Cena Din 2 Poštarina plaćena n gotova GLASNK ORGAN jUGOSLOVENSKOG SOKOLSKOG SAVEZA LfubljanCNarodni dom" - Telefon ог^2543. Sun^oSL Sted! loS^Oglasi po ceniku Broj 10 God« XI« a n a, maja Dolaze jubileji naših oslobodilač* kih borbi, kad su bile sve najbolje i najhrabrije energije i osobe našega naroda u stalnoj pripravnosti, da za visoke ideale narodove slobodc i nje-gove samostalnosti žrtvuju sv.. I do* ista: mnogi od te naše braće žrtvovali su za domovinu sve, što su imalj naj« skupocenije — svoj život. Ovih dana navršujc se deset go? dina i/a našeg nesretnog povlačenja i plebiscita u Koruškoj, gde stoji na Gosposvetskem polju presto sloves načkih vojvoda, uz koji sc danas ta* lasa germansko morit, da u njemu utone naš narodni živali — ili pak stoji i čeka. da ga opet zauzme voj* voda naše krvi i naš,g jezika... Najskupoeenije žrtve, koje smo pre deset godina izgubili u borbama za oslobodcnje naše koruško*jugoslo* venske zemlje, dva su heroja, koji su izašli iz sokolskog društva u Celju, a •čiju junačku smrt ne možemo dovolj* no duboko prežaliti. jer bi živi junači domovini i narodu lako i sigurno još neizmerno mnogo koristili. Bili su dve vanredno jake individualnosti, kakve bi naša zemlja danas m;žno tfebala, ■a koji su severnu našu granicu nato* pili svojom srčanom krvlju. 1 o su brada Srečko Puncer i Franjo Malgaj. Malgaj je skupio u Celju i okolini četrdeset dobrovoljaca i pohrlio s nji* ma u Korušku, da brani i oslobodi svoje sunarodnjake. Malgaj i njegovi borci bili su u napornoj službi dan i noč. Kao pravi Spartanci borili su sc do skrajne i/mortnosti, dokgod im nije stigao u pomoč bataljon maribor* skih domobranaca, k oj ima je zapo* vedao general Maister. Kad su Nemci počeli prodirati spram Guštajna, od* lučio se Malgaj, da se pod nikoju cenu neče maknuti s koruškog tla. Utvrdio se je na Tolstem vrhu nad Guštaj* nam odakle je odbijao neprijateljske napadaje, dokgod mu nije nestalo streliva. Kad je 6. maja 1919 stupio iz svoga zaklona, raskinula ga je gra* nata. Srečko Puncer, koji je dočekao oslobodcnje' u internaciji u Lipnici, pridružio se Malgaju u Velikovcu, gdc je počen izdavati 22. decembra 1918 list »Jugoslovanski Korotan«. S tim li* stom i živom reči vršio je Puncer u Koruškoj propagandu za Jugoslaviju i organizovao korušku legiju. Kad mu je stigla vest, da se za 29. april 1919 sprema naša ofenziva priključio se1 odredima, koji su bacili nemačke čete liz Vovbera nad Velikovcem. Bilo je rano u jutro toga dana, kad je Puncer stupio u kuču nekog seljaka, gde su ga Nemci napali iz busije. ustrelili i utukli kundacima te mu krez usta za* boli bajunetu ti drveni pod. Ncdelju dana izл toga pao je Malgaj. Još neka spomenemo dvojicu brače, koji su izašli iz iste nacionalne celjske sokolske škole i svoje mlade živote izgubili na ratištima. Godine 1917. preminuo je u tirolskim gorama brat Polde Vasle, tih, ozbiljan i uzo* ran Soko. Naskoro za njim, 19. ju.na 1918, pao je na Monte di Val Bellu brat Arko Videmšek, dubok pesniški talenat. Kao političkog osumljenika poslali su gi;v na položaj, gde je bilo sigurno, da če ga granata raskomadati. Tako se doista i dogodilo. Ova celjska sokolska generacija iz prošlih deset godina duboko se je upisala u istoriju radanja i ostvariva* nja naše ujedinjcne domovine. U isto vreme pogibije Malgaja i Puncera, spada i tragična smrt gene* rala M. R. Stefanika, čije desetogodiš* njice smrti se sada seča bratski čeho* slovački narod. Deviza njegovog ži* vota bila je: »Dan oslobodenja mora doči.« Ostvarenju ti' devize je žrtvo* vao sve svoje fizičke i moralne snage. Dobrovoljno je stupio kao običan voj* nik u francusku vojsku, u brzom tem* pu je napredovao od čina do čina, dokgod se nije popeo do g( ncralskog čina — to je slučaj, koji je jedinstven u istoriji francuske vojske. Štefani k je čitav život težio za ujcdinjcnjem Čeha i Slovaka u zajedničkoj domovini. I dočekavši ta j veliki čas, uništila ga jc smrt. Kako lepo opisuje tu s:lnu, neuta* živu čeznju i .nastojanje tih mladih ljudi naš Anko Videmšek u pesmi »Pticam« (iz g. 1914.), gdc kaže — ci tiramo u slobodnom prevodu: «... Vi ptice odletite na jug ... A mi ostajemo tamo, gde je deda, oea i zemlju našu svetu gazio tudin od starih vekova do naših dana. — ,Nekoč još sanjali smo o daljini i to nije bio san, to nisu bile samo uspomene, ne ja znam. da oe doči ona j dan. kad če biti naša zemlja svčdokDm vremena, kad če narod naš DR. VIKTOR MURNIK (Ljubljana): Prosvetni rad u Sokolstvu.1 »Ili ne znate, da su telesa vaša crkva sve< toga Duha, koji živi u vama? ... Proslavite dakle Boga u telesima svojim!« Apostol Pavle Korinćanima I, 6, 19—20 I. Prosvetni rad u Sokolstvu ne sme i ne može biti m što zasebno, odeljeno od rada u vežbaonici (sokolani). Ho* čemo li da s. rad vrši u smislu Tyr* ševe sokolske ideje', koju smo preuzeli kao svoju, možemo i moramo iči samo za tim, da se medu članovima što bo* lje probudi sokolska svest. Sta je po Tyršu sokolska svest? U članku »O uzrocima propadanja i 0 sredstvima za oživljavanje sokolskih društava (»Sokol« godinc 1881.) veli Tyrš: »Z n a d u !i članovi — a nažalost delom ne znaju o. tome baš ništa — kako važan ima zadatak telovežba u čitavom narodnom ustroju, imače i po* štovanja prema sebi samima kao i prema zajedničkoj s v r s i pa se neče iz sitničavih razloga u t i c a t i drug a m o. Podizan je z d r a v 11 j; a , r a d i n o s t i, odbranbene bor* b<_ n os ti i čudo rednih v r* lina naroda, to ti jc naš zadatak, to je naš cilj, uloga, pa je bila u tom li* stu u svoje vreme potank.o razložena 1 'tačn o -d alk a z a n'a. Gde vam je društvo, koje bi i m a 1 o v a ž n i j i zadatak za čitav naš ■narodni život, koga možemo sačuvati i osigurati jedino pomoču neumornog napora?« »Ko je« — govori dalje Tyrš — »svistan te važnosti taj ima i o p s t u sokolsku svest, taj ise neče ni* kada pitati o pravoj svrsi Sokolstva i neče tražiti opravdanosti telovežbenih društava bog zna u kojoj drugoj in* stanciji. Drugi deo te svesti leži u p o t a n j e m promišljavanju o to« me, s pomoču čega jedino mogu uspevati naša društva, u svesti o sredstvima za njihovo očuvanje i pridizanjc.