KRALJEVINA SRBA, HRVATA I SLOVENACA
UPRAVA ZA ZAŠTITU
KLASA 21 (1)
INDUSTRISKE SVOJINE
IZDAN 1. APRILA 1927.
PATENTNI SPIS BR. 4167.
Hazeltine Corporation, New Jersey U. S. A.
Radio-uredjaj za primanje.
Prijava od 2. jula 1925.	Važi od L decembra 1925
Traženo pravo prvenstva od 27. februara 1925. (U. S. A ).
Pronalazak odnosi se na uredjaje za primanje valova, naročito na radio-ure-djaje za primanje, a svrba mu je izradba radio-aparata za primanje, koji je vrlo oset-Ijiv i selektivan, a podjedno lako uprav-Ijiv. To se u glavnom postizava uporabom udešenog pojačanja visoke frekvencije, osobito na više nego jedan stepen, uz potpuno sprečavanje spoja izmedju krugova anoda i rešetki, izuzevši onoga, koji nastaje uslied medjusobne konduktancije ter-mijonskih ventila, koji služe za pojačavanje, i uz namještaj transformatora za pojačavanje, kod kojega njihove ulazne konduktancije stoje u stanovitom razmjeru s kon-duktancijama termijonskih ventila. Druge oznake pronalaska odnose se na osobita namještanja sprava.
Spriječenje spoja izmedju krugova anoda i rešetki postizava se saradnjom triju ure-djaja: 1. takovim namještenjem transformatora za pojačanje, da izmedju kojagod dva od njih na nastane magnetski spoj; 2. izbegavanjem svake bitne, dvijema ili više udešenim krugovima zajedničke impe-dancije u vodovima i 3. neutralizacijom naravnog kapacitivnog spoja izmedju ude-šenih krugova, osobito uključivo onoga, kojega izaziva kapacitet izmedju rešetke i anode termijonskih ventila.
Spriječenje nepoželjnog spoja izmedju kruga anoda i rešetki spriječava natražni spoj, pa usljed toga nema tendencije za proizvadjanje lokalnih titraja. Djelovanje natražnog spoja jeste kod strogo udešenih
krugova i kod visokih frekvencija vrlo neprilično; stoga je kod pojačavača visoke frekvencije potrebna veća brižljivost nego kod pojačavača druge vrsti n. pr. kod takovih s transformatorima s željeznom jezgrom (U. S. P. 1, 489, 228, Fig. 3, 4, 7 i 8).
Ispravna ulazna konduktancija transformatora za pojačavanje dobiva se uporabom primarnoga svitka sa manje zavoja nego što je inače običajno. Učinci toga jesu:	1. veliki selektivitet, 2. u bistvu
potpuna neutralizacija kapacitivnog spoja preko širokog područja frekvencije kod nepromijenjeno ostajućih udešaja za neutralizaciju, sve kada i postoje neizbježivi neznatni otkloni od idealnih uvjeta neutralizacije i 3. veće pojačanje nego što se dobiva velikim brojem primarnih zavoja, kako je do sada običajan.
Na nacrtu prikazuju fig. la i lb udešenog pojačača visoke frekvencije prema pronalasku.
Fig. lc je pripadna shema za ukapčanje. Fig. ld prikazuje gradjevnu izradbu transformatora visoke frekvencije prema fig. la i lb. Fig. le prikazuje preinaku u ukap-čanju na fig. lc.
Fig, 2 i 3 prikazuju razne uredjaje za neutralizaciju kapacitivnog spoja izmedju udešenih krugova, koji si nijesu susjedni. Fig. 4 prikazuje ukapčanje potpunoga radioaparata za primanje s neutralizacijom kapacitivnog spoja izmedju udešenih krugova, koji nijesu susjedni. Fig. 5a je shema za ukapčanje radio-aparata za primanje
Din. 50*-

/tt/pafenf brcy - $167.
•%A

3fygrJc('
3&A __qp
> Lpd


/
/






Adpatent broj 4/87.


/
/






Acfpahenf brćf fy?87.
c;
—r-i/vin/ j ^
;
/ .

'


/idpat en? dr o/ 4-/67,
K! OŠ S?
! i-—1
r—v /\ r* •
zB----








A/pstenf bpaf 4-1 67.
vsa

- '■}

v
/


I

■ .
s pojačanjem \isoke frekvencije u tri stepena i stanovitim uredjajima za potpuno spriječavanje nepoželjnih spojeva.
Fig. 5b i 5c prikazuju gradjevne izvedbe za ukopčanje prema fig. 5a prikladnih transformatora za pojačaće visoke frekvencije za dva razna područja frekvencije. Fig. 6 i 7 su ukapčanja za radioaparate za primanje za telegrafiju, koji imadu relais i gdje su niti termijonskoga ventila ukopčani paralelno odn. u seriji. Fig. 8 prikazuje ukapčanje radio-aparata za primanje, kod kojega se za neutralizaciju iskorišćuje naravni inertni kapacitet, hig. 9 jeste ukapčanje aparata za primanje, kod kojega je uporabljena regenerativna detektorcijev. Fig. lo prikazuje ukapčanje radio-aparata^ za primanje, sličnog onomu na fig. 4, ali uporabom drugog načina neutralizacije.
Kod radio-aparata za primanje prema fig. la i lb spojena su tri transformatora visoke frekvencije Ta, Ti i Ta svaki s kondenzatorom za udešavanje Ca, Ci i Ca. Svaki svitak sjedi na pripadnom kondenzatoru, da se vodovi izmedju njih drže po mogućnosti kratki i da služe drugim svrhama- Termijonski ventili smješteni su blizu do pripadnik svitaka i kondenzatora, ta-kodjer da spojni vodovi budu što kraći. Svitci svakog transformatora posjeduju najbolje samo po jedan sloj zavoja (fig. ld) pa su smješleni s paralelnim osima pod kutom od približno 55 stup. prema spoj-noj crti njihovih središta. Ovo je namje-štenje prikladno, da ne uzmogne nastati magnetski spoj izmedju kojagod dva transformatora. (Vidi predspomenuti patent). Piedvidjeno je takodjer, da se spriječi magnetski spoj izmedju stepena, koji bi mogao nastati po spojenim vodnim petljama u poljima dvaju ili više transformatora. Ovakove bi petlje mogle biti u nosi ocu iz kovine ili u vodovima baterija* pa se stoga vodovi najbolje sastave u sveščiće.
