RADIOLOGIA IUGOSLAVICA Anno 7 Septembar -Deeembar 1973 Fase. 3-4 PROPRIE'fARIUS IDEMQUE EDITOR: SOCIETAS RADIOLOGIAE ET MEDICINAE NUCLEARIS INVESTIGANDAE SOCIALISTICAE FOEDERATIVAE REI PUBLICAE IUGOSLA VIAE BEOGRAD REDACTOR PRINCIPALIS: M. MAGARAŠEVIC Radio!. Iugosl. UDK 615.849 (05) (497.1) lodamide® BRACCO Najnovije i najbolje podnošljivo kontrastno sretstvo za angiografiju i intravenoznu pielografiju IODAMIDE-lnfusija metilglukaminska so jodarriida za i. v. infuzionu urografiju IODAMIDE 300 metilglukaminska so jodamida za i. v. urografiju i angiografiju IODAMIDE 380 metilglukaminska i natrijeva so jodamida za angiografiju i i. v. urografiju e BRACCO INDUSTRIA CHIMICA S. p. A. MILANO ( ITALIA) o ­ o :C m s: ­ m (/) n < II) II) ::::: n m C.. C.. :C :C en o o o o Q) ­ C. C. < :s :s -C rn o -¦ C C -C -C 7' ... ... rn CJ Q) Q) >< ® Cl.. C, C, o o .... N< Cl.. :s :s .­ o o ® ® --"S. o o :::J" -­ o .... (1) Cl.. w .fU CJ :s :s ® .... rn Cl.. 3 .-+ ::::l 7' ::::l ® (1) C: o o 1 o o .... CY o ::::l rn ::::l 1 -N Cl.. .-+ CJ o o "O (O .... w o (1) CJ C') "O rn Cl.. N ::::l ::::l . en 01 (1) ::::l (1) ..... CJ rn (O --o ""'l 7' o C o < :::J" rn ::::i o o (1) o < -=: ..=: (O rn - 7' .... o o o < C" .,::i.. . Cl.. .... ""'l .,::i.. .... (D ::::l o o (1) ..... .fU 7' 0) .-+ ::::l o -1 .... C o o ::::l ::::l rn CJ o CJ rn 3 rn .-+ .... C 7' CJ 1\) "O ::::l .... .... -o rn o o (1) CJ .-+ CX> ::::l .-+ rn ::::l (O .... .-+ < o rn o o < rn (O o rn (O ro 7' .... ::::l .... Cl.. .... CJ C o CJ rn -+, N 3 -+, < N CJ o o C CJ ::::l -C RADIOLOGIA JUGO SLAVICA PROPRIETARIUS IDEMQUE EDITOR: SOCIETAS RADIOLOGIAE ET MEDICINAE NUCLEARIS INVESTIGANDAE SOCIALISTICAE FOEDERATIV AE REI PUBLICAE IUGOSLA VIAE BEOGRAD ANNO 7 SEPTEMBAR ZBORNIK RADOVA ·DECEMBAR FASC. 3-4 1973 Colegium Redactorum M. BašicS, Zagreb -B. Bošnjakovic, Beograd -M. Curcic, Beograd -M. Declic Novi Sad -V. Gvozdanovic, Zagreb -S. Hernja, Ljubljana -B. Mark, Zagreb -N. Martincic, Zagreb -Z. Merkaš, Beograd -J. Novak, Skopje -F. Petrov­cic, Zagreb B. Ravnihar, Ljubljana -M. Smokvina, Zagreb -M. Špoljar, Zagreb -D. Tevcev, Skopje -B. Varl, Ljubljana Redactor principalis M. Magaraševic, Beograd Redactores T. Benulic, Ljubljana -I. Obrez, Ljubljana -S. Plesnicar, Ljubljana -P. Soklic, Ljubljana -J. Škrk, Ljubljana -L. Tabor, Ljubljana Radiol. Iugosl. UDK 615.849 (05) (497.1) Lektor za srpskohrvats1ki jez,ik: Stepan NINKOVIC, Ljubljana Univerzalna decimaina klasifikaoija: prof. Sonja GOREC, Ljubljana 1 Tajnica redakcije: MLlica HARISCH, Ljubljana Izdavanje ovog broja casopisa po.tpomogle su sledece us,tanove, instituti, zavodi, bolniice, preduzeca i orga:iizaaije: BOSNALIJEK, Sarajevo BRACCO INDUSTRIA CHEMIV A, Milano CILAG-CHEMIE, Schaffhausen FERIMPORT, Zagreb u ,zastupst,vu fiirme KOCH & STERZEL, ESSEN FOTOKEMIKA, Zagreb INTERIMPEX, S.rn;pje -kao zastupnik finme WEB FILMFABRIK WOLFEN KEMOFARMACIJA, Ljubljana KBMOSERVJS-FOTOMATERIAL, Lj,tubljana 1 KRKA, Novo mesto LEK, Ljubljana ONKOLOšKI INšTITUT, Ljubldana PHI'LIPS, Btndhoven RAZISKOVALNA SKUPNOST SLOVENIJE, Sklad Borisa Kidnica, Ljubljana 1 (zajed.no za osta11m istrnžiiivaokiim zajednicama SFRJ) SCHERING A. G., Berilin UNIVERZAL, Beograd -kao zasturpnik Kombinata VEB PENTACON DRESDEN TRGOVSKO PODJETJE NA DEBELO IN UVOZ SANO LABOR LJUBLJANA, CIGALETOVA 9 Telefon: 317 535, 311 540, 311 260 nudi: 8 MEDICINSKE IN LABORATORIJSKE APARATE INSTRUMENTE OPREMO e RENTGEN APARATE IN PRIBOR 9 ELEKTROMEDICINSKE APARATE IN OPREMO ZA FIZIOTERAPIJO 8 OBVEZILNI MATERIAL 8 BOLNIŠKO OPREMO IN TIPIZIRAN TEKSTIL ft LABORATORIJSKO STEKLO KONTR AST NA SRE DSTV A OD SCHERI NGA POJA M U CITAVOM SVETU za oralnu holecistangiografiju BIL OPTIN ampule i gotov pribor za infuziju za intravenoznu urografiju UR OVI SON za sve vrste angiografija: niska viskoznost kod visokog sadržaja joda NOV O: cista metilglukaminska so diatrizoata za bolju podnošljivost kod angiografija AN G I O G RA F I N za prikaz gastro-intestinalnog trakta oralnim putem ili pomocu klizme GASTROGRAFI N za histerosalpingografiju, fistulografiju i za prikaz šupljina ENDOGRAFIN i vec poznati preparati BILIGRAFIN i UROGRAF IN Za pojedinosti kao što su sastav preparata, tehnika pregleda, kontra­indikacije i doziranje stoje na raspoloženju naši prospekti. SCHERING AG BERLIN-BERGKAMEN SADRžAJ RENDGENSKA DIJAGNOSTIKA U GINEKOLOGIJI I AKUšERSTVU Mogucnost rendgenske dijagnostike u ginekologiji i akušerstvu (Mladenovic, D., R. Grcic i A. Mar­kovic) . . . . . . . . . . . . . 209 Dijagnosticki znacaj intravazaciie kontrasta kod hi_ slerosalpingografije (Novak, J., D. Tevcev, D. Dimicevski, D. Aleksovski i A. Atanasov) 213 Uporaba HSG kot sr.dstva za izbolišan.ie usoešnosti intrauterine kontracepcije (Borko, E., R. Brez­nik, Z. Kokoš in F. Teršelj) . . 219 Terapeutski efekti histerosalpingografije u lijeccnju steriliteta (Mates, L. i M. Kekic) . . . 225 Kolpocistorektografija u dijagnostici genitalnih pro­lapsa i stress inkontinencije urina (Dimicevski, D., M. Lazarevski, J. Novak, A. Lazarov i M. šahpazov) . . . . . . . . . . . . . 233 Rendgenska dijagnostika insuficijcncije unutrašnjcg ušca matericc kao uzroka habitualnih pobacaja i prcvremcnih pobacaja (Mladenovic, D., R. Grcic, A. Markovic i R. Jovanovic) . . 241 Ucestalost zaceca u žena sa rendgenološki ustanov­ljenom obostranom opturacijom jajovoda (Mar­janov, D. i M. Grcic) . . . . . 243 Angiografija ginekoloških tumora (Tcvcev, D., I. Di-mitrov, A. Ivanov i I. Dimcev) 247 Limfografija kod ginekoloških tumora (Tevcev, D., A. Ivanov, J. Dimitrov i l. Dimcev) 253 Rendgenska dijagnostika povrede simfize u toku po­rodjaja (Grgic, R., G. Papic, A. Markovic i V. Paljic) . . . . . . . . . . . . . . . 261 Rendgenska dijagnoza intrauterine smrti fetusa (Grgic, R., A. Markovic i V. Nikodijevic) .. 265 RADIOLOšKA ZAšTITA !zloženost stanovništva medicinskim izvorima joni­ zujuceg zracenja (Jokic, J.) . . . . . . 269 Rezultati mjerenja izloženosti bolesnika pri rendgen­dijagnostickim metodama (Petrovic, P., I. cižek, S. Oberhofer, Z. Zubac, K. Kampni i Z. Ja­kobovic) . 275 Promjena u krvnoj slici osoba profesionalno ekspo­ niranih ionizirajuCen1 zraCenju i ocjena njihove profesionalne radne sposobnosti (canic, Z.,) 281 Problemi zaštite kriticnih organa kod teleradiote­rapije Co-60 (Stefanov, A., K. Velkov i M. Evti­movski) . . . . . . . . . . . 285 Posebna prava radnika koji rade sa izvorima joni­zujucih zracenja (Veljkovic, T. i S. Mitrovic) 289 Zaštila od zracenja u duhu ustavnih promena (Velj­kovic, T. i S. Mitrovic) . . . . . . . . 295 Organizacija službe zaštite od zracenja u kompleks­nom rešavanju problematike zivotne sredine (Veljkovic, T. i S. Mitrovic) . . . . . . 299 TABLE OF CONTENTS X-RAY DIAGNOSIS IN GYNECOLOGY AND OBSTETRICS Possibilities of X-ray Diagnosis in Gynecology and Obsletrics (Mladenovic, D., R. Grcic and A. Markovic) . . . . . . . . . . . . . 209 The Diagnostic Significancc of Intravasation of Con_ trast Media in Hysterosalpingography (Novak, J., D. Tevcev, D. Dimcevski, D. Aleksovski and A.Atanasov) . . . . . . . . . . . . 213 The Use of Hysterosalpingography for the Inmpro­vement of Intrauterine Contraception (Borko, E., R. Breznik, Z. Kokoš and F. Tercelj) . 219 The Therapeutic Effect of Hysterosalpingography in the Treatment of Sterility (Mates, I. and K. Kekic) ............... 225 Colpocystorectography in thc Diagnosis of Genital Prolapse and Stress-incontinency (Dimicevski. D., J. Novak, A. Lazarov and M. šahpazov) . . 233 X-ray Diagnosis of Insufficicncy of the Interna! Uterine Orifice as a Cause of Habitual and Pre­mature Abortion (Mladenovic, D., R. Grcic, A. Maerkovic and R. Jovanovic) . . . . . . 241 The Incidence of Conception in Women with Radio­logicaly Verified Bilateral Tubar Obturation (Marjanov, D. and M. Grcic) . . . . 243 Angiography in Gynecological Tumors (Tevcev, D., I. Dimitrov, A. Ivanov and I. Dimcev) . . 247 Lymphangiography in Gyneco!ogical Tumors (Tevcev, D., A. Ivanov, J. Dimitrov and I. Dimcev) . 253 Radiological Diagnosis of Intrapartal Lesions of the Symphisis (Grgic, R., G. Papic, A. Markovic and V. Paljic) . . . . . . . . . . 261 X-ray Diagnosis of the Intrauterine Dead of Fetus (Grgic, R., A. Markovic and V. Nikodijevic) 265 RADIATION PROTECTION Thc Exposure of Population to the Medica! Sources of Ionizing Radiation (Jokic, J.) . . . . 269 The Exposure of Patients in Radiological Diagnostic Procedures: Results of Measurements (Petrovic, F., I. cižek, S. Oberdorfer, Z. Zubac, K. Kemp­ni and Z. Jakobovic) . . . . . . . . . 275 Blood Changes in Population Profcssionaly Exposed to Ionizing Radiation; Evalution of the Working Capabi!ity (canic, Z.) . . . . . . . . 281 The Problems of Protection of the Critical Organs in Teleradioterapy Co-60 (Stefanov, A., K. Velkov and M. Evtimovski) . . . . . . . . . 285 The Special Rights of Personel Exposed to the So­urces of Ionizing Radiation (Veljkovic, T. and S. Mitrovic) . . . . . . . . . . . . 289 The Radiation Protection in the Light of Recent Changes of the Constilution Laws (Veljkovic, T. and S. Mitrovic) . . . . . . ' . . . . . 295 The Organisation of the Radiation Protection Ser­vice as a Part of Environmental Protection (Veli­kovic, T. and S. Mitrovic) ... .... 299 Preispitivanje tocnosti odredjivanja apsorbirane doze zracenja kod telekobaltne terapije (Stipcic, N.) .............• 305 Splošne ionizacione komore za mjerenje dijagnostic­kih integralnih doza (Jakobovic, Z., K. Kempni, i F. Petrovcic) . . . . . . . . . 309 Nova metoda odredjivanja integralne doze pri dija­gnostickim radiološkim pregledima (Kempni, K., Z. Jakobovic i F. Petrovcic) . . . . . . 315 Stavovi, zakljucci i perporuke jugoslovenskog društva za zaštitu od zracenja o problemima regulisanja zaštite od jonizujucih zracenja (Mitrovic, S.) 322 Ob petdesetletnici Inštituta za rentgenologijo v Ljubljani (Tabor L.) . . . . 326 35 let Onkološkega inštituta v Ljubljani ( škrk J., T. Benulic) . . . . 328 Deset let dela in uspehov jugoslovanskega dru­štva za zašcito pred sevanji (1963-1973) (Benulic T.) . . . . . . . . 331 Sedmo srecanje radiologov treh dežel (Tabor L.) 331 Recenzije knjig 332 Obavijesti 340 Reevaluation of the Accuracy of Determination of the Absorbed Dose of Radiation in Telecobalt Therapy (Stipcic, N.) . . . . . . 305 Ionizing Chambers for the Determination of Diagno­stic Integral Doses (Jakobovic, Z., K. Kempni and F. Petrovcic) . . . . . . . . . . 309 A New Method od Determination of the Integral Dose in Radiological Diagnostic Procedures (Kempni, K., Z. Jakobovic and F. Petrovcic) 315 Standpoints, Conculsions and Recommendations of the Yugoslav Society for Radiation Protection, Concerning the Legislative Problems of Pro­tection Against Ionizing, Radiation (Mitrovic S.) . . . . . . . . . 322 Fiftieth annivers,iry of the Institute of Radiology, Ljubljana (Tabor L.) 326 Thirty-fifth anniversary of the Institute of Onco­logy, Ljubljana (škrk J., T. Benulic) 328 Ten years of activity of the Yugoslav association for Radiation Protection (1963-1973) (Benu­lic T.) . . . . . . 331 The seventh meeting of Radiolo:;i:ts of the thrce countries (Tabor L.) . . . . . . . . . 331 Book reviews Announcements HOLEVID -trijodno kontrastno sredstvo za p e r o r a 1 n u holecistografiju i holangiografiju OPREMA: tabl. . KRKA -tovarna farmacevtskih In kemicnih Izdelkov -Novo mesto ampule 60% in 75% trijod no kontrastno sredstvo za parenteralno uporabo KRKA K R K A -tovarna farmacevtskih in kemicnih izdelkov NOVO MESTO :.a";.Jl_. ... .. !.• - .!.!.!a!.,.-• ,_._.J!Jf'_._.,. ..--.,,..--._ .. ' ·. '!,../.,,l!j(jl! ···=·······=·····················································································.·..'$;.·.· .. .. c.e;,..-.o.• .. •·•·•..:.:..:.::......:«.«:8!..:::..K«..<...«-!!:!':--..:" .. •. . . •.•···. '!,.:,::;,•.:_.,• ... •il!_·• .•..-;,.Q - .... . - 1 7 GINEKOLOšKO-AKUšERSKA BOLNICA U BEOGRADU NASTAVNA BAZA MEDICINSKOG FAKULTETA U BEOGRADU MOGUcNOSTI RENDGENSKE DIJAGNOSTIKE U GINEKOLOGIJI I AKUšERSTVU Mladenovic D., R. Grgic i A. Markovic Sadržaj. Jako su primenom ultrazvuka u ginekološko-akušerskoj dijag­nostici indikaciona podrucja za rendgensku dijagnostiku sužena, rend­genska dijagnostika ima svoje odredjeno mesto i znacaj u ginekologiji i akušerstvu. Autori nabrajaju sve indikacije za rendgensku dijagnostiku u ginekolo­giji i akušerstvu i kriticki se osvrcu na dijagnosticku vrednost pojedinih. UDK 618-073.75(497.l) Deskriptori: ginekologija, akušerstvo, rendgen diagnostika, indikacije, cliagnosticka vrednost. Radiol. Iugosl., 7; 209-210, 1973 J Usavršavanjem rendgen-tehnike, prona­laženjem i upotrebom kontrastnih sred­stava, dobrim upoznavanjem patofiziolo­gije, rendgen-dijagnostika u ginekologiji i akušerstvu dobila je širok znacaj, narocita u petoj i šestoj deceniji 20. veka, tako da danas u ginekologiji i akušerstvu raspola­žemo velikim brojem rutinskih metoda. Ultrazvuk se u telmici poceo upotreb­ljavati vec pocetkom ovoga veka, dok je u medicini upotrebljen tek l 942. godine. U porodiljstvu i ginekologiji upotrebljen je 1958. godine, od strane Donalda i sarad­nika, a kasnije i Kratochwila, 1964. go­dine. Poclrucje za rendgensku dijagnostiku je suženo, ali i pored toga renclgenska clijag­nostika ima svoje oclrecljeno mesto i zna­caj u ginekologiji i akušerstvu. S druge strane, visoka cena i nemogucnost pose­dovanja aparata ultrazvuka u manjim ustanovama ucinila je da je rendgenska dijagnostika zadržala svoje mesto u jedno­stavnim uslovima, i pored velikih nedosta­taka (subjektivni uticaj u interpretaciji rendgenografije, nepreciznost pojedinih rendgenskih znakova i nalaza i dr.). Kao osnov za uvodjenje radiodijagno­stike u akušerstvu poslužila je cinjenica da se na nativnom rendgenskom snimku jasno vidi skelet fetusa. Rendgenska dijagnostika u pocetku je služila samo u cilju utvrcljivanja truclnoce, položaja fetusa i višestruke trudnoce. Utvrdjivanje truclnoce pre petog meseca je nepouzdano, te je dijagnoza sigurnija ukoliko je truclnoca starija. Utvrcljivanje položaja fetusa i eventualne višestruke trudnoce je vrlo prosto i jednostavno. Zre­lost, odnosno starost fetusa, prenesenost trudnoce, malformacije fetusa, dimenzije fetusa i karlice, kao i placentografija nisu 210 Mladcnovic, D., R. Grgic i A. Markovic uvek pouzdani i prcdstavljaju samo rela­tivnu vrednost. Ultrazvuk i izvesne druge dijagnosticke metode su u ovim slucaje­vima od mnogo veceg i odredjenijeg zna­caja. Rendgenska dijagnoza intrauterine smr­ti fetusa je jednostavna ali relativno po­uzdana metoda. Klasicne metode dijagno­stike intrauterine smrti fetusa, auskulta­cija i palpacija su vrlo oskudne i ograni­cene. Savremene metode i aparature ul­trazvuka i monitori vrlo su skupi i nepri­stupacni svakom, zato ce rendgenski sni­mak u jednostavnim uslovima biti od po­moci uz napomenu da je vecina rendgen­skih znakova sigurna ili verovatna samo pre pocetka porodjajnih bolova i da se jasni znaci intrauterine smrti javljaju ne­koliko dana posle smrti fetusa u tolikoj meri da su pouzdani. Radiografska dijagnoza oštecenja sim­fize predstavlja, medjutim, siguran zaklju­cak povrede simfize. Amniografija može biti od vrlo velikog znacaja u dijagnozi malformacija fetusa i fetusa i gcneralizovanog hidropsa fetusa, a kod pocetne hemoliticke bolesti pred 34. nedelje trudnoce, intrauterina transfuzija krvi fetusu ne može se ni zamisliti bez pomoci rendgena. Kod sumnje na ektopicnu abdominalnu trudnocu radiografija ce biti od velike ko­risti. Radiološke dijagnosticke metode u gine­kologiji. Histerosalpingografija i gineko­grafija im::iju veliki znacaj u dijagnostici i terapiji ženskog