« Sokolski prosvetni rad mora pre* ma tome pre svega imati zadatak, da p r i v u č c muško i žensko u sokola* ne i da ili tu i z a d r ži. Taj se dakle rad deli na dva dela: Prvi se dc.o vrši van sokolane: medu fnevežbačima i nevežbačicama pa da postanu vežbači i vcžbačice. To je sokolska propaganda medu nečlan* stvom i medu članovima, koji ne vež* baju. Sredstva su: propagandni spisi, propaganda u dnevnim novinama, go* vori, predavanja za članove, koji ne vežbaju i za Širc opči.nstvo; najjače je sredstvo: praktični primer, javne vc.žbe, koje su več stvar tchničkog vodstva. Drugi se deo prosvetnoga rada vrši medu vežbačima i vežbačicama t. j. medu onim članovima, koji več vežbaju. (Razume se, da treba sve to na zgodan način či n i t i i medu nara* štajem, mladeži.) Vežbačima i vežba* čicama treba produbiti i utvr* diva ti sokolsku svest, či ja se klica u njima pojavila s time, što su počeli vežbati. Valja im ucepiti u v e r e n j e o neophodnoj potrebi telesnog vežba* nja za čoveka i o njegovoj velikoj važnosti za narod, da se s time traj* no zadrži u sokolani. Sredstva za to su: potanko razlaganje sokolske mi* slii, značenja telovežbe u zdravstve* nom, moralnom, estetičnom, narodno* gospodarskom i .narodnom obziru, značenja za usavršavanje čoveka i^ na* roda, razglabanje sokolskih načela razglabanje sredstava s pomoču kojih se mogu postiči sokolski ciljevi, raz* glabanje sokolske organizacije, upo* zna vanje sokolske istoriji i povesti narodne te upozoravanje na sokolske i narodne uzor*muževe, razglabanje značenja i 'opravdanosti narodnostne misli itd. i to u kratkim govorima 1 Taj na scdnici saveznog prosvet* nog odbora od 25. februara 1923. odo* brcni izveštaj 'namenjen je bio savez* noj skupštini, koja se održala 25. mar* ta 1923 u Beogradu. Raširen je i po* punjen prema izveštaju, što ga jc pod* neo predsednik saveznog prosvetnog odbora na scdnici saveznog odbora 28. januara 1923. pred vrstom, u periodičnim predava* njima s debatom posle toga, u sokol* skim listovima i knjigama, na koje treba uvek i neprestano upozoravati; od velikog jc upliva neposredni lični dodir prosvetara s vežbačima: nepri* siljeni razgovori o Sokolstvu svakom prilikom, koja se pruža naročito pak na šetnjama i izletima. Rad medu članovima koji vežbaju produbljuje i proširuje ono, što čini predmet za propagandni rad. A gde da stavimo granicu, na kojoj ima da poeinjc to produbljivanje i proširiva* nje? Sto dublje bi zašla i na što široj osnovi bi se rasprava o našoj stvari u propagandnem radu Vazvukla, to veči bi uspeh mogla imati medu oni* ma, koji bi hteli to do kraja č' t a t i ili slušati. Granica pak se pruža sama od sebe s time što ne možeš slušatelje, koji ne vežbaju, imati redovno sabra* ne' kako je to moguče sa članovima, koji vežbaju. Osim toga ti granicu stavlja i pomisao na to, da je vero* jatnije, da če član, koji ne vežba ili .nečlan, ustrajati uz kratak govor, iz* rečen o pravoj prilici ili da uzme u ruke kratak spis, nego ako ima da sa* sluša dugačka raspravljanja ili ako mora ela čita opširne spise. Kratkim nagovorom ili spisom možeš ga zado* biti i za to, da se dalje počne zani* mati, da se u njemu uzbudi želja za potanjom poukom i naposletku i želja, da se sokolski zaposli i udej* stvuje. Pri propagandnom radu biče opet od velike 'koristi lični doticaj muža s mužem žene s Ženom: raz* jašnjavanje i uveravanje, pozivanje, da pristupi sokulskom kolu. Kod tak* vog posla, koga pojedinae ili pojedin* ka ne može obaviti pri večem broju, treba da sodeluju svi svesni i sokol* ski več .zaposleni članovi. Da pak može to članstvo samo sve to da iz*. v r Suj e potreban jc čim temelj iti ji pro* svetni rad medu samim članovima. Treba izmulu toga članstva samoga sad onoga privuči poslu prosvetara, kod članstva koje več vežba, da obav* Ija posao prema uputama i uz pripo* moč samog prosvetara pa da se tako uvežba i što večma usavrši u tom radu. Ujedno če to biti to korisnije t /a njega samoga, jer če se morati in* tenzivnije baviti samom stvari. II. Dovde je sokolsko prosvetno delo neposredni rad. Mora da obasiže, u koliko je potrebno pa da se postigne gore označeni cilj, duševno izobra* žavanje članstva. S tim izobraža* vanjem podrazumevam podavanje znanj a. Pod v a s p i t a n j c m du* ha pak mislim osveživanje i jačanje duševnog organizma kao dela tela i naoružavanje s moralnim osebinama, koje su potrebne, da dode što več m a do izražaj a (udejstvovanja) zdrav i svež duh. Svežina i moč duševnog organiz* ma pridobiva sc i sačuva s pomoču svestrane vežbe tela. Ta telovežba te razvija svestrano i harmonično, jača i čuva zdravo i sveže telo a s telom zajedno i zdrav, svež i krepak dušev* ni ustroj. Ćudoredne (moralne) vrline, kojih trebamo za što agilniju akciju duha, isto se tako razvijaju i krepe uz telo* vežbu i to, razume se, uz sokolsku telovežbu, što znači svestranu telo vežbu, koja se izvršuje i vodi po so kolskim načelima. Sve to treba da ude duboko do svesti vežbača i vežbačica: zašto i ka ko i u kakvu svrhu sc mora izvršivati telovežba baš tako. To produbljivanje sokolske; svesti je rad prosvetnih so* kolskih radnika. Taj rad naposletku dovršuje >n a^ vodenje vežbača i vežbačica ka pri meni u sokolani zadobivenih telesnih moralnih i duševnih vrlina i u svom životu prema smislu sokolskih na* čela. Prosvetni radnici treba dakle da navode, pobuduju na to, da se telesna, moralna i duševna moč pridobljena u vežbaonici primenjuje i upotrebi za zavitlati buzdovan silnom rukom Kra* ljeviča Marka. Neka nam svetle ti odlični primeri kristalnočiste domovinske ljubavi na strmim i napornim putevima sokolskog života, da čemo biti dostojni žrtava te velike svoje brače i da čemo oču* Г M N V v*- ; ■ ' Vojvoda Stepa Stepanovič. * 28. II. 1856. — t 27. IV. 1929. U ime Jugoslovcnskog Sokolskog Savcza oprostio sc od preminulog ve* likog vojvode, starosta Sumadijske so* kolstke župe brat Miloje Pavlovič iz Kragujevca, ovim rečima: »Sa bolom koji razdire, i sa sve* šču da gubimo velikog i nczamcnlji* vog čoveka, pristupam njegovom gr.