto črevastih konaca koji su izvedeni iz tekstilnih vlakana. Tako-đe i oblast primene takvih metalnih črevastih konaca jeste velika. Oni mogu biti u-potrebljeni kao mekani sprovodnici iz tankih žica u elektrotehnici za sprovođenje struje, zatim kao umetak redi poboljšanja prelaza toplote i struje kod metala koji se međusobno spajaju, kao gasna i sitasta^ creva za prečišć :če vazduha kao i za mnoge druge ciljeve. Za izradu spleta iz petlji mogu se igle podeliti u više grupa i kretanje igala da se ostavi da bude upravljano od pojedinih brava. Sl. 1 i 2 pokazuje igleni cilindar i brave koje tome pripadaju i koje su postavljene jedna iznad druge. Po sl. 1 igleni cilindar ima napr. četiri igle 10, 20, 30, 40, od kojih po dve naspramne igle 10, 30, odn. 20, 40 pripadaju jednoj upravljajuć ;j krivoj 5, odn. 6. Pošto su upravljajoče krive međusobno pomerene za 90°, to će uvek o-ve igle istovremeno raditi, t. j. nalaziće se u svojim visokim ii: niskim tačkama. Po si. 2 ima manje igala no visokih tačaka kod svih upravljajućih krivih ukupno, napr. za dve upravljajuće krive 5, 6 sa po dve visoke tačke ima samo dve igle 10, 30. Ove su osim toga međusobno pomerene za 180°. Usled toga će se jedna igla 30 (uprav-Ijajuća kriva 5) nalaziti u visokoj tačci, t. j. igle će naizmenično raditi. Kao dalju varija-cicnu mogućnost, p' kazuje si. 3 jedan igleni cilindar sa četiri igle, od kojih svake dve naspramne igle 10, 30 odn 2(>, 40 opet pripadaju po jednoj krivoj 5 odn. 6 od obeju upravljajućih krivih. Al suprotno dosadašnjim primerima upravljajuće krive ovde nisu međusobno pomerene, t. j. visoke i niske tačke leže ovde jedna iznad druge. Usled toga će se uvek po dve igle 20, 40 nalaziti jedne vremeno u svojim visokim tačke ma i po dve igle 10, 30 će se nalaziti u svojim niskim tačkama. Dalje varijacione mogućnosti se daju time p sMći, što se upravljajuće krive međusobno pomeraju simo za nekoliko stepeni, napr. visoke tačke se puštaju da za 5, Za 10, za 15 stepeni sledu ju jedna za drugom. Dalje se naročiti efekti mogu još i time postići, ako se na jednoj ili više krivih u proizvoljnoj podeli upotrebe igle razl čite dužine. Radi podešavanja igala mogu se pojedine krive izvesti tako da se aksialno mogu me- đusobno pomerati. Da bi se odredila, odn. da bi se podesila dužina petlji, može se izvesti da se igleni cilindar, ili sve upravljaju-će krive, mogu aksialno pomerati, podesno pomoću finog podešavanja. SI. 4 pokazuje u principu četiri igle sa koncima koji su na njima vođeni, a si. 5 pokazuje položaj konaca, pošto se igleni cilindar obrnuo za 90°. Jasno se vidi u šema-tičkom nacrtu prekrštanje pojedmih konaca, usled čega biva proizvedena neka vrsta upredanja u štrikanom crevu. Tako izrađeni črevasti (mrežasti) konci mogu izborom najraznovrsnijih gore opisanih uređaja i njihovom kombinacijom proizvoljno biti menjani u svom spoljnom izgledu i svojim mehaničkim osobinama. Nove, pune efekta, šare mogu se na jednoj igli postić: pomoću uštrikavanja dvaju ih više, najbolje raznobojnih konaca, koji su paralelno ili međusobno upredeni. Proizvodi se mogu osim toga još obmo-tati jednim ili više konaca sa proizvoljnim, u datom slučaju, promenljivim hodom (penjanjem) što naročito može biti konšćeno za konce koji se