steriliteta, tbc jajovoda i materice, malignih i benignih tumora ute­rusa, zatim u ispitivanju sinehija uteru­ s:1 i ispitivanju genitalnih malformacija. Cistouretrografija kod poremecaja stati­ke r;enitalnih organa i inkontinencije urina pruža uvid u stanje mokracne bešike i ure­tre i potrcbu korekcije položaja i pro­gnozu. Nalaz na histerosalpingografiji levka­ stog cervikalnog kanala i proširenog unu­trašnjeg matericnog ušca ukazuju na po­stojanje cervikalne insuficijencije u etio­logiji spontanih i habitualnih pobacaja i prevemenih porodjaja, kao i mogucnost profilakse i efikasne terapije. U vrlo intenzivnoj primeni kontracep­tivnih sredstava, narocito plasiranju intra­uterinih uložaka, radiografska kontrola položaja i adekvatnog plasiranja intraute­rinih uložaka je od velikog znacaja, kako u pogledu njihovog efekta tako i u nastan­ku eventualnih komplikacija. Limfografija ima velikog znacaja i vred­nost za objektivizaciju metastatkih proce­sa u limfnim žlezdama kod karcinoma raz­licitih stadijuma na grlicu i telu materice. Sem dijagnostickih, limfografija pruža i prognosticke, pa i terapijske mogucnosti kod genitalnih karcinoma. U zakljucku bismo mogli reci da su ra­diološke dijagnosticke metode u gineko­logiji vrlo pouzdane i ne mogu se zameniti zasada drugim, sem celioskopijom. Medjutim, u opstetriciji postoje danas mnogo objektivnije dijagnosticke metode -ultrazvuk i monitori, koje se mogu po­navljati više puta u toku trudnoce bez šte­te na fetus i po majku, bez obzira na sta­rost gestacije, dok su radiološke dijagno­sticke metode nepreporucljive pre 5. me­seca trudnoce, a i kasnije bez izuzetne po­trebe ne treba vršiti radiografska ispiti­vanja, a pogotovo ih ne ponavljati. Medjutim, kako smo vec napred naveli, savremene aparature koje daju pouzdane podatke su vrlo skupe, te u jednostavnim uslovima radiografske metode ce i dalje biti od koristi. Su mmary The application of ultrasound in gynecolo­gical and obstetrical diagnosis has narrowed the spectrum of the indications for the X-ray cliagnosis, although this method stili has a certain position and importance. The ,inclica,1:ions for X-ray diagnostic proce­dures in gynecology and obstetr.ics as well as the critical assesment for each of them are listed. Tel.: hišna centrala 321 395, teh. sektor 310 762, direktor 322 223 Telegram: Elektromedicina Ljubljana Poštni predal 245 Podjetje za izdelavo ter popravila domacih in tujih elektromedicinskih aparatov in instrumentov -Zastopanje inozemskih firm Opravljanje zastopniških storitev Proizvaja: rentgen aparate s priborom in zašcito aparate za fizioterapijo aparate za laboratorije aparate za dezinfekcijo in sterilizacijo Vrši servis, remont in montaže: rentgen aparatur in vseh drugih medicinskih aparatov Zastopamo na podrocju SFRJ: francosko firmo Thomson Medica! Telco 92 -St Clcud (Paris) THOMSONI .J=OICAL "Gllfillllllf!mtm!! ki proizvaja najmodernešje elektronske aparature za zdravstvo: naprave za merjenje raznih parametrov pri kontroli pacientov med operacijo pri kateterizaciji srca in v drugih kriticnih trenutkih aparate sistema ViGIL za intenzivno nego bolnika ( tako imenovana elektronska medicinska sestra) aparate sistema »CARDIOTOP« ( sestav: Kardioscop, Defibrilator in elektronski kardiostimulator) za oživljanje pacientov na mestu prometne nesrnce, požara ipd. Na željo vam pošiljamo prospekte in cenike, dajemo navodila ter svetujemo pri nabavah medicinskih aparatov NAŠI STROKOVNJAKI SO VEDNO PRIPRAVLJENI SODELOVATI Z VAMI C z C ,. -1 :J 7 C'J ,... <( UJ =-= ' , , 1 , ' , <( ..J en o C a . UJ o <( z <( 7 ..J [D :J 7 ..J KEMOFARMACIJA Podjetje za promet s farmacevtskim materialom Uvoz -izvoz LJUBLJANA -METELKOVA 7 Telefon 312 333 -Telegram: Kemofarmacija Ljubljana Telex: Kemfar Yu 31-3334 -Poštni predal 143 OSKRBUJE LEKARNE, BOLNICE IN OSTALE ZDRAVSTVENE L.:STANOVE Z NASEDNJO VRSTO BLAGA: -gotova zdravila -kemikalije -droge -zavojni material -veterinarski preparati -reagensi -kozmeticni preparati -instrumenti za humano medicino in zobozdravstvo -dentalno blago -aparature -oprema za vse zdravstvene ustanove -embalaža IMA LASTNI UVOZNI ODDELEK VRšl VSE UVOZNE IN IZVOZNE POSLE ZA l "° 6o ., 4o ' \f' 1,o±: !b g 10 . .\j; Diagram 1 -število HSG preiskav v zvezi z intrauterino kontracepcijo na ginekološkem oddelku v Mariboru 1967-1971 220 Borko, E., R. Breznik, Z. Kokoš, F. Tercelj smo vložili 3415 najrazlicnejših modelov intrauterinih vložkov. Intrauterini vložki so vecinoma izdelani iz plasticnih snovi ter prepojeni z 20 % raztopino barijevega sulfata, kar omogoca da se na rentgeno­gramu zelo dobro opazijo (1). Nativni rentgenogram nam pri zahtev­nejšem ugotavljanju raznih komplikacij ne zadošca, zato smo na našem oddelku priredili metodo, ki jo v podobnih prime­rih uporablja M a z h er (9). To metodo je avtor opisal 1967. leta in je v primer­javi s starejšimi tovrstnimi metodami, ki jih priporocajo B urn hi 1 in Bi r n b erg (4) ter Cohen in Dre sne r (cit. po 8), zelo enostavna, tako da se je razširila in uveljavila tudi v drugih medicinskih cen­trih, ki se ukvarjajo s kontracepcijsko problematiko. Na našem oddelku opravimo preiskavo po tem postopku: l. Bolnico najprej slikamo nativno. Rentgenogram nam pokaže prisotnost IUV in njegovo obliko. 2. Bolnici nastavimo histerograf in sli­kamo drugic. Mnogokrat nam že ta slika pokaže nepravilno lego ali iztis IUV iz maternice. V takem primeru je preiskava drugacna, ce pa želimo natancnejše po­datke, sledi 3. ponovno slikanje, vendar pred tem dodamo kontrastno sredstvo. V ta namen uporabljamo s a 1 p i x (ORTHO), ki ga raz­redcimo s fiziološko raztopino v razmer­ju 1 : 3. To omogoca, da se IUV vidi v bla­gem kontrastu tako razredcenega s a 1­p ixa. Naš postopek prikazujejo rentgenogra­mi 1, 2, 3. Od 1968 pa do 1971 smo po modificirani M a z h er je vi metodi napravili 140 HSG preiskav. Zaradi suma na ekspulzijo pa smo na­pravili 35 HSG. Ugotovitve, ki smo jih pri tem dobili so prikazane na diagramu 2. S postopkom smo tako potrdili delno ekspulzijo varovala v 22,8 %, v nadaljnjih 20 % pa smo ugotovili spazme uterinega 9:>b2)' 11'44.% S';,2p( 2'%i- NOltMA:LNI . . .LWl'r .. .1'1-C\)f'( tzVIP Cta'P'\JLZty,r .. l.. l.,lJ)., WN, ,,v.v, Diagram 2 -ugotovitve pri 35 HSG naprav­ljenih zaradi suma na ekspulzijo intrauteri­nega vložka 1968-1971 mišicja. Opazili pa smo, da tudi pri teh, ce pustimo IUV v maternici, pride kasneje do ekspulzije. Diskusija. -Najpogostejša komplikaci­ja intrauterine kontracepcije je ekspulzi­ja varovala, kar ima pogosto za posledico nezaželeno nosecnost. Na ekspulzije danes še ne znamo vplivati, prav tako pa je vsa terapija, ki jo uporabljamo v te namene neucinkovita (1, 11). Ekspulzije v prvih mesecih po vložitvi varovala odkrijemo hitreje, ker so pacientke v tem casu pod intenzivnim ginekološkim nadzorstvom. Izkušnje kažejo, da odkrivamo kasnejše ekspulzije mnogo pozneje, kar je posle­dica slabše kontrole; zato so povezane z vecjim številom nezaželenih nosecnosti. Klinicno delimo ekspulzije v popolne in nepopolne. V prvem primeru je vložek iz­padel iz genitalnega trakta ali pa ga med ginekološkim pregledom najdemo v nož­nici. Pri nepopolni, delni ali parcialni eks­pulzij i pa je varovalo v cervikalnem ka­nalu. V takem primeru pa pogosto tudi z ginekološkim pregledom ne moremo s si­gurnostjo ugotoviti ali izkljuciti kompli­kacije, ki ima za posledico nezaželeno no­secnost. Znano pa je, da na zacetno eks­ Rentgenogram 1 -V mali medenici se pro­jicira senca intrauterinega vložka Rentgenogram 3 -šele po aplikaciji razred­cenega kontrasta vidimo, da intrauterini vlo­žek leži pravilno v maternicni votlini Rentgenogram 2 -Rentgenogram pri isti pa­cientki po nastavitvi histerografa Rentgenogram 4 -Slika prikazuje nepravil­no lego intrauterinega vložka, kar ima za po­sledico neredne krvavitve Rentgenogram S -Primer nepopolne ekspul­Rentgenogram 6 -Rentgenogram prikazuje zije z nosecnostjo. Varovalo se nahaja v cer­stanje po perforaciji z intrauterinim vložkom vikalnem kanalu Uporaba HSG kot sredstva za izboljšanje uspešnosti intrauterine kontracepcije Rentgenogram 7 -Rentgenogram prikazuje intrauterino frakturo maternicnega vložka pulzijo lahko pomislimo, kadar se nena­doma pojavijo neredne krvavitve in bole­cine v križu ali v spodnjem delu trebuha (1, 2, 5). Ob pojavu teh simptomov je zato potrebno dokazati ali izkljuciti zacetno ekspulzijo, pravocasno odstraniti IUV in ga zamenjati z drugim varovalom. Po podatkih iz literature in po lastnih iz­kušnjah pa nam je danes to mogoce dose­ci samo z opisano metodo. Naši rezultati kažejo, da je klinicni sum na ekspulzijo ter druge nepravilnosti v zvezi z intrauterino kontracepcijo potrjen v vec kot 60 -0/o s pozitivnim rentgenolo­škim izvidom, kar potrjuje klinicno upo­rabnost in upravicenost našega postopka. Rentgenogrami (4, S, 6, 7, 8). Iz prikaza­nega materiala vidimo, da z metodo, ki jo uporabljamo, lahko dokažemo nepopolno ekspulzijo v zelo zgodnjem stadiju. S pravocasnim odstranjevanjem nepravil­no ležecih, fragmentiranih in zlasti delno iztisnjenih IUV nam je uspelo, da smo iz­boljšali uspešnost intrauterine kontracep­cije na našem podrocju. Summary With regular use of Mazher's method of hysterosalpingography the authors succeded Rentgenogram 8 -Primer spasticnega mio­metrija pri vloženem IUV. To pogosto pripe­lje do ekspulzije to improve the results of .ntrauterine conlra­ception. According to the data in the literature and own eXJperiences the initial expulsfon of the intrauterine devices (IUD) can be proved on­ly by means of this method. In these cases it is necessary to take out the IUD and pro­tect the woman from an undesired pregnancy with another contraceptive method. Literatura l. Andolšek L., M. Oven: Nekateri klinicni aspekti intrauterine kontracepcije. Zdrav. Vestn. 41, 12-15, 1972. 2. Andolšek L.: Vzroki ekspulzij intraute­rinih vložkov (IUV) s posebnim poudarkom na insercije v novih terminih. Disertacija. Ljubljana 1971. 3. Borko E., T. šijanec, R. Breznik, Z. Ko­koš: Naše izkušnje z Lippesovo zanko pri 689 ženskah. Zdrav. Vestn. 38, 436-438, 1969. 4. Burnhill, M. S., C. H. Birnberg: In »In­tra-uterine contraceptive devices«. Segal, S. J. and Southam, A. L. Eds Excerpta Medica Int. Congr. Ser. 86, New York, 1964, 134. 5. Brunhill, M. S., C. H. Birnberg: Improv­ing the results obtained with intrauterine contraceptive devices. Fertility and sterility 20, 232-240, 1969. 6. Louros, N. C., M, J. Danezis, G. Pontifix: Use of intrauterine devices in the treatment of intrauterine adhaesoins. Fertility and ste­rility, 19, 509-528, 1968. 7. Kamall., F., Hefnawi, M., Ghoneim, O., Kandil, M., Abdalla: Hysteropneumopelvigra­phy in chronic presence of intrauterine con­ Uporaba HSG kot sredstva za izboljšanje uspešnosti intrauterine kontracepcije traceptive devices: a new method od invasti­gating complicated cases. Fertility and ste­rility, 21, 402-406, 1970. 8. Kamal I., F. Hefnawi, M. Ghoneim, M. Talaat, M. Abdalla: Dimensional and archi­tectural disproportion between the intraute­rine device and the uterine cavity. A cause of bleeding. Fertility and sterility 22, 514-521, 1971. 9. Mazher K., I., Kamal, F., Hefnawi, M., Talaat, N., Younis, A., E., Tagi: A simple tech­nic of hysterography for evuluating side ef­fects and mode of action of intrauterine de­vices. Fertility and sterility 18, 353-366, 1967. 10. Polishuk W., Z., A., Adoni, I., Aviad: In­trauterine device in the treatment of trauma­tic intrauterine adhaesins. Fertility and steri­lity. 20, 241-249, 1969. 11. Rifai, S. F.: A new contraceptive device with reduced expulsion rate. Amer. J. Obstet. Gynec. 104, 1113-1117, 1969. 12. Tejuja, S. P., K. Malkani: Clinical signi­ficance of correlation between size of uterine cavity and IUCD. Amer. J. Obstet. Gynec. 105, 620-627, 1969. Naslov avtorja: dr. Elko Borko, Gineko­loški oddelek Splošne bolnišnice Maribor. Trgovsko podjetje z laboratorijskim in fotografskim materialom na debelo in drobno /t,e,no..ecui4 -f-o.to.111,t:det;ia.e uvoz -izvoz LJUBLJANA, Trg Revolucije 2 nudi po konkurencnih cenah in veliki izbiri: APARATI, KEMIKALIJE, LABORATORIJSKA STEKLOVINA, LABORATORIJSKI PORCELAN, FILTER PAPIR, TERMOMETRI, AREOMETRI, LABORATORIJSKA PLASTIKA IN OSTALI LABORATORIJSKI MATERIAL FOTOGRAFSKO BLAGO r 7 MEDICINSKI CENTAR KARLOVAC TERAPEVTSKI EFEKT HISTEROSALPINGOGRAFIJE U LIJEcENJU STERILITETA Mates, I., M. Kekic Sadržaj. Na temelju 411 obradjenih slucajeva primarnog i selmndarnog steriliteta i ucinjenih 136 histerosalpingografiija, promatrana je terapcut­ska vrijednost ove metode. Nakon ucinjenih 136 HSG -23 puta nastu­pio je graviditet što iznosi 16,9 % Buduci da je graviditet uslijedio nepo­sredno nakon ucinjene HSG, a da su ostali faktori sterHiteta bili uredni, prikljucujemo se autorima koji smatraju i tvrde da je HSG ne samo važna diagnosticka, nego i tera.peutska metoda u lijecenju ženskog ste­riliteta. UDK 618.12-073.755.4:618.177(497.l) Deskriptori: ginekologija, sterilitet, lijecenje, histerosaLpingografija, te­rapevtski efekt. Radiol. lugosl., 7; 225-232, 1973 L J Jedan od aktuelnih problema ginekolo­caJeva graviditeta nakon 106 HSG, a Pal­ške prakse je bracni sterilitet. U 30-50 O/o mer 15 -Ofo. Po njemu bi ovi rezultati vjero­slucajeva bracnog steriliteta odgovorna je jatno bili znatno viši ako se iskljuci muški žena (Pschyrembel). Uzroci ženskog steri­sterilitet i trajna okluzija tuba. Istim pro­liteta najcešci su zbog promjena na tuba­blemom su se kod nas bavili Vidakovic, ma 20-50 % po Pschyrembelu, a 40-80 °!o Vrtovec, Miloševic, Pavlic itd. po Bodjažina-u. Veoma važna diagnosticka Naš rad. -U periodu od tri godine - metoda u otkrivanju ženskog tubarnog i 1969, 1970 i 1971 ispitivali smo z bog pri­uterinog steriliteta, a po mišljenju mno­marnog steriliteta 235, a zbog sekundar­gih autora, pa i našem i terapeutska, je nog steriliteta 176 -ukupno 411. Od toga histerosalpingografija (HSG). Prva HSG broja ucinili smo kod primarnog sterili­ucinjena je 1909. godine po Nemenovu i teta 71, a sekundarnog 65, ukupno 136 1910. po Rindfleischu kao diagnosticka HSG, što je vidljivo iz tablice 1. Radili srno metoda, a vec od 1927. godine po Heuseru, Tablica 1 i 1928. godine po Dalsace-u, Donayu, Fran­cilion-Lobre-u i Clode Beclere-u zapažen je -. -C' ·c s ·c . °' i njen terapeutski efekt. Dubois opisuje .B·c .8 u ] nekoliko slucajeva nepoželjenog gravidite­(/) o. (/) ;˝ ::::i ta nakon HSG kod starijih žena gdje je Broj lijecenih 1969/1970/1971 235 176 411 ista ucinjena u cisto diagnosticke svrhe -Broj ucinjenih HSG-a 71 65 136 Broj graviditeta nakon HSG-a 11 12 23 diagnoza tumora. Kresse navodi 40 °!o slu­ Mates, I., M. Kekic iskljucivo vodenim kontrastom Joduron US tvornice Cilag Chemie AG, pomiješa­nim sa Penicillinom, Streptomycinom i Hydrocortisonom. Pola sata prije same pretrage davali smo u svrhu spazmolize i analgezije 1 ampulu Avafortana i. m. Sva­ka HSG ucinjena je pod kontrolom oka i tlaka sa histcrosalpingografom po Schul­tze-u, nakon što je žena prethodno pri­premljcna kao za abdominalni operativni zahvat. U toku prctrage ucinili smo 4-6 snimz,ka, uz obavezu da barem jedna bude polukosa. Nismo imali ncželjenih kompli­kacija: alergije, collapsusa, shock-a, upale i drugih. Nakon 23 HSG i to 11 puta ucinjenih zbog primarnog a 12 puta zbog sekundar­nog steriliteta, nastupio je graviditet, što iznosi 16,9 %. Vecina naših graviditeta na­stala je u prvim mjesecima iza ucinjene HSG. Tablica 2 prikazuje odnos broja gravidi­teta nakon HSG te patoloških promjena na tubama i uterusu. Nedvojbeno je doka­zan veliki broj promjena na tubama u od­nosu na broj promjena na uterusu. Na 