Kiistenlandes in deutscher, italienischer, slovenischer und kroatischer Sprache. -- (VerSffentlicht zufolge Erlasses des Prasidiums der k. k. Landesschulbehorden fiir das KHstenland vom 10. August 1888, Z. 7307 ex 1887.) Im kaiserlich-koniglichen Schulblicher-Verlage. 189«. Lehrplan fttr ungetlieilte einclassige Volks- sclmlen. Piano d’ insegnamento per le scuole popolari indivise d’ una classe. Učni načrt za nerazdeljene jednorazredne ljudske šole. Učevna osnova za nerazdieljene jednorazredne pučke škole. i* 4 StundenausmaB fiir ungetheilte einclassige Yolksschulen. Orario per ima scuola poporale indivisa di una classe. Urnik za nerazdeljene jednorazredne ljudske šole. Satniea za nerazdieljene jednorazredne pučke škole. Unterrichtsgegenstande — Materie d’ istruzione — Učni predmeti — Učevni predmeti. Religion — Religione — Verstvo — Vjeronauk Lesen, und Sehreiben — Lettura e serittura Čitanje in pisanje — Čitanje i pisanje Unterriclitsspraelie — Lingua d’ istruzione Učni jezik — Učevni jezik Rechnen u. geom. Formenlehre — Aritmetica e geometria Računstvo in geometrija — Računstvo i geometrija Das fiir die Schtiler Fasslichste und Wissensvrerteste aus Cio ohe psr gli soolari e piu aooessi- Toile e piu importante di Učencem najumljivejše in najpotreb- niše iz Učenikom najshvatljivije i najpotre- bitije iz Naturgeschichte und Naturlehre storia naturale e lisica prirodopisa in prirodoslovja prirodopisa i prirodoslovja Geographie und Geschichte geographia e storia zemljepisa in zgodovine zemljopisa i povjesti Zeichnen — Disegno — Risanje — Risanje Gesang — Canto — Petje — Pjevanje Turnen — Gimnastiea — Telovadba — Tjelovježba *) Weibliche Arbeiten. — Lavori feminili Ženska dela — Ženska djela Zahl der wochentl. Stunden — Numero delle ore settimanali Število ur na teden — Broj sata na tjedan Zahl der wochentlichen Stunden fiir den Lehrer Numero delle ore settimanali pel maestro Število ur na teden za učitelja Broj sata na tjedan za učitelja *) Fiir Madchei! ist das Turnen nicht obligat. — Per le fancinlle materia libera. — Za deklice nezapovedan predmet. — Za djevojčice nazapovjedan predmet. 5 A/fotheilung' — Sezione — Oddelek — Odio I. II. III. Schuljalir — Anno seolastieo — Letni tečaj — Školska godina 23 *) gleichzeitig — contemporaneamente — istodobno. Bestimmung beziiglich des Gebrauches von Lehrbiichern fur Realien: An einclassigen Schulen ist die Verwendung von besonderen Lehrbtichern fur Realien nicht gestattet. L’ uso di testi appositi di geografia, storia, fisica e storia naturale non č concesso nelle scuole popolari di una classe. V jednorazrednih ljudskih šolah niso dopuščene posebne knjige za realne predmete. U jednorazrednih pučkih školah nisu dopuštene posebne knjige za realne predmete. Lectionsplan fiir ungetheilte einclassige Volksschulen. Riparto settimanale delle ore d’ istruzione in una scuola indivisa di una classe. Razdelitev uka po urah na teden v nerazdeljenih jednorazrednih ljudskih šolah. Sedmična satnica za nerazdieljene jednorazredne pučke škole. 8 Lectionsplan fiir ungetheilte Razdelitev uka po urah na teden v neraz- 9 einclassige Volkssehulen. deljenih jednorazrednih ljudskih šolah. 10 Riparto settimanale delle ore d’ istriizione in una Sedmična satnica za nerazdieljene 11 scuola popolare indivisa di ima classe. jednorazredne pucke škole. 12 Unterriclitsgegenstande. I. Religion. Die Vertheilung des Lehr- stoffes auf die einzelnen Jahres- curse wird nach §. 5 des Reichs- Volksschul - Gesetzes von den Kirchenbehorden '(dem Vorstande der israel. Cultusgemeinde) fest- gestellt. II. Lesen und Schreiben. A. Lesen. Ziel: Fei tigkeit im ausdrucks- vollen Lesen des Geschriebenen und Gedruckten. Verstandnis des Gelesenen. 1. Abtheilung. Einubung der Laute und deren Zeichen in Schreib- und Druckschrift, langsames und laut- richtiges Lesen; Besprechung des Lesestoffes. Memorieren. 2. Abtheilung. Lautrichtiges Lesen mit ge- nauer Beacbtung der Satzzeichen; Wort- und Sacherlauterungen; Wiedergabe des Gelesenen nach gestellten Fragen, wobei nach und nach ein vom "VVortlaute der Lesestucke unabhangiger Aus- druck anzustreben ist. Memo¬ rieren. 3. Abtheilung. Gelaufiges und sinnrichtiges Lesen; Wort- und Sacherlaute¬ rungen ; Angabe des Inhaltes und Materie d’ insegnamento. I. Religione. I. a distribuzione dellamateria da insegnarsi nei singoli anni scolastici viene fissata, giusta il §. 5 della legge dello Stato sulle scuole popolari, dali autorita ecclesiastica (preposti alle co- munita di culto israelitico). II. Leggere e scrivere. A. Leggere. Meta: Leggere spedito e con sentimento lo scritto e lo stam- pato. Intendere cio che si legge. 1. Sezione. Esercizi nei suoni e nei re- lativi segni scritti e stampati; leggere lento ed esatto; ritorno sul contenuto del brano letto. Esercizi mnemonici letterali. 2. Sezione. Lettura esatta, con accurata osservanza delle interpunzioni; spiegazione delle parole e delle cose; far riprodurre con oppor- tune domande il contenuto di cio che si e letto, curando che il fanciullo si allontani un po’ alla volta dalle parole del testo. Esercizi mnemonici letterali. 3. Sezione. Lettura corrente e sensata; spiegazione delle parole e delle cose; riproduzione del conte- 13 Učni predmeti. I. Verstvo. Učno tvarino razdeljujejo na posamezne letne tečaje cerkvene oblasti (predstojništvo izrealitiške občine za veronauk) v smislu §. 