Fig. lc prikazuje shemu ukapčanja za aparate prema fig. la i lb. Pri tom se uporabljuje princip refleksa, pri čem cijevi Ai i A2 za pojačavanje visoke frekvencije uporabom dvaju transformatora za niske frekvencije Tai i Ta2 služe podjedno kao cijevi za pojačavanje niske frekvencije. Kvake Jd, Ji i J2 omogućuju ukopčanje telefona za glavu ili aparata, koji govori glasno, u krug anoda detektorcijevi ili jedne od cijevi za pojačavanje niske frekvencije.
Budući da svaki svitak transformatora za niske frekvencije imade veliku irnpe-danciju za struju visoke frekvencije, smješteni su nuzkondenzatori Cgi, Cg2, Cpi, Cps, Cpd, da za struje rešetki i anoda
visoke frekvencije stvore puteve niske im-pedancije izravno k pripadnim nitima. To uklanja struje visoke frekvencije od zajedničkih baterijskih vodova, koji bi mogli imati dovoljno impedancije, da izazovu škodljivi spoj, kada bi vodili struje visoke frekvencije raznih stepena. Nuzkapaciteti rešetki Cgi, Cga mogu da imadu veličinu od jedne desettisućtine mikrofarada, a nuz-kapacitete anoda Cpi, Cpa i Cpd od jedne tisućtine mikrofarada, jer ove vrednote daju niske impedancije za visoke frekvencije i dosta visoke impedancije za niske frekvencije, da sc svitci transformatora niske frekvencije ne izluče toliko, da bi 'se umanjilo pojačanje niskim frekvencijama. Dovodnice k nuzkondenzatorima treba da budu kratke, da se njihove impedancije snize na najmanju mjeru. Kada struja visoke frekvencije, a višeg intenziteta u krugu anode detektor-cijevi D prolazi kroz primarni svitak od Tai, pa tako spoji cijev D sa cijevi Ai, onda se dade otpor visoke frekvencije Lpd (fig. le) ukopčati u vod od anode cijevi D i kondenzator Cpd neposredno izmedju ove anode i niti. Pri tom je predvidjeno, da svitak impedancije Lpd ne bude u magnetskom spoju s kojim god od transformatora za visoke frekvencije.
Sistem niti treba regulirati naročito kod X (fig. lc) tako, da struja visoke frekvencije, koja od antene usljed naravnog kapaciteta prolazi izmedju ovoga Ta, teče neposredno u zemlju, a ne kroz baterijske vodove k drugim udešenim krugovima, a odanle po njihovom naravnom kapacitetu u zemlju, što bi prouzrokovalo nepoželjni spoj izmedju stepena. Spoj izmedju kruga anode i rešetke cijevi Ai, koji nastaje usljed naravnog kapaciteta Cei izmedju rešetke skupa sa s njom spojenim spravama i anode skupa sa s njom spojenim spravama, neutralizira se po neutralizira-jućem kapacitetu Cm, koji je ukopčan izmedju rešetke i pomoćnog svitka ab, koji potonji na fig. lc tvori dio sekundarnog ovoja ac transformatora Ti.
Kako je objašnjeno u američkom patentu 1, 489, 228, dobiva se neutralizacija onda, kada su primarni svitak de i pomoćni svitak ab vrlo čvrsto elektromagnetski spojeni, te njihove sa sistemom niti spojene stezaljke a i d imadu suprotni polaritet, i nadalje, kada je razmjer broja zavoja ab prema broju zavoja de jednak razmjeru od Cd naprama Cm-Isti uredjaj i isti razmjeri dolaze naravno u obzir za neutralizirajući kapacitet Cn2 i izlazni transformator T2 druge cijevi ze pojačanje As.
Fig. ld prikazuje gradjevnu izradbu transformatora Ti i Ta. Primarni svitak de tako
je smješten, da sa odvojenim dijelom a b sekundarnog svitka a c imade vrlo čvrsti magnetski spoj; ogranak b spojen je, kako se vidi na fig. lc, sa neutralizirajućim kondenzatorom Cm. ili Cn2, Da spoj izmedju pomoćnog svitka a b i okruga anode visoke frekvencije bude koliko moguće čvrst, imadu se provodnice od d i e, kao i pro-vodnice k nuzkondenzatoru anoda Cpi ili Cp2 (fig. lc) načiniti što moguće kraćima. Ovako čvrsti spoj stoga je potreban, jer bi struja visoke frekvencije, koja teče kroz anodu termijonskoga ventila, izazivala na anodi znatnu napetost ispražnjenja, koja se ne bi dala izjednačiti s napetošću u pomoćnom svitku a b. Primarni i sekundarni svitak na fig. ld motani su u istom smjeru, usljed čega je kraj a, koji se spoji sa sistemom niti, suprotnog polariteta od kraja e, koji se takodjer spoji sa sistemom niti. Ovaj različiti polaritet potreban je u svrhu neutralizacije. Spoj neutralizirajućeg kondenzatora s ogrankom b, tako da a b bude mali dio sekundarnog svitka, omogućuje čvrsti spoj izmedju a b i d e, pa se usljed toga i primarni svitak d e mora protegnuti samo preko malenog dijela sekundarnog svitka usljed čega je naravni kapacitet i električni gubitak sveden na minimum. Primarni je svitak radi iste svrhe, kako je napomenuto, smješten do okrajka niti a sekundarnoga svilka.