23 graviditeta, 18 puta nadjene su promjene na tubama, 2 puta na uterusu i 3 puta na tubama i uterusu zajedno. Tablica 2 o .::: .....; . .....; P, ·c s ·c . O)-. O) () ....,1 . . C) U) P, U) U) ;::i Broj graviditeta nakon HSG-a 11 12 23 Promjene na uterusu o 2 2 Promjene na tubama 9 9 18 Promjcne na uterusu i tubama 2 1 3 Prikaz slucajeva. -Prikazat cemo ne­koliko naših karakteristicnih slucajeva: Slucaj br. 1: primarni sterilitet trajanja 4 godine. Na rentgenogramu 1 a prikazan je samo primjereno veliki sinistroponirani cavum uteri. Nakon pet minuta cekanja uz forsirani tlak do 380 mmHg na rentgeno­gramu 1 b prikazana je veoma nježna ne­prohodna lijeva tuba, dok se desno vidi umjereni sactosalpynx, uz veoma malo kontrasta u slobodnoj trbušnoj šupljini. Sedam mjeseci iza ucinjene HSG nastupio je graviditet koji je završio urednim poro­dom. Slika 1 a S1ika 1 b Slucaj br. 2: primarni sterilitet trajanja 2 godine. Na rendgenogramu 2 a prikazan je dosta veliki trokutasti medioponirani cavum uteri bez prikaza lijeve tube, a uz jedva vidljivu desnu. Na rentgenogramu 2 b ucinjenom pet minuta kasnije i nakon davanja kontrasta pod tlakom od 360 mm Hg vidljiv je bilateralni sactosalpynx, koji se kasnije rekanalizirao, jer je 6 mjescci iza ucinjene HSG nastupio oraviditct koji je završio urednim porodom. Terapeutski efekt histerosalpingografije u lijecenju steriliteta Slika 2 a Slucaj br. 3: sekundarni sterilitet trajanja 6 godina. Na rentgenogramu 3 a je dobro prikazan cavum uteri sa vecom pregra­dam u fundusu i sa nježnom okludiranom lijevom tubom. Desna tuba nije prikazana. Niti na rentgenogramu 3 b nakon davanja kontrasta pod tlakom nema bitnih pro­mjena. Ipak graviditet je nastupio 4 mje­seca iza ucinjene HSG, a završava se sa Sectio Cesarea zbog poprecnog položaja. Slucaj br. 4: primarni sterilitet trajanja 8 godina. Na rentgenogramu 4 a prikazano je suženje istmusa uterusa koji je medio­poniran i uredno velikog cavuma. Tube su obostrano prikazane uz neravnu konturu stijenke. Na rentgenogramu 4 b ucinjenom Slika 2 b 5 minuta kasnije uz davanje kontrasta pod višim tlakom, vidi se nešto kontrasta u slobodnoj trbušnoj šupljini. Graviditet na­stupa cetiri mjeseca iza ucinjene HSG, a završava urednim porodom. Slucaj br. 5: primarni sterilitet trajanja 3 godine. Na rentgenogramu 5 a vidljiv je lagano sinistroponirani cavum uteri sa ja­snim sactosalpynxom desno. Lijeva tuba je dosta nježna, u terminalnom dijelu la­gano proširena sa nešto kontrasta u peri­tubarnim adhezijama, koje su bolje prika­zane nakon davanja vece kolicine kontra­sta pri tlaku od 280 mmHg (S b). Trudnoca nastupa 3 mjeseca iza ucinjene HSG a za­vršava sa urednim porodom. Stika 3 a Slika 3 b Mates, I., M. Kekic Slika 4 a Slika 4 b Slika 5 a Slika 5 b Slika 6 a Slika 6 b Terapeutski efekt histerosalpingografije u lijecenju steriliteta Slika 7 a Slucaj br. 6: sekundarni sterilitet traja­nja 12 godina. Na rentgenogramu 6 a dobro se vidi rahiticki sužena zdjelica. Ca­vum uteri je medioponiran, primerno ve­lik„ pravilan, bez prikaza tuba. Niti nakon davanja kontrasta pod tlakom do 400 mm Hg nema prikaza tuba (6 b). Rekanaliza­cija nastupila je vjerojatno kasnije, jer je 4 mjeseca iza ucinjene HSG zapoceo gra­viditet, koji je završio porodom donešenog zdravog ceda carskim rezom zbog uske zdjelice. Tablica 3 Slika 7 b Slucaj br. 7: primarni sterilitet trajanja 8 godina. Na rentgenogramu 7 a vidljiv je uterus unicolis unicornis sa nježnom, do­sta kratkom i izvijuganom tubom. Nakon davanja kontrasta pod tlakom do 320 mmHg na rentgenogramu 7 b vidi se nešto malo kontrasta u sloboclnoj trbuš­noj šupljini. Graviditet je nastupio 5 mje­seci iza ucinjene HSG a završava sa poro­dom clonošenom zdravog ceda carskim re­zom zbog zadka i stare prvorotke. Dobne grupe Zanimanje ro ­1 o N O\ N 1 V) N 'Sj-M 1 o M 1 V) M ro u ·5 'u ro h ..ci >N E (/) .;:l ,u ro s o 'ti ----.- Sterilitas prim. 4 5 2 - 4 3 4 11 Sterilitas sec. 2 3 3 4 7 2 3 12 Tablica 3: prikazuje dobne grupe i zani­podijeljene su na raclnice, službenice i do­manja naših pacijentica koje zahvacaju macice. Medju dobnim grupama i zanima­starost od 20 pa do preko 35 godina, a njima nema signifikatnih razlika. Mates, I., M. Kekic Tablica 4: prikazuje trajanje braka i steriliteta odvajeno kod primarnog i se­kundarnog steriliteta. Upada u oci da je Tablica 4 vecina naših graviditeta nastalo kod ste­riliteta izmedju 2-7 godina trajanja. Trajanje braka Trajanje steriliteta 2-4 5-7 8-10 Steri!itas prim. 11 8 2 S terili tas sec. 5 3 12 Tablica 5: prikazuje mjesece zanošenja nakan ucinjene HSG, takodjer odvajeno kod primarnog i sekundarnog steriliteta. Najveci broj naših graviditeta nastao je u Tablica 5 prvih 6 mjeseci iza ucinjene HSG, ukupno 18, a u daljnjih 6 mjeseci 5, što dovoljno jasno govori o terapeutskoj vrijednosti HSG. 11­ 2-4 5-7 8-10 11­ 9 1 1 3 7 3 Mjeseci zanošenja nakon HSG-a b i:::: 1 2 3 4 5 6 P., . :::> 7 8 9 10 11 12 §< . :::> -­.- Sterilitas prim. 11 1 -3 1 2 1 8 1 - - 2 - - 3 Sterilitas sec. 2 4 1 2 1 -10 - - - 1 - 1 2 12 Tablica 6: prikazuje ishod graviditeta rodom, 2 puta pobacajem, 3 puta noše­iza HSG, opet odvajeno kod primarnog i njem van maternice, jedan puta sa mis­sekundarnog steriliteta. Vidljivo je da je sed-abortion, a 4 graviditeta još traju. 13 puta graviditet završio normalnim po- Tablica 6 !shod Graviditeta nakon HSG-a partus abortus extraut. missed AB traje Sterilitas prim. 8 1 1 -1 11 Sterilitas sec. 5 1 2 1 3 12 Tablica 7: prikazuje graficki naš rad. riliteta naše trudnoce u najvecem broju Na ordinatu nanešen je broj graviditeta slucajeva nastupile neposredno nakan uci­nakon HSG, a broj unutar kvadratica ozna­njene HSG. cuje godine trajanja steriliteta. Na apsci­su nanešeni su mjeseci zanošenja nakon Diskusija i zakljucak. -Faktori koje ucinjene HSG od 1-12 mjeseci. Vidljivo smatramo odgovornim za terapeutski je da su bez obzira na dužinu trajanja ste-efekt HSG su slijedeci: Terapeutski efekt histerosalpingografijc u lijecenju steriliteta Tablica 7 [] MOJ fiCb/llA STW/.IICTA f rt.Ul)!lt)C-'l . . i !1 i :::, J . l ,-, ,., ,., ,-, ,-, m ,'27 _, ,r;-, ._, ;z J f " s r I:! ,., ,., ·­ f1JU,CC! ZAIIQŠ!tl:JA .);Q/.1 /f5G ·« l. Na prvo mjesto stavljamo mehanicki faktor. Kod ispunjenog cavum uteri kon­trastom i pritiskom do 200 mmHg cesto puta nismo mogli dobiti prikaz tuba_. Opreznim povecanjem tlaka do 300-400 mmHg postigli smo vidno poboljšanje prolaznosti tuba što smo prikazali na na­šim rentgenogramima. Povišenim tlakom razriješe se nježne sinehije unutar tuba, ili se oslobode sluzni cepovi koji se u nji­ma nalaze, cime se tuba više ili manje re­kanalizira. 2. Neuroreflektorni faktor -poznato je da su nakon povlacenja cerviksa ili di­latacije cervikalnog kanala Hegarovim štapicima neke žene zanosile bez drugih terapeutskih zahvata (cerviko-talamicki refleks: ovulacija). Oba ova faktora pri­sutna su kod HSG. 3. Intra i peritubarno antiflogisticko djelovanje Penicillina, Streptomycina i Hydrocortisona koje smo uvijek davali kontrastom. 4. Intra i peritubarno resorptivno djelo­vanje joda kao sastavnog dijela kontrasta. cinjenica, da su naši graviditeti nastali unutar godinu dana nakon ucinjene HSG, a od toga 18 puta od 23 za prvih 6 mje­seci, te da se je radilo o sterilitetu traja­nja 2-8 godina, kod kojeg su ostali fakto­ri steriliteta (kompletna krvna slika, sedi­mentacija, urin, rentgen pluca i srca, men­strualni sekreti, bazalne temperature, va­ginalni funkcionalni razmazi, endomentral­na biopsija, spermiogram i drugi) bili pot­puno uredni, a da su žene promptno iza HSG zanosile, i mi smatramo da je HSG ne samo korisna diagnosticka metoda, nego i veoma znacajna terapeutska meto­da u tretiranju bilo primarnog bilo sekun­ darnog ženskog steriliteta. Su mmary According to 411 cases dealing with the pri­mary and secondary sterility and 136 HSG, the therapeutic value of this method has been examined. 23 times following HSG gravidity occured, that is in 16,9 °/0 • As the gravidity followed immediately after the performance of HSG and the other factors of sterility were in normal limits, we join the authors who consider HSG not only a very important diagnostic, but also a therapeutic method for sterility. Mates, I., M. Kekic Li teratura l. Beclere, CL: Encyclopedie Medico - 2. Bodjažina, I. V. i žmakin, N. K.: Gine­kologia, Moskva, 334-347, 1967. 3. Dalsace, J.: Actualites Gynecologiques, 1955. 4. Dubois: Bull. Gynec. Obst. france, 4 (1955), 410. 5. Georgescu, A.: Zbl. Gynec. 47 (1968). 6. Kresse, H.: Zbl. Gynec. 38 (1957). 7. Miloševic, B.: Srpski arhiv, Bgd. januar 1955, sv. 1, str. 61. 8. Miloševic, B. i saradnici: Zbornik rado­va IV. kongresa ginekologa i obstetricara, Ju­goslavija, Skoplje 1960. Tom I., str. 487-501. 9. Palmer, A.: Fert. and Ster. 1960, 43. 10. Pavlic, Z.: II. Evrop. kongr. on ster., Dubrovnik, 300, 1969. 11. Pschyrembel, V.: Pract. gynec. Med. knjiga Bgd-Zgb., 568-584, 1969. 12. Vrtovec, B.: Ginec. i obstet., 1-2, 37--44, 1963. Adresa autora: dr. Ivo Mates, radiolog, Me­dicinski centar Karlovac. r 7 INSTITUT ZA RADIOLOGIJA I ONKOLOGIJA GINEKOLOšKO-AKUšERSKA KLINIKA, MEDICINSKI FAKULTET, SKOPJE KOLPOCISTOREKTOGRAFIJA U DIJAGNOSTICI GENITALNIH PROLAPSA I STRES INKONTINENCIJE URINA Dimcevski, D., M. Lazarevski, J. Novak, A. Lazarov i M. šahpazov Sadržaj. Kolporektocistografija je dijagnosticka metoda koja pomocu kontrastnih sredstava prikazuje pelvicne organe i omoguca analizu ne samo morfološldh promjena, vec i njihovog kineticnog ponašanja. Na­kon opisa vlastite tehnike rada, autori prikazuju normalan kolpocisto­rektogram i osnovne tipove patološkog. Tabelarno su iznešeni rezultati pretraga kod 400 pacijenata. Istice se velika dijagnosticka vrijednost pretrage u preoperativnoj pripremi svakog slucaja urogenitalnog pro­lapsa i stres inkontinencije. Metoda je jednostavna i prakticna. Ne zahti­jeva ništa više od materijala koji ima svaka radiološka ustanova, pa se preporuca za rutinski rad. UDK 618.15 + 618.181-073.75:618.14-007.44 + 616.62 = 008.222(497.1) Deskriptori: ginekologija, urologija, preoperativna priprema, kolpocisto­rek!tografija, diagnostrka, genitaln1i ,prolaps, s.tres inkont,inencija. Radiol. Iugosl., 7; 233-240, 1973 L J Uvodjenjem kolpocistorektografije od Kontraindikacije za ovu pretragu su: strane francuskih autora Bethoux-a i Bor­krvarenja, akutne inflamacije i nedovolj­ry-a ul962 god., operativna ginekologija na cistoca vagine, koje se iskljucuju gine­dobila je jednu novu savremenu metodu kološkim pregledom. U pripremi za pre­koja daje dragocene podatke u predope­tragu dovoljno je da se isprazni debelo rativnoj pripremi i postoperativnoj kon­crevo klizmom. I mokracni mehur treba troli bolesnice sa prolapsom pelvicnih or­da bude prazan. gana i stres inkontinencijom mokrace. Kao kontrast koristimo iskljucivo raz­ U našem Institutu, u saradnji sa gine­licite suspenzije sterilnog barijuma, za raz­kološko-akušerskom klinikom ta metoda liku od francuskih autora koji koriste slrn­se rutinski radi od 1968 godine. Osim is­pe jodne kontraste i pomade. pitivanja urogenitalnog prolapsa i stres in­Naša tehnika procedure razlikuje se od kontinencije mokrace, metodu upotreblja­originalne metode francuskih autora, za­vamo i u dijagnostici tumora male karlice, vodjenjem nekoliko modifikacija koje su kao i kod otkrivanja anomalija. Ponekada se pokazale jako korisnim. je kombiniramo sa pelveopneumoperito­ Tehnika. -l. Sukcesivno punjenje i neumom i i. v. urografijom. premazivanje karlicnih organa kontra­ Do maja 1972 god. ispitali smo više od stom. 400 žena, najcešce višerotka. Najveci broj 2. Radiološki pregled. Pod dijaskop­od njih su operirane i ponovno kontroli­skom kontrolom radimo profilne snimke rane. u stojecem položaju. Prvi snimak se radi Dimcevski, D., M. Lazarevski, J. Novak, A. Lazarov i M. šahpazov Sl. 1 a. -J. C. 30 g (m. br. 210). Radiogram uradjen kod maksimalnog uvucenja (I. pozi­cija). kod maksimalnog uvucenja, tj. kod maksi­malne kontrakcije pelvicne dijafragme, a drugi snimak pri maksimalnom napreza­nju tj. kod kontrakcije torako-abdominal­ne dijafragme. Ukoliko je napon bio do­voljno jak, a bolesnica ima stres inkonti­nenciju mokrace, skoro uvek dolazi do nevoljnog ispuštanja mokrace. Nakon pre­gleda izvadi se sonda iz uterusa kao i ozna­ke na anusu i uretralnom orificijumu, a vezika urinarija i vagina se isperu. 3. Konstrukcija kolpocistorektograma. Na negatoskopu se na prozirnoj hartiji precrtavaju konture karlicnih organa sa uradjenih profilnih radiograma, obeleža­vajuci ih sa isprekinutom i punom linijom i sa razlicitim bojama. Na taj nacin se bolje prikažu ispitani organi u obe pozi­cije i bolje se uoce nastale promene. U prvoj poziciji mokracni mehur ima trougli oblik sa vratom prema distalno. U drugoj poziciji bešicna senka se pome­ra prema nazad i dole, ali njen donji deo nikada ne prelazi horizontalu koja ide kroz donji rub pubicne kosti -pubicna Sl. 1 b. -Radiogram uradjen kod maksimal­nog naprezanja (II. pozicija). Sl. 1 c. -Konstruiran kolpocistorektogram -I. pozicija sa isprekinutom linijom i II. po­zicija sa punom linijom. Kolpocistorektografija u dijagnostici genitalnih prolapsa i stres inkontinencijc urina horizontala. Njen zadnji rub ne prelazi vertikalu povucenu na spinu osis ischii. Vezikouretralni ugao na dorzalnoj strani opisan od Jeffcoate i Roberts-a nije veci od 110°, u drugoj poziciji iscezava. Uretra ima vertikalan tok. U drugoj poziciji ne trpi znatne promjene. Vaginalna senka po­kazuje angulaciju gornje polovine sa kon­veksitetom prema ventralno i kranijalno, što indirektno govori o dobroj funkciji levatora. Ova angulacija (kap vaginale) je oko 110°. U naponu vagina se spušta hori­zontalno, pri cemu se ovaj ugao potpuno gubi. Uterus se vidi pomocu polietilenske sonde. Dužina sonde nam pokazuje dužinu cervikalnog kanala i kavum uteri. Tokom napona uterus pomera se prema dole i natrag u pravcu kokcigealne kosti. Fizio­loška granica pomeranja spoljašneg ma­ternicnog ušca je horizontalna povucena kroz vrh kokcigealne kosti. Prema natrag grlic nikad ne prelazi vertikalu koji ide kroz analni otvor. Anorektalni segment po­kazuje angulaciju sa konveksitetom pre­ma napred i gore (kap anal), što takodje indirektno govori da je dobar tonus leva­tora. Analni ugao nikada ne iscezava u drugoj poziciji, a prednji rektalni rub ne prelazi 2-3 cm ispred analnog ugla, dok donji stažnji rub rektuma se ne spušta ispod linije koja je produženje konkavi­teta sakrokokcigeuma. Znaci, kod maksimalnog naprezanja po­kretljivost svih organa je minimalna pre­ma distalno i nazad, vezikouretralni ugao izcezava, a vaginalna senka postaje više opružena. Opacifikacija uretre u originalnoj teh­111c1 se ne vrs1, buduci da autori, bazira­juci se na klasicnim anatomskim deskrip­cijama, smatraju da uretra ostaje uvek solidarna prednjem vaginalnom zidu i pre­ma torne njen pravac se može predstaviti paralelnom linijom na prednji vaginalni zid, koja ide kroz spoljašnji meatus uretre na bešicnu senku. Iako je ovo tacno kod slucajeva sa normalnom statikom polnih organa, kod urogenitalnog prolapsa na­stupa desolidarizacija donjeg urinarnog od genitalnog sistema (Lazarevski i surad- Sl. 2 a. -Uretra ispunjena barijumom u II. Sl. 2 b. - Uretra ispunjena barijumom u I. poziciji. poziciji. 