Zb. gozdarstva in lesarstva, L. 19, št. 1, s. 65 - 76, Ljubljana 1981 UDK 631.443/443.5:712.24(047.3)= 861 KRAJOLIK, SISTEMI KRAJOLIKA dr. Albin STRITAR* IZVLEČEK Krajolik kao prostorska kategorija nože biti definiran na bazi prostorske kla- sifikacije •. Priredna regija, krajolik kao takav, zajednice zemljišta, jedinice tala,kategorije korištenja zemljišta jesu hierarhične taksonomske jedinice pro- storske klasifikacije, SVaki gore spomenut termin definira specifičan prostorski segment koji u odredenim kanbinacijama opredjeljuje krajolik. Praksa pokazuje da je ovaj sistem podesan kot prostorskog planiranja manjih područja sa ekološkog i pedoekološkog stanovišta kao i sa stanovišta poljoprivrede, Ustanovljeno je da geolitološka osnova sa zajednicama zemljišta stvara najvažnije priredne granice izmedu različitih sistema krajolika u manjim prostorskim segmentima. ABSTRACT Landscape asa category of the land can be defined by the land classification. Natural regions, as well as landscape itself, pedosequences, associations of soil, soil units, categories of land use are the chierarchical taxonomic range of land classification. Each term defined some land segment that in different combination represents a particular landscape. The whole system proved to be usefull far land planning of smaller area from ecological, pedoecological as well as from agricultural point of view. It is also evident that geolithologi- cal systems with specified soil associations create the most important natural boundaries between landscape systemy in smaller area. Krajolik kao pojam izaziva u našoj svjesti različite pretstave. Tako se taj po- jam tumačio- kao vizualno-estetska prvina prirode, n.pr.slikarski krajolik (pej- sažno slikarstvo) ili poetski krajolik-idealizirana priroda,itd. Pored toga krajolik iako ne dovoljno definiran pojam predmet je naučnog proučavanja stru- čnjaka prirednih nauka: botaničara, geografa, geologa, pedologa, ekologa pa i drugih: urbanista, derrografa i ostalih zastupnika onih nauka koje istražuje pro- stori sva zbivanja u njemu. Metodološki pristup svih tih istraživanja je diferencijalan, analitički sa žel- jom što detalnijeg uvida u pojedine prostorske parametre i njihove karakteristi- ke u nekom proizvoljno odredenom prostorskem segmentu.Naravno da se kot takvog * Redoviti prof. za "Pedologiju" i "Varstvo :inrabo tal",dr.agr.znanosth dipl. ing.agr.; Bioteh.fakul.,Vl'OZD za agronomijo,YU 61 001,Ljubljana,Jarnnikarjeva 101. 65 pristupa gubi integralna cjelina sažeta u krajoliku i tirne definicija krajolika. Naročito kot proučavanja fizičkih parametara krajolika taj u suštini analitski pristup često gubi iz vida čovjeka kao njegovog integralnog djela. Prema tome ovu cjelinu teško je definirati sveobuhvatljivom definicijom. Generalizirana de- finicija bilo bi mišljenje da je II krajo lik u prostornim prvinama izražen omjer izmedu čovjeka i prirode". (O.Ogrin, 1976)._ OOnos čovjeka do prirode koji se manifestuje u krajoliku rrože biti veoma razli- čit u pogledu intenziteta, prisustvo i djelovanje čovjeka rrože biti markantno- onda govorim:> o II kulturnem krajoliku 11 .Nasuprot torne je "priredni krajo- lik" gdje susrecerro još od čovjeka nenarušen biotop i u kome se pojavljuju još priredne biocenoze. U prirodnom krajoliku odnos čovjeka do prirode je neprimje- tan ili ga uopce nema. Intenzivnost odnosa čovjek- priroda ovisna je od parametara biotopa: geolitolo- ške