5. državnega zakona za ljudske šole. II. Čitanje in pisanje. A. Čitanje. Smoter: Gladko in lepo čitanje pisma in tiska. Umevanje tega, kar se je čitalo. 1. oddelek. Vaje v spoznavanji glasov in njihovih pisnih in tiskovnih zna¬ menj ; počasno in razločno čitanje. Razpravljanje beriva. Učenje na pamet. 2. oddelek. Razločno čitanje, pri katerem je dobro paziti na ločila; po¬ jasnjevanje besed in tvarine; učenci naj pripovedujejo po učiteljevih vprašanjih, kar so čitali, in pri tem naj se polagoma vadijo rabiti svoje besede. Učenje na pamet. 3. oddelek. Gladko in dobro čitanje; pojasnjevanje besed in tvarine; pripovedovanje vsebine in raz- Učevni predmeti. I. Vjeronauk. Što se ima iz ovoga predmeta učiti u pojedinih razredih, to odredjuju po §. 5. državnoga zakona za pučke škole crkvene oblasti (predstojničtvo izraelitske bogoštovne občine). II. Čitanje i pisanje. A. Čitanje. Svrha: Djeca se imaju iz- vježbati, da izrazito čitaju pisano i tiskano, te da razumiju ono, što čitaju. 1. odio. Vježbe u razpoznavanju i izgovaranju glasova i njihovih pisanih i tiskanih znakova; po- lagano i izpravno čitanje; raz¬ pravljanje štivž. Učenje na pamet. 2. odio. Izpravno čitanje, obazirajuči se potanko na izrečne razgodke; tumačenje rieči i sadržaja; uče- nici pripoviedaju po učiteljevih pitanjih sadržaj pročitanih štiva, i to tako da malo po malo upo- trebljavaju svoje rieči. Učenje na pamet. 3. odia. Gladke i razložito čitanje; tumačenje rieči i sadržaja; pri- poviedanje sadržaja i poredjaja 14 Gedankenganges der Lesestiicke. Memorieren. B. Schreiben. Ziel: Aneignung einer deut- lichen und gefalligen Schrift. 1. Abtheilung. Schreiben in Verbindung mit dem Sprach- und Rechenunter- richte. 2. Abtheilung. Die Buchstaben in genetischer Folge; Schreiben nach Vor- schriften; die arabischen Ziffem; die Zahlen von I—XII mit ro- mischen Ziffern. 3. Abtheilung. Vervollkommnung in der Schrift; die romischen Ziffern. III. TJnterrichtssprache. Ziel: Richtiges Verstandnis der Mittheilungen anderer in der Unterrichtssprache, soweit sie dem Kinde nach seiner Bil- dungsstufe erfasslich sind; Fertig- keit sich miindlich und schriftlich richtig auszudriicken, Ubung in den gewohnlichsten Arten der Geschaftsaufsatze. A . Anschauungsunterricht. 1. Abtheilung. Anschauungs- und Sprech- ubungen, angekntipft an Personen und Gegenstande aus der nachsten Umgebung des Kindes, wobei ins- besondere auf die Bildung des Gemiithes Riicksicht zu nehmen ist. nuto del brano letto, osservando 1’ ordine delle idee. F.sercizi mnemonici letterali. B. Ser iv er e. Meta: Conseguimento di una serittura chiara a pia cente. 1. Sezione. Scrivere unitamente ali in- segnamento della lingua e del conteggio. 2. Sezione. Le lettere nel loro seguito genetico; scrivere dietro esem- plari; le cifre arabiche; i numeri dali’ I—XII con cifre romane. 3. Sezione. Perfezionamento nelle scri¬ vere; le cifre romane. III. Lingua d’ insegnamento. Meta: Esatta intelligenza delle altrui comunicazioni nella lingua d’ insegnamento, in quanto intelligibili al fanciullo, avuto riguardo al suo grado di coltura; attitudine ad esprimersi esatta- mente a voce ed in iseritto. Esercizio nelle specie piu co- muni di seritture d’ affari. A. Istruzione intuitiva. 1. Sezione. Esercizi d’ intuizione e di lingua riflettenti persone e cose di stretta attinenza col fanciullo, con ispeciale riguardo ali’ edu- cazione del cuore. 15 vrstitve misli v berilih. Učenje na pamet. B. Fisanje. Smoter: Spretnost v razločni in lepi pisavi. 1. oddelek. Pisanje spojeno s podukom v jeziku in računanji. 2. oddelek. Črke po genetičnem redu. Pisanje po vzorcih. Arabske šte¬ vilke. Števila od I—XII z rimskimi številkami. 3. oddelek. Dovrševanje v pisavi. Rimske številke. III. Učni jezik. Smoter: Umevati prav, kar kdo drugi pripoveduje v učnem jeziku in kar ne presega otrokovega znanja; sposobnost prav izraževati se ustmeno in pismeno; izurje¬ nost v najnavadniših opravilnih spisih. A. Nazorni uk. 1. oddelek. Nazorne in govorne vaje, po- čenši z osebami in predmeti iz otrokovega obližja; pri tem naj se učitelj posebno ozira na vzgojo čudi. misli pročitanih štiva. Učenje na pamet. B. Pisanje. Svrha: Okretnost u razgo- vietnu i liepu pismu. 1. odi o. Pisanje u savezu s obukom u jeziku i računanju. 2. odio. Pismena po genetičkom redu; pisanje po uzorcih; arabske brojke; brojevi od I—XII rim¬ skimi brojkami. 3. odio. Usavršivanje u pismu; rim¬ ske brojke. III. Naukovni jezik. Svrha: Djeca se imaju uspo¬ sobiti, da prema dosegu svoje naobraženosti dobro razumiju ono, što čuju od drugih u svom nau- kovnom jeziku; nadalje da svoje misli ustmeno i pismeno pravilno izrazuju i da znadu sastavljati najobičnije vrsti poslovnih sa- stavaka. A. Zorna obuka. 1. odio. Vježbe u zrienju i govoru imaju se kretati oko osoba i predmeta djeci najbližih, nastoječi da se njihova čud pri tom što više oplemeni. 16 2. Abtheilung. Der Anschauungsunterricht talit mit der Erklarung der Lese- stttcke zusammen. B. Spracklehre. 