>* bu da tu, u ime Jugoslovcnskog So* kolskog Savcza. u ime nekoliko stoti* na sokolskih ilruštava, u ime desetina hiljada članova u ime naše male so* kolske decc sa Ikojom je vojvodino sr* ce neprestano kucalo, i koja predstav* 1 j a našu sokolsku ljubav, u ime nara* štaja koji je .naša državna nada, u ime članstva koje je naša snaga i naš po* nos, u ime svih njih kažem poslednjo bolno: Zbogom. Veliki pobednik sa Jedrcna, Cera i Dobrog Polja bio je i naš učitelj požrtvovanja, ljubavi i istrajnosti. Bio je učitelj u idealima, koji su i naš sokolski program, a Ju* goslovenski Sokolski Savez na grobu ovog našeg junačkog Sokola zavetuje se da če lebdeti nad idealima, nad ko* jima je lebdeo veliki vojvoda. U to ime neka ti je slava, veliki Solkole!« vati svetla i neoskrvnjena slavna nji* hova imena u svom požrtvovnom delo domovinu! Jesu li naše žrtve za za domovinu iscrpljene? za nju i dokgod uvek pripravljen život! Ne! Mi živimo živimo, je za nju poslednji dar —• svestrano opšte usavršavanje čoveka, koje treba sad vežbač da čini sam. To usavršavanje tiče se koliko moralne toliko i elušev.ne (intelektu* alne) stranc, dakle obojeg! Sokolstvo izgraduje prosvetu na zdravlju i te* lesnoj snazi i na time uzano vezanom zdravlju i sili duše. Samo izobražava* nje (obrazovanjc) duha ne bi bilo so* kolsko prosvetno delo.' Bilo bi bez so* kolske podloge. Bilo bi samo sabira* nje znanja. Samo te znanje još nc vaspitava moralno: muž. koji bi imao u svojoj glavi znanje učenjaka čita* voga sveta, mogao bi i pored toga biti največi lopov. Pa .ni samo pobudiva* nje k moralu rečima, ne bi nikome dalo moralnih vrlina. Morao bi ih sam pridobiti za sebe, sam se vaspitati, ako bi ga uopšte reči na to i pobudile. Takvo se vaspitanje pak započinje več glede mnogih moralnih vrlina a i završuje u vežbaonici. Najpre rad a tek onda reči razjašnjavanja! Sama če teoretska pouka kod velike večine uči na jedno a izači na drugo uho,^ dušu neče zači ništa niti če u duši išta cvolucionisati u sokolskome smislu. Jer spoznaja onoga, što treba da jc na i u Sokolu, još ne znači vežbanje u tome. U vežbaonici praktično učiš, kako dolaze do iz raža j a mo* ralne vrline. Zato — naglašujem još jednom — mora sokolski prosvetni rad voditi najpre u vežbaonicu, gde započinje rad prednjakov. Ruku u ruku s pred* njacima treba prosvetari da produb* ljuju u članovima sokolsku svest i po* sle da ih navode, kako če uspehe so* kolskog vaspitanja, zadobivene u vež* baonici primeniti svestra.no u životu. Telovežba je pravi sokolski rad na samom čovoku na njegovom telu. Udešcna prema sokolskim na* celima stvara ti ujedno čvrst temelj za razviče .moralnih sila, koje se ti najvažnijim smerovima razvijaju vec pri samoj sokolskoj telovežbi i onde dolaze do izražaja i delatnosti: tvrda volja, odlučnost, energija, brza sprem* nost, ustra jnost, tačnost, solidnost, savesnost, disciplina, bratski obzir prema drugima itd. Sve te i još mnoge druge čudoredne vrline, koje se raz* vijaju u vežbaonici, izviru iz s p o * sobno s ti samozataje, koja se u najobilnijoj meri gaji u sokolskoj vežbaonici. Ta je sposobnost u s 1 o v za privaspitanje svih ostalih moralnih vrlina. Ka potpunom moralnom usa* vršenju, dakle ka pridobivanju i ja* Čanju u drugim čudorednim vrlinama, kojih ne možeš neposredno pridobiti u vežbaonici, koje prema tome treba da stekne svaki sam a za koje je mno* ge rad u vežbaonici jaka pobuda — k tome pobudivati ili radom samim u vežbaonici danu pobudu okrepiti rečima s razjašnjenjem, s navode* njem jakih razloga — u tome treba da vidi sokolski prosvetni radnik us a: vršenje svoga rada u moral* nom pogledu. Ovde je n. pr. do čestitosti, čistoče i lepote govora i vladanja (ponašanja), umerenosti, anti* alkoholizma, antinikotinizma itd. Sokolska telovežba priprema ujed* no i najbolji temelj za rad duha: zdrav i krepak duševni organizam. Vežbač ili (vežbačica, koji dobe u vežbaonici dobar moralni temelj, veli* ku sposobnost samopregora, tvrdu volju energiju i ustrajnost pa sposob* nost idealnoga zanosa, jer je, kako Tvrš kaže »svestrani harmonični raz* vitak tela težnja, koja nc mari za ma* terijalni dobitak ni za spoljni uspeh, težnja sasvim idealna. a nas oplemenjuje i uzdiže svaka ide* alna težnja te nas čini sposobnima, da se i u drugim sirterovima uzdignemo nad svakidašnjicu i da dostignemo idealne ciljeve,« imače (Nastavak na str. 2. stupcu IV.) U Poznanj. Da učvrstimo stare veze! Jugoslovanska narodna pesma, ta verna čuvarica starih tradicija, saču* vala nam je i ime poljskoga naroda. iU slovenačkoj inarodnoj pesmi verenica je jednome junaku »mlada poljska deklica«, a mletačkome ta bo s ru opasna je »poljska kraljica« (vozi se ona morem sa silnim brovoljem to ugrožava Vcneciju). Starija naša narodna pesma nije ime nijednog drugog slovenskog na* roda tako sačuvala kao eto ime na* roda poljskoga. Katkada sam posum* njao. da li zbilja na tim mestima reč »poljski« znači: Poljak. Srpska narodna pesma nam priča 0 ženidbi cara Dušana: Car Štefan oženio, sc sa Roksandom, kčerkom kralja latinskoga »iz Ledana grada la* tinskoga«. Lcdan*grad je grad »ledi* na«, kralj poljana, poljski grad. Naš Dušan se dakle ženi sa kčerkom kra* 1 ja poljskoga. Dinastija je pokatkada vezala Hrvatsku preko Ugarske sa Poljskom. A još življa su veza bili srpski gusla* ri, koji se navodc več na dvoru polj* ske kraljice Jadvige i njezina muža Jagiela u početku 15. stoleča. Zajednički smo bojak bili i gusla* ra srpskoga slušali te jc poljski pes* nik 17. stolcea dobro znao, kako »tužni Srbin dugi lučae vuče te peva, da su pre godina Turke tukli Poljaci i hrabri Hrvati«. Gusle su Poljaku bile srpske. Da idemo u Poznanj i učvrstimo stare veze! Dr. Fr. I. * Američka vrsta ČOS. Armrička vrsta Čchoslovačkc Obce Sokolske, koja če ove godine učestvovati na sletu othoslovačkog Sokolstva u Americi sastavljena je ovako: voda vrste br. dr. M. Klinger, a članovi vrste su braća: V. Рокогпу, Vinohradi; inž. J. Effenberger, Srni* chov I.; E. Loffler, Vinohradi; V. Ve* Navršuje se 30 godina što je u Krcšimirovom gradu savijeno gnezdo Sokolovo. U doba gigantske narodne borbe za očuvanje opstanka, imena zemlje i časti, kao i za pripravljanje lepše buduenosti stvoreno je ovo sokolsko gnezdo na liticama uz naše more, da bude leglo i žarište našeg nacionalnog rada. Ono je to doista j bilo sve do ča* sa narodnog Oslobodenja i Ujedinje* nja, a da posle toga nastavi radom u duhu iskonskih stvaralačkih narodnih in sokolskih ideala. U dugegodišnjem životu nailazili