osnove, reljefa, klime, hidrosfere kao i rezultante spanenutih faktora,t.j. zemljišta ( tla) kao najznačajnijeg djela biocenoze. Baš od kvaliteta i karakteristika zemljišta ovisna je jače ili slabije izražena djelatnost čovjeka i tirne karakter krajolika. Gledano sa priredno naučnog stanovišta dominantna o- biležja krajolika odedUju fizički parametri okoline koji sami po sebi pretsta- vljaju prostorska opredeljen j a. znaci krajolik je prost ar sk a k at e gori j a i sa tog aspekta moguca je definicija krajolika, njegovih sistema i potsistema. Ta konstatacija traži potrebu da: se izgradi prostorska klasifikacija sa o- dredenim prostorskim taksonomskim jedinicama. Sa aspekta prostorske klasifikacije a tirne i definicije krajolika potrebno je o- drediti mjesto, značaji dcrninantnost pojedinog fizičkog parametra biotopa kao i njegov integralni stupanj u medUsobnoj ovisnosti u sklopu ostalih fizičkih para- metara okoline. Skica br.l Padavine: Jooof'f'fl'l 2ooonwn 'l\mdra looomm V.ečiti !€C, snjeg PRIRODNI KRAJOLIKI I KLIMAZONALNA ZEMLJIŠTA ( shematično) Tajga Listopadna šuma Stepa -- Pustinja .. -··-·· -·- ---· Padavine --::;;;--~ Podzol Karnbisol I.uvisol Slana zemljišta 66 25 o Prema klasifikacijskom principu "iz velikogu malo", znaci sa globalnog aspekta najznačajniji pararnetar krajolika jeste klima koja stvara ovece klimatske pojase i tirne uvezi sisteme krajolika: krajolik vječitog snjega i leda, tundru, tajgu, krajolike listopadne šume, stepu, pustinju, savanu, prašumu, itd. ali uvjek sa odgovarajucirn klirnazonalnirn zernljištem kao n.pr. tlo tundre, permafrost, smede tlo, lesivirano tlo, podzol, černozem, smonicu, slana zemljišta, kastanjevo tlo, regosol, feralitno i ferisialitno tlo (oksisol),itd.( Skica br.1.). Spanenuti krajoliki ponegdje snažnije antropogenizirani i ·privedeni u kulturnu krajinu o- drazuju dominantnu ulogu klimatskih uslova u poredenju sa ostalim parametrima krajolika. Ali je potrebno podvuci da u ovisnosti od toga u svim slučajevirna po- javljuju se klirnazonalna zernljišta kao odraz odnosno ona prirodna prizma kroz koju se vrši protok energije i materije te konačno uspostavlja nerazdru- žljiva veza izmedu mrtve i žive prirode, (bki.ca br, 2). Skicabr.:2 S I S T E M I K R A J O L I K A PPJXESI FORMIRANJA KRAJOLIKA: shematski ) VRJEME: prostorska dimenzij Te, Ge, Pe, Er, Dn,itd. {t) Te-= tektonika Ge =i gecm:>r fog:eneza Pe= pedogeneza Er= erozija Dm= denografija direktana surednja mrtve pri- rode u izgradnji krajolika osnova J'-------B I O T O P \td.a Kli.Jr.a PARAMETRI l!VOG SVJETA J'------------B!OCENOz+------------.1' Ekosistem "t' ovu činjenicu odnosno funkciju koju obavlja tlo u kontekstu prostornog planira- nja u očima istraživaca prostora ( biologa, geografa, urbanista, dem::,grafa,itd.) nije adekvatno istaknuta i ne privlači one pažnje koju zemljište kao dio bioce- noze ima u hierarhiji ostalih parametara krajolika. Da je bila inace ova spozna- ja ugradena u svjest čovjeka vec oddavna potvrduje njegova historija i vječita borba za one kvalitetnije djelove prostora gdje je tlo uslovljavalo proizvodnju hrane i ostalih surovina za život. Tek kasnije u historiji dolazi i do interesa za prirednim resursima uopce koji se inace pojavljuje zajedno sa tehničkim raz- vojem. 