2. Abtheilung. Der rein einfache Satz; Frage- und Befehlsatz; Haupfrvvort in der Ein- und Mehrzahl (Artikel); Eigenschaftswort; Zeitwort, die drei Hauptzeiten in anzeigender Art. 3. Abth eilun g. Der erweiterte einfache Satz; Geschlecht und Biegung des Hauptvvortes; Funvorter; Stei- gerung des Eigenschaftswortes; Zahl-, Vor- und Umstandsworter; Abwandlung des Zeitwortes in der thatigen und leidenden Form; Wortbildung; zusammengezoge- ner und zusammengesetzter Satz; die Bindeworter; Abvvandlung des Zeitwortes in verbindender Art; Wunschsatze. C. Rechtschreiben und Aufsatz. 1. Abtheilung. Absehreiben und Schreiben einzelner Worter und kurzer Satze. 2. Abtheilung. Orthographische Ubungen mit besonderer Rucksicht auf Silben- trennung und GroGschreibung, Ubungen im Absehreiben aus dem Lesebuche und Schreiben von Satzen aus dem Gedacht- nisse. Schriftliche Wiedergabe kurzer Lesestiicke und Beschrei- bungen nach gegebenen Fragen. 2. Sezione. Istruzione intuitiva occasio- nate dalla spiegazione dello squarcio di lettura. B. Grammatica. 2. Sezione. La proposizione semplice; proposizioni interrogative e im¬ perative; il nome nel numero singolare e nel plurale (articolo); 1’ aggettivo, il verbo; i tre tempi principali del modo indicativo. 3. Sezione. La proposizione semplice complessa; genere e declinazione del nome; il pronome; gradi degli aggettivi; numerali, prepo- sizioni ed avverbi; congiugazione del verbo nella forma attiva e passiva; formazione di parole; proposizione contratta e propo¬ sizione composta; congiunzioni; congiugazione del verbo nel modo soggiuntivo; proposizioni ottative. C. Ortografia e comporre. 1. Sezione. Trascrivere e serivere singole parole e brevi proposizioni. 2. Sezione. Esercizi ortografici con ispe- ciale riguardo alla divisione in sillabe e alle iniziali maiuscole; esercizi di traserizione dal libro di lettura; serivere proposizioni a memoria. Riproduzione in iseritto di brevi squarci di lettura; deserizioni orientando i fanciulli con opportune domande. 17 2. oddelek. Nazorni uk se strinja z razlaganjem beril. B. Slovnica. 2. oddelek. Goli prosti stavek; vprašalni in velelni stavek; samostalnik v jednini, dvojini in množini; pridevnik; glagol; trije glavni časi v določniku. 3. oddelek. Razširjeni prosti stavek. Sa¬ mostalnikov spol in sklanja; zaimki; pridevnikovo stopnje¬ vanje; števniki; predlogi; pri¬ slovi ; glagolova sprega v tvorni in trpni obliki; slovotvorje; skrčeni in zloženi stavki; vezniki; gla¬ golova sprega v pogojnem in želelnem naklonu; želelni stavki. C. Pravopis in spisje. 1. oddelek. Prepisovanje in pisanje posa¬ meznih besed in kratkih stavkov. 2. oddelek. Pravopisne vaje s posebnim ozirom na razlogovanje in rabo velikih pismen; vaje v prepi¬ sovanji iz berila in pisanji stavkov iz glave. Pismeno ponavljanje kratkih beril in opisi po uči¬ teljevih vprašanjih. 2. odio. Zorna se obuka spaja s tu- mačenjem štiva. B. Slovnica. 2. odio. Cisto prosta izreka; upitna i zapovjednaizreka; samostavnik u jednini i množini; pridavnik; glagol; tri glavna vremena pokaz- noga načina. 3. odio. Razširena prosta izreka; spol i sklonitba samostavnika; zai- mena; stopnjevanje pridavnika; brojnici; priedlozi i prislovi; sprega glagola tvornih i trpnih; tvorba rieči; složena i stegnuta izreka; veznici; sprega glagola u modnom načinu; željne izreke. C. Pravopis i pismeni sastavci. 1. odio. Prepisivanje i. pisanje poje- dinih rieči i kratkih izreka. 2. odio. Pravopisne vježbe s osobitim obzirom na razstavljanje Slovaka i uporabu velikih početnih pis¬ mena; vježbe u prepisivanju iz čitanke i pisanju izreki iz glave. Pismeno pripoviedanje sadržaja kratkih štiva i opisi po učitelje¬ vih pitanjih. Lehrplane S. d. Kiistenland. 2 18 3. Abtheilung. Airsvendung der Satzzeichen; die wichtigsten Abkiirzungen. Ubungen in der Mannigfaltigkeit des Ausdruckes; Erzahlungen, Beschreibungen und Briefe, an- geknupft anGelesenes und Wahr- genommenes nach vorausgegan- gener Besprechung und Fest- stellung der Disposition; die am haufigsten vorkommenden Ge- schaftsaufsatze. IV. Rechnen in Verbindung m. d. geometrischen Formen- lehre. Ziel: Siclierheit und Fertig- keit in der miindlichen und schriftlichen Losung praktischer Beehnungsaufgaben. Fahigkeit, Flachen und Korper einfachster Art zu messen und zu berechnen. 1. Abtheilung. Das Rechnen im Zahlenraume von 1—10 miindlich und schrift- lich. Miinzen, Mafte und Gewichte, soAveit deren Gliederung auf der Zehntheilung beruht. 2. Abtheilung. Das Rechnen im Zahlenraume von 1—20—100 miindlich und schriftlich. Miinzen Mati e und Gewichte, soweit deren Gliede¬ rung auf der Hunderttheilung beruht. 3. Abtheilung. Das Rechnen im Zahlenraume iiber 1000 miindlich und schrift¬ lich; die Grundrechnungsopera- tionen mit Decimalen, mit mehr- 3. Sezione. Applicazione delle interpun- zioni; le piu importanti abbre- viazioni; esercizi nella molti- plicita delle espressioni; racconti, descrizioni e lettere con riguardo a cio che si 6 letto, o che co- munque i fanciulli conoscono, premesse dal maestro alcune parole per orientare gli scolari, massime nella disposizione delle parti; le piu frequenti scritture di affari. IV. Conteggio in unione alla geometrica. Meta: Sicurezza e prestezza nello sciogliere a voce ed in iscritto pratici temi di conteggio. Attitudine a misurare e calcolare superficie e vohuni della specie piu semplice. 1. Sezione. Conteggiare entro il periodo numerico dali’ 1—10, a voce e in iscritto; monete, misure e pesi, in quanto la loro divisione corrisponde al periodo numerico trattato. 