su na naše društvo i teški i radosni momenti. Skrivajuči održavalo se vežbe, širi,o se nacijonalni duh i bodri* la vera u bolje dane, kad če slobodni vali da zagrle slobodne naše hridi, kad če sunce, naše sunce slobode gri* jati slobodne naše krše. Bilo je ča* sova. kad je tuda sila htela da raz* metne ovo sokolsko gmzdo zatva* rala, progonila, deportirala najbolje medu najboljima. Ali ni u najmučni* jim časovima nije se gubila nada nije se ni za časak prestalo verovati u re* ligiju Kosova i Petrove Gore. Sa ve* rom apoštola i fanatizmom mučenika naši Sokolovi čekaše i dočekaše ostva* renje svojih najsmelijih nada. Sokolsko društvo u Šibeniku ve* Na prošlogodišnjoj decembarskoj sednici zbora župskih načelnika u Ljubljani I zaključeno 'je na predlog sokolske župe u Bjelovaru, da se osnu* jo kod saveznog načelništva naročita literarna komisija. (Ne bi li bolje1 bilo nazvati je: literarni odsek?) Članovi komisije bili su izabrani na poslednjoj sednici zbora župskih načelnika u Su* šaku. Suglasnost s kojom je bio pred* log, a i sam izbor primljen svedoči, da se osetila potreba postanka i de* / lovanja ove komisije. Zeleo bi u par redaka izložiti svo* je mišlenjo o zadači i radu komisije. Glatvnu svrhu vidim u organizaciji edicija tehničke sokolske literature. Priznajmo si, da je u tom pogledu bilo u prošlom deceniju vrlo malo urađeno, i da šemu najvišjemu učnemu zavodu.« Starešinstvo Sokolske župe Ljubljana. * Odgovor Nj. Vel. Kralja se pa glasi: Beograd, 3. maja 1929. Starešinstvu Sokolske župe Ljubljana. Njegovo Veličanstvo Kralj je bla* govolil odrediti, da Vam sporočim Njegovo srčno zahvalo za izjavo uda* nosti, katero ste poslali prilivom od* likovanja Ljubljanske Univerze. Minister Dvora: B. Jevtič 1. r. Njegovemu Veličanstvu Kralju Aleksandru I. je odposlala 1. maja t. 1. Soikolska župa Ljubljana nastopno brzojavko: ŽUPA ZAGREB ZRINJSKO*FRANKOP(ANSKA PROSLAVA U ZAGREBU. Svečana akademija ,u natodruom pozonštu. Soikolsko društvo I. u Zagrebu uob.cajiio je svake godine, na dan po* giblje hrvatskih veiiRana Zrinjskog i rranuopana, da u zna*, poštovanja i uspomene na tragičnu smrt, manite* scujo to svečanom sokoiskom akade* m jo m u narodnom pozorištu. Akademija im* i cilj, ,da u tom hramu umetnosti, gde svaka grana javnoga života daje ono što ima naj* bolje, da i Sokoistvo kao grana jav* noga života, a naiočito telesnog od* goja prikaže- gradanstvu umetnost te* lovežbe. Тако je Sokolsko društvo 1. dalo telesnoj kulturi u Zagrebu, rav* nopravnost sa ostalim granama umet* nosti: glume, pevanja, filharmonije i sličnih umetnosti. Pozorište, koje prima do blizu 2000 osoba, uvek je na taj dan puno gradanstva sviju staleža i predstavni* ka svih giana javnoga života. Sokol* sko društvo 1. — daje si velika truda, m;stoječi da svaka akademija budo savršenija i bolja od prošle, a napor koji si uloži, a skoro uz minimalnu materijalnu pomoč, jer su režije ogromne, poka/uju koliko se ide u radu više za pohodom sokolske misli, nego materijalnog dobička i vanjskog efekta. Tako je bilo i ove godine. Aka* demija se održala 28. aprila u potpuno napunjenoj kuči. Otvorena je sa »Zrinj* sko*Frankopanskom pesmom od I. Zajca. Iza toga sl. dio je govor savez* nog staroste brata E. Gangla, koji je na njemu svojstven način ocrtao isto* rijski razvitak pogibije i doveo u vezu Prednjačui zbor društva, vežbao je na uviin rucama s mnogo ilegancije i la* лоее iaKO su skoro svi bili angažovani u ostalim .nastupima. Soko 1. ima oti* Učne vežbače, ah njihova potrebna pnsutnost u sKoro svim Uelovima so* .voiskog raila u diuštvu, zatim nastupi u ostanm tačkama, onemogučuju im ua se ra/, vi ju i builu ozbiljm taumičari na spravama. O tome treba prednjač* ■vi ^oor boKota 1. ua razmišlja, kako napraviti raspodeiu rada, a da i u toj gram sokolske telovežbe ne zaostane. Muški naraštaj nastupio je sa dve tačke i to od brata 13. iviudriniča »Vežbe sa stalcima«, koje- traže od na* laštajaca svestranu fizičku snagu i iz* ur/.ljivost u raznim elementima na stal* cima, a naročito u potporima — s tog stanovišta treba i prosuditi, da li je ova vežba za naraštaj. Po red svih teš* коса, vežba je simpatično primljena. jasvim suprotna vežba sa brzim i na* rašci.ju odgovarajučim 'kretnjama, bila je vežba od brata dr. Murnika »U boj«, »voju su izvili s vanrednom eleganci* jom, mirnočom, veseljem i osmehom na licu, kako to odgovara godištu, s oje je vežbalo. Ova ve'žba kao i uvek bila je primljena veoma dobro, jer i odgovara duhu toga dana i te akade* rnije. N j u bi trebalo svaiko naše dru* štvo toga dana da vežba. Jedna od najbolje izvedenih, pi> uovima originalna i podmlatku pot* puno odgovarajuča bila je vežba brata V. Černea: »Gimnastički rukovet«. Vežbao je muški podmladak. Šteta, da autor ovu vežbu ne napiše — jer ona iako je gimnastički vrlo dobra, sastavljena je sva u obliku igre te vam se čini, da deea ne vežbaju, več igraju. Biatu Černeu može sc čestitati na ovome sastavu. r’ . ; ' j - ‘M ■<;»/' ■ • , Momenat izi »Barcarole« dr. Pyhler=Čajkovsky. idibje Zrinjskih i Frankopana sa ide* jOm jugoslovenskog Soikolstva. — Na* kon govora bi ata staroste, izveden Jo od našega brata, nama dobro pozna* tog sokolskog kompozitora T. Vido* šiču »Prigodni preludij« >koji je diri* girao sam brat 'Vidošič. — Sledile su vežbe. iPrvo su nastupila zajedno žen* sika i muška deca sa »Slikovitim vež* bama« od brata B. Vrana. Slika, koju je' po otvorenju pozornice davao .na* stup velikog broja dece neda se opi* safciil Izgledali su kao proletni cvetovi, koji naveščuju dolazak svega što jo lepo, zdravo :i dobro. Iza toga nastupile su naraštajke sa beogradskim prostim vežbama. Vežba po sastavu pokazuje načela ženske sokolsk-e telovežbe. Izvedeno su vrlo dobro iako traže usled čestih proimena veli'ku duševnu prisebnost i pažnju. One oo u masama dati mnogo lepšu sliku, nego kad se izvadaju u malom broju. — Naši prednjači, koji su uvežbali (braća Vukotič, Černe, Miletič), koji mnogo polažu na meto* diku učenja prosti vežbi, videli su to* ga dana, da im je metoda aomogla, da ove teške vežbe uspehom prikazu. »Barcarola« od brata dr. A. Pich* hra, a muzi'ka po Čajkovskom, uz scc* ntriju, a zatim pogodivši osečaj ritma u glazbi, koga se izrazuje