67 U skici br.l.prikazani su klimatski pojasi sa odgovarajucim krajolikom i klimazo- nalnim tipom ze.'l'J.jišta. Ova uzajamna veza bila je vec rano primjecena, a važi sa- m::, za vece prostorske segmente gdje klima na prvem mjestu ispoljuje svoje preimuc- stvo kao fizičan parametar okoline nad ostalim. Radi se o" horizontalnom raspore- du zonalnih tipova tala" kako se strucno naziva ovaj raspored. Nešto drugčije hierarhične veze izmedu parametara okoline pojavljuju se u emanjem prostoru koji se pojavljuje unutar pojedinog klimatskog pojasa. Ovdje je dinamika klimatskog djelovanja relativno ravnemjema i nožemo u uslovima manjih reliefskih modifikacija ( u slovenskem prostoru do nadnorske visine oko 600 m) smatrati klimu kao" zajednički nazivnik" u kontekstu medusobnog djelovanja i u- ticaja kojeg fizički parametri ispoljuju u sistemu krajolika • . Promatrajuci manji prostorski segment istupa veliko značenje geolitološkog sup - strata kao najmarkantnijeg prirodnog okvira i osnove za pojavu takvih ili drugči­ jih zajednica zemljišta a tirne znaci one osnove koja pruža živem svijetu eksisten- ciju_ a pogotovo čovjeku omogucuje odreden odnosu prostoru i mogucnost korištenja zemljišta, znaci, geolitološka osnova kao najznačajniji kreator krajolika kod nas ispoljuje svoj uticaj preko pedosfere ( zajednice zemljišta) a još značajnije preko ostalih parametara okoline koji stoje neposredno u ovisnosti od nje.Geoli- tološka osnova ispoljuje kao faktor krajolika svoj uticaj direktno i indirektno: direktno na zemljište ( tlo) a indirektno o njoj ovise drugi sudioniki krajolika a to je relief., (mikro) klima i hidrografija (voda). Kakva je struktura i medusobna ovisnost izmedu sudionika krajolika,t.j, biotopa i biocenoze, zemljišta kao osrednjeg zbira dinamičnih ekoloških procesa u nekom prostoru i krajolika kao vanjskog norfološkog izraza u kome je inkorporirana dje- latnost živog svjeta a napose čovjeka ilustruje skica br.2 gdje su shematski pri- kazane spomenute veze i ovisnosti. Kad je rječ o geolitološkoj osnovi kao tvorcu krajolika treba kod toga imati u vidu njezinu geološku starost odnosno nastanak kao i litološki značaj same stje- ne. Znacenje kojeg ima geolitološka osnova kao matični supstrat za zemljište jeste u torne, da geolitološka osnova predaje tlu materijalnu osnovu sa svim materijalnim bogastvom, odlučuje o brzini nastanka tla i konačno usmjeruje genetski put raz- voja zemljišta. U tom pogledu je potrebna generalizacija onih stjena koje su si litološki bliske,n,pr, karbonatne i bezkarbonatne stjene kao i njezina geološka starost. Materijalno nasljedstvo kojeg poprima tlo od stjene rrože biti na mineralima veoma bogat, zastupljenost karbonata naročite kalcijevog velika ili rrože biti siromašna sa prevladom kvarca ionih minerala kot kojih je osloba- danje biogenih elemenata skromno. Prema torne rrože biti ekološka vrjednost zemlji- šta prvenstveno ovisna od stjene :iz koje je nastalo a tirne i način korištenja zemlji_šta u primarne svrhe, gdje se ogleda odnos čovjeka u datom prostorskem seg- mentu. Veoma usko s tim uvezi jeste i smjer razvoja zemljišta pa se na različitim stje- nama pojavljuju različiti genetski pravci razvoja zemljišta odnosno razvojnih serija tala, Tako n.pr. Scheffer F, i Schachtschabel P (1976) spominju sljedece pravce razvoja zemljišta: · · Stjene sa više od 5096 CaC03: rendzina - smeda rendzina - smede zemljište - terra fusca odnosno terra rossa Stjene 50 - 10 % Caco3: pararendzina - smede tla - kiselo smede tla - lesivirano tla Stjene sa manje od 10 16 CaC03: ranker -kiselo smede tla -podzolirano tla- podzol 68 Iako su spomenuti razvojni pravci nekoliko