2. Sezione. Conteggiare entro il periodo numerico dali’ 1—20—100, a voce ed in iscritto. Monete, misure e pesi, in quanto la loro divisione corrisponde al periodo numerico trattato. 3. Sezione. Conteggiare a voce ed in iscritto nel periodo numerico oltre i 1000; le operazioni fon- damentali con decimali, con 19 3. oddelek. O rabi ločil; najimenitniše kratice; vaje v mnogovrstnem izraževanji; pripovesti, opisi in pisma v zvezi s tem, kar se je čitalo in zaznavalo, a vselej na podlagi razgovora in natančno določene razporedbe (dispozicije). Najnavadniši opravilni spisi. IV. Računstvo spojeno z geo¬ metričnim oblikoslovjem. Smoter: Zanesljivost in spret¬ nost v ustmenem in pismenem reševanji praktičnih nalog. Ročnost v merjenji in računanji najpriprostejših ploskev in teles. 1. oddelek. Ustmeno in pismeno-raču- nanje v številnem obsegu od 1 —10. Denarji, mere in uteži, osnovani na številih do 10. 2. oddelek. Ustmeno in pismeno raču¬ nanje v številnem obsegu od 1—20—100 denarji; mere in uteži, osnovani na številih do 100. 3. oddelek. Ustmeno in pismeno računanje v številnem obsegu nad 100; temeljni računi z desetinkami, večimenastimi števili in z na- 3. odio. Uporaba izrečnih razgodaka; najznamenitije kratice; vježbe u raznovrstnih načinih izraza; pri- poviesti, opisi i listovi na temelju onoga, što su več učenici učili i promatrali, ali jim prije mora učitelj to razložiti i osnovu po¬ dati; najobičniji poslovni sastavci. IV. Računstvo spojeno s geo¬ metrijskim oblikoslovjem. Svrha: Sjegumost i okretnost u ustmenom i pismenom reša- vanju praktičnih računstvenih zadača. Vještina u mjerenju i pre¬ računavanju ploha i tjelesa. 1. odio. Ustmeno i pismeno računanje brojevi od 1—10. Novci, mjere i uteži u obsegu ovili brojeva. 2. odio. Ustmeno i pismeno računanje brojevi od 1—20—100. Novci, mjere i uteži osnovani na bro- jevih do 100. 3. odio. Ustmeno i pismeno računanje brojevi nad 100. Glavne vrsti računa desetičnimi slomci, više- imenimi brojevi i češčimi običnimi 2 * 20 namigen Zahlen und den haufiger vorkommenden gemeinen Brti- chen. Schlussreclmungen, Pro¬ cent-, Zins- und Theilungsrech- nungen. Berechnungen von Flachen und Korpern nach Umfang und Inhalt. Je nach den Ortsver- haltnissen und den ktinftigen Be- rufsarten der Schiller sind land- vdrtschaftliche und gewerbliche, bei Madchen Haushaltungsrech- nungen besonders zu beriick- sichtigen. V. Realien. A. Naturkunde. a. Naturgeseliiclite. Ziel: Weckung und Belebung des Sinne.s und der Liebe tur die Natur, Bekanntschaft mit den verbreitetsten und fur das Leben wichtigsten Naturkorpern; Kenntnis des Wicbtigsten liber den menschlichen Korper und dessen Pflege. 3. Abtheilung. Auf Grund der Anschauung sind die wichtigsten nutzlicben und schadlichen Tbiere, Pflanzen und Mineralien, insbesondere solche, welche fur die Landwirt- schaftwichtig sind, zu beschreiben und zu vergleichen und biebei die beztiglichen Stucke des Lese- buches zu verwerten. Belebrung liber den Schutz der Tbiere und Pflanzen. Das Wichtigste uber den menschlichen Korper. Belehrungen uber die erste Hilfeleistung bei plotzlichen Un- glucksfallen. numeri complessi e colle piu frequenti frazioni comuni. Calcoli di conclusione, procenti, interessi e ripartizione. Calcolare le superficie e i corpi riguardo al contorno e al volume. A seconda delle circo- stanze di luogo e della vocazione dei fanciulli vanno preši in ispe- ciale considerazione i calcoli agronomici e industriali, e per le fanciulle i calcoli di economia domestica. Y. Materie realistiche. A. Scienze naturali. a. Storia naturale. Meta: Eccitare e corroborare il sentimento e 1’ amore della natura; conoscenza dei piu diffusi oggetti di storia naturale e dei piu importanti alla vita. Cono¬ scenza di eio che piu importa del corpo umano, e modo di conservarlo sano. 3. Sezione. Descrivere e confrontare col sussidio deli’ intuizione i piu im¬ portanti utili e dannosi animali, piante e minerali, specie tali che importino ali’ agronomia, adoperando i relativi squarci di lettura. Istruzione sullaprotezione degli animali e delle piante. II piu importante del corpo umano. Notizia dei primi soccorsi nei mali improvisi, o in altri accidenti. 21 vadnimi ulomki, kateri se večkrat rabijo. Sklepni, odstotni, obrestni in delni računi. Računanje ploskev in teles po obsegu in prostornini. Po krajevnih razmerah in pri¬ hodnjem poklicu učencev naj se gleda posebej na kmetijske in pri deklicah na gospodinjske račune. V. Realije. A. Prirodoznanstvo. a. Prirodopis. Smoter: Vzbujati in oživljati čut in ljubezen do narave; spoz¬ navati najbolj razširjene in za ži vij enje naj imenitniše prirodnine; vedeti, kar je najpotrebniše o človeškem telesu in njegovem zdravji. 3. oddelek. Nazorno naj se popišejo in primerjajo najimenitniše koristne in škodljive živali, rastline in rudnine, posebno tiste, katere so imenitne v kmetijstvu. V to svrho naj se uporabljajo dotična berila. Poduk o varstvu živali in rastlin. Najimenitniše o človeškem telesu. Poduk o prvi pomoči pri naglih nesrečah. slomci. Zaključni, postotni, do- bitni i dielbeni računi. Preračunavanje ploha i tje- lesa po obsegu i prostornini. Prema mjestnim okolnostim i budučemu svomu zanimanju uče- nici neka se uče račune potrebne poljodjelcem i obrtnikom, a dje- vojčice valja da se dobro uvjež- baju u računih potrebnih u ku- čanstvu. V. Stvarni predmeti. A. Prirodoznanstvo. a. Prirodopis. S vrha: Valja nastojati da se u djeci uzb-udi i oživi zanimanje i ljubav prama prirodi; da se upoznaju sa najrazgranjenijimi i za život najznamenitijimi priro- dninami i da znadu najglavnije o čovječjem tielu i njegovanju zdravlja. 