Općenito postoji naravni kapacitet izmedju sprava, spojenih s rešetkom od At i onih, koje su spojene s rešetkom od A2. Ovaj naravni kapacitet imade tendenciju neutralizacije, pa tako djelomično podupire Cm- Ovaj neutralizirajući kapacitet jeste za danu vrijednost srazmjerno djelatniji, jer je razmjer zavoja od a c prema d e veći od onoga od a b prema d e. Budući da a c nije tako čvrsto spojen sa d e, takova je neutralizacija nesavršena, pa treba da bude svedena na minimum. To se može zbiti tako, da se sve spojne provodnice do rešetke načine što moguće kraće i da se na podložnoj ploči smjeste kondenzatori za udešavanje sa štitcem ili sa zemljom spojena ploča od kovine. Drugi sa zemljom spojeni vodiči, kao n. pr. vodovi baterija i transformatori za niske frekvencije, koji leže u dielektričnim poljima izmedju udešenih krugova, takodjer služe kao djelomični štitci.
Radi poteškoće u točnoj izmjeri ili preračunavanju vrlo malenih kapaciteta, naročito naravnih kapaciteta, ustanovljuju se u praksi ispravni neutralizirajući kapaciteti Cm i Cna (fig. ic) pokusima. Pri tom se može postupati od prilike kako slijedi:
Najprije se kod hladne niti od A2 ude-šava na jaki signal, kako ga se čuje u
telefonu, ukopčanom u okrugu detektora. Onda se Cm namještava tako dugo, dok signal ne iščezne, što je znakom, da izmedju okruga anode i okruga rešetke nema spoja. Onda se kod užarene žice pri A2 i hladne žice pri Ai ponavlja postupak sa Cm. Radi neznatne udaljenosti transformatora za visoke frekvencije jednog od drugoga i još više radi nazočnosti petlje, koja se stvara po provodnicima izmedju svakog sekundarnog svitka i pripadnog kondenzatora za udešavanje, može faktični naklon svitaka, koji služi za to, da se izbjegne magnetskom spoju, neznatno, ali ipak primjetljivo da se udalji od teoretske vrijednosti od jedno 55 stupnjeva. Stoga se ispravni naklon mora takodjer ustanoviti pokusima, od prilike slijedećim načinom:
Kod svih pod istim kutom postavljenih svitaka namjeste se Cm j Cna načinom, opisanim u gornjem stavku, za nulspoj! pri ćem se krugovi udese najprije za nisku’, a onda za visoku frekvenciju. Općenito biti će za obje frekvencije nadjeni položaji različiti jedan od drugoga, što pokazuje, da se priteže kapacitivni spoj, koji se mijenja s frekvencijom, da kompenzira jedan dio magnetskoga spoja. Kutovi svitaka mijenjaju se onda skupa, dok se ne nadje, da su položaji od Cm i Cm za obje skrajnje frekvencije jednaki.
Odredjenje ispravnog kuta svitaka treba obično za dani tip aparata za primanje provesti samo jedanput. Namještenje neu-tralizirajućih kapaciteta mora se ah kod svakog pojedinog aparata zasebice provesti.
Uporaba kratkih provodnica do rešetke, rastavljanje udešenih okrugova i umetanje sa zemljom spojenih vodiča, sve to služi za smanjenje naravnog kapacitivnog spoja izmedju Ta i T2 (fig. lc) na minimum. Nadalje treba dovodnica k anteni, kako je napomenuto, da bude na kraju aparata, koji je udaljeniji od okruga od T2 i ne smije se dopustili, da se sa zemljom ne spojeni vodiči protežu iz okoline od Ta do okoline od T2. Pomoću ovih mjera opreza dade se naravni kapacitivni spoj izmedju Ta i T2 praktično ukloniti, tako da nije potrebna neutralizacija.
Kada se telefon za primanje ukopča na treću kvaku J2, imati će krug anode i rešetke cijevi Ai jednaku naravnu frekvenciju, kada su transformatori Tai i Ta2 jednaki. Posljedicom toga bi bila tendencija, da nastane znatni natražni spoj niske frekvencije i to radi spajajućeg kapaciteta Cei izmedju anode i rešetke od Ai- Ovaj se spajajući kapacitet za nisku frekvenciju neutralizira po Cm, uz pretpostavu, da je
razmjer broja zavoja na transformatoru za nisku frekvenciju Ta2 jednak razmjeru zavoja od a b prema d e, i da je tako polariziran, kao što je maio prije navedeno; to će reći, da isti kondenzator služi za neutralizaciju kapacitivnih spojeva i kod visoke i kod niske frekvencije.
Sada ćemo da istražujemo ispravnu vrijednost delatnog razmjera ' sekundarnih svitaka a c prema primarnim svicima d e u transformatorima za pojačanje. (Pod „djelatnim razmjerom” razumijeva se onaj razmjer, koji bi dala jednaka medjusobna induktancija kod jednake sekundarne vlastite induktancije, kada spoj izmedju primarnog i sekundarnog svitka imade ko-elicijenat 1. Kada je spoj faktično manji od 1, mora se broj primarnih zavoja odnosno na broj sekundarnih zavoja primjerno povisiti).
Pojačanje za jedan stepen dano je formulom :
__	!J”gp
I Tgp + -2gs],2 + -4 [<'-cs — 1/cmLs]2
pri čem je faktor pojačanja termijonskoga ventila, kutna frekvencija, Cs, Ls, gs kapacitet, vlastita induktancija i konduktan-cija sekundarnoga kruga i gp koduktan-cija anodetermijonskoga ventila.