upotrebljavaju za ciljeve veza, da bi se time postigli naročiti efekti. Ako se nagib obmota menja za vreme obmetavanja, to se tada mogu dobiti konci koji imaju tanja i deblja mesta. Takvi konci i konci sa pozadi izvedenim petljama, kao što su gore opisani, jesu dobar materijal za zradu vunenih odećnih delova, ako se om uglavnom sastoje iz vune i ako radi šare dobiju nekoliko dopunskih konaca. Takvi odećni delovi su na pr. štrikani zubuni, džemperi, kape i tome si. Pr nalazak nije ograničen na ucrtane i opisane primere izvođenja. Umesto pojedinih delova se mogu postaviti i druge naprave kojima se postiže isti cilj. Pronalazak se može takođe i time još upotpuniti što se crevo štrika oko sredine (srži) koja je više ili manje čvrsta, i koja se može sastojati iz konaca proizvoljne vrste ili ma iz kakvog materijala koji treba da se o'plete. Ako se pri tome srž (sredina) obrće ili ako se vuče u pravom vodenju kroz igleni cilindar, a pri tome se igleni cilindar obrće, to će se splet petlji u toliko izmeniti, što pojedine loze petlji ne obrazuju više paralelne linije 'prema osi srži, nego se u zavojitim linijama obavljaju oko ose srži. Dalja korist novog crevastog konca sastoji se u tome, što za njegovu izradu mogu biti upotrebljeni materijali koji se inače ne Upotrebljavaju. Ali se pomoću jevtine sirovine dobija jevtin proizvod, koji usled ovog višestrukog načina vezivanja ima osobine koje se tehnički daju dobro iskoristiti, kao što su elastičnost, otpornost, sposobnost za izolovanje toplote. Patentni zahtevi: 1. Postupak za izradu proizvoda iz dva ili više konaca, naznačen time, što uz koriščenje jednosistemne ili višesistemne krive, koja se može sastojati u vidu spratova .li dva ili više pojedinačnih krivinskih prsteno-va, i pri koriščenju tolikog broja igala koliko ima krivinskih visokih tačaka u svima sistemima, pojedinačne krive koje sleduju jedna za drugom bivaju tako podešene, da se visoke tačke jedne krive nalaze prema niskim tačkama u ostalim krivama, tako, da svaki konac biva dovođen po jednoj igli, i što za vreme obrazovanja petlji pojedini konci jedan za drugim bivaju dovođeni sledečim iglama odgovarajućih pojedinačnih krivih tako, da svi k nci međusobno bivaju upredeni. 2. Postupak za izradu proizvoda iz dva i-li više konaca po zahtevu 1 naznačen time, što uz koriščenje jednosistemne ili višesistemne krive koja se može sastojati u vidu spratova iz dva ili više pojedinačnih krivinskih prstenova, i pri koriščenju manjeg broja igala no što je broz krivinsk.h visokih tačaka u svima sistemima, pojedinačne krive koje sleduju jedna za drugom bivaju tako podešene, da se visoke tačke jedne krive nalaze prema niskim tačkama u ostalim krivama, pri čemu usled nedostatka jedne ili više igala u svakom sistemu pojedini konci bivaju dotle vođeni u unutrašnjosti obrazovanog creva, dok ne budu dohvaćeni jednom od igala i ne budu obrazovani u petlju. 3. Postupak po zahtevu 1 i 2 naznačen time, što više konaca biva jednovremeno dovođeno svakoj pojedinoj igli. 4. Creva odn. črevasti mrežasti konci koji su izrađeni po postupka po zahtevu 1 do 3, naznačeni time, što su obmetani jednim ili više konaca sa proizvoljnim u datom slučaju promenljivim nagibom (penjanjem). ■ * Adpatenfbrbj9889. 4 S' 7 fflgrS J J