3. odio. Upotrebljavajuč shodna štiva iz čitanke valja učenikom zorno opisati i uzporediti najzname- nitije koristne i škodljive živo- tinje, biline i rude, osobito one, koje zasiecaju u poljodjelstvo. Pouka o čuvanju životinja i bi- lina. Najglavnije o čovječjem tielu. Uputa kako valja pražiti prvu pomoč onim, koji naglo nastra¬ daju. 22 h. Naturlehre. Ziel: Kenntnis der tvichtig- sten einfachsten und leichtfass- lichsteu physikalischen iind che- mischen Vorgange. 3. Abtheilung. Auf Grund des Lesebuches und mit passenden Anschauungs- mitteln \verden den Schulem die einfachsten physikalischen imd chemisehen Vorgange zum Ver- standnisse gebracht, wobei die Ortsverhaltnisse und bei den Madchen die Bediirfnisse der Haushaitung zn beriicksicbtigen sind. B. Geojraphie und Geschichte. a. Geographie. Ziel: Kenntnis des Heimat- landes und • der osterreichisch- ungarischen Monarchie; allge- meine Ubersicht Europas und der iibrigen Erdtheile. 3. Abtheilung. Das Heimatland; die oster- reichisch-ungarische Monarchie; politisehe Eintheilung Europas; die fiinf Erdtheile und die Oceane; das Wichtigste und das Fass- lichste von der Erde als Welt- korper. h. Geschichte. Ziel: Kenntnis der wichtig- sten Begebenheiten aus der Ge¬ schichte des Heimatlandes, der osterreiclrisch - ungarisehen Mo¬ narchie und einzelner liervor- ragender Ereignisse aus der allgemeinen Geschichte. h. Fisiea. Meta: Conoscenza dei piii importanti processi fisici e chi- mici semplici e facili ad essere compresi. 3. Sezione. I piu semplici processi fisici e chimici colla scorta del libro di lettura e coli aiuto di oppor- tuni mezzi d’ intuizione, fatta ragione delle circostanze di luogo, e dalle fanciulle dei bisogni della economia domestica. B. Geografia e storia. a. Geografia. Meta: Conoscenza della pro- vincia e della Monarchia austro- ungarica. B,ivista generale del- 1’ Europa e delle altre parti del mondo. . 3. Sezione. La provincia; la monarchia austro-ungarica; divisionepolitica deli’ Europa; le cinque parti del mondo e gli oceani. Le nozioni piu importanti e piu accessibili circa la terra, considerata come corpo celeste. h. Storia. Meta: Conoscenza dei piu im¬ portanti avvenimenti della storia della provincia, della Monarchia austro-ungarica e di singoli fatti pifi salienti della storia uni- versale. 23 1). Prirodoslovje. Smoter: Poznavanje najime- nitniših, najpriprostejših in naj- umljiveiših fizikalnih in kemičnih prikazni. 3. oddelek. Uporabljaje berilo in pri¬ merne nazorne pripomočke naj učitelj razlaga najpriprostejše fizikalne in kemične prikazni oziraje se na krajevne razmere in pri deklicah na gospodinjske potrebe. I). Prirodoslovje. Svrha: Poznavanje najzna- menitijih, najjednostavnijih i naj- razumljivijih fizikalnih i kemičkih pojava. 3. odio. Na temelju čitanke i pomoču zornih učila imade učitelj prema mjestnim okolnostim podučiti učenike, da razumiju najjedno- stavnije fizikalne i kemičke po¬ jave, a djevojčice osobito ono, što če im trebati u kučanstvu. B. Zemljepis in zgodovina. B. Zemljopis i porjest. a. Zemljepis. a. Zemljopis. Smoter: Poznavanje domače dežele in avstrijsko-ogerske mo¬ narhije; splošni pregled Evrope in ostalih celin. Svrha: Poznavanje domovine i austro-ugarske monarhije; ob- čeniti pregled Europe i ostalih dielova svieta. 3. oddelek. Domača dežela; avstrijsko- ogerska monarhija; politična raz¬ delitev Evrope; petero celin in oceani. Kar je najimenitniše in najumljivejše o zemlji kot svetu. b. Zgodovina. Smoter: Znanje najimenitniših dogodkov iz domače zgodovine, avstrijsko-ogerske monarhije in posameznih posebno imenitnih dogodkov iz občne zgodovine. 3. odio. Domovina; austro - ugarska monarkija; politička razdioba Europe; pet glavnih dielova kopna i mora; najglavnije i naj- razumljivije o zemlji kao nebe- skom tielu. b. Povjest. Svrha: Znanje najznameni- tijih dogodjaja iz povjesti svoje domovine, austro - ugarske mo- narkije i pojedinih najglavnijih dogodjaja iz obče povjesti. 24 3. Abtheilung. Bilder aus der Geschichte und zwar von jenen Landern, deren Kenntnis den Schiilern vermittelt worden ist, insbesondere des Heimatlandes und der oster- reichisch-ungarischen Monarchie. Belehrung liber die wichtigsten Pflichten und Rechte der Staats- blirger. VI. Zeichnen. Ziel: Kenntnis der wichtigsten geometriscben Korper und ihrer Begrenzung. Befahigung der Schiller zur richtigen Auffassung und Darstellung geometrischer Formen. 