idealizirani u svakom slučaju se u našim klimatskim uslovima pojavljuju eutrična, t.j. sa biljnom hranom opskrblje- na zemljišta na onim stjenama koje sadrže karbonate a distrična zemljišta (bilj- nom hranom slabije opskrbljena, obično kisela zemljišta) na bezkarbonatnim.stje- nama, što potvrduju rezultati pedoloških istraživanja u Sloveniji. U našem pro- storu je primjeceno naročite u spletu tercijarnih stjena velik udio poljoprivred- nih zemljišta na laporcu i karbonatnim pješčarima doku neposrednom susjedstvu na nekarbonatnim stjenama ( n.pr. na kvarcnom pješčaru) prevladuje šuma slabi- jeg kvaliteta (n.pr.Myrtillo~Pinetum austroalpinum, Calluno-Genistetum,itd.). I brzina nastanka zemljišta nije od odrneta sa stan011išta rrorfološkog izgleda · krajolika, Stjene koje se brzo troše uslovljavaju i ve6u brzinu nastanka zemlji- šta, Istodobno ve6a brzina nastanka zemljišnog pokrova često je pra6ena i izdaš- nijom erozijom zna6i krajolikim pa i pedogenetskim procesom koji takooe odreduju posebnu formu krajolika. Nasuprot torne stjene koje se troše veoma polagano kao je to slučaj sa mezozojskim vapnencima i dolomitima doživljavaju polaganu rege- neraciju i razvoj,. zemljišnog pokriva6a što se takode ogleda u samom tlu kao i u krajoliku uopšte. Razlike u trošenju stjena jesu brojne, u glavnom su ovisne od poroznosti stjene, njezinom diagenetskom stupnju, načinu pločenja i raspadanja, stupnju vododržnosti, itd. Polivalentno značenje geolitoloŠke osnove odrazuje se i direktno u krajoliku sa- rrom i tako stvara sisteme a unutar tihi potsisteme krajolika, što je vidljivo iz tabele br,l, Utvrdena je zakonitost (A,Stritar,1974) da je reliefska modulaci- ja i stratigrafski položaj pojedinih stjena odredena staroš6u geolitološke osno- ve, što prikazuje skica br',3,To znaci da se mlade stjene pojavljuju na stra- tigrafsko nižim položajima i stvaraju ravnice sa terasama ili tek veoma umeren reljef dok sa staroš6u pojavljuju se ve6e reljefske razlike, undulacija reljefa je ve6a, relativne visinske razlike izmedu vrhova i depresija su sve ve6e. Taj maksimumu reljefskOJil variiranju pokazuje se kod nas na vapnencima i dolomiti- ma mezocojske starosti, gdje ih susre6erro bilo uz samo rrore sve do najve6eg, vrha Triglava (2863 m). Kao iznimka u slovenskom prostoru ( pa i jugoslovanskom) Skice 3 OllISOC'6T EKOl.CŠKIH USI.O\IA CD GIDLI'rolDŠKE CRD\IE ( geolitolo!ike osnove - reljef- klima) U PRffi'IDRIJ SLO\IENIJE Veče klim•leke r~zlike . . ~ 1 1 · 1 1 1 God. više padavine zimi sun eno C'"''.: ...... ! .. ········ ... !I ..... . 1 Cranicsa.imske inverzije zimi megle .++ 1 God.manje padaviha _____ .++-++-+ : :::~~~:,p, ~,o,;~D%~~~~ 0 °0 °0 o~o~o~o~=========== i~::::::: 1 1 111 holocen reljef I geomoifolo~ke karakteristike 1 1 69 koja potvrduje pravilo jeste činjenica da najstarije stjene kot nas ne dostižu mlade mezocojske vapnence ali u ve6em alpskom prostoru konačno one izgraduju naj- ve6e masive u Europi. Reijef kao funkcija geolitološke osnove i tektooskih i erozionih procesa ve6 sam po sebi posreduje krajoliku georrorfološki izraza ujedno odreduje mjesto i po- ložaj pojedinim jedinicama tala sa obzirom na padinu, ekspoziciju, itd. Ali spo- menuta veza odrazuje se veoma značajno u (mikro)klimi gdje rrogu biti klimatske razlike znatnije naročito u vertikalnom prostorskom pravcu,t.j, nadmorskom visinom nego sa obzirom na geografsku širinu odnosno dužinu. Tako je n.pr. u Sloveniji znatnija razlika