3* Dimcevski, D., M. Lazarevski, J. Novak, A. Lazarov i M. šahpazov nici), koja rezultira izolirano klizanje be­šike i uretre u odnosu na vaginalni pred­nji zid. Radi prikaza ovog patološkog pro­cesa klizanja, obavezna je opacifikacija uretre i odredjivanje njene morfologije i lokalizacije. Ovu opacifikaciju mi vršimo gustom bariumom pastom, to je najpro­stije, a iritacija sluzokože je minimalna i bezopasna je. U slucajevima totalnih pro­lapsa i velikih cistocela kao i u slucaje­vima gde ne dobijamo sliku uretre, mi ko­ristimo Jeffcoate i Roberts-ovu sondu ili Hondgkinson-ov lanac. Patološki kolpocistorektogram. -Na osnovu patoloških kolpocistografija kod Sl. 3. -S. A., 35 god. (m. br. 4). Manifestna stres inkontinencija urine tip A (prednji), ka­rakteristicna je slika malo pokretne bešike od jedne u drugoj poziciji, skoro je »smrznu­ta«, a bešicni vrat tokom napona ne spušta se ispod pubicne horizontale. Uretra se širo­ko, levkasto otvara i zadržava skoro normal­nu dužinu. Radi se o vezikulizaciji uretre koja je opisana od Langredera. Ovde vidi se da je uterus anteflektiran, uredan, postaji dobra vaginalna angulacija i prednja niska rekto­cela. inkontinencija urine i genitalnih prolapsa, Bethoux i saradnici predlažu nove funk­cionalne anatomske koncepcije fiksacije pelvicnih organa i klasifikaciju patoloških aspekta kod ovih oboljenja. Patološki kol­pocistorektogram se može manifestirati još u prvoj poziciji. Patološki aspekti kod stres inkontinen­cije urine. -Dijagnostika postojanja stres inkontencije urine se ne može postaviti samo na osnovu radiološke pretrage, sem Sl. 4. -š. R., 46 god. (m. br. 177). Manifestna stres inkontinencija urine tip »cisti« P (zad­nji), karakteristicna je slika jako pokretne i ptoticne mokracne bešike. Kod napona beši­ka se jako pomera prema dole i nazad, bešic­ni vrat spušta se ispod pubicne linije, uretra sacuva svoju dužinu ili se minimalno skra­cuje. Bešicni vrat se ne otvara. Vaginalna senka ne pokazuje angulaciju. Uterus i rek­tum uredni. Analizirajuci naš materija!, možemo da iz­dvojimo dve grupe ovog tipa i to: cisti zadnji tip, kod kojeg spad bešike i uretre je solida­ran sa prednjim vaginalnim zidom, što govo­ri o intaktnosti veza izmedju urinarnog i ge­nitalnog aparata. Ovaj tip odgovara klasic­nom tipu opisanog od francuskih autora. Kolpocistorektografija u dijagnostici genitalnih prolapsa i stres inkontinencije urina u slucajevima gde u toku napona žena nevoljno ispušta mokracu. Radi toga ldi­nicki pregled pacijentice i pozitivni Mar­shall-ov, Bethoux-ov i Youssef-ov test za­jedno sa radiološkim pregledom, su jedini kriterijumi dali se radi o manifestnoj, ili potencijalnoj inkontinenciji. Sl. 5. -P. C., 40 god. (m. br. 6) Manifestna stres inkontinencija urine tip P (zadnji) sa klizanjem: je drugi varijetet zadnjeg tipa. Radi se o izoliranom klizanju bešike, ona klizi preko prednjeg zida vagine, raskida solidar­nost sa njime i izolirano se spušta. Uretra opisuje luk konkavan prema dole i nazad, a prednj, i vaginalni zid luk konveksan prema dole i nazad. Prema torne uretra napušta svoj normalni paralelni odnos sa prednjim zidom vagine, na kome insistira Bethoux. U našem materijalu najcešce se susrece kod izoliranih cistoptoza, cistocele ili prednjih genitalnih prolapsa. Na ovom snimku vidi se i prednja histerocela. U našem materijalu susrecemo približno isti procenat oba spomenuta tipa. Njihovo operativno lecenje je razlicito. Poznavanje ovih patoloških fenomena je od izvanredne važnosti u terapiji, jer operativni akt mora biti usmeren da korigira sve ove poremecaje i da pokuša uspostaviti anatomsku restitu­ciju. Stres inkontinencija može biti: sfink­tericna, manifestna, potencijalna i maski­rana. Manifestna stres inkontinencija urine: klinicki testovi su pozitivni i za vreme pregleda žena nevoljno ispušta mokracu kod napona. Uglavnom razlikujemo tri grupe manifestnog stresa (prednji, zadnji i mešani tip) i više podgru13a. Prema pokretljivosti prednjeg ili zad­njeg ruba bešicnog vrata, mogu se razli­kovati dva varieteta prednjeg tipa i to: prednji odsek (berge anterieure) i zadnji odsek. O potencijalnoj stres inkontinenciji uri­ne: govorimo ako klinicki nema tegoba, Sl. 6. -I. M., 47. god. (m. br. 226). Manifestna stres inkontinencija urine mešanog tipa (AP): postaje kombinirane promjene prednjeg i zadnjeg tipa sa vezikulizacijom uretre, vezi­kalna ptoza i najcešce desolidarizacija donjeg urinarnog aparata sa njegovim klizanjem u odnosu na genitalni aparat. Uretra je skra­cena. To su najcešci slucajevi. I njih delimo na: cisti »AP« i tip »AP sa klizanjem« gde postaji izolirani spad mokracne bešike. Naš snimak pokazuje primer cistog tipa. Dimcevski, D., M. Lazarevski, J. Novak, A. Lazarov i M. šahpazov Sl. 7 a a rentgenološki se nadju patološke dislo­kacije ispitanih organa. Delimo je na iste grupe i podgrupe i manifestni stres. Kod sfinktericne stres inkontinencije urine: ne vide se rentgenološke promjene i ako žena se žali da ima inkontinenciju urine. Radi se o neurogenim uzrocima. O maskiranoj stres inkontinenciji urine (sl. 7 a) govorimo ako jedan od elemenata prolapsa, najcešce rektum ili uterus, svo­jim spuštanjem onemogucuje spuštanje bešicnog vrata i bolesnica nema inkonti­nencije urine. Ako se ovaj elemenat pro­lapsa operativno ili tokom pregleda kori­gira, a vezika urinaria se ne korigira, kod bolesnice se nakon operacije ili za vreme pregleda javlja manifestna stres inkonti­nencija urine. Na snimku spuštanje vezike urinarije maskirano velikom rektocelom. U ovakvim slucajevima koristimo jednu modifikaciju (Sl. 7 b), radimo treci pro­filni snimak karlice kod napona, gde po­mocu dugackog instrumenata obloženom tamponom reponiramo prolabirani rek- Sl. 7 b tum (ili uterus) i kod toga dobijamo spu­štanje bešike i nesvesno ispuštanje urine. Patološki aspekti kod prolapsa uterusa. -Na kolpocistografskim slikama dobi­jamo tacnu kinetiku i dislokacije položaja genitalnih organa. Na bazi promena mo­žemo razlikovati više karakteristicnih as­pekata. Spad uterusa može se odigrati u pravcu osovine vagine (prednja histerocela), može biti upravan prema dole ispod analnog ugla (srednja histerocela). Ponekad je ovaj spad više prema nazad iza analnog ugla (zadnja histerocela, odnosno histerop­toza). Prema stepenu spada uterusa prolapsi se mogu podeliti na: descenzuse (intrava­ginalni spad), subtotalni i totalni prolaps gde celi uterus ili jedan njegov deo se nalazi izvan spoljnih genitalija. Kod oba slucaja kod napona rektum je vertikalan. Prazan prostor izmedju uteru­sa i rektuma govori za douglasocelu. Kolpocistorektografija u dijagnostici genitalnih prolapsa i stres inkontinencije urina Sl. 8 a. -S. E., 60 god. (m. br. 42). Stres in­kontinencija urine mešani tip kod napona. Vaginalna senka pokazuje srednje izraženu angulaciju, a kod napona je prolabirana. Ute­rus je anteflektiran a kod napona skoro to­talno prolabira prema nazad. Spad rektalne senke, koji se klinicki karakterizira rektocelom, može biti lo­kalizovan u donjim partijama vagine gde se izbocuje, što predstavlja najcešci as­pekt promena, takozvane niske rektocele. Redje su visoke rektocele, gde se rektum izbocuje u gornji vaginalni deo. Mogu biti razlicite velicine, velike rektocele cesto maskiraju cistoptozu. Retko se javlja zad­nja rektocela kao divertikulozno izboce­nje, bez posebnog prakticnog znacenja. U našem materijalu cesto se susrecemo sa prednjom rektocelom. U etiopatogenezi prolapsa, Douglasova hernija ili enterocela predstavlja izvan­redno važan elemenat. Njena dijagnostika je klinicki vrlo teška, a raspoložive radio­loške metode u sasvim malom broju slu- Sl. 8 b. -Ptoticna bešika, skracena uretra. Nema vaginalne angulacije. Kod napona je prolabirana i ne može se tacno prikazati. Uterus je anteflektiran, kod napona je sub­totalno prolabiran prema napred. caJeva daju pozitivne rezultate. Kolpoci­stografska slika ove promene je vrlo ka­rakteristicna. Radi dijagnosticiranja dou­glasocele mi koristimo jednu modifikaciju -radimo IV. snimak profilni u geno-kubi­talnom položaju žene kod napona. Nor­malno izmedju rektuma i vaginalnog for­niksa prostor je vrlo uzak, dok kot dougla­socele, kada je oštecen septum rektovagi­nalis kod napona se ovaj prostor proši­ruje i u njega se spušta peritoneum male kadice, a ponekad i vijuge creva. Za raz­like od prave douglasocele, kod megadoug­lasocele rektovaginalni septum nije ošte­cen, vec veliki prolaps uterusa povlaci i peritoneum pelvisa i tako stvara prazan prostor. Naglašavamo da je potrebno da se ovaj problem detaljno obradi. 240 Dimcevski, D., M. Lazarevski, J. Novak, A. Lazarov i M. šahpazov Rezultati kolpocistorektografskih pretraga kod 400 pacijentica V esica urinaria Uterus Normalna 46 Normalan 251 Manifestni S. I. typ A 38 Descensus uteri 120 Prolapsus subtotalis uteri 21 Manifestni S. I. typ Aa 9 Prolapsus totalis uteri Manifestni S. I. typ p Hysterocoella ant. Manifestni S. I. typ Psl 41 Hysterocoella med. Manifestni S. I. typ AP 88 Hysterocoella post. Manifestni S. I. typ APsl 31 9 Položaj vagine Potencijalni stress typ A Potencijalni stress typ Aa -Normalan konveksitet 108 Potencijalni stress typ p 14 Srednji 101 Otsutan 191 Potencijalni stress typ Psl 12 Potencijalni stress typ AP 24 Rectum Potencijalni stress typ APsl 14 123 Niska rectocoella Douglasocoella 20 Srednja rectocoella Megadouglasocoella 12 Summary After exposing the procedure of colporecto­cystography the authors describe the normal and some fundamental pathological types of the colporectocystogram and present their results of 400 examined patients. Colporeotocystogra,phy is of great diag­nostical value in preoperative preparation of every case of uro-genital prolapse, therefore the authors recommend its more frequent application. The examination is very simple, easy and practical. No material is required which would not be available in any radiological department. Literatura l. Bethoux A., Bory S.: Ann. Chir. 16, 11 i 887, 1962. 2. Bethoux A., Bory S. i Hugier M.: Gyn. Obstr. 63, 593, 1964. Velika-pesarna rectocoella 5 3. Bethoux A., Bory S., Huguir M. i Cheao S. L.: Chir. 90, 51, 1965. 4. Dajoux R., Plasse G., Nuguet J. i Jouve P.: J. de Radiol. et electrol. 49, 747, 1968. 5. Galatroni C., Plian A. i Hohan A.: Am. J. obstr. and gynec. 83, 649, 1962. 6. Novak J., Tevcev D., Lazarov A., Dimcev­ski D. i Lazarevski M.: God. Zbor. Med. fakul. Skopje, 16, 63, 1970. 7. Lazarevski M., Novak J., Lazarov A., Dim­cevski D. i šahpazov M.: God. Zbor. Med. fa­kul. Skopje, 16, 177, 1970. 8. Dakiel S., Cukier, Bernard S. Epstein: Radiology: vol. 78, 68, 1962. 9. May F., Werner H.: Letschrift fi..ir uro­logie 55, 397, 1962. Adresa autora: dr. Damjan Dimcevski -Institut za radiologija i onkologija -Skopje. r 7 GINEKOLOšKO-AKUšERSKA BOLNICA U BEOGRADU NASTAVNA BAZA MEDICINSKOG FAKULTETA U BEOGRADU RENDGENSKA DIJAGNOSTIKA INSUFICIJENCIJE UNUTRAšNJEG UšCA MATERICE KAO UZROKA HABITUALNIH POBAcAJA I PREVREMENIH POBAcAJA Mladenovic, D., R. Grgic, A. Markovic i R. Jovanovic Sadržaj. Autori iznose rendgensku metodu dijagnostike insuficijencije unutrašnjeg ušca materice i kriterijume za postavljanje iste. Isticu važ­nost rendgenske dijagnoze kao pomocne metode, ali i njenu nedovolj­nost za postavljanje dijagnoze, jer uzroka spontanih pobacaja može biti i više i mogu biti združeni. UDK 618.14-007.26-073.75-06:618.39(497.1) Deskriptori: ginekologija, rendgen diagnosHka, insuficijencija ušca ma­ terice, poba6aj. Radiol. Iugosl., 7; 241-242, 1973 U etiologiji spontanih i habitualnih po­bacaja i prevemenih porodjaja mogu po­stojati razni uzroci, jedan ili više u isto vreme, a insuficijencija unutrašnjeg ma­tericnog ušca je jedan od relativno cestih uzroka. Kada se govori o rendgenskoj sli­ci danas postoje mišljenja kojima se i mi pridružujemo, da nije ispravno govoriti o insuficijenciji jer je to dinamican pojam koji je vezan za trudnocu, odnosno spon­tan pobacaj i prevremen porodjaj. Isprav­niji je pojam inkompetencije unutrašnjeg ušca, jer renclgenski snimak oznacava sta­ticko stanje ušca, odnosno odrecljenu ana­tomske nepravilnost ušca rnaterice, koja može ali ne mora da se u truclnoci mani­festuje klinickom slikom insuficijencije. Sem anatomske nepravilnosti ušca uzrok insuficijencije može biti i promena histo­loške strukture, hormonski uticaj i even­tualni poremecaj cirkulacije. J Inkompetenciju unutrašnjeg materic­nog ušca smo otkrivali rendgenski, pri ru­tinskim histerosalpingografijama koje smo vršili u cilju ispitivanja steriliteta i drugih indikacija i pri rutinskom ispitiva­nju etioloških faktora spontanih i habitu­alnih pobacaja i prevremenih porodjaja. Kao kriterijum za prisustvo inkompe­tencije unutrašnjeg ušca materice uzima­mo širinu unutrašnjeg ušca materice ili celog cervikalnog kanala u 7 mm i preko toga. Drugim recima, na snimku se vidi prošireni ccrvikalni kanal celom clužinom, odnosno granica izmeclju cerviksa i uteru­sa ne postoji. Ima izvesnib autora koji su pokušavali da klasifikuju dobijene renclgenograme: oblik trokrate zvezde, levkasti oblik ka­vurna uteri i cervikalnog kanala, cervikal­ni kanal u obliku pešcanog sata i drugi Mladenovic, D., R. Grgic, A. Markovic i R. Jovanovic oblici za koje smatramo da nisu bitni ka­kav oblik imaju. Mišljenja smo, a što je i bitno, da histe­rografijom postavljamo sigurnu i blago­vremenu dijagnozu inkompetencije unu­trašnjeg ušca materice i da nam njeno ot­krivanje pruža mogucnost za pravovreme­nu terapiju, postavljanjem cerclage-e, radi sprecavanja spontanog pobacaja i prevre­menog porodjaja. Zbog toga je rendgenska dijagnoza in­kompetencije unutranšjeg ušca materice vrlo pogodna pomocna dijagnosticka me­toda. Medjutim, ona sama za sebe nije pot­puno dovoljna, ali može da posluži kao solidna orijentacija u iznalaženju jednog od uzroka spontanih i habitualnih poba­caja i prevremenih porodjaja. Summary The authors expose the X-ray evaluation of incompetence of the interna! uterine orifice as an auxilliary diagnostic method. There may be many causes for spontaneus and premature abortion, therefore this me­thod per se is not reliable enough for a defi­nitive diagnosis. Li teratura l. Dražancic A., Mark B.: Histerografija u dijagnostici insuficijencije cerviksa, Gineko­logija i opstetricija, 1, 9, 1968. 2. Zichel R., Haupt W.: Das Rongenbild der cervix uteri, Zbl. filr Gynakologie, Heft 38, 1383, 1967. 