2. Abtheilung. Ubungen im Zeichnen ver- schiedener Formen, denen die gerade Linie und der Winkel zugrunde liegen. Arnvendung dieser Formen auf Gebilde ein- fachster Art. 3. Abtheilung. tibungen im Zeichnen ver- schiedener Formen, denen die gerade und krumme Linie und der Winkel zugrunde liegen. Freihandzeichnen nach Vorzeich- nungen auf der Schultafel. Bei Madchen ist das Zeichnen mit besonderer Riicksicht auf die \\ r eiblichen Handarbeiten zu pflegen. VII. Gesang. Ziel: Weckung und Bildung des Tonsinnes; Veredlung des Gemiithes und Belebung des patriotischen und religiosen Ge- fiihles. Befahigung der Schiller zum Vortrage einfacher Lieder 3. Sezione. Quadri storici, e propriamente di quei paesi che i fanciulli hanno imparato a conoscere, specie della provincia e della Monarchia austro-ungarica. Doveri e diritti dei cittadini. VI. Disegno. Meta: Conoscenza dei piu importanti corpi geometrici e loro contorni. Attitudine a co¬ noscere esattamente e a rap- presentare forme geometriche. 2. Sezione. Esercizi nel disegnare diffe- renti forme che abbiano per base la linea retta e 1’ angolo. Uso di queste forme in figure della specie piu semplice. 3. Sezione. Esercizi nel disegnare diffe- renti forme, che abbiano per base la retta, la curva e 1’ angolo. Disegno a mano libera dietro esemplari disegnati sulla tabella. Dalle fanciulle con riguardo ai lavori donneschi. VII. Canto. Meta: Sviluppo e cultura del senso musicale; ingentilire il cuore; animare a sentimenti re- ligiosi e patriotki; attitudine a cantare semplici canzoni con 25 3. oddelek. Slike iz zgodovine onih dežel, s katerimi so se učenci že sezna¬ nili, posebno domače dežele in avstrijsko - ogerske monarhije. Poduk o najimenitniših držav¬ ljanskih dolžnostih in pravicah. VI. Risanje. Smoter: Poznavanje najime¬ nitniših geometričnih teles in njih mej. Učenci naj. se usposobijo, da prav umevajo in rišejo geo¬ metrične oblike. 2. oddelek. Vaje v risanji raznih likov, kateri se snujejo iz ravne črte in kota. Vporaba teh likov za najjednostavniše podobe. 3. oddelek. Vaje v risanji raznih likov, kateri se snujejo iz ravne in krive črte in kota. Prostoročno prerisovanje narisov s šolske table. Pri deklicah naj učitelj risanje goji oziraje se posebno na ženska ročna dela. VII. Petje. Smoter: Vzbujati in razvijati glasbeni sluh; blažiti srce in oživljati domoljubne in verske čute. Usposobiti učence, da pope- 3. odio. Slike iz povjesti onih zemalja, koje več djeca poznavaju, osobito svoje domovine i austro-ugarske monarkije. Pouka o najglavnijih dužnostih i pravih državljanskih. VI. Risanje. Svrha: Poznavanje najzna- menitijih geometrijskih tjelesa i njihovih medja. Sposobnost, da učenici mogu pravo shvačati i črtati geometrijske oblike. 2. odio. Vježbe u risanju raznih likova osnovanih na ravnoj črti i kutu. Uporaba ovih likova za risanje najjednostavnijih slika. 3. odio. Vježbe u risanju raznih likova, osnovanih na ravnoj, krivuljastoj črti i kutu. Prostoručno risanje po uzorcih narisanih na školskoj ploči. Obučavajuč djevojčice u risanju, ima se učitelj osvrtati osobito na ženska ručna djela. VII. Pj e vanj e. Svrha: Obukom u pjevanju valja u djeci buditi i razvijati glasbeni sluh, oplemenjivati srce i oživljavati rodoljubno i nabožno čuvstvo; nadalje ih treba uvjež- 26 mit besonderer Beriicksichtigung des Volks- und Kirchenliedes. 1. und 2. Abtheilung. Gehor- und Stimmiibungen. Unterscheiden von Tonen (bocb — tief, lang — kui'z, stark — schwach); Einiibung einfacher Liedchen nacb dem Gehore in einem den Altersstufen entspre- chenden Tonumfange, nach vor- ausgegangenem Memorieren des Textes. 3. Abtheilung. Singen leickter Lieder nach dem Gehore. TIII. Weibliche Handarbeiten. Ziel: Befahigung der Schule- rinnen zur Ausfuhrung der im geAvohnlichen hauslichen Leben vorkommenden weiblichen Hand¬ arbeiten. Lehrstoff’: Hakeln u. Stricken. An- u. Einstricken der Strumpfe; Stopfen der Strumpfe; Merken; Nahen; Zuschneiden von Leib- wasche. Ausbessern der Wasche. Den Unterricht in den weib- lichen Handarbeiten begleiten stets Belehrungen iiber die zu venvendenden Stoffe nach Art, Giite und Bezugsquellen. IX. Turne«. Ziel: Kraftigung und Gewandt- heit des Korpers; Ordnungssinn; Muth und Selbstvertrauen zu for- dern und die Frische des Geistes zu erhalten. Lehrstoff: Ordnungsiibungen, Freiiibungen, Spiele und wo es moglich ist, Turnen an Apparaten. ispeciale riguardo ai canti po- polari ed agli ecclesiastici. 1. e 2. Sezione. Esercizi di orecchio e di voce. Differenza dei tuoni (alto- basso,' lungo — breve, forte — debole); canto di semplici canzo- nette ad orecchio in tuoni con- facenti ali’ eta, appreso a me- moria il testo della canzone. 3. Sezione. Cantare facili canzoni ad orecchio. TIII. Lavori donneschi. Meta: attitudine ad eseguire quei lavori donneschi che occor- rono piu frequente nella famiglia. Materia: Uncinetto, maglia; rappezzamento della calza; mar- care, cucire, taglio della bian- cheria; rappezzamento della biancheria. L’ insegnamento di questa materia va sempre accompagnato da ammaestramenti sulla specie, bonta e provenienza delle stoffe. • IX. Ginnastica. Meta: Bobustezza ed agilita del corpo; senso deli’ ordine; coraggio e fiducia in se, e ala- crita dello spirito. Materia: Esercizi di ordine, esercizi liberi, giuochi ginnastici, e dove cio sia possibile, ginna¬ stica agli attrezzi. 27 vajo priproste pesmi, v prvi vrsti narodne in cerkvene. 1. in 2. oddelek. Vaja sluha in glasa. Razloče¬ vanje glasov (ali so visoki- nizki, dolgi-kratki, krepki-šibki). Deca naj se vadi po sluhu popevati priproste pesmice v glasovnem obsegu starosti pri¬ kladnem, naučivši se poprej besede na pamet. 