kretnjama, davalo je vanredni primer sokolske ritmičke gimnastike. Članice društva izvele su vanredno mirno, elegantno i s puno razumevanja vežbu »Boginje ognja«. Bila je to vežba koja nas je mislima bacila u daleko grčtko*rimsko doba, gde je gimnastika zauzimala te* melje kulture a i osečaj versiki i ma* rodni izražava se u obliku kretanja tela. Umetnički je svoju solo partiju izvela sestra Luinič. Scenerija i deko* racije odgovarale su potpuno duhu vežbe. Konac akademije bio je nastup »olimpijaca« našeg sokolsikog bratstva s poznatom telovežbačkom kompozi* cijom brata dr. Murnika »Jugosloven* ska Epopeja«. Njezin sastav dobro je poznat članstvu našeg Soikolstva. Na* ši »olimpijci« iako su sudelovali sko* ro u svim nastupima muš>kog članstva na akademiji, i bili telesno a i psihički umorni (a psihički momenat igra u ovoj vežbi i te kako važan momenat) izveli su epopeju na opšte odobrava* nje. Glavno je, da smo u težnji da ne zaostanemo i da možemo svladati i najteže giinnastičke stvari, pokazali koli'ko vrednosti ima u vežbačima So* kolsko društvo I., koje kad se ne bi upotrebljavale u skoro svim delovima sokolskog rada svoga društva (vodstvo kategorija, odela, prosvetnog rada, ađ* ministracije itd. mogle se odraziti i tim odrazom biti stavljeni u prve vež* bače jugoslovenskog Sokolstva. Time je akademija završena uz opšte pri* znanje gradanstva i naše braće iz Sa* veza: Gangla, dr. Murnika i Čobala, koji su došli radi akademije u Zagreb. Na akademiji j'i bio prisutan g. veliki župan dr. Zoričič, gradonačelnik dr. Srkulj te predstavnici slovenskih i ostalih država. • Članski sastanak. U veče istoga dana bio je III. sa* stanak članstva s prcdstavnicima Sa* veza, Sokolsko društvo I. drži te sa* stanke u vezi sa predavanjem i zaba* vom i upoznavanjem članstva. Sastanak je otvorio starosta brat Edo Markovič, pozdravivši delegate Saveza, koji su bili burno pozdravijo* ni. Iza toga je pevačko odelenje otpe* valo »Hajte bračo, hajte sestre« od I. Bajiča. Burno pozdravljen, održao je brat dr. Srdan Budisavljevič predavanje »Razvitak i ideje preratnog Sokolstva«. Brat Srdan, koji jc sudelovao skoro kod svih akcija preratnog Sokolstva, izneo je pred nas logičkim redom raz* vitak srpskog, hrvatskog i slovenačkog Sokolstva, glavne momente iz rada, koji su dovodih do zajedničlkog rada i konačno po tome radu do jedinstva jugoslovenskog Sokolstva. Brat Srdan, naučen i u političkom i u advokatskom životu govoriti realno, izneo jc i pred nas sve momente, potikrepivši ih real* nim činjenicama i dokazima. Predava* nje zaslužuje a biče to i zadatak pro* svetnog odbora Sokola I., da ga u »So* kolskom Glasniku« u celosti iznese. — Zatim je brat Stopič otpevao junaflkim P baritonom nekoliko solo tačaka, a pc* vačko odelenje završilo je pesmom »Oj letni sivi Sokole« članski sasta* nak, a posle toga nastalo jo veselje i ples. Že liti je da bratsko Sokolsko dru* štvo 1. ne stane u daljnjem radu jer njegov uspeh ili neuspeh ne sme se niti može procenivati sa uskog stano* višta, več opčenito sokolsko*jugoslo* vensikog, jer on i po mestu gde1 jc i gde radi i po ličnostima, koje su u .nje* govom članstvu i po radu i po ide* jama, koje od njega dolaze, spada u red glavnih poluga jugoslovenskog So* kolstva! Dušan M. Bogunovič. Odio Sokolskog dru* štva Zagreb I., koji je na a'kademiji vežbao »Jugo* s 1 o ve n sk u te 1 o v ežba eku epopeju« od brata dr. Viktor Murnika. (Sede načelnik dru* štva brat Branko Palčič i voda vrste brat Viktor Černe.) ŽUPA ZADAR-ŠIBENIK IX. ŽUPSKI SLET. Glavni rad župe odnosi se na or* ganizaciju IX. župskog skta, koji sc održava, kako je poznato 15. i lb. juna 1929 u Šibeniku. Starešinstvo marljivo radi, pak je tako održalo od izbora 8. sednica i bezbroj sastanaka. Jednako se u radu nateču svi slitski odbori. Interes je za slet vrlo veliU. Dnev* no nam stižu sa svih stana upiti o sle tu, pak smo odlučili, da vesti o sle* tu objavljujemo sem preko Župskog giasila Sokola na Jadranu takoder i preko saveznog »Sokolskog Glasnika«. Prošlih dana poslali smo svim brat* skim sokolskim župama pozive za slet sa molbom, da ih prosledc svim svo* jim društvima. I ovim putem im to coplo preporučamo i molimo ih, >da ne kasne, a na trudu im bratski zahva* ijujemo. Jadranska Plovidba d. d. dozvo* lila je za sve polaznike na slet popust oel 20% uz sletsku legitimaciju na svim parobrodima i razredima time-, da se na polasku kupi cela karta, koja če važiti za bezplatan povratak, ali treba da bude pečatana od sletskog odbora. I iked ministarstva saobraćaja tra* žen jc popust za železnice, ali smo «d Ministarstva dobili odgovor, da javi* mo koja če društva prisustvovati sle* tu a da ee onda dati traženi popust. Molimo stoga sva društva, koja žele doči na slet da nam to najdaljc do 20. maja jav-c da uzmognemo tražiti l za njih popust. Radi bržeg rešavanja, neka društva obavesti šalju neposred* no nama. Sem redovitih vozova i parobroda biče udešeni posebni parobrodi za iz* letnike iz Splita i Sušaka, a saobračati če i autobusi. Upriličiče se izleti i po okolini. iPovlasticc za slet omogučuju bra* ei da je-ftino posete Jadran i biser Ja* drana Šibenik, zato skrečemo pažnju brači na tu činjenicu. Načinjene su vrlo ufcusne sletske značke po načrtu i zamisli umetnika br. Ralkamariča. Spremljena je sletska spomenica sa odličnim članeima naših najuvaženijih sokolskih radenika*pi* saca. Sva sokolslka društva župe: Split, Šibenik i Rijeka 'marljivo vežbaju i spremaju sc, da tehnički što sprem* nije nastupe. Upozoravamo još i napose, da smo vrlo dobro organizovali prehran* beni i nastanbeni sletski odbor, pak če sva brača moči tu da dobiju sve' informacije. Sazvana je za 20. maja o. g. sed* niea župskog odbora, koja če u glav* nom pregledati dosadanji rad i pri* preme za slet i dati dalnje smernice organizaciji. Održani su olkružni sastanci dru* štvenih načelnika radi ispravaka vežbi, s- započeo. se i sa pregledom dru* stava. ŽUPA SUŠAK- RIJEKA IZ SOKOLSKOG iDRUŠTVA SUŠAK. Izvadak iz 4. redovne 1 sedniec Upravnog Odbora Sokolskog društva Suša'k, od 2. maja 1929, Starosta komemorira pok. vojvo* du Stepu Stepanoviča. — Narocinoj Odbrani, ustupaju se društveno pro* štorije za promicanje njenog cilja, kad ovoj hude to trebalo. — Između