3. šulovic V., Djukic A.: Cerclage kao pre­vencija prevremenih porodjaja, Zbornik ra­dova Simpozijuma o prematuritetu, Beograd 1967, 181. Adresa autora: dr Dragomir Mladenovic, Ginekološko-akušerska bolnica u Beogradu. r 7 GINEKOLOšKO-AKUšERSKA SLUžBA OBšTE BOLNICE ZEMUN-BEOGRAD RADIOLOšKA SLUžBA OPšTE BOLNICE ZEMUN-BEOGRAD UcESTALOST ZAcEcA U žENA SA RENDGENOLOšKI USTANOVLJENOM OBOSTRANOM OPTURACIJOM JAJOVODA Marjanov, D., M. Grgic Sadržaj: Autori iznose petogodišnje rezultate ispitivanja i lecenja ste­riliteta. Od 552 ispitane žene kod 278 konstatovana je obostrana optura­cija jajovoda. Od ovih 278 žena, u prvoj godini od snimanja, zanelo je 45 ispitivanih bolesnica ili 16,3 °/0• Ukupan procent zaceca posle HSG-a je 19,5 %. Obzirom na ova iskustva autori ne preporucuju neposredno ponavljanje snimanja i treba biti veoma obazriv u davanju prognoze na mogucnost zaceca kada se rendgenološki nadje obostrana opturacija jajevoda. UDK 618.l 4-007.271-031.5-073.75:612.63( 497 .1) Deskriptori: ginekologija, steriliitet, opturacija jajovoda, lijecenjc, histc­rosalpingografija, terapevtski efekt. Radiol. Iugosl., 7; 243-246, 1973 L J U ispitivanju uzrocnika steriliteta i ana­decki u 19 %. Slynski u 16 % i Topp u lizirajuci terapijsku vrednost histerosal­25 % (4). Procenti su kao što se vidi, raz­pingografije (u daljem tekstu HSG) usta­liciti i oni izmedju ostalog zavise od shva­novili smo, da je kod izvesnog broja žena, tanja autora, koji vremenski period posle lecenih zbog steriliteta, došlo do zaceca u HSG-a uzima kao merodavan za terapijski prvih 6 odnosno 12 meseci posle snimanja. efekat ove metode. Athanasia i vecina citi­Medju ovim bolesnicama koje su zanele, ranih autora uzimaju jednogodišnji period našli smo i jedan broj žena kod kojih je posle HSG-a kao merodavan (1-7), dok prilikam HSG-a ustanovljeno obostrano Tacherne tvrdi da je trudnoca rezultat zacepljenje tuba. Zainteresovani ovim pro­HSG-a jedino onda ako je do koncepcije blemom, tragali smo u našoj i stranoj li­došlo u istom ciklusu (1). U proceni naših teraturi u želji da uporedimo naše rezul­rezultata mi smo se u radu držali mišlje­tate. U nas o torne nije mnogo pisano, dok nja vecine autora i smatramo jednogodiš­nji period posle snimanja kao merodavan u stranoj literaturi nailazimo na mnogo terapiski efekat HSG-a. veci broj autora, koji se bave ovim pita­njima. Tako Norris iznosi podatak, da od Naš rad. -Naše analize se odnose na 1000 snimljenih pacijentkinja, ima 37,4 % 522 slucaja ispitivana u periodu od 1966 slucajeva koncepcije kod dijagnostikova­do 1970. godine. U prve tri godine uzimali nih obostranih opturacija tuba (1, 7). Kres­smo posle svestranog ispitivanja, za HSG se i Schultze imaju u ovakvim slucajevi­žene koje su najmanje dve godine u bra­ma zacece u 20 % slucajeva, Mikulitz-Ra-ku, a u poslednje dve godine i žene sa jed­ Marjanov, D., M. Grgic nogodišnjim bracnim stažom. Upotreb­ljavali smo vodeni rastvor Jodurona, a pre snimanja ordinirali smo jedan od spazmo­litika. Obavezno je radjeno 2 snimka, dru­gi pet minuta posle prvog. U prvoj godini posle snimanja od 552 ispitivane bolesnice zanelo je 107 ili 19,5 %­Medju ovih 552 bolesnice, našli smo da je bilo 278 obostranih opturacija jajovoda i iz ove grupe bolesnica zanele su njih 45 ili 16,3 %-U prvoj grupi bolesnica, koje su zanele, a prethodno je HSG-om nadjena obostrana obstrukcija jajovoda, osim ovo­ga nadjeno je u 8 slucajeva još i hipopla­zija materice. Od ovih 45 žena 16 su bile primarno sterilne i 29 sa sekundarnim ste­rilitetom. Krajnji ishod ovih trudnoca bio je: 18 rocnih normalnih porodjaja, 6 pre­vremenih porodjaja, 13 pobacaja od kojih dva namerna i 8 ektopicnih trudnoca. Sa tri karakteristicna slucaja želimo ilu­strovati naša ispitivanja kratkim izvodima bolesti: Slucaj l. A. M., 26. god. iz Surdulice, M. br. 1384i/66. Porodjaj 1-1956. g. Pobacaja nema. Dg: Sterilitas sec. HSG: obostrana opturacija jajovoda. Zanela posle 8 mese­ ci. Ishod: vanmatericna trudnoca. -Ope­risana. Sl. 1. Slucaj 2. S. V., 35 god. iz Zemuna, M. br. 7393/67. Porodjaj 1954. god. Abortus: 3 na­merna, poslednji 1960 god. Dg: Sterilitas II. HSG: mala matericna duplja (hiperan­tefleksija), obostrano zacepljenje jajovoda u intersticijalnom delu. Zanela u prvom mesecu posle snimanja. Rodila spontano. Dete donošeno -živo. Sl. 2. Slucaj 3. Dj. M., 29 god. iz Zemuna. M. br. 2024/66. Porodjaj 1 -1956. god. (pre­vremen, dete umrlo 14-ti dan posle poro­djaja). Pobacaja nema. Isti brak. Dg. Ste­rilitas II. HSG: Matericna duplja trougla­stog oblika normalne velicine. Jajovodi se ne vide. Tri meseca posle pobacaja pono­vo zatrudnela i rodila živo doneseno dete. -Sl. 3. Sl. 2. -Obostrana opturacija jajovoda. Mali kavum materice (hiperantefleksija). Sl. l. -Obostrana opturacija jajovoda. Nor­Sl. 3. -Obostrana opturacija jajovoda sa malan oblik i velicina kavuma materice. lako povucenom matericom u levo. Ucestalost zaceca u žena sa rentgenološki ustanovljenom obostranom opturacijom jajovoda Komentar. -U želji da eliminišemo do najvece moguce mere nastanak spasticnih stanja na nivou tubarne muskulature, od­nosno u predelu uterotubarnih sfinktera, bolesnice su pripremane spazmolitic­nim sredstvima. I pored toga našli smo 278 žena sa obostranom neprolažnošcu ja­jovoda, od kojih su 45 ili 16,3 °/0 zanele. Da bi objasnili ovo moramo se potsetiti, da sa anatomo-funkcionalnog stanovišta raz­likujemo cetiri sfinktera u predelu tuba. Na pocetku tube je utero-tubarni sfinkter, drugi je istmicno-intersticijalni sfinkter koji odvaja intramuralni deo tube od ist­micnog. Treci je istmicno-ampularni i na­lazi se na kraju istmicnog dela tube, a ce­tvrti je tubarno-abdominalni i nalazi se na kraju tube. Reflektorni spazam jednog od ovih sfinktera može nam dati sliku navad­ne okluzije tube. S druge strane, slaba pri­cvršcenost kanile na grlic, posebno kod jace viskoznosti uljnog kontrasta, spreca­va zbog suviše malog pritiska prelaz kon­trasta kroz kanal do terminalnog dela tube. Uloga antispazmodicnih sredstava . kod terapije spasticnih stanja za nastanak kasnijih trudnoca je uz ulogu navedenih sfinktera nepobitna. Histerosalpingografija je jedna od oba­ veznih metoda ispitivanja ženskog sterili­ teta i njena vrednost je u toliko veca što ispoljava i znatne terapijske efekte. Jedno od objašnjenja koje se navodi je neuro­ reflektorno dejstvo. Zatim mehanicko dej­ stvo koje se sastoji u razaranju blagih slepljenja i srašcenja u tubi kao i u podra­ žaju tubarne peristaltike. Interesantno je tvrdjenje da pri HSG-u dolazi do reaktivne hiperemije koja tada izaziva ovulaciju. Iz­ vesni autori govore o antiinflamatornom i resorptivnom dejstvu joda (8, 2, 3, 5, 6, 9). U klasicnim udžbenicima rendgenologije stoji da u slucaju nalaza obturacije jajo­ voda, treba obavezno ponoviti snimanje da bi se izdiferenciralo neuregeni spazam od stvarne neprolaznosti. Mi smo se nepo­ srednog ponovnog snimanja uzdržavali imajuci u vidu i tvrdnju nekih ginekologa, da HSG-a nije sasvim bezopasna metoda, na šta su još ranije ukazivali Philip i Po­ladua (1). Dostalom i za terapijski efekat ove metode, kako naš, tako i drugih, daju nam pravo za ovakvo shvatanje. Naših 16,3 % zaceca u prvoj godini na­kon HSG-a u slucajevima obostrane optu­racije jajovoda, koje smo i medikamen­tozno tretirali, uvršcuje nas u prosecan terapijski uspeh drugih autora. Zbog toga smatramo da u slucajevima obostrane op­turacije tube ginekolog treba da bude veo­ma obazriv u davanju prognoze u odnosu na mogucnost koncepcije. Summary The authors report the 5 year results of investigation and treatment of sterility. Of 552 woman examined, 278 had the diagnosis of bilateral tubal occlusion. In the first year after radiography 45 (16,3 %) of these beca­me pregnant. The conception rate after HSG was 19,5 O/o. Considering this experience, the authors do not recommend immediate repe­tition of radiography, and one should be very careful in making a prognosis of the possi­bility of conception when bilateral obtura­tion of the oviduct is radiologically establi­shed. Li teratura l. Dietzsch J.: Zbl. Gynak, N° 47:1867-1869, 1961. 2. Fikentsher K., Semm K.: Zbl. Gynak. N°-I 90:737-740. 3. Georgesch A.: Zbl. Gynak, N°-I 47: 1963 do 1965, 1968-1960. 4. Kresee H.: :Obl. Gynak, N°-I 38: 1473-1976, 1957. 5. Kusovac i sar.: Zbornik radova IV. Kon­gresa ginekologa opsteticara Jugoslavije u Skoplju, Vol. II:425-428-1960. 6. Marjanov i sar.: Abstracta II ESCO, Du­brovnik, Vol. I: 299, 1969. 7. Marjanov i sar.: XIV. Ginekološko-aku­šerska nedelja Bgd., Vol. I 3073/2, 1970. 8. Mobius W.: Zbl. Gynak, N°-I 39: 1537­1539-1959. 9. Wagner H. J.: Zbl. Gynak, N°-I 6: 227 ­230-1960. Adresa autora: prim. dr. Dušan Marjanov, ginekolog, Zemun, Opšta bolnica Zemun, Vu­kova br. 9. obnavlja anatomsko in funkcionalno integriteto sluznice prebavil _ -= rn1 -·® (gefarnat) TOVARNA ® FARMACEVTSKIH IN KEMICNIH IZDELKOV L E K UUBLJANA v· sodelovanju z lstit.to de Angeli, Milan 1 7 INSTITUT ZA RADIOLOGIJA I ONKOLOGIJA PRI MEDICINSKI FAKULTET -SKOPJE ANGIOGRAFIJA GINEKOLOšKIH TUMORA Tevcev, D., I. Dimitrov, A. Ivanov i I. Dimcev Sadržaj. Autori iznose na kratko tehniku ispitivanja i anatomske karak­teristike. Pravi se analiza 50 angiografija uradenih kod pacijentica sa malignomima ženskih genitalija. Cilj analize je da se osvetli angiografski izgled malignoma verificirani i histološki potvrdeni. Diferencijalno dijagnosticki se razmatra nalaz kod miomatoznog ute­rusa, cista i upalnih nespecificnih promena. Kod 10 bolesnica je istovremeno uradena angiografija i limfografija. Analiziraju se angiografske promene kod jasno prikazanih metastaza u limfnim cvorovima. U zak>ljucku se iznose prednosti i slabosti angiografije kod tumora ge­nitalnih organa. UDK 618.l-006.6:616.137-073.75( 497.1) Deskriptori: ginekologija, maJ.ignomi ženskih genitalija, angiografija, limfografij a. Radiol. lugosl., 7; 247-251, 1973 Uspeh lecenja karcinoma cerviksa ute­rusa, postignut u poslednje vreme, bazira na tocnoj proceni i klasifikaciji obolenja. Poboljšane su dijagnosticke metode, koje daju tacniju lokalizaciju procesa, njegovu proširenost u okolini, prikaz recidiva i me­tastaza. Ovo iz osnove menja nacin lece­nja, kao i klinicku klasifikaciju tumora po stadijumima. Vlastita iskustva vrednosti pelvicne arte­riografije u otkrivanju promena koji se odigravaju u parametriju i maloj karlici, a koje se ne mogu otkriti drugim klinic­kim pretragama pružaju objektivnu mo­gucnost revizije stadijuma i pravilnije le­cenje bolesnika. Metode. -Radimo po Seldingerovoj metodi. Preko a. femoralis obstrano unaša­mo specijalno modelirane žute Edman-Le­dinove katetre direktno u unutrašnje ili- J jacne arterije pod kontrolom monitora. Ako nam to ne uspe onda vrh katetera do­vedemo u blizinu racvanja arterije iliake komunis. Obostrano ubrizgavamo po 20 kubicnih cantimetara kontrasta istovre­meno rukom. Pre ubrizgavanja uradimo dvojnu kom­presiju proksimalno na abdominalnoj aor­ti i distalno na obe femoralne arterije. Snimke radimo seriski na AOT i to po 2 snimke u sekundi za vreme od 5 sekundi. Na taj nacin dobro prikažemo arterijelnu i prekapilarnu fazu kao i bojenje tumora, odnosno infiltrate u parametri ju u kapilar­noj fazi. Materija} i diskusija. -Uradili smo ar­teriografije kod 50 pacijentica sa malig­nomima genitalija za poslednje 2 godine. Broj i raspored malignoma je prikazan na tabeli l. Tevcev, D., I. Dimitrov, A. Ivanov i I. Dimcev Tabela 1 l.Ca P. V. U. 30 2. Ca ovarii 7 3. Ca corporis uteri s 4. Miomatozni uterus 3 S. Ciste 2 6. Upalni tumori 3 50 Najveci broj tumora se odnosi na cer­viks uteri. Uradili smo angiografiju kod nekoliko slucajeva miomatoznog uterusa, ovarijalnih cista i upalnih tumora, da bi dobili dif. diag. podatke. Prema našem materijalu, u odnosu na radiografsku sliku tumore delimo u dve velike grupe: na vaskularne i avaskularne tumore. Na tabeli 2 je prikazan odnos vaskularnih i avaskularnih tumora. Tabela 2 Broj vaskularnih i avaskularnih tumora Lokalizacija VaskuL AvaskuL Ukupno Ca P. V. U. 17 13 30 Ca Co uteri 3 2 s Ca ovarii 4 3 7 Ukupno: 24 18 42 Vaskularni tumori pokazuju brzo boje­nje tumornog tkiva (sl. 1). I uterus je or­gan bogat krvnim sudovima, tako da se kod ubrizgavanja kontrasta odmah prika­že i njegove krvne žile koje jako otežavaju diferencijalnu dijagnostiku. Ove krvne ži­le imaju oblik pravilno i spiralno postav­ljenog vadicepa (sl. 2). Razlika izmedju vaskularizacija tumora i uterusa se postiže analiziranjem arteri­jelne i prekapilarne faze u seriskim arte­riogramima. U kasnijoj arterijelnoj fazi tumor daje nepravilnu sliku zbog arteriovenoznih fi­stula i jasnog prikazivanja novostvorenih krvnih žila. Uterus duže zadržava normal­nu arterijelnu fazu. Kod tumora nikada Sl. l. -Vidi se bogato obojen tumor u gor­njoj polovini više levo, sa brojno novostvo­renim patoloških krvnih sudovima. Sa desne strane u srednjim partijama pokazuju se nežne krvne žile poput vadicepa, koje odgo­varaju normalnim i intramuralnim krvnim žilama. Sl. 2. -Normalni izgled intramuralnih krvnih žila, dobro vidljive osobito sa desne strane. nema normalne prekapilarne i kapilarne faze krvotoka (sl. 3). Prema Breit-u prednost takvih angiogra­ma je u torne što je uterus jedini organ u telu, gde se na samom organu može upore­djivati normalan krvotok sa krvotokom tumora u angiografskoj slici. Tumori koji su siromašni krvnim žilama u podrucju parametrijuma mogu se po­deliti u dve podgrupe (Breit): Angiografija ginekoloških tu1nora Sl. 3. -Jasno se raspoznaju dva maligna infiltrata u parametrijumu. Jedan levo dole, drugi gore u srednjoj partiji. Sa desne strane dobro vidljive normalno prikazane intramu­ralne krvne žile poput vaclicepa. a) Kod polovine slucajeva se prikaže tok krvnih žila u lukovima sa djelornic­nirn prekidama i nežnom mrežastom for­macijom. To je indirektan znak nastao zbog ekspanzije turnora (sl. 4). b) Druga grupa tumora pokazuje rari­ficiranje krvnih žila, što je simptom pri­tiskivanja bez dislokacija. Difcrencijalno dijagnosticki prikazuje­mo slucaj inflamatornog tumora, gele se vidi bogata vaskularizacija, koja je pravil­no oformljena u uporedjenju sa angiogra­fijom ciste ovarijuma, gele postoji jasno potiskivanje krvnih žila bez stvaranja no­vih krvnih sudova (sl. 5 i 6). Daljni cilj našeg rada je da uporedimo angiografske nalaze sa klinickirn. Uglavnom može se zakljuciti da se nala­zi u velikom broju slucajeva slažu. Od na­šeg materijala pokazujemo po jedan slu­caj gele se nalazi slažu, odnosno gele se razilaze. cesto puta radimo angiografije nakon izvršene limfografije. Ovo nam omoguca­va da u isto vreme prikazivanje i meta­staze u limfnim cvorovima (sl. 7 i 8). Sl. 5. -Bogata vaskularizacija, sa izvijuga­nim i raširenim intramuralnim krvnim ži­lama. Nema patološke vaskularizacije. Radi se o opsežnom upalnom procesu. Sl. 6. -široko lukoviclno guranje krvnih Sl. 4. -Jasno potiskavanje a. uterinae u sudova u parametrijumu, osobito sa leve širokom luku sa desne strane zbog ekspan­strane. Manjih razmera sa desne str4ne. Radi zije tumora. se o cistocnoj degeneraciji obih ovariuma. Tevcev, D., I. Dimitrov, A. Ivanov i I. Dimcev Sl. 7. -Veliki ulcerozni rak PVU koji infil­trira levi parametrijum sve do lateralnog zida koštanog pelvisa. Na angiografiji ura­djenoj neposredno posle parametrijuma, a sa desne strane i metastatski limfonodi koji potiskuju krvne žile. Angiografski nalaz je time obogacen. Sl. 8. -Veliki infiltrativni tumor koji se širi kroz fornikse i zahvaca desni parame­trijum do koštanog zida zdelice. Na angio­gramu se sa desne strane ne vidi patološka vaskularizacija. Radi se o avaskularnom tu­moru. Isto tako se vidi i destrukcija limfnih žlezda. Sa leve strane je parametrijum kli­nicki slobodan, ali angiografija pokazuje po­tiskavanje krvnih sudova, što govori da i na toj strani postaji avaskularni tumor. Sa me­tastazama u limfnim žlezdama. Zakljucak. -l. cesto je teško da se arteriografski razlikuje normalna anatom­ska struktura od patološke slike krvnih žila, što je veliki nedostatak ove metode, narocita kada se radi o avaskularnim tu­morima. 2. Angiografija ne može da bude rutin­ska metoda zbog ogranicenih indikacija. 3. Daje dragocene diferencijalno dijag­nosticke podatke u odnosu na razlikova­nje inflamatornih od malignih infiltrata parametrija. 4. Pomaže kod nejasnih palpatornih na­laza, narocita kada se taj ne može pravilno izdiferencira ti. 5. Dopunjuje klinicki nalaz prikazom in­filtrata, koji se palpatorno nisu mogli po­kazati. 6. U literaturi se spominje angiografska kontrola radioterapeutskog efekta. Mi ta­kav materija! nismo imali. Summary 50 angiographies of female patients with malignant tumors of the genitals were ana­lysed. The intention of this analysis was to describe the angiographic appearance of ma­lignant tumors in different stages. Also se­veral examinations in patients with myomas, cysts and nonspecific diseases have been per­formed. All cases have been clinicaly verified and histologically confirmed. In 10 patients angiography and lymphography were simul­taneously performed. Angiographic changes in cases with meta­stases in lymphatic nodes were analysed. Bibliography l. Altemus, R.: Selective Catheterization of the Hypogastric Arteries -Advantages and Discussion of Technic. Radiology 91: 484-487 1968. 