Kod resonancije reducira se gornja formula za pojačanje na:
l^gp
gp + t2gs
Maksimalna vrijednost njegova je
gp = -2gs
2)
3)
Budući da je kod resonance ulazna kon-duktanca transformatora jednaka "2gs, dade se potonji uvjet izraziti u formi, daje pojačanje kod resonance maksimalno, kada je razmjer zavoja transformatora uzet tako, da je ulazna konduktancija transformato-rova jednaka kondukanciji anode termijonskoga ventila. Kada se broj primarnih zavoja uzme ispod ove vrijednosti, onda pada pojačanje, ali ne tako brzo kod resonance kao kod drugih frekvencija. Na primjer ako se broj primarnih zavoja prema njihovoj vrijednosti za maksimalno reso-nantno pojačanje prepolovi, onda se i pojačanje za frekvencije, koje leže daleko od resonance raspolovi, a pojačanje kod resonance samo za 20°/o reducira. Rezultat je očita dobit obzirom na selektivnost, jer se^ smetajući signali srazmjerno mnogo više oslabljuju nego udešeni signali. Da se dakle dobije visoka selektivnost zajedno sa dobrim pojačanjem, treba razmjer zavoja uzeti tako, da ulazna konduktancija
T2gs bude nešto, ali ne znatno veća od anodne konduktancije gp.
Slijedeće vrijednosti jesu reprezentanti današnje prakse za radio-aparate za primanje:
[>■ = 8
to = 5 radians po mikrosekundi
Ls = 0.25 mi!lihenry
Cs=------1 =0.16 milimikrofarada
(«2 Ls
gs = 0.005wC = 0.004 milimho. (Ova vrijednost uključuje u sebi konduktanciju svitka Ls, onu kondenzatora Cs i onu okruga rešetke, koja se potonja može i zanemariti, kada se upotrebljava predna-petost rešetke n. pr. posredstvom baterije Bc (fig. 5a)
gp = 0.1 milimho.
Kada se uzima polovica optimalnog broja primarnih zavoja, onda je djelatni razmjer zavoja.
T = {/r_So _ iV_ojl = 10
F gs r 0.004	•
Pojačanje kod resonance jeste onda:
[J-Tgp	8 x 1 o x 0,1	_ .
gp + ^gs 0.110- x 0.004 “ U)-
Kod transformatora, prikazanog na fig. ld, daju slijedeći podaci konstante, koje se približuju navedenima u predjašnjim stavkama: sekundarni svitak: 60 zavoja od br. 24 A. W .G. dvostruko s pamukom opletene bakrene žice, nagusto položeni jedan na drugi, omotanih na cilindričnoj cijevi od 3 cola iz dobroga dielektričnoga materijala; primarni svitak: 8 zavoja jednake ili tanje žice, omotani oko cijevi od 2.75 cola i smješteni tako, da leže ispod odvojenog dijela sekundarnoga svitka.
Transformator Ta imade najbolje jednaki sekundarni svitak kao Ti i T2, ali njegov primarni svitak treba da imade više zavoja, naročito ako antena, koja će se upotrijebiti, imade neznatni kapacitet i maleni otpor. Kod znatnog prevodnog odnošaja kapacitet je i otpor antene ekvivalentan mnogo manjem otporu u sekundarnom okrugu.
Po mogućnosti što čvršće vezanje izmedju primarnog i sekundarnog svitka od Ta, Ti i Ta dopušta, da se primarni i sekundarni okrug svakoga od ovih transformatora pomoću sekundarnog transformatora udesi kao jedna jedinica.
Kod polariteta antena za Ta (fig. lc) imadu susjedni zavoji primarnog i sekundarnog svitka jednaki potencijal visoke frekvencije; usljed toga ne postoji dielek-
trično polje izmedju primarnog i sekundarnog svitka, kako je to slučaj kod Ti i Ta. Prema tome imade Ta manji naravni kapacitet nego Ti i Ta, koja imade tendenciju, da kompenzira kroz antenu pridošli kapacitet. Budući da su sva tri kondenzatora jednaka, pokazivati će sva tri kazala za udešavanje, kako se vidi na fig. lb, približno jednaki položaj, kada su sva tri kondenzalora udešena na koju stanovitu frekvenciju. To vrlo znatno olakšava postupak oko udešavanja aparata zn primanje.
Fig. 2, 3 i 4 prikazuju po kapacitetu C’c pokazani uredjaj za neutralizaciju kapa-citivnog spoja izmedju rešetke od Ai i rešetke od D, u slučajevima, gdje nije poželjno, da se takav kapacitivni spoj spriječi.
Kod fig. 2 izvadja se neutralizacija spoja po Cc pomoću pomoćnog svitka L/i ka-peciteta Cn. Svitak L' spojen je sa svitkom Lsa uz vezanje krajeva nejednakog polariteta. Broj zavoja ovih svitaka i kapacitet C’n uzeti su tako, da je djelatni razmjer broja zavoja od L' prema broju zavoja od Lsa jednak razmjeru spojenog kapaciteta C'c prema neutralizirajućem kapacitetu C'n (prema u američkom patentu br. 1,450.080 navedenom razmjeru). Potrebni neutralizirajući kapacitet C'n obično je, sve ako se kod L' uzima samo vrlo malo zavoja, tako malen, da se posve jednostavnim načinom dobiva kao naravni kapacitet izmedju žice W i uredjaja spojenog s rešetkom cijevi D, kada se žica postavi blizu do ovog uredjaja i njezin položaj namjesti tako, da nastane potrebni kapacitet.
Na fig. 3 postizava se neutralizacija spoja po kapacitetu C'c dodavanjem neu-tralizirajućeg spoja C'n izmedju anode cijevi Aa i rešetke cijevi Ai. Ovaj je kapacitet udešen tako da je razmjer broja zavoja primarnog svitka Lpa prema broju zavoja sekundarnog svitka Lsi jednak razmjeru spojnog kapaciteta C'c prema neutralizirajućem kapacitetu C'n. Kao kod fig. 2 kapacitet C'n shodno je naravni kapacitet izmedju žice W i uredjaja, spojenog s pripadnom rešetkom.