ostalog sastavlja se redovno dožur* stvo članova Upravnog Odbora kod vežbanja u dvorani. — Čita se dopis JSS, u kojem se izrazuje pohvala ovom društvu, gledo mara i pripravnosti što ju je iskazalo prigodom X. glavne skupštine JSS u Sušaku. Brat načelnik saopštava, da je dvorana sve dane zapre ml jena, te da osim srednjoškolskih učenika i uče* nica vežbaju redovno 96 muške i 82 ženske dece, 86 muškog i 32 ženskog naraštaja, 22 člana i 36 članica, te 15*ero starijc brače. Prosvetni Odbor započeo je svo* jim radom te je več održao više na* govora. Ujcdno se stupilo u vezu sa Osječuim kazalištem, glede njegovog gostovanja u Sušaku. * ŽUPA NOVO MESTO PROSLAVA ZRINJSKO=FRANKO* PANSKA U DUGOJ RESI. 30. IV. na 258 obletnicu tragične pogibije hrvatskih velmoža grofa iPetra ZrmjsKog i markiza Frana K. Franka* рапа, održao je br. Jure Cindrič pre* elava-n je o značenju i trag.ei toga dana. Lepo obradeno i u nj ego vom po* znatom lepom stilu izneo je br. Cin* drič'sam dogodaj, da nakon toga opiše istoriju ti h dviju poiodica i njihove borbe za slobodu svoje domov.ne. Spominje ih kao uzor*borec, za slo* bodu svoga naroda, ikojeg su hteli osvoboditi ispod tudinskog jarma i time udarili temelj dalnjoj borbi na oslobodcnju. Smrt njihova, njihova junačka, mučenieki prolivena krv, biia je žarište i luč na kojoj su se grejala poznija pokolenja i napajala rodoljub* nim žarom, plamom ljubavi i vere u konačnu pobedu. Na nama je Sokolima, da uspo* menu ovih veliikana*mučenika poštu* jemo i čuvamo i potomstvu ostavlja* mo u amamt kao svetinju i uzor rodo* ljubi ja, nesebičnosti i spremo, uvek dati svoje snage pa i (život na oltar slobode i domovine. Predavač završuje sa: Večna im spomen meelu nama i krv njihova pra* ve dna bila prolivena na korist i sreču naše v.like, lepe i bogate slobodne domovine. Slava im! Prisutni ustaju i kliču: »Slava!« Nakon predavanja su se gosti udaljili, a članstvo je ostalo na sa* Stanku. Tu su se rešavala važni ja te* r.uča društvena pitanja, kao osniva* nje pevačkog zbora, raspored za aka* demiju 1. juna itd. Izabran jc zabavni odbor, koji se imade starati za čim bolj i uspeh i udobnost gostiju, dok je tehnička strana i onako u rukama prednjačkog zbora. Na predavanju ubrana je malena svota novca /a Jugoslbvcnsku Maticu. Jott— * ŽUPA MARIBOR IZ VARAŽDINSKOG iSOKOLSKOG DRUŠTVA. Sokolsko društvo u Varaždinu priprema se za slet i natecanje nara* štaja mariborske sokolske župe ik o ji če se održati 8. i 9. juna u Varaždinu. Za nastup na svečanoj akademiji 8. jyna u pola 9. na veče, javila su se do sada društva iz Maribora, Ljutomera i Slovenske Bistrice a očekuje se i dalnji odziv. Ovdašnje društvo Givenoga krsta priredilo je u gradskom Ikazalištu ve* če, na kome jc nastupio i muški nara* staj sa ritmičkim vežbama. U spomen Zrinskog i Frankopana održana jc 4. maja akademija. Pri* godni proslov održao je brat Nikola Bosanac, ikoji je u svom odlično sa* stavijcnom govoru potsetio na sve napore našega naroda da dode do slo* bode i pozvao prisutne na sokolski rad, koji ima da donese slobodu još i neoslobodenoj brači. Naraštajka Blan* ка Matoš istakla se izvršnim deklamo* vanjem. Iza toga slcdio je telovežbeni program, koji su izvele razne ikatego* rije društva, od kojih su se največma svidelc vežbe muškog naraštaja pod vodstvom brata Stareja i ženske dece pod vodstvom brata Šuligoja na ka* rikama te efektna »Osmica«, koju su 'z vele članice pred vodene po načelnici sestri Zde n,vi Markovič. Program je upotpunio orkestar vojne muzike", do* čim je vežbe uz klavir pratio brat dr. Milčetič. Na Spasovo 9. maja priredilo je društvo prvi ovogodišnji pešački izlet u selo Kuršanec, kome je uz fanfaru prisustvovalo preko stotinu članova. • ŽUPA MOSTAR PROSLAVA ZRINJSKOsFRANKOs PANSKA U TREBINJU. Sokolsiko društvo u Trebinju u za* jednici s Hrvatskim 'Pevačkim Dru* štvom »Slavulj« priredilo je u nedelju 28. aprila u »Hotel Naglič« svečanu akademiju-u slavu hrvatskih mučmitka Petra Zrinjskog i Krsta Frankopana. Vrlo uspelo predavanje o Zrinj* skom i Frankopanu održao jc g. Don Marijan Vujnovič, a zatim jc izvede* no nekoliko sokolskih vežbi. Ostali deo vrlo biranog programa bio jo ispu* njen muzičlkim tačkama, koje su umet* nički izvele gda Bogovič i gdica Jova* novič*Pešl iz Dubrovnika, to ovdašnja vojna muzika i muški hor misnog pe* vaekog društva. — Akademija je bila odlično posečena. Pročitaj. I>a se olakšai u vež banje za II. ju* goslovenski svUsokolski slet u Betogra* du 1930. godine prepisanih pnostih Vež; bi članova i članica, odlučili smo se izdati GRAMOFONSKE PLOČE, ako če se javiti dovolj no društava da ih poTučuje. Gena bi bila 60 Din ipo kos madu (bez poštarine). * Ko si hoče nabaviti GRAMOFON, župa, društvo ili pojedinac neka su obrati na svaki način pre nego kupi na nais, da mu stavimo ponudlu, da gia na taj način očuvamo pred eventual* nom štetom, a ujedno mu omogučimo doči po konkurenčmoj ceni do dobrog aparata. % Došlo je vreme za izlete i pribli. žava se vreme letiovanja. Akio trebaš nepromočivo, prepariramo platno za or, Plast za kišu, nahrptnik, ili 6a= mae koji se može složiti itd. obrati se na saivezni Gospodarski odsielk za po« nudu. Isto važi za KONZERVE. Glavni zgoditak od Din 400.000-— vuoen je na jednu celu srećku broj: 114756, prodanu kod Toše Janjanina ♦ Zagreb Šenoina ulica 17 Џ Telefon 25-11 шшвштшшктI Sretnl dobitnik primio novce. Vofenje traje do 6. juna. svakog radnog dana, pa se mogu kupovati i zamenjiva'i vufene srečke. = Narudžbe za sledeče kolo prlmaju se već sada. = ŽUPA NOVI SAD Župa Svetozara Miktića priređuje ove gotlinc na dan 8. i 9. juna svoj VI. iupski slet u Subotici, na krajnjoj se* vernoj granici naše mile Otadžbine. Sletski Odbor radi na tome, da ovaj slet ne bude samo sokolska sve* čanost, nego i opšta naeionalna mani* festacija. Sokolsko društvo u Subotici je svoje upravne kancelarije prenelo iz zgrade državne gimnazije u novoiz* najmljenc prostorije u ulici Kralja Aleksandra br. 13. 1. sprat (na Korzo). U istim se novim prostorijama nalazi i slctslka 'kancclarija. Broj tele* fona 28. ŽUPA BEOGRAD AKADEMIJA SOKOLSKOG DRU= ŠT V A U SMEDEREVU. U subotu 6. aprila priredilo je smederevsko Sokolsko društvo svoju veliku akademiju u dvorani opštinskog doma. Nastupalo se ovim redom: 1. Muska deca osnovne Skole: Vežbe palicama, Vicžbača 11, sastav brata na* Čolnika. 