2. Borell, U., and Fernstrom, I.: The Ova­rian Artery. An Arteriographic Study in Hu­man Subjects. Acta radiologica (diag.) 42: 253-265, October. 3. Borell, U., Fernstrom, I., Lindblom, K. and Westman, A.: The Diagnostic Valve of Arteriography of the Iliac Artery in Gyne­cology and Obstetrics. Acta radiol. (diag.) 38: 247-263, October 1952. 4. Fernstrom, I.: Arteriography of the Ute­rine Artery. Its Value in Diagnosis of Ute­rine Fybromyomata, Tubal Pregnancy, Ad­nexal Tumor and Placenta! Site Localization in Cases of Intra-Uterine Pregnancy. Acta radiol. Suppl. 122, 1955. 5. Lang, E. K.: Demonstration of Blokage and Involvement of the Pelvic Lymphatic System by Tumor with Lymphangiography Angiografija ginekoloških tumora and Sciintiscanograms. Radilogy 74: 71-73, January 1960. 6. Liebner, E. J.: An Appraisal of Radio­active Therapeutic Lymphography Am. J. Ro­entgen. 96: 110-121, January 1965. 7. Parker, R. G., and Friedman, R. S.: Cri­tical Evaluation of Rendgenologic Examina­tion of Patients with Carcinoma of the Cer­vix. Am. J. Roentgenol. 96: 100-107, January 1966. 8. Siegel, P. and Liebner, E. J.: Intralym­phatic Radioactive Therapy for Pelvic Cancer. Am. J. Obst. & Gynec. 91: 122-131, January 1, 1965. Adresa autora: Prof. dr. Dimitar Tevcev, Institut za radiologijo i onkologijo pri Medi­cinski fakultet, 91000 Skopje. 4* VELEBIT ZASTUPSTVO INOZEMNIH FIRMI -ZAGREB, BABUKicEVA 8 a LEDICAL, LONCIN-LIEGE GENERAL. ELECTRIC BELGIJA RENDGEN APARATI: TELEVIX sistem koji se sastoji od: Televix stola -najsuvremeniji univerzalni rendgenski sto Telefluor 6100 10" poja6ivac sLike TV Ianac 12-ventilni generator 100 mA POLARIX kirurško-ortoped. rendgenski aparat s pojacanjem 7000 X MOBILE 225 najsuvremenijii pokiretrni ,rendgenski aparat MCX snažni baterijski pokretni rendgenski aparat, koji radi neza­v, isno o napajanju -iz mreže GE 3000 -dentalni rendgen -panorama sistem MAXITOME ureclaj za tomogra_Eiju »3 M ITALIA S.P.A.« Milano, Italija AVTOMATSKI I POLUAUTOMAT. STROJ za ,razvijanje rendgen fiilmova AVTOMATSKI SUšIONIK za rendgen .fiilmove »NUCLEAR CHICAGO CORPORATION« Des Plaines, USA 1 PHO/DOT Scanner AUTOMATIC GAMMA SCINTILLATION SYSTEM MEDICIA DOSE CALIBRATOR -automat. imjerac radioizotopnih doza VIšEKANALNI ANALIZATOR S PRIBOROM NUCLEAR CHICAGO CORPORATION je najpoznatiji proizvoclac racLio­ izotopnog ins1Jrumentada, a posebno speoijaLnog medici:nskog-labora-to­nijskog Za sve proizvode tvornica koja zastupa »VELEBIT« osiguran je kvalite­tan servis s rezervnim delovima r 7 INSTITUT ZA RADIOLOGIJA I ONKOLOGIJA MEDICINSKI FAKULTET -SKOPJE LIMFOGRAFIJA KOD GINEKOLOšKIH MALIGNOMA Tevcev, D., A. Ivanov, J. Dimitrov i J. Dimcev Sadržaj. Analiziraju se 100 limfografiranih pacientica kod kojih je bio ranije odreden klinicki stadium bolesti. U tabelarnom pregledu se upo­ reduju klinicki i limfografski nalaz. Prav,i se analiza limfografija ura­ denih kod 10 pacijentica sa izvršenom Wertheim operacijam. Autori preporucuju limfografiju kao rutinsku metodu pre svakog opera­ tivnog zahvata, ili radioterapeutske terapije. UDK 618.l-006.6:616.423-073.75(497.1) Deskriptori: ginekologija, maLignomi ženskih genitalija, limfografija, terapija (planiranje). Radiol. lugosl., 7; 253-259, 1973 L J Limfografija je vec dobila svoje mesto kao metoda sa tacno izdiferenciranim in­dikacijama i mogucnostima. Steceno je vec dovoljno iskustvo u interpretiranju limfangioadenograma. Postaje dasta sigur­ni znaci koji omogucuju da u rtg. slici budu izdiferencirani metastatski prome­njeni limfni cvorovi od drugih lezija. Kao zadatak smo postavili da retrograd­nom analizam 100 slucajeva iz naše kolek­cije sa primarnim karcinomima kod žen­skih genitalija, dobijemo uvid koje grupe limfnih cvorova su najviše zahvacene i koji je put širenja u zavisnost lokalizacije tumora i klinickog stadiuma malignoma. Metod i material. -Limfografije smo izvodili po metodi Kinmontha. Pacijentice su slikane odmah nakon završetka ubriz­gavanja kontrasta i nakon 24 sata u tri standardne pozicije. Analizirali smo 100 limfogramiranih pa­cijentica sa sledecim lokalizacijama malig­noma: Tabela 1 Broj limfografija kod ginekoloških tumora Ca PVU 78 Ca Corporis uteri 14 Ca Ovarii 8 Ca Vaginae 1 Anatomija. -Najcešce širenje, odnosno metastaziranje karcinoma je limfnim pu­tem, što je posebna karakteristika lokali­zacije Ca PVU. Limfna mreža cerviksa ute­rusa je mnogo bogata. Limfni putevi kon­vergiraju prema istmusu uterusa i formi­raju paracervikalni pleksus. Tevcev, D., A. Ivanov, J. Dimitrov i J. Dimcev Tabela 2 limfaticna mreža cerviksa uterusa paracervikalni limfni pleksus /I. preurctralni mrourctrolni zacr; (sakralni) hmfnl snop lrnfnl snop lmfnl snop .1/ hmfn1 CYOrovt pnmarna grupa sekundama grupa limfnih cvorovo lmfnlh cvorova Od njega se odvajaju kao što je poznato tri glavna limfna snopa: a. parauretralni limfni snop, b. retrouretralni limfni snop i c. zadnji ili sakralni limfni snop (Pode­la Poirier). Pored ovih postoje i brojni atipicni i do­punski limfni putevi. što se odnosi do re­gionalnih limfnih žlezdi, mi smo u našoj analizi primili podelu Henriksena na pri­marnu i sekundarnu grupu. Tabela 3 Primarna grupa 1. Parametralni limfni cvorovi 2. Obturatorni limfni cvorovi 3. Hipogastricni limfni cvorovi 4. Iliako-eksterni limfni cvorovi Sekundarna grupa 5. Sakralni limfni cvorovi 6. Iliako-komunalni cvorovi 7. Ingvinalni limfni cvorovi 8. Paraaortni limfni cvorovi Slika 1 S.iJka 1 a Limfografija kod ginekoloških malignoma Henriksen je uspeo da dokaže da posto­ji konstantan kurs limfnog širenja cervi­kalnog karcinoma. Utvrdjeno je da para­metriij i limfne žlezde primarne grupe su prvo obuhvacene, a posle toga limfne žle­zde sekundarne grupe. Cherry sa sar. mi­sli da postoje dva glavna pravca drenaže, a to su limfne žlezde oko komunalne ili­jacne arterije i parametralne limfne žle­zde. Prva drenaža ide preko cervikalnih limfni žlezdi, zatim oko a. iliaka externae i obturatornih limfnih žlezdi. Druga dre­naža preko hipogastricnih i sakralnih grupa. Na sl. 1 i 1 a prikazan je položaj poje­dinih grupa limfnih žlezda u odnos na ske­let karlice i rtg. slici u AP i LL projekciji. Rentgenska simptomatologija. -Na osnovu uporedivanja rtg. nalaza sa histo­loškim nalazima, danas su jasno izdiferen­cirani rtg. simptomi lezija limfnih žlezda kod karcinoma kao metastatske promene. Kod analiza 100 slucaja mi smo se striktno držali tih simptoma. U ranoj fazi kad su dobro prikazani limfni sudovi: a. Slika blokiranja sa refluksom kontra­sta u kolateralnoj mreži. b. Potiskivanje i obikaljanje limfnih su­dova oko uvelicanog limfnog cvora, tako da se vas aferens direktno uliva u vas efe­rens. U kasnijoj fazi kad su dobro prikazane limfne žlezde: a. Promena strukture limfne žlezde, b. Slika lakune, c. Marginalni defekti. Karcinomatozna lakuna ima sinusoidni izgled sa nepravilno i nejasno zamaglje­nom konturom. Ovako nejasno izražena slika koegzistira u osnovi jedne iste žlezde. Krajni stadium je njihovo konvergiranje i kompletno destruiranje. Na rentgenskoj slici se ovo prestavlja kao ogranicena dis­kontinuirana ivica i kao marginalni de­fekt. Nezahvaceni delovi limfne žlezde ovim promenama su sa znatno razrede­nom gradom. Diskusija. -Na tab. 4 prikazani su lim­fografski pozitivni nalazi kod 100 limfo­grafiranih pacijentica. 52 slucaja, ili 52 % su sa pozitivnim nalazom, a 48 za nega­tivnim. Po lokalizaciji Ca corporis uteri 57 °/0 , a Ca ovarii 62 %- Tabela 4 Broj i procenat limfografiranih pacijentica sa pozitivnim nalazom Ukupno + - % Ca PVU 78 39 39 50 Ca Corporis 14 8 6 57 Ca Ovarii 8 5 3 62,5 Ukupno 100 52 48 52 Na tabeli 5 prikazan je broj negativnih i pozitivnih slucaja po lokalizaciji i po sta­diumima. Tabela 5 Limfografski nalazi kod ginekoloških tumora Ca Corporis Uteri Carcinoma PVU Ovarii Ca Ukupno I operirani lb LI a +-U III IV zapušteni +-U + -u +-U 14 12 26 + -u +-U +-U u 8 6 14 6 9 15 2 4 6 5 9 14 II b 10 5 15 2-2 5 3 8 52 48 100 Tevccv, D., A. Ivanov, J. Dimitrov i J. Ditncev Na tabelama 6 i 6 a pokazan je broj po­zitivnih limfografija po stadijumima kod Ca PVU, a na tabeli 7 pozitivni i negativni kod Ca PVU izraženi u procentima. Tabela 6 Limfografski nalazi prema stadijumima kod CaPVU Ib IIa II b H[ ry . operirani zapnstcm 15 6 14 26 15 2 Tabela 6 a Uporedni rezultati kod Ca ovarii i Ca corporis uteri Ca ovarii Ca Corporius uteri + -Ukupno + -Ukupno 5 2 74 5 Tabela 7 Postotak pozitivnih limfografskih nalaza kod CaPVU Broj Pozitivan Stadijum Postotak limfografija nalaz I 15 6 40 Ib 6 2 33 IIa 14 5 Ukupno 78 39 50 Pada u oci da prvi stadijum, odnosno operirani slucajevi imaju veliki procenat pozitivnih limfografija u uporedenju sa I b, II a i II b stadijum. Mi smo u stvari u ovu grupu ubacili svih 15 operiranih slu­cajeva. Oni su stupili na lecenje u našem Institutu posle izvrešnog operativnog za­hvata. Pre operacije nije bio opredeljen stadium ili je bio opredeljen, a nama sa uputom i prepisom istorijom nije dostav­ljen. Mi smo bili iznenadeni da smo kod Sl. 2. -Uvelican limfonocl desne od ilako eksternalne grupe. Veliki lakunarni defekt, marginalni prekicl kontinuiteta sa nešto raz­reclenom gradom nezasegnutog dela. ovoliko velikog broja slucajeva naišli pozi­tivan limfografski nalaz, (sl. 2). Zakljucak je da su ovi slucajevi ili operirani bez opredeljenja stadiuma ili najmanje da je IIb 26 14 54 III 15 10 66 pogrešno opredeljen stadium obolenja i da nije bilo indikacija za operativni zahvat. Daljnja naša analiza je pokušaj da se IV 2 2 100 pojedine grupe u procentima uporede sa nalazima koji je dobio Henriksen u njego­voj studiji sa obdukcionih nalaza. Tabela 8 Uporecljenje u naših nalaza sa nalazima O II Henrinksena Primarna grupa 1. Parametralni limfni cvorovi 77% 9 O/o 2. Obturatorni limfni cvorovi 270/o 15 °!o 3. Hipogastricni limfni cvorovi 31 O/o 39% 4. Iliako-eksterni limfni cvorovi 270/o 38% Limfografija kod ginekoloških malignoma Sekundarna grupa 5. Sakralni limfni cvorovi 23 °/0 20 O/o 6. Iliako-komunalni limfni cvor. 31 °/0 34% 7. Ingvinalni limfni cvorovi 8 °/0 4 O/o 8. Paraaortalni limfni cvorovi 27 % 23% Treba podcrtati da limfografija ne daje mogucnost kompletne komparacije, jer sa tehnikom prepariranja limfnih sudova na dorzumu stopala, na rtg. slici se ne prika­zuju grupe limfnih cvorova u parametri­jumu, kao što su precervikalne i obstura­torne grupe, jer snop limfnih sudova ovih grupa izlazi direktno od samog organa i dalje se ukljucuju u opšte snopove. Gru­piranje u primarnu sekundarnu grupu je prihvatljiva za lokalizaciju Ca PVU. Kod primarne grupe se mnogo dobro raspozna­ju na rtg. slici hipogastricna i ilijakoeks­teralna grupa limfnih cvorova, a samo ne­kada paramentralne i obturatorne, gde po­stoji distalno stop ili dopunski limfni pu­tevi sa mogucnocu ukršavanja. Od sekun­darne grupe dobro se prikazuju na rtg. slici, skoro sve cetiri grupacije limfnih cvorova. Treba da napomenemo da kod pozitiv­nih limfografija je mnogo ved broj sluca­jeva gele su odjednom obuhvaceni limfni cvorovi više grupa kako primarne, tako i sekundarne grupe. U našem materijalu imamo 4 slucajeva, gde su obuhvacene sve grupe. Prikazujemo na sl. 3, 4, 5, slucajeve iz naših kolekcija gele su obuhvaceni veci broj limfnih žlezdi i slucaj gele su obuhva­cene sve limfne žlezde. Sl. 3. -Uvelicani limfonodi sa marginalnim Sl. 4. -Obsežni lakunarni defekti sa margi­defektirna obostrano. Prornene su osobito iz­nalnim prekidima. Neki limfonodi u tragama. ražene u iliako-eksternalnirn grupama, izrazi­Ovc se prornene vicle osobito u sekundarnoj tije sa desne strane. Slicne pramene u para­grupi limfnih cvorova. ortalnoj grupi limfonocla. Tevcev, D., A. Ivanov, J. Dimitrov i J. Dimcev Sl. 5. -Svi limfonodi primarne i sekundarne grupe uvelicani su naznacenim lakunarnim defektima i brojnim marginalnim prekidima. Zakljucak. -U zakljucku bi istakli da je limfografija izborila sebi mesto i treba je ukljuciti kao rutinsku metodu. Ne tre­ba ni jedna pacijentica da bude podvrgnu­ta operativnom zahvatu ili radiološkom tretmanu, a da ne bude napravljena limfo­grafija. I na kraju, limfografija služi kao kon­trola posle operativnog zahvata i daje uvid u efikasnost sprovedene radioterapije. Summary The anatomy of the pelvic lyrrnphatic sy­stem is rewiewed and the authors determine the place of 1ymphography in evaluation of methastases of malignomas in female geni­tals. 100 lymphographies are analysed. The clinical and lymphographic findings are com­pared. In the authors oppinion, lymphography should be performed before every planned therapy. Literatura l. Belana, P. Malek, Kole: Rcintgenstrah­len, 99, 168 (1963). 2. Beltz L. und Thurn D.: Fortchritte Rcintgenstrahlen, B 102, 1965, 278 p. 3. Bourdon J., J. P. Desprez Curely, V. Bi­smuth: Gaz. med. Fr. 69, 1962, 3015 p. 4. Bruun S. and Engest A.: Acta radio!. 45, 1956, 917 p. 5. Fischer H. W. and Zimmermann G. R.: Amer. Jour. Roentg. 81, 1956. 6. Fischer H. W., Ruttimann und Del Buo­no M. S.: Scweiz. med. Wschr. 89, 1956, 755 p. 7. Fuchs W. A. and G. Book: Acta radio!. vol. 56, 1961, 340 p. 8. Fuchs W. A., Ruttimann und Del Buo­no M. S.: Fortschr. Roentg. 92, 1960, 608 p. 9. Ficher H. W., M. S. Laurence, Thorn-bury J. R. Q. Radiology 78, 1962, 339 p. 10. Fuchs W. A.: Radio!. clin. 31, 1962, 414. 11. Mellins H. Z.: Radiology 80, 1963, 182 p. 12. Kinmononht J. B.: Ann. roy. Coll. Surgg. Engl. 15, 1954, 300 p. 13. Kaindel F.: Manncheimer E. und Thurn­heer B.: Fortschr. Rontg. 89, 1958, 1 p. 14. Kinmouth J. B., Taylor G. W. and Kemp Harper R.: Brit. med. J. 2, 1959, 1360 p. 15. Ruttimann A., M. S. del Buono: Schinz­Glauner-Ruttimann: Ergebnise der med. Strahlenforschung (aBnde I, 258 p. Stuttgart 1964). 16. Picard J. D.: Ann. Chirur., Paris, 16, 1962, 1775 p. 17. Procopes J. und Kalinova K.: Rcintgen­strahlen 89, 1958, 418. 18. Sheehan R., Hreshyshyn M., Lin R. K. and Lessmann F. P.: Radiology 76, 1961, 47 p. 19. Tevcev D.: II. Kongres na bugarskite rengenolozi i radiolozi, 106-112, 1967. 