Krugovi struje kod fig. 2 i 3 dadu se jednakim načinom kao kod fig, 4 upotpuniti. Kod potonje slike postizava se neutralizacija spoja izazvanog po naravnom kapacitetu, koji je na fig. 2 i 3 označen sa C'c, sličnim uredjajem, kao što je uzet kod fig. 2 samo što je sada C'n spojen s ogrankom svitka Lsi, mjesto da je spojen s ogrankom rešetke Lsi. Usljed toga biva C'n u razmjeru cjelokupnoga broja zavoja Lsi prema broju zavoja, koji leže izmedju
ogranka i kraja niti, veći, te omogućuje izradbu C'n u obliku kondenzatora jednake izradbe kao Cm i Cm, što je shodno kod izradbe i kod udešenja.
U praksi odredjuje se prava vrijednost od C'n (fig. 2, 3 i 4) pokusima. Iza kakq su, kao što je prije opisano, Cm i Cni udešeni, ugrijii se obe cijevi za pojačanje Ai A2 i udese najbolji uvjeti za titranje, t.j. uzima se za krug antena najmanji dt-por i najveće napetosti za anodnu bateriju i sva tri kruga struje udese se najbrižnije za najveću moguću frekvenciju, dok se više ne da primijetiti titranje, a konačno ni regeneracija.
Općeniti uredjaj kod fig. 4 razlikuje se od onoga na fig. lc u stanovitim detaljima. Ne uporabljuje se princip reflexije; usljed toga potrebno je 5 termijonskih ventila’ mjesto 3 za isti broj stepena pojačanja visoke i niske frekvencije. Natražnj vodovi rešetke 1 i 2 neposredno su vezani s pri-padnim stezaljkama niti, usljed čega otpada potreba smještanja kondenzatora Cgi i Cgž prema fig. lc, a podjedno se sprijecava spoj, koji bi se inače mogao prouzočiti po natražnim strujama rešetke kod njihovog prolazka kroz impedanciju zajedničkih vodova. Kondenzatori Cpi i Cpi od fig. lc sjedinjeni su u jedan jedini kondenzator Cp (fig. 4), koji imade veliki kapacitet (najshodnije od 1/10 mikrofarada ili više), pa treba da bude pomoću kratkih žica ukopčan neposredno izmedju spojne točke obih spojnih žica anoda 3 i 4 i spojne točke obih spojnih žica niti 5 i 6. Svi ha velikog kapaciteta i kratkih vodova sastoji se u tom, da se može zanemariti impe-dancija ovog zajedničkog puta kroz Cp.
Na fig. lc primarni je svitak transformatora Ta rasta\ljen od sekundarnog svitka, tako da interferencija niske frekvencije, koja bi mogla nastati u krugu antene, ne dolazi u većoj mjeri do rešetke cijevi At i onda pojačana biva prenošena kroz Ai, Tai i Ai k telefonu za primanje. Budući da kod fig. 4 nije uporabljen princip refleksije, nije potrebno rastavljanje primarnog svitka od sekundarnoga kod Ta. Stoga se može uredjaj za auto-transformiranje shodno uporabiti, pri čem je antena spojena s ogrankom sekundarnoga svitka. Da se spriječi kapacitivni spoj od antene k zadnjim stepenima, obuhvaća ulaz antene sa zemljom spojena cijev od kovine ili
štit S.
Nit detektorcijevi D (fig. 4) regulira se po osobitom reostatu Rd, da se uzmogne upotrebljavati osjetljiva detektorcijev, koja iziskuje osobito brižnu regulaciju. Obje cijevi za pojačanje visoke frekvencije At i As reguliraju se po zajedničkom reostatu
Rfi2, koji služi za regulaciju mjere pojačanja i jakosti glasa aparata, koji govori. Ne preporučuje se regulacija jakosti glasa pomoću reostata na nit u cijevima za nisku frekvenciju, jer to lako vodi do iznakaženja. Stoga se u okruzima niti cijevi niskih frekvencija Aai i Aaa upotrcbljuju fiksni otpori Rai i Ra2. Natražni vodovi rešetke 7 i 8 spojeni su s negativnim krajevima ovih otpora, da rešetke dobijuju prednju napetost, usljed čega se umanjuju iznakaženja glasa, a pojačanje se poznatim načinom povećava.
_ Ako u termijonskom ventilu Aai, naročito, kada su tranformatori za niske frekvencije Tai i Ta2 jednaki jedan drugomu, nastupa primjetljiva regeneracija, može se uporabiti neutralizirajući kapacitet Cna. Hjegova prikladna vrijednost opredjeljuje se kao malo prije uvjetom, da razmjer zavoja transformatora Ta2 bude jednak razmjeru veznog kapaćiteta Cea prema neutra-lizirajućem kapacitetu Cna. Ova se vrijednost odredjuje najbolje pokusima, načinom opisanim za Cm i Cm.
Fig. 5a prikazuje radioaparat za primanje sa tri stepena pojačanja visoke frekvencije, jednim detektorom i dva stepena po-Jačanja niske frekvencije. Visoki stupanj pojačanja visoke frekvencije, koji se dade postići sa ova tri stepena, prouzrokuje, da ovakav aparat za primanje podlijegava lakše regenerativnim utjecajima i stoga se mora postupati s većim oprezom, nego kod drugih ukapčanja. Svi su stepeni jedan od drugoga zaštićeni sa potpuno zatvorenim odjelima od kovine. Akoprem su odjelci od kovine u prvom redu oprijedeljeni za elektrostsko zaštićenje, to oni služe i kao magnetski štitovi.
Metalne ploče, koje tvore stijene ovih odeljaka, treba da budu dosta debele i od svitaka dosta udaljene, da se gubitci po strujama vijavicama, naročito takovo te-cenje struja vijavica na minimum snizi, koje bi prouzrokovalo magnetski spoj iz-medju stepena. Potonji uvjet naročito traži da na spojnim mjestima odjeljaka bude svagdje dobar električni kontakt- Kada su ?^.lne p^oae razmjerno prema prodornoj dubljini struja vijayica dosta debele, onda
SUk-iU-°'i'’ k0)*-ma su smješteni svitci, nebitni. Inače se ovi kutovi moraju, kako 0P^sano> ustanoviti pokusima.