2. Ženska deca: Simboličkc vežbe, vežbačica 18, sastav brata Je* ■gera. 3. Muška deca gimnazije: Slo* bodni vežbe, vežbača 8, sastav nara* štajs'Kog pripravnika brata Živojina Jankoviča. 4. Muški naraštaj: Velika piramida na spravama, vežbača 36, sastav brata načelnika. 5. Članovi: Vežbe i»Oslobodenja i (Ujedinjcnja«, vežbača 9, sastav brata Miroslava Vo* jinoviča. Pre vtžbanja sve je vežbe prisutnoj publici protumač-io i govorio o njihovoj ideologiji brat načelnik Ante Tadič. 6. Muški naraštaj: Vežbe trojice jednim štapom, vežbača 9, sa> stav brata M. Borasa uz neke preina* ke brata načelnika. 7. Ženski naraštaj: Ritmioki vežbe maramicama, vežba* čica 9, sastav sestre Marije Vojino* vic. .8. Članovi: Šestorka, vežbača 6, sastav brata načelnika. 9. Muški nara» štaj: Osmica na gredi, vežbača 8, sa* stav brata načelnika. 10 Prednjački zbor: Visoki razboj, v.cžbača 7. sasta* vi brata načelnika i članova prednjač* koga zbora. — Sve su vežbe izvedene na opšte zadovoljstvo i bez ijedne greške. Vežbe je pratio na glasoviru brat Dušan Teodorovič. Izvodenje aka* demije trajalo je jedan i p,o sata. Sve je išlo svojim redom. Za izvodenje organizacije ove akademije bili su iza* brani razni odbori, koji su dobro funk* cionisali. Poseta je bila srednja, jer je bilo strašno nevreme. Za ovu aka* demiju izašao je društvu u susrer predsednik -opštine g. Ljuba Vidako* vič time što je poklonio drvo za gre* janje sale i garderobe; upravnik dru* štva za Srpsko Pozorišt. g. Dinič sta* vio je pozorišne rekvizite na raspola* ganje. a Soko iz Pančeva pozajmio nam je note Oslobodenja i Ujedinje* nja. Bratu načelniku pri uvežbanju ode* lenja pomagali su brača Joca Spasovič, Živojin Jankovič, Andrija Todorovič, te sestre Berta Krstič, Izolda Širola i Jelena Radosavljevič. Posle programa bila je igranka na kojoj je svirao so* kolski orkestar. — Ista akademija sa celim programom bila je ponovljena u četrtak 10. aprila po podne za uče* nike osnovne škole i gimnazije. Poseta je bila ogromna, a vežbanje je vrlo dobro izvedeno. Na ovoj akademiji siromašna školska deca besplatno su prisustovovala. — Zdravo! TROMESEČNI RAD SOKOLSKOG DRUŠTVA U SMEDEREVU. Božični praznici bili su malo uko* čili rad. 7. januara posetio je Smede* revo Soko II. iz Beograda. Izveo je j: dan prosvetno*tehnički program. Mi smo im sudelovali sa tri vežbača na razboju, jer je njihovo odelenje bilo nepotpuno i sa ž.nskim naraštajem. 8. i 19. održana su društvena posela sa tehničkim i prosvetnim progra* mom. 20. bila je glavna godišnja skup* ština. Za starešinu je biran brat Du* šan Marjanovič, za načelnika brat Ant. Tadič, za prosvetara brat Bi a* goje Radojevič, za tajnika brat Ljubi* voje Hadžič, a za blagajnika brat Mi* lan Blagoj'Cvić. Bile su održane tri sednice upravnog odbora i prednjač* kog zbora. — U februaru prejaka zi* ma smetala je redovnom vežbanju. Društvo je otvorilo svoju čitaonicu i povečalo knjižnicu. Bila su pri reden a 10. i 24. društvena posela sa tehničkim i prosvetnim programom. Prednjački zbor imao je jednu sednicu. Vežba* čima je održano osam nagovora iz raznog sokolskog gradiva. — U martu se je održavalo vežbanje svakog dana radi priprema za aprilsku akademiju. 17. bila je priredena igranka u soko* lani. Čitaonica je dobro bila poseči* vana. Održana je samo jedna sednica. Vcžbačima svih kategorija održano jo dvanaest nagovora. A. T. ŽUPA CELJE Župno načelništvo se je sestalo k seji v nedeljo 28. aprila, da se konsti* tuira. Načelništvo tvorijo bratje in sestre: Lojze Jerin, načelnik; Mimica Lojkova, načelnica in obenem statisti* čarka; Dominik Kužnik (Trbovlje) I. podnačelnik; Rudolf Poljšak II. pod* nač.; Marica Grudnova (Št. Jurij) I. podnačelnica; Vanda Brinarjeva (Šmar* je) II. podnačelnica; Franjo Čepin tajnik; Almira Grudnova zapisnika* rica; nadalje dr. Jože Dolničar in Ot* mar Križnik (Laško). Načelništvo je sklicalo v Celje 21. aprila sestanek društvenih načel* nikov oziroma prednjakov, da bi se predelale letošnje obvezne proste va» je. Odziv je bil malenkosten, kajti za* stopana so bila le 4 društva. Pribiti je treba, da niso bila zostopana ravno ona društva, ki jim je vadbeni sesta> nek najbolj potreben. Da ne bo kakih izgovorov, bo načelništvo meseca maja sklicalo take teestanke po krajevnih skupinah. Za društva Trbovlje, Za* gorje, Dol, Hrastnik in Radeče se vrši sestanek v Trbovljah, za Laško in Rimske toplice v Laškem, Šmarje, Ro* gaška Slatina in Rogatec v Šmarju, Št. Peter, Št. 4Pavel, Žalec in Petrovče v Žalcu, Gornji grad, Mozirje, Šoštanj, Polzelo in Braslovče na Polzeli. Dru* štvi v Vojniku in Št. Juriju odpošljeta ff DECVA“ Novo dečvino blago! Uporabno razven za HDečvou, tudi za vsako poletno obleko. Zahtevajte ga pri vseh trgovcih! Bombaž meter Din 18, svila meter Din 35, slikana svilena ruta Din 50. Kroj Din 11*— pri Propaganda „Dečve", Ljubljana, Pražakova 15 l/l. — Slovensko ženstvo dokaži svojo narodno samozavest z nošnjo domačega oblačila Nageljna — Roženkrauta — Rožmarina. svoje prednjake in prednjačice po po* trebi v Celje. Ako bodo društva stremljenje župnega načelništva pod* pirala, uspeh ne bo izostal. Sklenjeno je bilo, da se na letoš* njih javnih nastopih izvajajo proste vaje za člane i.n članice, ki so določe* ne za II. jugoslovenski vsesokolski zlet v Beogradu 1. 1930. Vaje članov brez dodatka, članice izvajajo vso se* stavo, moški in ženski naraščaj I. in H. del. Župa se udeleži po članih in čla* nicah izbirne tekme za Poznanj. Župni prednjački izpit je določen na nedeljo 14. julija. Župni zlet se vrši v nedeljo 16. ju* ni ju v Trbovljah. Vprašalne pole radi udeležbe so bile medtem društvom doposlane. Vrniti jih je do 20. maja. Udeležba naraščaja je obvezna za vso župo, za deco pa iz bližnjih društev. Zlet je celodneven. Po prihodu jutra* njih vlakov iz obeh smeri je ob 9. uri dopoldne pohod pred Sokolski dom, ob УА0. uri povorfe, takoj nato skuš* nje za popoldanski nastop. Udeležba pri skušnji je za vse, ki popoldne na* stopijo, strogo obvezna. Podrobnejša navodila bo župno načelništvo pravo* časno razposlalo. • ŽUPA KRANJ ŽUPNI ZLET IN ŽUPNE TEKME. Obvezne proste vaje članstva, na* raščaja in dece na zletu Gor. sok. župe v Škofji Loki, ki se bo vršil 7. julija t. 1. I. Vsi člani, starejši telovadci, redni telovadci in novinci, nastopijo s prostimi vajami, določenimi za sta* rejše brate na pokrajinskem zletu ČOS v Plznu. II. Boljši telovadci in tekmovalci s prostimi vaj'ami, določenimi za II. jugoslovenski vsesokolski zlet v Beo* gradu 1. 