20. Tevcev D., Dimitrov I., Grunevski M.: Makedonski med. pregled. Zbornik na tru­dovi 4, 172-185, 1967. Limfografija kod ginekoloških 1nalignon1a 21. Tevcev D., Novak J., Grunevski M. i Di­23. Mosse and Brane!: Therapeutic radiolo­mitrov I.: Godišen zbornik na Medicinski fa­gy, The C. V. Mosby Company, 1969. kultet, Skopje 1970, tom XVI, vol. XV. 22. Gusberg and Frick: Gynecologic Can­Adresa autora: prof. dr Dimitar Tevcev, In­cer, The Wiliams & Wilkins Company, Balti­stitut za radiologija i onkologija, Medicinski more 1970. fakultet, 91000 Skopje. ESSENTIALE Lijek izbora u terapiji: -hepatita akutnog i hronicnog -hepatoza degenerativnih -ciroze jetre -intoksikacija endogenih i egzogenih (Hype- remesis gravidarum, Eclampsio itd.) -neurodermatita, seborojicnog ekcema i pso­ rijaze. Aktivna komponenta je supstanca EPL (esencijalni fosfo­lipidi) uz vitamine B 1, B 2, B 6, B 12, C. E., nikotinamid, te kalcijev (kapsule) i natrijev (ampule) pantotenat. Oblici u kojima se proizvodi: -ampule od 5 ml za i. v. primjenu -ampule od 10 ml za infuzije -kapsule za peroralnu primjenu Proizvodi -»BOSNALIJEK« -Sarajevo r 7 GINEKOLOšKO-AKUšERSKA BOLNICA U BEOGRADU NASTAVNA BAZA MEDICINSKOG FAKULTETA U BEOGRADU RENDGENSKA DIJAGNOSTIKA POVREDA SIMFIZE U TOKU PORODJAJA Grgic, R., G. Papic, A. Markovic i V. Paljic Sadržaj. Povreda simfize je danas relativno retka komplikacija koja se kod izvesnih žena dešava u porodjaju. U Ginekološko-akušerskoj bolnici na desetogodišnjem matcrijalu jedna povrecla simfize dolazi na 1880 po­rodjaja. Najcešci uzrok povrede simfize ,i karlice u toku porodjaja je kombinacija traume, stecene slabosti smanjcne optornosti ligamenata i simfize usled dejstva truclnoce na njih. Normalna širina simfize van trudnoce iznosi 2 do 4 milimetra. Fiziološko širenje u truclnoci je do 10 mm, patološko širenje lakšeg stepena 10-20 mm, a patološko širenje težeg stepena preko 20 milimetara. Sigurna dijagnoza se postavlja na osnovu pregleda rendgenskog snimka pokazuje zjap simfizne pukotine više od 10 mm i izvestan stepen raz­dvajanja u sakroilijacnom zglobu. Autori iznose svoj desetogoclišnji materija!: 28 povreda simfizc na 53.840 porocljaja. UDK 618.5-06:616.728.18-001-073.75(497.J) Deskriptori: ginekolog,ija, porodjaj, simfiza (povrecla), rendgen diagno­stika. Radiol. lugosl., 7; 261-264, 1973 L J Vec u drugom mesecu trudnoce pod je do 10 mm, patološko širenje lakšeg ste­dejstvom hormona progesterona i foliku­pena 10-20 mm, a patološko širenje težeg lina dolazi do olabavljenja simfize i nje­stepena preko 20 mm. nih veza i veza i poluzgloba ileosakralnog, Granicu izmedju fiziološke i patološke pri cemu veze i okolno tkivo postaje ela­ dijastaze nije uvek lahko odrediti. Pojain sticnije i manje naklonjeno cepanju. Sa­dijastaze odredjuje se radi toga prema kroilijacni zglobovi vec i pod normalnim subjektivnim i objektivnim klinickim uslovima raspolažu izvesnom pokretljivo­simptomima. Direktnim merenjem stepe­šcu, koja se pojacava u trudnoci. na dijastaze ne može se pravilno oceniti Postojeca dekalicifikacija kostiju kar­težina povrede. Prema torne klasifikacija lice u trudnoci, urodjene slabosti simfize te povrede nije jednostavna, ali je jasno i ligamenata, raniji rahitis, smatraju se da sama udaljenost pubicnih kostiju ne predisponirajucim faktorima koji mogu odgovara i anatomskom oštecenju. Veli­uz fiziološko razlobljavanje pogodovati na­cina razmaka pubicnih kostiju cesto nije stajanju povreda simfize razlicitog stepe­u skladu sa izraženim simptomima, jer na, bilo da se porodjaj završio spontano mala dijastaza može da pravi velike bo­ili operativno, bilo kojom metodom. love i smetnje pri hodu i obratno. Prema Normalna širina simfize van trudnoce stepenu razmicanja uglova stidnih kostiju iznosi 2-4 mm. Giercke, medjutim, za fi­odnosno oštecenju simfize i njenih liga­ziološku granicu smatra širinu od 0,6-0,8 menata, ova komplikacija može se grupi­milimetara. Fiziološko širenje u trudnoci sati u nekoliko kategorija. Tako, na pri­ Grgic, R., G. Papic, A. Markovic i V. Paljic mer, sa patološko-anatomskog gledišta, Kehrer deli povrede simfize na tri ste­pena: l. Dijastaza simfize sa istezanjem liga­menata i lamine fibrokartilaginee inter­publike; 2. Parcijalna ili inkompletna rup­tura simfize kada su ligamenta samo de­limicno prekinuta, a krajevi pubicnih ko­stiju održani u vezi; 3. Totalna, komplet­na ruptura simfize kada je ligamento­hrskavicavi blok simfize raskinut u svojoj širini. Sl. l. -Dijastaza simfize. Nekada na rendgen-snimku mogu se vi­deti otrgnute frakture na granicama sim­fize verificiraju se najbolje na snimcima u stojecem stavu opterecenjem i naizme­nicnim stajanjem na jednoj nozi. Pri torne dolazi do jasnog podizanja jedne grane simfize prema drugoj, i ovaj se znak vidja samo kod rupture simfize. Mnogi autori smatraju kao uzrok ras­cepa simfize povrede kod porodjaja za­vršenih nekim akušerskim intervencijama ili pri arteficijalnom porodjaju kod dis­proporcije kefalopelvicne, nepravilnog po­ložaja ploda u periodu istiskivanja, pogre­šan okret i gruba i nagla ekstrakcija. Medjutim, spontane rupture se mogu objasniti samo patološki povecanim raz­labavljenjem karlicnog prstena, ukoliko gore navedeni uzroci ne dolaze u obzir. Isto tako starost porodilje, ucestale trudnoce i ceste laktacije mogu dovesti do dekalcifikacije i tirne stvoriti pogodan teren za nastajanje povrede simfize. Dijagnozu povrede simfize nije lako po­staviti u samom porodjaju. Nagli bol koji prati njeno nastajanje obicno se izgubi ili je maskiran porodjajima trudovima i na­ponima. Za ovu komplikaciju karakteri­sticen je »prasak« koji se oseti ako u momentu povrede i nagao silazak ploda kroz iznenada dovoljno proširen porodjaj­ni kanal. Kod parcijalne i totalne rupture u pre­delu simfize može se formirati hematom, zatim su moguce povrede mokrace be­šike, uretre, vagine, a skoro uvek bivaju ošteceni sakro-ilijacni zglobovi. Takve le­zije izazivaju žestoke bolove u kuku, be­dru, slabinama, sa isijajavanjem u nogu, koji cesto mogu dugo trajati. Može se cak tvrditi da nema ni jedne rupture simfize bez oštecenja sakroilijacnih zglobova ma­njeg ili veceg stepena. Osim toga, ako postoji izolovan bol na pritisak na simfizi, tegobe pri pokretima nogu ili pokušaju ustajanja, nejasne groz­nice u ranom babinju, treba uvek po­misliti na povredu simfize. Ipak, više od 50 % svih oštecenja sim­fize u toku porodjaja, dijagnostikuje se u babinju, prvog, drugog dana ili kasnije, kada pri pokretima nogu, promeni polo­žaja tela ili ustajanja žena oseti jak bol u preponama. Iako tako bol se može javiti pri pokušaju sedenja ili pri pritisku na predeo simfize. Za povredu simfize karak­teristican je nesiguran, patkast hod pri pokušaju hodanja babinjare. Objektivni znaci povrede simfize pred­stavljaju lokalni bol na pritisak, laka ede­matoza oteklina i eventualan, retrosimfi­zarnihematon, koji kao tumor prednjeg vaginalnih zida napreduje od gore prema nazad. Sigurna dijagnoza postavlja se na os­novu pregleda rendgenskog snimka koji pokazuje zjap simfizne pukotine više od Rcndgenska dijagnostika povreda simf'ize u toku porodjaja 1 cm i izvestan stepen razdvajanja u sa­kroilijacnom zglobu. Eksploracija prednje strane simfize palpacijom ne daje nikakva obaveštenja sem izazvanog bala, jer je tki­vo suviše debelo u tom delu. Naprotiv, pregled zadnjeg dela vaginalnim tušeom ukazuje na razilaženje obe pubicne kosti pri cemu se izmedju nijh može uvuci vrh prsta, a cime se i oznacava stepen razi­laženja. Opisani znaci su dovoljno karak­teristicni da bi bilo potrebno traženje ab­normalne pokretljivosti pubisa, a što je vrlo bolno i nepotrebno. Za deset godina u Ginekološko-akušer­skoj bolnici u Beogradu bilo je 43.440 po­rodjaja i 23 povrede simfize. Od toga ova komplikacija nastala je kod 8 prvorotki i 15 višerotki. 22 povrede bile su ustvari dijastaze i 1 ruptura simfize. 21 porodjaj je bio spontan, a 2 su završena vakuum ekstraktorom. Prosecna težina dece je bila 3900 grama. Sve su dijagnoze postav­ljene u babinjama, a lecenje je kod svih završeno sa uspehom u kratkom vremen­skom roku. Povreda simfize relativno je retka kom­plikacija koja se kod izvesnih žena dešava u porodjaju. U Ginekološko-akušerskoj bolnici u Beogradu za deset godina bilo je 23 povrede simfize, odnosno 1 : 1880 porodjaja. Kod svih slucajeva povreda simfize zacinjena je radiografija i na snim­ cima samo u jednom slucaju otkrivena ruptura simfize sa otrgnutom frakturom preponske kosti. Razmak izmedju pubic­ nih kostiju iznosio je od 10 do 40 mm. Dijagnozu povreda simfize i sakroilijac­nog zgloba mi smo postavljali na osnovu subjektivnog osecanja spontanih bolova u okolini simfize, bolovima pri pokretima nogu u kukovima i kod pritiska na kar­licu sa strane i nejasne groznice i febril­nosti u ranam babinju. Objektivan krite­rijum se gledao u lokalnom bolu na pri­tisak, palpatorno proširene pukotine sim­fize, lake otekline okoline i retrosimfizar­nog hematoma (Mladenovic). Takodje vrlo cesto i tipican položaj nogu u lakaj ab­dukciji, u polje rotirane i neznatnoj semi­flekciji. Siguran zakljucak smo postavljali na osnovu pregleda radiografije koja poka­zuje zjap simfizarne pukotine 10 mm više i izvesnog stepena razdvajanja u sa­kroilijacnom zglobu uz gore navedene ldi­nicke objektivne i subjektivne nalaze. Summary Injuries of the symphisis pubis in a rela­itively infrequent complication during deli­very. According to the evidence of the Gyne­cological -Obstetrical Hospital in Belgrade there is one injury of the symphisis in 1880 deliveries. The most frequent cause of the symphisis and pelvis injury in the caurse of delivery is the combination of trauma, acqu­ired incompetence and impaired resistence of ligaments and the symphisis pubis causcd by the fregnaney. Normally the width of the symphisis pubis out of pregnancy is 2-4 mm and it enlarges up to 10 111111 due to the phiological effect of pregnancy, while the pathological enlarge­ment of mild degree is 10-20 111111 and of the higher degree is over 20 111111. The reliable diagnosis is established on the basis of x-ray film which reveals a crack in the aymphisisi pubis larger than 1 cm, and some degree of separation in the sacro-illiac articulation. Authors present the material they followed for 10 years : 28 injuries out of 53.840 deliveries. Literatura l. Fochem K.: Einfiihrung in die Gebur­tshilfliche und Gynakologische Rontgendia­gnostik, Georg Thieme, Stuttgart 1967, 23-25. 2. Giercke H. P.: Zbl. fiir Gynakologie, Leipzig, 1958, 18, 718-723. 3. Kehrer: Monatschrift fi.ir Geburtshilfe 1915, 42. 4. Miloševic B.: Zbornik radova V. Gin. akušerske nedelje SLD. 5. Mladenovic D.: Asušerstvo i Ginekolo­gija, VI. izdanje, Institut za strucno usavrša­vanje i specijalizaciju zdravstvenih radnika, Beograd, 1968, 294-296. 6. Mirkovic A., Grcic R.: Zbl flir Gyna­kolog, 1966, 40, 1366-1371. 264 Grgic, R., G. Papic, A. Markovic i V. Paljic 7. Perovic D.: Zbornik radova III. kon­gres Gin. obst. Jugoslavije u Ljubljani 1956, I tom, 45-54. 8. Tasovac S., Kostic P., Tomic M.: Zbor­nik radova III. Kongresa Gin. opts. Jugosla­vije u Ljubljani 1956, I tom, 27-44. 9. Tasovac S., Miloševic B., Vidakovic S., Novak F., i saradnici: Porodiljstvo, Medicin- ska knjiga -Beograd -Zagreb, 1962, 450 do 452. 10. Vanina: Akuš. i Gin. 1949, Zv. III. Adresa autora: Dr. Radivoje Grgic, Gincko­loško-akušerska bolnica u Beogradu. r 7 GINEKOLOšKO-AKUšERSKA BOLNICA U BEOGRADU NASTAVNA BAZA MEDICINSKOG FAKULTETA U BEOGRADU RENDGENSKA DIJAGNOZA INTRAUTERINE SMRTI FETUSA Grgic, R., A. Markovic i V. Nikodijevic Sadržaj. U referatu autori iznose rendgensku dijagnozu intrauterine smrti fetusa kao jednu jednostavnu i relativno pouzdanu metodu za dokazivanje intrauterine smrti fetusa. Autori navode rendgenske znake intrauterine smrti fetusa na skeletu, cije pojavljivanje podleže jakom vremenskom kolebanju, a najranija granica za rendgensku dijagnostiku ne može se odrediti pre 12 casova posle smrti fetusa, jer se patološko-anatomska osnova za rendgen-sni­ mak mrtvog fetusa nalazi u postmortalnim kadaveroznim promenama na fetusu. UDK 618.333-073.75(497.l) Deskriptori: ginekologija, fetus (Lntrautenina smrt), rendgen diagno­stika. Radiol. lugosl., 7; 265-268, 1973 L J Rendgen-dijagnostika mrtvog ploda za­mehanizmom ne može naci kod živog plo­snovana je na poznatim snimcima normal­da. Poznata je cinjenica da se promene nog graviditeta i živog ploda i uporedje­nadjene na glavi mrtvog ploda ne mogu njem ovih snimaka sa snimcima sumnji­mehanickim pritiskom u tolikoj meri iza­vim na intrauterinu smrt. Ako nam rend­zvati na glavi živog ploda. Slicno bi se mo­ gen snimci pokazuju neke znake koje nor­ glo tvrditi i za svaki drugi deo tela ploda. malno ne nalazimo na snimcima živog plo­ Dostalom, znaci intrauterine smrti ploda da zakljucujemo u izvesnim slucajevima, su uvek sigurniji što su izraženiji. I naj­da je dete mrtvo. U tom i jeste teškoca i zad, teškoca rendgen-dijagnostike je u to­nevelika pouzdanost rendgen-dijagnostike, rne, što se jasni znaci intrauterine smrti što su snimci normalnog graviditeta i po­javljaju nekoliko dana posle smrti u toli­ rodjaja vrlo raznoliki i držanje deteta raz­licito. Jedna od teškoca rendgen-dijagno­koj meri da su pouzdani, a vrednost im je stike mrtvog ploda je ta, što je vecina manja što je vremenski pariod od smrti rendgenskih znakova sigurna ili verovatna ploda manji. Rendgen-znaci su posledica samo pre pocetka porodjajnih bolova, dok maceracije i sa tim u vezi gubitkom tonu­još konfiguracija ploda nije promenjena sa, tecnosti i pokreta, dakle simptomi koji usled pritiska i porodjajnog mehanizma. su odmah posle izumiranja ploda pozitiv­Samo su izvesne promene na mrtvom plo­ni. Pozitivne rendgen-nalaze možemo do­du tako uocljive da se i pored najintenziv­biti obicno od 5-og lunarnog meseca, a oni nije konfiguracije izazvane porodjajnim se prvo pojavljaju kod vecih fetusa. Grgic, R., A. Markovic i V. Nikodijevic Vreme µojavljivanja rendgenskih simp­toma podleže jakom kolebanju, a najra­nija granica za rendgen-dijagnostiku ne može se odrediti pre 12 casova posle smrti ploda. Njihova jasna slika može se oceki­vati tek posle potpunog prestanka mrtvac­ke ukocenosti, jer se u vreme mrtvacke ukocenosti mrtav plod još ponaša kao da je živ. Mrtvacka ukocenost pocinje i pre­staje kod ploda u uterusu mnogo ranije nego kod odraslih, te se javlja brzo posle smrti, a kulminira vec posle S casova (kod odraslih posle 24 do 36) i posle 12 casova vec nestaje. (Slicno je kod odraslih preko leta za vreme velikih vrucina.) Rendgenski simptomi intrauterine smr­ti obicno se iznose po redu, oni koji su najpoznatiji i najuocljiviji, a zatim oni ma­nje vredni i nepouzdani. Neuweiler i Zup­pinger su rendgen-simptome kod intraute­rine smrti ploda podelili na ovaj nacin: 1) simptomi sa strane lobanje, 2) simpto­mi sa strane trupa i 3) znaci ispoljavanja života. Najcešci, i, po opštem mišljenju, najpo­uzdaniji dijagnosticki rendgenski znak in­trauterine smrti je opisao Spaulding (1922) i po njemu i dobio ime Spauldingov simp­tom najahivanja kostiju lobanje jedne preko druge, kao crep na krovu sa smanje­njem lobanje. Najahivanje kostiju lobanje može biti parijeto-parijetalno, parijeto­temporalno, okcipito-parijetalno ili parije­to-frontalno. Ovaj simptom vredi samo onda kod postojece intrauterine smrti plo­da kada nema porodjajnih bolova i dok vodenjak nije prsnuo, jer pri porodjajnoj konfiguraciji glave i živom plodu sasvim slicno formiranje lobanje može nastati. cesto je Spauldingov znak opisan i kod ži­vog ploda pred sam porodjaj kod još po­stojeceg vodenjaka i nepostojanja bolova, pri cemu je lobanja spremna da stupi u malu karlicu. To daje objašnjenje za po­stojanje tzv. »pravog« i »lažnog« Spauldin­ga. Spauldingov znak javlja se vrlo rano, prema razlicitim autorima, u razlicito vre­me: od nekoliko sati posle smrti ploda pa do 2 meseca. Radi izbegavanja lutanja i dijagnostickih pogrešaka, pojedini autori zahtevaju da se pozitivni Spauldingov znak potcini zavisnim odredjenom merom po­meranja u vidu crepa na krovu. S druge strane, negativan Spauldingov znak nije za živ plod karakteristican i ne daje pravo da iskljucimo smrt ploda, ili da zakljucimo da je plod živ. Na stepenasto pomeranje lobanjskih ko­stiju kao znak intrauterine smrti ploda obratio je pažnju Brakeman (1932). Ivice temenih kostiju su odignute i kao stepe­nice položene, ali ne jaše jedna na drugu. Ovaj znak se javlja pre od Spauldingovog i osniva se na manjim patološkim prome­nama mrtve glave ploda. Brakemann je ovaj znak utvrdio vec 14 casova posle smr­ti ploda, ali i njemu ima prigovora. In on se javlja kod živog ploda s konfiguriranom glavom i nije pouzdan ako nije jasno izra­žen. Prema torne, Brakemannov znak cini jedan predstadijum Spauldingovog znaka, jedan od pouzdanijih znakova intrauterine smrti ploda pod uslovom da vodenjak po­stoji i bolovi nedostaju. Spangler je ukazao na sniženje svoda lobanje u poprecnom smeru u vezi sa sma­njivanjem mozga i nestankom intrakrani­jalnog pritiska. Ovaj simptom bi se jav­ljao i pre Brakemannovog i Spauldingo­vog, jer se najpre svod glave snizi i zatim se kosti odvoje stepenicasto i potom jedna preko druge najaše. U isto vreme kada je Spaulding ukazao na znacaj svoga znaka, Horner je pokazao slican, ali manje pou­zdan i znacajan znak -asimetriju glave. Svakako ovaj znak sam za sebe nema vecu važnost, ali u kombinaciji sa drugim jasni­jim znacima smrti ploda ima svog znacaja. Kao i svi ostali i ovaj znak je od znacaja samo u vreme nepostojanja bolova. Kehrer je ukazao da se kod mrtvog plo­ da glava izduži kao kesa, narocito prema potiljku. Neki autori pridaju ovom znaku veliku važnost, a neki ne. Sasvim retko može se videti odvajanje poglavine od ko­ stiju, koji je po Deuelu nazvan simptom »areola«. Rcnclgenska clijagnoza intrauterine smrti fetusa Sl. l. -Spauldingov znak. M. Morillo, opisuje simptom »otvorenih usta«, koji nastupa 8 dana posle smrti plo­da; autor za njega kaže da je od koristi, ako se kod kontrolnog snimka posle 48 sati ponovo dokaže. I za ovaj znak autor kaže da ima vrednost samo u kombinaciji sa najmanje jednim od drugih znakova. Na telu mrtvog ploda rendgenski znaci imaju samo relativnu vrednost. Mrtvi plod je manji po velicini od one koja bi se oce­kivala prema dužini gestacije. Objašnje­nja za to su gubitak tecnosti i tonusa mrt­vog ploda. Nepostojanje kontinuranog rasta ploda pri serijalnom posmatranju bio bi, tako­dje, jedan od znakova intrauterine smrti ploda. Hiperfleksija ploda, sklupcanost mrtvog ploda kao lopta je vrlo nepouzdan znak, jer je ovakav položaj vidjen kod oligohi­dramiona sa živim plodom. 