Mjesto da se jedan dio sekundarnog svitka upotrijebi kao pomoćni svitak, kako
u.?- . va ° Predjašniih nacrta, Upo-trebljuje se u svakom stepenu posebni po-moćni svitak Lm, Lm i!i Lm. Pomoćni se svitak dade s pripadnim primarnim svitkom Lpi, Lp2 ili Lps vrlo čvrsto spojiti tako, da se zavoji unakrštavaju, kako se
vidi na fig. 5b. Budući da onda nema potrebe za vrlo čvrsti spoj izmedju primarnog svitka i bilo kojega dijela sekundarnog svitka, mogu se svi svitci omotavati na istoj izolirajućoj cijevi, kako je prikazano na fig- 5b. Za niže frekvencije, gdje se umetnuti sekundarni svitak nadomešćuje sa svitkom sa više slojeva zavoja, mogu primarni i pomoćni svitci da imadu oblik pogače, kako se vidi na na fig. 5c, pa biti smješteni tik jedan do drugoga.' Kod ovog je namještenja tegotno osigurati poželjno vanredno čvrsti spoj izmedju Ln i Lp. Pronašlo se je ali, da, kada je spojni koeficijent izmedju Ln i sekundarnog svitka Lp jednak produktu iz spojnog koeficijenta izmedju Ln i Lp i spojnog koeficijenta izmedju Lp i Ls, spojni koeficijent izmedju Ln i Lp ne treba da bude ni približno jednak 1. To se dade postići tako, da se, kako se vidi iz fig. 5c, Lp smjesti izmedju Ln i Ls. Uvijek je ali najbolje, da se spoj izmedju Ln i Lp načiniti po mogućnosti blizu dd 1, jer što se većma približuje jedinici, to lakše će se postići netom navedeni razmjer izmedju spojnih koeficijenata.
Da se neutralizira naravni kapacitivni spoj cijevi za niske frekvencije Aai i Aa2, upotrebljuju se neutralizirajući kondenzatori Cnai i Cna2, koji su ukopčani, kako je vidljivo na fig. 4 američkoga patenta br. 1,489.228. Ovaj način ukapčanja potreban je barem za Cna2, jer aparat za glasni govor L S općenito ne će biti pro-vidjen pomoćnim svitkom, koje je potreban kod načina neutralizacije, prikazanog nn fig. 4, gdje je neutralizirajući kondenzator Cna ukopčan izmedju rešetke i pomoćnog svitka, spojenog sa svitkom u okrugu anode.
Kod fig. 5a predvidjeni su slijedeći ure-djaji, da se struje visoke frekvencije podržavaju u razdijeljenim odjelcima i time zapriječi tečenje kroz zajedničke impedan-cije, što bi moglo dovesti do spoja stepe-nova. Sa svakom natražno-provodnom žicom rešetke ukopčana je u seriji jedna impedancija Rgi, Rga, Rg« ili Rgd, a izmedju natražno-provedene žice rešetke i metalnoga odjeljka (s kojim je nit neposredno spojena) ukopčan je kondenzator Cgi, Cg2, Cgs ili Cgd. Jednako je u svakom okrugu anode ukopčana jedna impedancija Rpi Rp2, Rps ili primarni svitak od Tai, a izmedju natražno-provodne žice anode i metalnoga odjelka ukopčan je kondenzator Cpi, Cp2, Cp^ ili Cpd Konačno leži izmedju svake žice žarnice, koja nije spojena neposredno s metalnim odjeljkom, u seriji svitak induktancije Lfi, Lf2, Lfs ili Lfd, koja imade dostatno niski
otpor za istosmjernu struju, tako da se ne potroši piimjetljivi dio napetosti baterije Bai, koja ali poseduje prilično visoku re-aktanciju visoke frekvencije. Teoretski trebalo bi, da impedancije u okrugu rešetke i anode budu induktivne, praktično to ali nije potrebno. Za okruge rešetke shodan je neinduktivni otpor u redu veličine od jednoga megohma. Za okruge anode shodan je neinduktivni otpor u redu veličine od 1000 ohma. Kapaciteti Cgi, Cga. Cg«, Cgd, Cpi, 2p2, Cps i C’pd mogu da budu u redu veličine od Vioo mikrofarada ili veće. Uporaba otpora natražno-provodne žice rešetke Rg omogućuje poprednu napetost po bateriji Bc sa iz toga slijedećim sniženjem konduktacije rešetke i odgovarajućim povišenjem pojačanja visoke frekvencije iznad onoga, koji se dade postići kod predjašnjih slika. Impedancija Zpd u okrugu anode detektorcijev imade dvije funkcije: 1. imade ona srazmjerno visoki otpor za istosmjernu struju, da time anodni potentijal za istosmjernu struju detektor-cijevi D snizi na primjerenu mžu vijednost od one, koja se uzima za cijevi pojačala;
2.	imade srazmjerno visoku impedanciju niske frekvencije, da se prisili anodna struja niske frekvencije, da struji kroz kondenzatora Cpd (koji treba da poseduje visoki kapacitet od po prilici jednog mikrofarada), a ne kroz baterije, gdje bi mogla sa okruzima cijevi Aai i Aaa izazvati znatni spoj niske frekvencije.
Mjesto da se uporabi impedancija Zpd, može se za detektorcijev upotrijebiti posebna anodna baterija.
Kod ukapčanja prema fig. 5a zbiva se regulacija jakosti glasa u aparatu, koji glasno govori, preinakom spoja izmedju svitka antene Lpa i pripadnog sekundarnog svitka Lsa. Kondenzator rešetke i odvod od rešetke kod predjašnjih ukapčanja ispušteni su kao varijanta valovite detekcije. Detekcija uporabom odvoda rešetke i kondenzatora rešetke za slabe je signale redovito osjetljivija, ali za jake signale manje osjetljiva. U krugovima sa srazmjerno visokim induktancijama za ude-šenje i srazmjerno niskim kapacitetima za udešenje može kod kondenzatora rešetke i odvoda rešetke detekcija da bude i za slabe signale manja.