3. oddelek. Popevanje lahkih pesmi po sluhu. VIII. Ženska ročna dela. Smoter: Sposobnost za ženska ročna dela najnavadniša v življenji. Učivo: Kačkanje in pletenje. Dopletanje in podpletanje no- govic; zapletanje nogovic; zna¬ mo vanj e; šivanje; urezavanje perila; krpanje perila. Podučevaje ženska ročna dela naj učiteljica omenja vrst blaga, ceno in kraj, od koder se dobiva. IX. Telovadba. Smoter: Kreplj enje in gibčnost telesa; gojenje čuta za rednost; jačenje poguma in zaupanja v samega sebe ter vzdržavanje duševne živahnosti. Učna tvarina: Redne in proste vaje, igre in kjer je mogoče, vaje na pripravah. bati u pjevanju jednostavnih pje- sama osobito narodnih i crkvenih. 1. i 2. odio. Vježbanje sluha i glasa. Razli¬ kovanja glasova (što je glas visok — nizak, dug — kratak, jak — tih); naučiv se na pamet rieči, neka se djeca prema razvitku i obsegu svoga glasa po sluhu uvježbaju u pjevanju jednostavnih pjesmica. 3. odio. Pjevanje lahkih pjesama po sluhu. VIII. Ženska ručna djela. Svrha: Djevojčice se imaju usposobiti, da uzmognu obavljati ženska ručna djela potrebna u običnom obiteljskom životu. Iz ovoga se predmeta ima učiti ovo, što sliedi: Promaljivanje i pletenje; dopletanje i podpletanje čarapa. Krpanje čarapa; označivanje; šivanje; krojenje rublja; krpanje rubenine. Podučavajuč djevojčice u ženskih ručnih djelih valja da ih učiteljica uputi o raznih vrstih tkanina, kako se upotrebljavaju, koja im je ciena i odkuda se dobivaju. IX. Tjelovežba. Svrha: Jačanje i okretnost tiela; ljubav k redu, srčanost i pouzdanje u sama sebe; uzču- vanje duševne živahnosti. Iz ovoga se predmeta uči ovo, što sliedi: Redovne i proste vježbe; igre i, gdje je moguče, vježbe na spravah. Lehrplan tur in zwei Gruppen getheilte ein- classige Tolksschulen. Piano d’ insegnamento per scuole popolari di una classe divisa in due gruppi. Učni načrt za razdeljene jednorazredne ljudske šole. Učevna osnoTa za razdieljene jednorazredne pučke škole. StnndenausmaB fiir g-etlieilte einclassige Volksschuleu. Orario per una scuola popolare diTisa di una classe. Urnik za razdeljene jednorazredne ljudske šole. Satnica za razdieljene jednorazredne ptičke škole. TJnterrichtsgegenstande — Materie d’ istrnzione — Učni predmeti — Učevni predmeti. Religion — Religione — Verstvo — Vjeronauk Lesen und Schreiben - Lettura e strittura Citanje i pisanje — Čitanje i pisanje Unterrichtssprache — Lingua d’istruzione Učni jezik — Učevni jezik Reebnen u. geom. Formenlehre — Aritmetica e geometria Računstvo in geometrija — Računstvo i geometrija Das fiir die Schiller Fasslichste und Wissenswerteste aus Cio che per gli scolari e piu accessi- hile e piu importante di Učencem najumljivejše in najpotreh- niie iz Učenikom najshvatljivije i najpotre- bitije iz Naturgeschichte und Naturlehre storia naturale e fisica prirodopisa in prirodoslovja prirodopisa i prirodoslovja Geograpkie und Gesckichte geografia e storia zemljepisa in zgodovine zemljopisa i povjesti Zeichnen — Disegno — Risanje — Risanje Gesang — Canto — Petje — Pjevanje Turnen — Ginnastiea — Telovadba — Tjelovježba *) 'W'eibl. Arb. — Lavori fem. — Ženska dela — Ženska djela Zabl der vvochentl. Stunden — 'Numero delle ore settimanali Število ur na teden — Broj sata na tjedan Zahl der woehentlichen Stunden fiir den Lebrer Numero delle ore settimanali pel maestro Število ur na teden za učitelja Broj sata na tjedan za učitelja Fiir Madchen ist das Turnen nicht obligat. — Per le fanciulle materia libera. — Za deklice nezapovedan predmet. -— Za djevojčice nezaporjedan predmet. 31 G-r-u-ppe — Gmppo — Skrn-pina, — Sl^uLpima I. II. J >tlii r Madchen ist das Turnen nicht obligat. — Per le fanciulle materia libera. — Za deklice nezapovedan predmet. — Za djevojčice nezapovjedan predmet. 59 Olasse — Classe Eazred Eazred II. Abtheilung — Sezione — Oddelek — Odi® II. II. Schuljalir — Anno scolastico — Letni tečaj — Školska godina *) gleichzeitig — eontemporaneamente — istodobno. halbe Stnnden — mezze ore — po poli ure — po pol sata. Anmerkung: Die hokere Abtkeilung der ersten Classe babe dreimal die dritte Stunde, oder secbsmal die fiinfte halbe Stunde allein. Osservazione: La sezione superiore della prima classe abbia istruzione separata tre volte la terza ora, o sei volte la quinta mezza ora. Opazka: Viši oddelek prvega razreda ostani sam trikrat tretjo uro, ali šestkrat pete pol-ure. Opazka: Viši odjel prvoga razreda neka ostane sam trikrat trecu uru ili šestkrat pete pol ure. Bestimmung beziiglich des Gebrauches von Lehrbuchern fiir Realien: An zweiclassigen Scbulen ist die Yerwendung von beson- deren Lehrblichern fiir Realien nicht gestattet. L’ uso di testi appositi di geografia, storia, fisica e storia naturale non e concesso nelle scuole popolari di due classi. Y dvorazrednib ljudskih šolah niso dopuščene posebne knjige za realne predmete. U dvorazrednib pučkih školah nisu dopuštene posebne knjige za realne predmete. 62 Untemchtsgegenstande. I. Religion. Die Vertheilung des Lehr- stoffes auf die einzelnen Jahres- curse wird naoli §. 