5* Kopals toraksa, koji je opisao Matthews, vrlo retko se spominje u simptomatolo­giji smrti ploda, a pojavljuje se vrlo ret­ko, i to kod vrlo maceriranih plodova i u ranijim stadijumima trudnoce. Abnormalan položaj udova sa mlitavim držanjem primecen je cesto, ali se to isto može zapaziti i kod hiclramiona živog plo­da. Nasuprot gornjim, Kehrer je našao ukocenost držanja mrtvog ploda, a sma­tra ga kao izraz mrtvacke ukocenosti, a kako se ova kod ploda intrauterino vrlo brzo javlja, a vrlo brzo i nestaje, to je ovaj rendgenski znak vrlo retko vidjen. I sam autor je ovaj znak video i kod živog ploda. Abnormalni položaj kicme ploda nema neki sigurniji dijagnosticki znacaj, ali se vrlo široko publikuje. Stein, Arens, Nau­joks, Bauman, Kehrer, Schmiemann i dr. našli su da je kicmeni stub kod mrtvog ploda pod oštrim ili pravim uglom previ­nut u vratnom torakalnom ili slabinskom predelu. Ovde treba imati na umu da ovaj znak ima znacaja ako je nacinjena rend­genografija u više raznih projekcija, da se ne bi doneo pogrešan sud, a koji može nastati pogrešnom projekcijom. Ovaj simptom, takodje, nema znacaja kod poprecnog položaja ili oligohidramni­ona, gele je živ plod prinudjen da zauzme takav položaj. Naujoks smatra sumnjivim znakom za smrt ploda zadržavanje istog položaja na snimcima u razno vreme. Medjutim, drugi autori su našli suprotno, da je mrtav plod zauzimao razlicito držanje posle više sni­maka, a kao objašnjenje toj pojavi sma­traju da se plod ponaša pasivno usled ne­dostatka tonusa muskulature i da je izlo­žen raznim uticajima, kako unutrašnjim, tako i spoljašnjim. Najzad, neki autori su primetili da se ubrizgano konstantno sredstvo u amnionu duplju posle izvesnog vremena nacije na rendgen-snimku u digestivnom traktu plo­ da, što se tumaci da plod povremeno guta amnionu tecnost, a kod mrtvog ploda nije primeceno, jer deglutinacija ne postoji. Grgic, R., A. Markovic i V. Nikodijevic Zakljucak. -Rendgenska dijagnostika može da posluži donošenju zakljucka o smrti ili životu ploda samo pod uslovima da porodjajne kontrakcije nisu zapocete. Najpouzdaniji od svih znakova je Spaul­dingov i spinalna angulacija u lumbalnom ili dorzalnom delu kicme. Ostali znakovi su relativno pouzdani i to pored nekih jasnije izraženih. U izvesnim slucajevima izvesni znaci mogu nedosto­jati, a iz toga izlazi da je samo prisustvo ovih znakova od dijagnosticke vrednosti i njihovo nepostojanje ne izkljucuje smrt ploda. Pojedini simptomi sami za sebe ne ozna­cavaju smrt ploda. Njihova verovatnoca uzima se samo u obzir ako su istovremeno njih više. Ako je dijagnoza sumnjiva na prvom redgen-snimku, kroz nekoliko dana ona može biti sasvim jasna. Rendgen-pro­mene mogu biti u medjuvremenu, odnos­no mogu postati mnogo izraženije. Nasu­prot ovome, cesto je vrlo cudnovato kako neznatni rendgenski znaci mogu biti pri vrlo odmakloj maceraciji. Na kraju je jasno da rendgenska dijag­noza intrauterine smrti fetusa može biti relativno duga, a što ni u kom slucaju nije povoljno kako za funkciju jetre i poreme­caj faktora koagulacije, tako i psihološki za trudnicu koja nosi mrtav fetus. S ob­zirom na razvijenost zdravstvene službe i veliki broj dobro opremljenih ustanova, kao i mogucnost slanja trudnica u ustano­ve gde se intrauterina smrt fetusa može dijagnostikovati pouzdano i brzo, rendgen­ske dijagnosticke metode intrauterine smrti fetusa danas se rade izuzetno ili sa­mo kao dodatna metoda drugim bržim i pouzdanijim. Summary The authors describc the x-ray diagnosis of intrauterine death of the fetus as a simple and relatively reliable mcthod for thc confir­mation of intrauterine fctal death. The authors present criteria and signs of thethe intrauterine fetal death on the skele­ton, which are very much time-variable. The earliest tirne limit for the x-ray diagnosis can be 12 hours fallowing the fetal death, because the pathological anatomical basis for the x-ray diagnosis and picture characteristic of the fetal death consists of the cadaverous al­terations on the fetus. Literatura l. Barjaktarovic S.: Akušerstvo II, Naucna knjiga, Beograd 1950. 2. Cochrane Steurs: A textbook of X-Ray Diagnosis, Chapter XL: Foetal Death in Ute­ro, London 1950. 3. Koller Th.: Lehrbuch der Geburtshilfe, II Aufl., S. Karger, Basel 1955. 4. Martius H.: Lehrbuch der Geburtshilfe, 3 Aufl., G. Thieme, Stuttgart 1950. 5. Morillo A.: Rev. Obst., Caracas 1954, 14, 679. Adresa autora: dr. Radivoje Grgic, Gineko­loško-akušerska bolnica u Beogradu. r 7 INSTITUT ZA RIGI.TENU I SOCIJALNU MEDICINU MEDICINSKOG FAKULTETA -SARAJEVO IZLOžENOST STANOVNišTVA MEDICINSKIM IZVORIMA JONIZUJUCEG ZRAcENJA Jokic, J. Sažetak. U našoj zemlji provedeno je ispitivanje u vezi primljene doze sa strane stanovništva od medicinske diagnosticke upotrebe jonizu­juceg zracenja. Utvrdeno je, da 80 °/0 doprinosa ukupnoj gonadnoj dozi stanova1ištva daju pregledi karlice, lumbalnog dijela kicme, kuka, lum­bosaikralne regije in gornje trecine femura ,i urinarnog trakta. Dija­skopija daje daleku vecu doze nego radiografija i1i fluorografija. Tabe­laricno su podate vrednosti za ekspoziciju za ra2;lioite tipove rendgen­skih pretraga kao i iznos ekspozicije za pojedinca po republikama i pokrajinama. Na kraju avtorjri daju preporuke na bazi utvrdjenih cinje­nica o ekspoziciji stanovništva. UDK 614.876(497.1) Deskriptori: zaštiita od zracenja, Jugoslavija, izloženost stanovništva (gonadna doza), medicinski izvori, rendgen (diagnosHka), preporuke. Radiol. Iugosl., 7; 269-274, 1973 !_ J U svijetlu povecanog interesa i odgovor­lijecenje nekih benignih stanja, te je po­nosti za moguca genetska i somatska ošte­trebno indikacije i tehniku lijecenja tih cenja stanovništva sve širom upotrebom oboljenja pažljivo ispitati, narocito kod jonizujuceg zracenja, Generalna skupština mladih pacijenata (3). U. N. je još 1956. godine formirala naucni Upotreba radioizotopa u medicini za komitet, stavivši mu u zadatak da prikupi sada ne predstavlja problem za opšte na­informacije o izloženosti stanovništva raz­ rodno zdravlje (3). Medutim, razvojem me­nim izvorima jonizujuceg zracenja. Ovaj dicine i nuklearne energije, kao i široke komitet je svoj izveštaj (1) publikovao mogucnosti primjene radioizotopa u me­1958. godine, u kome stoji da je medicin­ dicini, ubrzo ce, sasvim sigurno, mnogo­ska upotreba rendgen aparata najmasov­struko povecati njihovo korištenje, a s niji vještacki izvor jonizujuceg zracenja i tim u vezi, postaviti i probleme apliciranih da 70 do 90 ()'0 cjelokupne apsorbovane do­ doza pacijentima i procjene rizika konta­ze iz medicinskih izvora otpada na dijag­minacije okoline. nosticku rendgenologiju. Broj diagnostickih rendgen aparata iz Doprinos radioterapije primljenoj dozi dana u dan se sve više povecava, te Ko­stanovništva je relativno mali (2). Ona se mitet eksperata za radijaciju (3) procje­uglavnom primjenjuje za lijecenje malig­njuje, da godišnji porast rendgen dijag­nih neoplazmi, gdje su njene prednosti nostickih pregleda iznosi 10 do 15 %, cak daleko iznad eventualnih štetnosti. Medu­i u razv1Jenim zemljama. Na povecanje tim, ona je takoder efikasan metod za broja pregleda, kako oni smatraju, utice 270 Jokic, J. vise faktora od kojih su najvaZmJi: po­boljšanje ekonomskih prilika, razvoj me­dicinske službe i saznanja o potencijalnoj vrijednosti upotrebe izvora zracenja u dijagnostici i suzbijanju bolesti, a cesto i psihološki momenti. Sa stanovišta zaštite zdravlja buducih generacija najvecu pažnju privlace mo­guca oštecenja, pošto jonizujuce zracenje dovodi do mutacije gena koje se zatim prenosi na potomstvo. Odnos izmedu broja mutacija i primljene doze je line­aran, tj. svaka kolicina jonizujuceg zra­cenja može izazvati mutacije, a genetski efekat je kumulativan (4, 5). Koliki je rizik, tj. koliki ce se broj štet­nih mutacija pojaviti u potomstvu i u kom stepem1 ce se povecati incidencije leuke­mija zbog medicinske dijagnosticke upo­trebe jonizujuceg zracenja teško je sa si­gurnošcu tvrditi, iako postaje vec brojne matematicke kalkulacije (6). Ovaj problem je pobudio znatno intere­sovanje i do sada su prema preporuci medunarodne komisije za radiološku za­štitu (7) u mnogim zemljama vršena ispiti­vanja obima korištenja i primljene doze stanovništva iz medicinskih izvora zra­cenja. Ispitivanje provedeno u Jugoslaviji (8) pokazalo je da se u našoj zemlji godišnje izvrši oko 13 miliona rendgen dijagnostic­kih pregleda, odnosno 0,65 pregleda na jednog stanovnika godišnje (Tab. 1). Naj­veca stopa pregleda procijenjena je u SR Sloveniji (0,95), a najniža u SR Crnoj Gori (0,38). Rendgen dijagnostickim pregledima najcešce se podvrgavaju stanovnici sta­rosti od 25 do 30 godina (Tab. 2). Upo­redujuci podatke o frekvenciji redgen di­jagnostickih pregleda u drugim zemljama (9) doznajemo da su kod nas pregledi znat­no cešci, nego u Austriji, Kanadi, Danskoj, V. Britaniji, ali niži nego u SAD, Francu­skoj, Japanu i švajcarskoj. Medutim, kod nas se znatno cešce podvrgavaju rendgen dijagnostickim pregledima stanovnici mla­dih dobnih skupina, nego u drugim zem­ljama (2, 10, 11). Pošto rendgenska dijagnostika daje naj­veci doprinos genetskoj dozi stanovništva, to je najveca pažnja usmjerena na izuca­vanje ovog problema. Utvrdeno je da oko 80 % doprinosa ukupnoj gonadnoj dozi stanovništva daju pregledi karlice, lumbalnog dijela kicme, kuka, lumbosakralne regije, gornje trecine femura i urinarnog trakta, iako ti pregledi Tabela l. -Broj rendgenskih dijagnostickih pregleda po glavi stanovnika, po spolu (rezultati ankete vršene od 9.-15. 10. 1967.), u hiljadama i republikama u 1967. godini Muškarci žene Svega oj oj oj oj oj :.a·s:·s Republik. '"d 0 '"d 0 '"d 0 '"d ;> ;> 2..:So •-i"bb "S"'nbii 0 00 0 § HO+-' ·."5h b/Jbl)p 00 oj H H . o p:\ P., 11-< P., t; ... ...... p:\ P., ... 11-< P., CI) SR BiH 1104,5 0,61 755,9 0,41 1860,4 0,51 SR Crna gora 108,5 0,42 87,1 0,33 195,6 0,38 SR Hrvatska 1695,6 0,82 1494,8 0,66 3190,4 0,75 SR Makedonija 426,8 0,55 372,2 0,49 799,0 0,52 SR Slovenija 802,7 1,00 661,0 0,76 1463,7 0,95 SR Srbija 2727,7 0,69 2698,1 0,66 5425,8 0,68 SFRJ 6865,8 0,71 6069,1 0,61 12.934,9 0,65 !zloženost stanovništva medicinskim izvorima jonizujuceg zracenja Tabela 2. -Broj rendgenskih dijagnosttickih pregleda po dobnim skupinama i polu na teritoriji SFRJ u 1967. na osnovu ankete izvršene u septembru 1967., u hiljadama Muškarci žene Ukupno oj oj oj "O ·o "O ·o "O ·e oj ro . oj ,.o ,.o Dobna ,.o bi) . .-.·s bi) OJ • ....i·. s oj oj .-.·s .-,"O o.. oj > o.. oj > >-< il . bi) (1.) "O o . o (1.) o. >-< ..., P'.4 o... (.'.J o.. P'.4 P.. ,. ........ . .,,;• lll!ll ... RENDGEN FILMOVI ZA MEDICINSKE SVRHE ORWO HS 11 ORWO RD 3 Standardni rendgen film za sva snimanja u podrucju Dozimetrijski film [podrocje pokazivanja pretežno tvrdog i mekog ozracivanja, za primjenu s folijama tvrde rendgenske zrake i gama zrake) za pojacanje pripremljenim sa solima ORWO RD4 ORWO XR 11 Dozimetrijski film [podrucje pokazivanja pretežno Specijalni rendgen film za zubnu dijagnostiku rendgen zrake) ORWO RF 61 ORWO RD 3 +4 Specijalni rendgen film za ocnu dijagnostiku Kombinacija ORWO tipava 3 + 4 za pokazivanje naj­Za dozimetrijski nadzor vašeg osoblja manjih do vecih doza zracenja raznih energija. Zastupnik za SFRJ: INTERIMPEX, Skopje, POB 204 r ZAVOD ZA RADIOTERAPIJU I ONKOLOGIJU, OPcA BOLNICA »BRAcA DR. SOBOL«, RIJEKA PREISPITIVANJE TOcNOSTI ODREDJIVANJA APSORBIRANE DOZE ZRAcENJA KOD TELEKOBALTNE TERAPIJE Stipcic, N. Sažetak: Apsorbovana doza kod telekobalt terapije odredjivala se indi­rektnim mjerenjem doze ekspozicije u zrakcu ili u tkivu. Autor opisuje metodu za odredjrivanje apsorbovane doze u bolesn1ku upotrebom mje­renja doze ekspozicije pomo6u fantoma od vode. U cilju proveravanja tacnosti mjerenja doze tom metodom upotreblejni su bili termolumini­scentni LiF dozimetri (IAEA) WHO Postal Dose Intercom,parison Pro­gramm). Dobiveni rezultati dopuštajo zaklljucak, da je odredjivanje apsorbovane doze pomenutom metodom tacno unutar granice tih dozi­metara. UDK 539.12.173(497.l) Deskriptori: telekobalt terapija, a;psorbovana doza, fantom od vode, LiF dozimetar, komparacija. R2diol. Iugosl., 7; 305-308, 1973 L J Mjerenjem doze ekspozicije u zraku (Sl. f -faktor konverzije rad/R 1) moguce je odrediti apsorbiranu dozu u k -faktor nadoknade, odnosno nekoj tocki u sredstvu na slijedece nacine: korekcija za atenuaciju u onom dijelu l. Dx (rad)= z Ex (R) X TAR X sredstva koje je zamijenjeno komorom. X f (rad.R-1) X kili On je izracunat pomocu totalnog kocfici­jenta atenuacije za razlicite energije zra­ 2. Dx (rad) = z Eo,s (R) X BSF X °!o cenja na osnovu srednjeg i maksimalnog TO i 0'5 5 10 15 20 25 1 o o.-'-'-'-;..-"-:'.'-'-.....1.-'-'.'--'--'-'--'-'W-"-"-..il o·o ---,..d(cm) a) b) 1 Sl. 4. -Zavisnost sume (T + S,) faktora transmisije i faktora izlaznog raspršnog zra­cenja o debljini (d) apsorbera, i to za tri vr­ ste apsorbera: vosak, vodu, pleksistaklo. Za­ 777777777777 visnost je prikazana na dva nacina: u aritme­ tickom i u semilogaritamskom mjerilu. Uz krivulje unesena su i mjerenja izvedena Sl. 3. -Shematski prikaz uredaja za odredi­ na vanje faktora povratnog raspršnog zracenja. fantomu po Aldersonu. Kempni, K., Z. Jakobovi,;, F. Petrovcic Uredaj za odredivanje velicine Sb prika­zan je shematski na slici 4. Buduci da plošne komore ispravno registriraju ener­giju zracenja samo u jednom smeru, a u obrnutom smjeru pokazuju znatno vece vrijednosti energije, to se njima ne može odredivati faktor povratnog raspršnog zracenja Sb. Zato je taj faktor odredivan obicnim cilindricnim ionizacionim komo­rama. Upotrebljeni su dozimetri tvrdke »Philips«, i to tri džepna dozimetra i dvije vece komore (Type 37485/00) promjera 5 cm. Uz stalan položaj komorice K, te uz jednaku ekspoziciju mjeri se: a) doza Da, kad se apsorber A nalazi ispod komorice K, a zatim b) doza Do, kad je apsorber uklonjen ispod komorice. Razlika Da -Do daje udio povratnog raspršnog zracenja, a ta razlika u odnosu prema Do daje faktor Sb Da -Do Sb = Do Odredivanje faktora transmisije T i fak­tom izlaznog raspršnog zracenja Se. -Po­stavljanjem plošne komore Khcucr R, Fchx W. ltutishauM;r D. ncduhn H, nlcnkl' W,H.Slon E. Rorckc- .: i..t.:;1tC}'Cl W. Frt1mmhn!J H.H:u.·nJlc LS.ud,d lt,S.,& tt5'11opk.1