Fig. 6 i 7 prikazuju dvije izvedbe radioaparata za primanje, opredijeljenog za niže frekvencije od predjašnjih uz uporabu svi-taka, kako su prikazani na fig. 5c. Niže frekvencije čine, da je problem elektromagnetskoga spoja usljed struja vijavica nešto teži, jer je prodorna dubljina struja vijavica u stijene odjelaka veća. Stoga se za svaki stepen uzimaju rastavljeni me-
talni odjelci. akoprem su medsobom spojeni s metalnom pločom (fig. 6).
Ovi su receptori opredijeljeni za pogon relaisa, čiji način rada odgovara impulzima radio-telegrafskoga sistema. Otpori Rg i Rp na fig. 5a s pripadnim kapacitetima Cp i Cg iskorišćivani su za to, da se dobije pojačanje niske frekvencije u dva stepena po principu refleksije uz uporabu spoja otpora. Otpor Rg može. kao gore, da imade veličinu jednoga megohma, a otpor Rp treba da bude jednak višekratnom otporu anode termijonskoga ventila, da dade odgovarajuće pojačanje pomoću spoja otpora. Kapaciteti Cg i Cp odabrani su tako, da konstanta vremena po Cg i Rg tvorenog okruga bude nešto manja od trajanja jednog signalnog impulza i da konstanta vremena, okruga, koji sadrži Cp (ili Cpd plus Cpd) i Rp u paralelnom uklopu s otporom anode termionskoga ventila, imade veličinu od jedne desetine trajanja jednog signalnog impulza. Rezultat toga jeste, da se interferirajući impulzi, koji nastaju naročito usljed atmosferskih smetnja, pa mogu biti kratkoga trajanja, većim dijelom uklone prije nego što stignu do relaisa. Paralelno s relaisom uklopljeni kapacitet Cr odmjeren je tako, da tom krugu dade konstantu vremena slične veličine, a za istu svrhu.
Intenzitet djelovanja relaisa regulira se po ogranku, smještenom na svitku antene. To je različita forma izradbe od one, gdje se uporabljuje reostat od niti Rfi2 na fig. 4 ili od one, gdje se uporabljuje variabilni spoj izmedju Lpa i Lsa na fig. 5a.
Otpor Rs, akoprem to nije bitno, imade funkciju, da zapriječi, da ne bi potencijal rešetke cijevi Ar u kojem času postao primljetivo pozitivan i da time ograniči porast anodne struje na vrijednost, koja je prikladna za pogon relaisa. To daje jednoličnije djelovanje relaisa kod signala promjenljivog intenziteta. Vrijednost od Rs može da bude 5 megohma.
Razne rešetke kod fig. 6 i 7 iziskuju razne mjere poprednih napetosti, što se prema fig. 6 postizava uporabom s ograncima providjene baterije Bc.
Uredjaj prema fig. 7 razlikuje se od onoga prema fig. 6 u toliko, da su niti uklopljene uzastopce u takovom poredku, da se najprikladnije popredne napetosti rešetku za svaku cijev mogu dobiti spojem natražnih provodnica rešetki s okrugom struje niti. Kod ove slike upofrebljen je kondenzator Ca za zemni spoj baterije za struje visoke frekvencije; jer bez njega bi struja visoke frekvencije tekla iz antene k baterijama, a odanle kroz reaktanciju okruga niti k zemlji, te bi pritom izazvala spoj izmdju stepena. Tim, da se kapacitet
Ca načini dostatno velik (jedan mikrofa-rad), dovedene su baterije približno na potential zemlje za visoke frekvencije i sve se točke niti podržavaju na tom potencijalu, usled čega se sprječavaju ova-kovi učinci spojeva.
Na fig. 8 prikazan je radio-receptor sa dvije cijevi, kod kojega cijev Ai služi kao pojačalo i za struje visoke i za struje niske frekvencije. Pri tom se neutralizacija izvadja po naravnom kapacitetu Cn, koji postoji izmedju uredjaja, spojeni s obim rešetkama. Ovaj naravni kapacitet može lako da se dobije prevelik tim, što su oba varijabilna kondenzatora smještena tesno jedan do drugoga. Sa zemljom spojeni metalni štit, S, koji se dade regulirati, može se onda umetnuti izmedju ova dva kondenzatora i pomicati dotle, dok se ne postigne neutralizacija. Ovaj način neutralizacije može da bude u stanovitim slučajevima svrsishodan, ali nije tako idealan, kao prije opisani, s razloga, jer se po željni čvrsti spoj izmedju svitaka Lpi i Lsi ne da lako postići, a da se ti svitci ne smjeste tako, da bi prouzrokovali relativno veliki naravni kapacitet i dielek-trične gubitke.
Na fig. 9 prikazan je radio-receptor sa dvije cijevi, kod kojega je detektor-cijev usled udešenja kruga anode sa variabil-nom konduktancom L učinjena regenera-tivnom. Ovakova je sprava prikladna za radio-primanje nemoduliranih kontinuiranih telegrafskih signala po Heterodyne-postupku Njena je prednost pred običnim regenera-tiv-receptorima u tom, da se po detektor-cijevi prouzrokovano titranje antene ne priopćuje tamo, gdje bi prouzrokovalo smetnje. Ovo se lokaliziranje titraja postizava spriječenjem spojeva izmedju kruga rešetke i anode termijonskoga ventila Ar, osobito pomoću neutralizirajućeg kondenzatora Cn, kako je prije protumačeno.