1930. III. Članice nastopijo s prostimi vajami za II. jugoslovenski vsesokol* ski zlet v Beogradu in kot posebno točko z vajami s kiji. IV. Moški in ženski naraščaj na* stopita s prostimi vajami za II. jugo* slovenski vsesokolski zlet v Beogradu. V. Moška in ženska deca nastopi z župnimi prostimi vajami, ki jih je sestavil br. Stanko' Završnik iz Kranja. VI. Boljši telovadci nastopijo s skupinskimi vajami na treh bradljah. Brošure s prostimi vajami za čla* ne, članice, moški in ženski naraščaj, ki so določene za II. jugoslovenski vsesokolski zlet v Beogradu, se dobijo po 10 Din v pisarni JSS v Ljubljani. Istotam se dobi tekmovalni red JSS in tekme članov in članic. Ostale vaje, ki jih je sestavil župni T. K)., pa so se že razposlale društvom, ki naj jih marljivo vadijo. Župne tekme na orodju in v lahki atletiki se bodo vršile dne 1. septem* bra t. I. na Jesenicah. Tekmuje se: ia) člani: Tekme vrst in posameznikov v vrstah v višjem in nižjem oddelku. Srednji oddelek se smatra kot župni višji oddelek. Tekma obsega: bradljo, drog, konja na šir z ročaji, kroge, plezanje na vrvi, tek čez ovire na 120 yardov, skok v višino, met krogle in proste vaje. b) člani: Šesteroboj 1. skok v vi* šino z zaletom 2. skok v daljino z za* letom, 3. tek na 100 m, 4. met krogle, 5. plezanje po vrvi, 6. proste vaje. Trening Pod tom riječju razumijevamo u športu posebno vježbanje, koje se Izvodi tijekom dužeg vremena u pojačanoj formi. Kod toga, osim na redovito vježbanje, mora vježbač da pazi i na uzdržavanje ravnoteže po-jučane i/mjene tvari, koja nastaje uslijed teškog rada, koji umara tijelo i duh. Za nadopunu veii-kog gubitka snage, koji je s time u vezi, najprikladnije je sredstvo okrepni proizvod koji sadržaje važne hranive sastojine u kon-centrovanoj formi, a ne opterećuje želudac i crijeva sa nepotrebnim balastom. 2 — 3 žličice Ovomaltine ujutro i popodne u jednoj šalioi mlijeka, umjesto kave ili čaja, do-voljno je vrelo snage za svakog vježbača. Dobiva se svagdje uz cijenu od Din 18-50 po kutiji. Tražite besplatni uzorak, pozivajući se na ovaj list od Dr. A. WANDER d. d., ZAGREB a) članice: Tekma vrst in posa« meznic v vrstah v višjem in nižjem oddelku, in sicer v prostih vajah, na bradlji, na krogih, na konju na šir z ročaji, v teku na hitrost (60 m) in me« tanju žoge z zanko 2 kg. b) članice: Tekme vrst in posa* meznic v četveroboju. Tekmuje se 1. v prostih vajah, 2. v skoku v višino z z’aletom, 3. v metanju žoge z zanko 2 kg, in 4. v teku na 60 metrov. Vrste štejejo po 4 tekmovalke z eno ali dvema namestnicama.? Moški naraščaj: Tekma vrst in posameznikov v vrstah v višjem in nižjem oddelku. Tekmuje se: V eni izžrebani vaji na drogu in bradlji, da* lje v troskoku, metanju krogle, me* tanju kopja v daljino, v teku na hi* trost in v prostih vajah. Ženski naraščaj: Tekma vrst in posameznic v vrstah v višjem' in niž* jem oddelku. Tekmuje se: V eni iz* žrebani vaji na bradlji in krogih, da* lje v dvoskoku, metanju žoge s pent* Ijo. teku na hitrost in v prostih vajah. Vsi oddelki tekmujejo v prostih vajah, ki so določene za II. jugosloven* ski vsesokolski zlet v Beogradu. MALI OGLASI Oglase p rim a po naplati uprava Sokolskog Glasnika u Ljubljani, Narodni dom. Svaka reč pri svakom objavljivanju 50 para, najmanji iznos 5 Din. Solnčenje se zove knjiga z ilustracijami, priporočljiva vsakomur v vsakem letnem času za očuvanje in okrepitev zdravja. Napisal s priporočilom med dr. Živka Lapajneta Ivo Zor. Spoznavajte pravilno moč solnca! Izvod 12— Din. Učiteljska knjigarna v Ljubljani. Priporoča se najstarejša slovenska pleskarska in = ličarska delavnica = Ivan Bricelj LJUBLJANA, Dunajska cesta 16 Strokovna izvrfiitev telovadnega orodja. Delo solidno, cene zmerne Oglašujte u Sokolskom Glasniku! Najceneje kupiš pri tvrdki SLAVKO RUS LJUBLJANA DUNAJSKA CESTA ŠT. 9 Zlatnina, ure, srebrnina, China-srebrni predmeti za darila. III Vsa popravila precizno in ceno! Vezava vsakovrstnih knjig najceneje pri H. Zupanu LJUBLJANA Gradišče štev. 10. Solidna in točna izvršitev. Najstarejša vrtnarija in cvetltarna KORSIKA+UUBUANA Bleiiveisova «. — Aleksandrova c. ima v zalogi vedno sveže rezano cvetje in cvetje v lončkih ter izvrSuje vence, šopke in aranžmane po najnižji ceni in najfinejši obliki. Bratska sokolska driiitva Imajo 10% popusta. Telefon ftt. 2.341. Telefon fit. 2.341 Restavracija NOVI fVET Ljubljana i c. 14 se priporoča vsem Sokolom. Domača kuhinja, točna postrežba Priporoča se za cenj naročila Franjo Dolžan CELJE, ZA KRESIJO St. 4 Stavbno in galanterijsko kleparstvo, vodovodna inštalacija ZA BIRMANCE! srebrne žepne ure..........Din 250'— nikelnaste žepne ure ..... . 48"— srebrne ovratne verižice z obeskom . 30'— 14 l : Mesne konzerve in mesne izdelke najfinejše kakovosti dobavlja vsako količino F. Slamič tvornica mesnih izdelkov in konzerv Ljubljana, Gosposvetska cesta itev 6 Brzojavi: Slamič Ljubljana / Telefon: 29-73 / Cene ugodne! TRGOVAČKA TISKA RA G. KRALJ ETA SUŠAK, STROSSMAYEROVA br. 7 UTEMELJENA GOD 1890. I2VADJA SVAKOVRSNE TISKARSKE RADNJE BRZO, ČISTO I JEFTINO BRZOJAVI: KRALJETA SUŠAK Znake dobavlja za sokolske zlete, slavnosti, društva, športne klube i. t. d. najhitreje in najceneje po lastnih ali pa vpo-slanih načrtih, smalovano ali plastično — tvrdka VILEM PEČINA, TURNOV ČSR Dobavitelj ČOS v Pragi in JSS v Ljubljani INDUSTRIJA SOKOLSKIH POTREBŠČIN BRANKO PALČIC ZAGREB, ULICA KRALJICE HARIJE Št. 13 Glavni dobavitelj Jugoslovenskega Sokolskega Saveza. Brzojavni naslov: Trikotaža Zagreb. Izdelujem točno po predpisu JSS vse vrste sokolskih potrebščin za javni in izletni nastop članov, članic, naraščaja in dece. Prevzemam v izdelavo vsakovrstne trikotaže za lastni in tuji račun. Dalje se priporočam bratom za izvršitev najmodernejših civilnih oblek, ki jih izdelujem po najnovejšem kroju v lastni delavnici. Celjska posojilnica,d.d.v