u klimi izmedu Radovljice (ca 500 m n.m.) i Kredari- co ( ca 2400 m n.m.) na razmaku zračne linije ca 20 km nego izmedu Murske Sobote i lbve Gorice u oddaljenosti od više stotina kilometara. Ako kot tog promatranja uzmeno u obzir još ekspoziciju i inklinaciju terena onda dobivam:, bolji uvidu to kakvu ulogu ima reljef kot stvaranja (mikro)klimatskih uslova. Tako je n.pr. u Sloveniji utvrdeno, da je na južnim padinama efekat solarne energije za 30 - 40 % ve6i nego na drugim ekspozicijama (A,EbČevar, 1977). Shematski prikaz kli- matskih uslova u Sloveniji prikazan je na skici br,4. značaj matičnog supstrata istaknut je činjenicom da i geohidrološka kao i .pedohidrološka svojstva opredjeljena su prvenstveno litološkim karakterom ma- tičnog supstrata. Posebno je potrebno ista6i osnove koje su nepropustne od onih kroz koje se voda lako procjeduje u ve6u dub.inu. Kako pokazuju naša istraživanja tako dobivam::> potsisteme krajolika gdje je razvijenost vodne mreže različita.zna- 6i da prisutnost vodotoka, izvora, podzemnih voda funkcija je geolitološke osno- ve i njezine karakteristike što sve se konačno ogleda u sistemima i potsistemima krajolika. Skica br: 4 Utjecaji: MEDITERANSKI IZRAZITIJA MEDITERANSKA KLIMA (submeditaranska) Prosječne godišne teaq;,e- ratura Co: 10 - 12°c' Proaječne godišnje p,o:la- vine u nm: 800 - 1000 mm Manje padavina,toplije . K L I M A S L O V E N I J E ( shematično) svakih 100 m n.m.visinske razlike= = za 0.65°c niža temperatura 8 - 10°C Brdoviti i planinski predjeli: više padavina, niža ten-peratura brdoviti i planinski pred.jeli: 1800 - 3200 mm nizinski predjeli: 1200 - 1800 mm Opcenito: više padavina, hladnije PANONSKI Ist.očna Slovenija 600 m nad rrorem Klima kao zajednički nazivnik -----ekoloških uvjeta IZRAZ!TIJA PANONSKA KLIMA ( subpanonske) 10 - n°c 1000 - 800 mm Manje paJavina, topli je ~: značajan trodifik tor mikro i makroklimatskih razlika KLIMA.zc:NluNJ TI.O: širan Sloyenije bez obzira na klimatske razlike Kl\MBISOL, UJVISOL srnede zemljište,smede lesiviranc> • 70 Konačno se dominantnost geolitološke osnove napose u kulturnom krajoliku ogleda utorne što su prirodne granice izmedu njezinih sistema najmarkantnije a obile- žio ih je čovjek tokan agrarno-istorijskog razvoja. Ova u stvari četvrta di- menzija prostora ogleda se u kvalitetu zemljišta putem načina iskorištava- nja, isprobanog u dugom vremenskom dijapazonu, Poznato je da za poljoprivredu nisu od proizvodnog interesa isključivo pedološke sistematske jedinice tala ( sinonimi: tipovi tala, pedon, zemljišne jedinice) iako one mogu biti u nekim slučajevima osnova za različito iskorištavanje zemljišta, vec zajednice tala u kojima se uključuju ekološki i biološki pa dalje i agrotehnički i ekonomski parametri ( V.Mihalic,1976). U slovenskom prostoru pa i u drugim naročito brdovitim predjelima SFRJ granice jednoobraznog iskorištavanja zemljišta ( oranice, livade, pašnjaci,itd.) više se poklapaju sa čitavom zajednican zemljišta koja udružuje više sistematskih jedinica tala a ne samo jedan tip zemljišta. Po novoj pedološkoj metodologiji kartiranja zajednice zemljišta pretstavljene bilo kao mozaik, niz, kontinuiran niz, kompleks,itd,(M. Ciric,1974,1981) u svakan slučaju pouzdanije nakazujemo- gucnost korištenja zemljišta nego samo jedinstven tip koga je često u praksi veana teško ili cak nemoguce opredjeliti. od ostalih tipova zemljišta. Zemljište kao prirodno tjelo predstavlja kontinuum čiju suštinu