Fig. 10 prikazuje radio-receptora, koji se upotrebljuje u jednakim prilikama, kao onaj na fig. 4 kod kojega se ali i u cijevima visoke frekvencije i u cijevima niske frekvencije uzima način neutralizacije, prikazan na fig. 1 američkoga patenta br. 1,489.228, dok sva predhodna uklapanja za cijevi visoke frekvencije pokazuju formu neutalizacije, kako je prikazana na fig. 2 rečenoga patenta. Uklop od Cm i Cna prema fig. 10 općenito nije tako poželjan, jer bi za idealne prilike primarni i sekundarni svici transformatora Ta i Ti iziskivali vrlo čvrsti spoj, koja bi dovadjao do naravnog kapaciteta i do dielekt-ričnih gubitaka. Do potrebe može se izmedju okruga od Ta i T2 umetnuti ne-
utralizacija uporabom jednoga od tri uredjaja, prikazanih na fi. 2, .3 i 4.
Patentni zahtevi:
1.	Pojačanje za visoke frekvencije s ter-mijonskim ventilom za jednostavno ili pojačanje u stepenima, naznačeno tim, daje predvidjeni uredjaj za udešavanje barem jednoga od krugova ventila i da su predvidjeni uredjaji za više ili manje savršeno uklonjenje nepoželjnog spoja visoke frekvencije izmedju ovih okrugova.
2.	Pojačanje za visoke frekvencije prema zahtjevu 1, naznačeno uredjajem za više ili manje savršenu neutralizaciju svakog nepoželjnog kapacitivnog spoja i posebnim uredjajima za manje ili više savršeno uklonjenje svakog nepoželjnog magnetskog spoja izmedju obih okruga.
3.	Sistem pojačanja prema zahtjevu 1 i 2. naznačen po svitku za induktancije, uklopljenom u jednom ili u oba okruga termijonskoga ventila, po kapacitetu za stvaranje neposrednoga puta niske ime-dancije za struju visoke frekvencije od ovoga svitka ili ovih svitka do niti, po baterijama za vodjenje pogonskih potencijala k ventilima i po jednoj impedanciji u jednom ili više okruga baterija, da se spriječi tečenje struje visoke frekvencije k baterijama.
4.	Sistem pojačanja prema zahtevu 3, naznačen tim, da je svitak za induktancije primarni svitak umetnutog transformatora, koji je izmedju krajeva svoga sekundarnoga svitka providjen ogrankom, i da je u spoju od rešetke predidućega ventila do odvojnog mjesta ogranka uklopljen kapacitet radi neutralizacije kapacitivnog spoja izmedju rešetke i anode toga ventila.
5.	Sistem pojačanja prema zahtjevu 4, naznačen tim, da umetnuti transformator sadrži s ogrankom providjeni, u jednom sloju omotani sekundarni svitak i da u jednom sloju omotani primarni svitak leži tik do onih zavoja sekundarnog svitka, koji se nalaze izmedju ogranka i okrajka niskog potencijala ovog sekundarnor svitka i da izravni put niske impedancije vodi od anode do jednoga kraja i izravni put niske impedansije od drugoga kraja primarnoga svitka do niti, pri čem je koeficijent spoja izmedju okruga anode i spomenutih zavoja sekundarnoga svitka u bistvu jednak 1 i da je izmedju ogranka i rešetke ventila uklopljen neutralizirajući kapacitet.
6.	Udešljivo pojačalo za visoke frekvencije s termijonskim ventilom i pripadnim ulaznim transformatorom, naznačeno tim, da je ulazna konduktanca kod resonance
znatno veća, nego anodna konduktanca ventila.
7.	Uporaba pojačala za visoke frekvencije prema zahtjevu 6 za sistem pojačanja u više stepena, pri čem svaki stepen dobiva termijonski ventil i transformatora, od kojega je barem jedan svitak uklopljen u anodni krug ventila.
8.	Uporaba uredjaja prema zahtjevu 6 i 7 za sisteme pojačanja, koji sadrže u svakom stepenu variabilnog kondenzatora, pri čem primarni i sekundarni svitak transformatora vežu izlazni okrug jednoga ventila s ulaznim okrugom slijedećeg ventila i ovi se svitci udešavaju skupa po jednom od kondenzatora.
9.	Uredjaj prema zahtjevima 6, 7 ili 8, naznačen tim, da su svitci transformatora medjusobno čvrsto spojeni i tako izradjeni, da se zbiva transformiranje prema gore.
10.	Pojačalo za visoke frekvencije s ter-mijonskim ventilom i sa transformatorom prema gore, uklopljenim na izlaznoj strani, pri čem je djelatni razmjer zavoja kod re-sonancije znatno veći od drugog korjena razmjera anodne konduktance ventila prema konduktanci sekundarnog okruga ovoga transformatora.
H. Radio-receptor s ventilom za pojačanje, detektorom, ulaznim i izlaznim okrugom, naznačen tim, da je izlazni okrug ventila za pojačanje električno vezan s ulaznim okrugom detektora, a izlazni okrug detektora vezan s ulaznim okrugom ventila za pojačanje, usljed čega se struje niske frekvencije vode od izlaznog okruga detektora u izlazni okrug ventila za pojačanje i gdje je svaki nepoželjni kapaci-tivni spoj izmedju ulaznog i izlaznog okruga ovoga ventila neutraliziran.
11.	Redio-receptor	prema	zahtevu	11,
naznačen po kondenzatoru za neutralizaciju	nepoželjnog kapacitivnog spoja	iz-
medju ulaznog i izlaznog okruga ventila za pojačanje kako kod niske, tako i kod visoke frekvencije.
13.	Radio receptor	prema	zahtjevu	11
ili 12, naznačen po baterijama za ventile i uredjaje za spriječenje, da struje visoke, frekvencije teku do baterija.
14,	Radio-receptor	prema	zahtjevu	11,
12 ili 13, naznačen tim, da se kako za visoku, tako za nisku frekvenciju djelatni ventil za pojačanje može smjestiti u velikoj i u maloj udaljenosti od detektora.
H
•	. ' :nis	•	' L •	1! V :r:
f.,	k: :C I fi'":	' ' ^
■ -
-r:b	k /:	is-Jic:	^ -
.
C l: ■.
;


• .
■
,
.