prikazuje skica br. S sa obrazloženjem. Ta spoznaja ustanovljena u veoma dugan vremenskan periodu i isprobana tokan s;toljeca opredjelila je kategorije zemljišta (oranice,livade,vocnjake,paš- njake, šume,itd.) koje odrazuju i rajonizaciju polj?privredne proizvodnje. Skica br, 5 A 8 B/G 1 1 1 1 1 1 1 1 --l-- -. KORIŠTENJE ZEMLJIŠTA ( KATEGORIJE) NA RAZLIČITIM .. ' antlplUII lapor acj "mx • )t I PROSTORSKI / 51:GMENT ~ 1 I I ✓ / / I I I 71 Time dobiva krajolik svoj vanjski oorfološki izraz. Tako susre6Elll'O u SRS unutar pedosekvence na Šljunku i pesku (ravničarski dio Slovenije) .pretežno oranice ko- je dalje opredeljuju ratarsku rajonizaciju ( iako u novije vreme poremecenu sa sistemima stočarske proizvodnje), Pedosekvenca na glinama i ilovacama pre- destinirana je zbog velikog udjela livada za stočarsku proizvodnju. Pedosekven- ca na mekim karbonatnim stjenama sa svojim vocnjacima i vinogradima pretstavlja naše najpoznatije vocarske i vinogradarske rajone( = brežuljkast, hUITOvit dio) •. Na vapnencima i dolomitima kao i na nekarbonatnim stjenama zbog velikih reljefskih oscilacija dominira šuma a od poljoprivredne proizvodnje najjače je zastupljeno stočarstVo na opsežnim prostorskim kapacitetama uvidu travnjaka, pašnjaka i livada, · Naravno da ovi sistemi nisu nastali sami od sebe nego temelje na proizvodnem po- tencijalu zemljišta i na ostalim ekološkim uvjetima a ujedno su odraz ekonomskih, socijalnih i drugih društvenih odnosa u datOlll prostoru. OVa cjelina dobiva svoj najmarkantniji izgled u kraj,oliku i jedino tim ili sličnim putem ITOgUCe je de- finirati krajolik kao prostorsku kategoriju .• Polazeci od prostorske klasifikacije najvece prostorske segmente stvaraju pri- redne regije determinirane nadll'Orskan visinOlll i padinom. U Sloveniji ovaj kri- terij očituje se u nadll'Orskoj visini ca 600 mi u padinama iznad i ispod 20%, Taj kriterij opredeljuje oveci nacionalni prostor na četiri segmente: ravničar➔ ski dio, brežuljkasto-humkasti dio, brdsko-planinski dio i platoje u planinskim rajonima. Kao manji prostorski segment pojavljuje se krajolik (kao sistem sa • potsistemima) gdje se istodobno ogleda djelatnost čovjeka tokOlll agrarno-istorij- skog razvoja (rajonizacija poljoprivrede, način iskorištavanja zemljišta, Ollljer izmedu šumskog i poljoprivrednog prostora). Definicija: Krajolik opredeljuju pedosekvence sa specifičnim načinom iskorištavanja zemljišta ( kategorijama zemljišta). Q1 je u otvorenOlll prostoru najprimjetliv i njegovu prirodnu granicu nije teško ustanoviti. Definicija: fedosekvenca je zajednica ili više zajednica zemljišta koja se pojavljuje na'istoj ili sličnoj geolitološkoj osnovi, Definicija: Zajednica zemljišta je kontinuum pedona (sinonim: tipava tala, zemljišnih jedinica, sistematskij jedinica zemljišta,itd,) koje stoje u medusobnoj prostorskoj pa i genetskoj vezi, Definicija: Pedon pretstavlja površinski sloj litosfere graden iz specifičnih dijagnoetičnih horizonata i koji pokazuju zajedničke karakteristike u pogledu morfoloških, fizičkih i kemijskih svoj stava. Definicija: Kategorija zemljišta ukazuje na korištenje zemljišta a funk- cija je svojstava zemljišta, njegovog proizvodnog potencijala kao i vremenskog, t,j. agrarno-istorijskog razvoja u nekom prostoru ( oranice, livade, pašnjaci, vo6njaci 1 vinogradi, šume,itd,). Definicije su svrstane prema prostornom klasifikacijskem kriteriju i pretstavlja- ju taksonomske jedinice tirne, da priredne regije obuhvataju najvece prostorske segmente u kojima se ITOgU pojavljivati jedan ili više krajolikih sistema odnosno potsistema. 72 Tabela br,l KRAJOLIKI SISTEMI I POTSISTEMI U SLOVENIJI <.prema prostorskoj klasifikaciji) SISTEM l,Pedosekvenca na · šljunku i pesku 2,Pedosekvenca na glinama i ilova6ama POTSISTEM Faktor koji uslovljava potsistem la Zajednica smedih tala na fluvioglacial,šljunku lb Zajednica fluvisola na holocenskoj terasi -podzemna voda u velikoj du- bini,10 mi više ispod pov- ršine, 1 v • nogucnost pop ava,cesto vi- sok nivo podzemne vode 2a Zajednica oglejenih tala -rrogu6nost poplava,podzemna (hipoglej) voda blizu površine 2b Zajednica psevdoogleje- - stagniraju6a voda na nih tala površini 2c Zajednica kolivijalnih tala - tla normalnih osobina,če- sto poplavljena (Kras) 3,Pedosekvenca na me- 3a Zajednica tala na tor- kim karbonat,stjenama tonskem laporcu i peščaru - strmiji reljef,manje polj, zemljišta, klizišta 4,Pedosekvenca na čvrstim karb,stjenama 5. Pedosekvenca na nekarbonatnim stjena- ma 3b Zajednica tala na sar- matskom laporcu i peščaru - blaže reljef,forme,ve6i udio poljop. površina 3c Zajednica tala na litav- -ve6a stabilnosti nosivost, skok krečnjaku manje klizišta 4a Zajednica tala na va- pnencu 4b Zajednica tala na do- lomitu 4c Zajednica tala na va- i;:nencu sa Škriljcima Sa Zajednica tala nama- gmatskim i metanorfnim stjenama 5b Zajednica tala na škriljcima i peščarima 5c Zajednica tala na ne- karbonatnim rastresitim tercijarnim sedimentima 73 - vodotoki otsutni,uglav- nom šume,stjene na površini -ve6i udio poljop.površina, ravnomernija dubina tla,ske- letnost tala manja,hidrogra- fska mreža donekle razvijena -blaže reljefske forme,više detritusa,dublje tlo,ve6i u- dio poljop,površina,bolja hi- drografija,klizišta -više skeleta u profilu fil~ stabilnosti nosivost terena ve6a nego kot ostalih potsis, - klizišta,strm reljef,velik udio šuma - veoma malena nosivost tere- na,erodibilnost velika, jako strm reljef,pomicanje zemlji- šta Sljedeci spomenutim teoretskim osnovama dobivenih na iskustvu praktičnog rada kot prostorskog planiranja mogli smo zasada ustanoviti u slovenskem prostoru sljedece sisteme i potsisteme krajolika koje prikazujemo u tabeli br.l. Naravno da tirne nije izrečena posljedna rječ i da ce se ovaj sistem modifiko- vati na osnovu novih saznanja kot proučavanja prostora. Dosadašnji rezultati pokazuju mogucnost da sa prikazanim konceptom izbjegnemo deskripciji koja je u nekim sferama prirednih nauka glavni metod proučavanja otvorenog prostora i koja svojim u osnovi analitskim pristupom još otežuje pravilnu valorizaciju prostora sa različitih spekata, napose ekološkog i agroekološkog. Integralni metod proučavanja otvorenog prostora naravno traži dobro poznavanje svih grana prirednih nauka medu njima i pedologiju kojajedinaomogučuje ocjeniti zemlji- šte kao vezu izmedu žive i mrtve prirode. Tehnološki razvoj precjenio je rro- gucnost tehnike kot rješavanja svih problema okoline zato se sve više poja- vljuje prikazan sistem kao praktičan put za razrješavanje problema a napose prostorskih konflikata izmedu pojedinih interesenata za prostorom gdje dobi- va zahtjev očuvanja čovjekove okoline kao i čuvanje strateških djelova poljo- privrednog prostora posebno značenje u prostornem planiranju. Zaključak Pedosekvence zajedno sa kategorijama zemljišta pretstavljaju geografsko-pros- t:ornu cjelinu i opredjeljuju tip krajolika ( kao sistema). Kot toga rroramo ima- ti na umu da krajolik nije samo vanjski rrorfološki izraz nekog prostora, nego pretstavlja rezultantu dubljih odnosa i srazmera ( konstalacije) parametara o- koline gdje ima u našem prostornem kontekstu geolitološka osnova presudno zna- čenje te djelatnost čovjeka ( socialno-ekonomski razvoj) tokan agrarno-historij- skograzvoja ( vrjeme kao parametar, donosno dimenzija prostora). Sa naučnog stanovišta u takvim relacijama i primenan osnovnih prostorskih taksonomskih je- dinica ( pedosekvence, zajednice zemljišta, tip zemljišta, kategorije zemljišta) nožem:, objasniti strukturu i gradu krajolika i njegovu funkciju čovjek-priroda. LANDSCAPE, SYSTEMS OF LANDSCAPE Summary Psdose~,nces. with categories of land represent geographicaly some land segn- . ment as" lanscape system". Landscape defined in this way is not morphological features of such a manner land segment only. It is result of deeper circumstan- ces and relations between parameters of environment wher the main role in our national territory have had activities of man (social-economic developement) during whole history ( tirne asa dimension of space). Taking in regard this activities during history and using the taxonomic units of land classification ( pedosequences, assotiations of soil, soil units, land-use categories) it is possible to analyzed the structure and construction of landscape and its fun- ction in the relationship man - nature. 74 Literatura: C i r i c M. (1974) :_Korištenje i interpretacija pedoloških karata u šumarstvu. Savjetovanje o korištenju pedoloških karata.Akad.nauka i umjet.,Sarajevo Džatko M. (1974): Metodika a prax vyčlenovania podno-ekologick~h edrtotiek, Bratislava. Furlan D. ( 1960): Klimatska razmejitev Slovenije ,Geograf. vestn. XXXII ,Ljubljana. Hočevar A.(1978): Einige GrundzUge des Klimas Sloweniens,Poroč.Vzhodnoalp. dr.preuč.veget,14,Ljubljana. · I ano vici H. Florea N .(1963): Studie Pedologie,Nr 11. ,Bucurest Ilešič S,(1950): Sistemi poljske razdelitve na Slovenskem,Raz.za prir.in med, vede,dela 2.,Institut za geografijo,2.Ljubljana J•nny, H. (1961):Factors of soil formation,New York,London. Kub iena W .(1948: Entwicklungslehre des Bodens ,Wien. Martinovic J. ,Colak A.(1974):Prilog poznavanja zemljišnih kombinacija vanj- skih Dinarida,Savjet.o korištenju pedološ.karata, Akad.nauk.i umjet.Sarajevo Me Hard(l971):Design with Nature, Philladelphia Melik A!l936): Slovenija,I.zv.,Ljubljana Mih alic V .(1976): Poljoprivreda kao koristnik prostora,Poljop. fak., Zagreb Ogrin ll{ 1976) :Slovenija- naše okolje ,Mlad. knjig. ,Ljubljana Pirc A. (1961)1Lirejanje kmetijskega prostora,I.del.,'lbornik BF,Ljubljana Radinja D ,(1976): Izluščeni problemi in zaključki ,Geografske značilnosti po-•. plavnega področja ob_ Pšati,SAZU,Geogr.inst.,posebni odtis,Geog.zbor.Ljubljana Schaffer F., Schachtschabel P. (1966) :Lehrbuch der Bodenkunde,Stuttgart. Spanr ing J .(1957): Kolobar janje ,Krneč. knjiga, Ljubljana Stepančič D.(1977): Ocenjevanje tal v Sloveniji,tipkopis,BF agr.,Ljubljana Stritar A,(1978): Raba in varstvo tal, skripta,II.izdaja,Ljubljana Stritar A.(197BhPedočikologische Kartierung als Grundlage fUr die Raumpla- nung,Festschrift zum 60,Geburg.von J,Fink,Verlag Ferdinand Hirt,Wien. Troll C, (1966): Landscape Ecology,Publication of ITC-UNESCO.Delft. zor n M. ( 19 7 5) : Gozdnovegetaoijska karta Slovenije, Opis gozdnih združb, Biro za gozdarsko načrtovanje,ciklostirano,Ljubljana. 75