5 des Reichs- Volksscliul - Gesetzes von den Kirchenbehorden (dem Vorstande der israel. Cultusgemeinde) fest- gestellt. II. Lesen und Schreiben. A. Lesen. Ziel: Fertigkeitimausdrucks- vollen Lesen des Geschriebenen und Gedruckten. Verstandnis des Gelesenen. I. Classe, 1. Abtheilung. Eintibung der Laute und deren Zeichen in Schreib- und Druckschrift; langsames und laut- richtiges Lesen; Besprecbung des Lesestoffes. Memorieren, 2. Abtheilung. Lautrichtiges Lesen mit ge- nauer Beacbtung der Satzzeicben; Wort- und Sacherlauterungen; Wiedergabe des Gelesenen nacb gestellten Fragen, wobei nacb und nach ein vom Wortlaute der Lesestiicke unabhangiger Aus- druck anzustreben ist. Memo¬ rieren. Materie d’insegnamento. I. Religione. La distribuzione della materia da insegnarsi nei singoli anni scolastici viene fissata, giusta il §. 5 della legge dello Stato sulle scuole popolari, dali’ Autorita ecclesiastica (preposti alle co- munita di culto israelitico). II. Leggere e scrivere. A. Leggere. Meta: Facilita e correttezza nel leggere lo scritto e lo stam- pato. Intelligenza di cio che si legge. I. Classe. 1. Sezione. Esercizi nei suoni e nei re- lativi segni scritti e stampati; lettura lenta ed esatta; ritorno sul contenuto dello squarcio letto. Esercizi mnemonici letterali. 2. Sezione. Lettura esatta, con accurata osservanza delle interpunzioni; spiegazione delle parole e delle cose; riproduzione a mezzo di opportune domande di cio che h stato letto, procurando che il fanciullo si allontani un po’ alla volta dalle parole usate dal testo. Esercizi mnemonici letterali. 63 Učni predmeti. L Verstvo. Učno tvarino razdeljujejo na posamezne letne tečaje cerkvene oblasti (predstojništvo izraeliti- ške občine za veronauk) v smislu §. 5. državnega zakona za ljud¬ ske šole. II. Čitanje i pisanje. A. Čitanje. Smoter: Gladko in lepo či¬ tanje pisma in tiska. Umevanje tega, kar se je čitalo. I. razred. 1. oddelek. Vaje v spoznavanji glasov in njihovih pisnih in tiskovnih zna¬ menj ; počasno in razločno čitanje. Razpravljanje beriva. Učenje na pamet. 2. oddelek. Razločno čitanje, pri katerem je dobro paziti na ločila; pojas¬ njevanje besed in tvarine. Učenci naj pripovedujejo po učiteljevih vprašanjih, kar so čitali, in pri tem naj se polagoma vadijo rabiti svoje besede. Učenje na pamet. Učevni predmeti. I. Vjeronauk. Sto se ima iz ovoga pred¬ meta učiti u pojedinih razredih, to odredjuju po §. 5. državnoga zakona za pučke škole crkvene oblasti (predstojničtvo izraelitske bogoštovne občine). II. Čitanje i pisanje. A. Čitanje. Svrha: Djeca se imaju izvjež- bati, da izrazito čitaju pisano i tiskano te da razumiju ono, što čitaju. I. razred. 1. odio. Vježbe u razpoznavanju i iz- govaranju glasova i njihovih pi¬ sanih i tiskanih znakova; pola- gano i izpravno čitanje; razprav¬ ljanje štM. Učenje na pamet. 2. odio. Izpravno čitanje obazirajuč se potanko na izrečne razgodke. Tumačenje rieči i sadržaja. Učenici pripoviedaju po učitelje¬ vih pitanjih u kratko sadržaj štiva, ali valja nastojati, da malo po malo upotrebljavaju svoje rieči. Učenje na pamet. 64 II. Classe. 1. Abtheilung. Gelaufiges und sinnrichtiges Lesen; Wort- und Sacherlaute- rungen; Angabe des Inhaltes und des Gedankenganges der Lese- sttlcke. Memorieren. 2. Abtheilung. Wie auf der vorigen Stufe mit gesteigerten Anforderungen. B. Schreiben. Ziel: Aneignung einer deut- lichen und gefalligen Schrift. I. Classe. 1. Abtheilung. Schreiben in Verbindung mit dem Sprach- und Rechenunter- richte. 2. Abtheilung. Die Buchstaben in genetiscber Folge; Schreiben nach Vor- schriften. Die arabischen Ziffern. Die Zahlen von I—XII mit ro- mischen Ziffern. II. Classe. 1. und 2. Abtheilung. Vervollkommnung in der Schrift. Die romischen Ziffern. III. Unterrichtssprache. Ziel: Richtiges Verstandnis der Mittheilung anderer in der Unterrichtssprache, soweit sie dem Kinde nach seiner Bildungs- stufe erfasslich sind; Fertigkeit sich miindlich und schriftlich richtig auszudrticken. Ubung in den gewohnlichsten Arten der Geschaftsaufs&tze. II. Classe. 1. Sezione. Lettura corrente e sensata; spiegazione delle parole e delle cose; riproduzione del conte- nuto, osservando 1’ ordine dei pensieri del libro di lettura. Esercizl mnemonici letterali. 2. Sezione. Come sopra, con esigenze crescenti. B. Scrivere. Meta: Conseguimento di una scrittura chiara e piacente. I. Classe. 1. Sezione. Scrivere unitamente ali’ in¬ segnamento della lingua e del conteggio. 2. Sezione. Le lettere nella loro succes- sione genetica; scrivere dietro esemplari; le cifre arabiche; i numeri dali’ I—XII con cifre romane. II. Classe. 1. e 2. Sezione. Perfezionamento nello scri¬ vere. Le cifre romane. III. Lingua d’ insegnamento. Meta: Esatta intelligenza delle comunicazioni altrui nella lingua d’ insegnamento, in quanto sieno intelligibili al fanciullo, avuto riflesso al grado di coltura del medesimo; attitudine ad esprimersi esattamente a voce ed in iscritto. Esercizio nelle specie I piu comuni di scritture d’ affari. 65 II. razred. 1. oddelek. Gladko in dobro čitanje; po¬ jasnjevanje besed in tvarine; pripovedovanje vsebine in raz¬ vrstitve misli v berilih. Učenje na pamet. 2. oddelek. Kakor na prejšnji stopinji, ali zahteva naj se več. B. Pisanje. Smoter: Spretnost v razločni in lepi pisavi. I. razred. 1. oddelek. Pisanje v zvezi s podukom v jeziku in računanji. 2. oddelek. Črke po genetičnem redu. Pisanj e v po uzorcih. Arabske šte¬ vilke. Števila od I—XII z rim¬ skimi številkami. II. razred. 1. in 2. oddelek. Dovrševanje v pisavi. Rimske številke. III. Učni jezik. Smoter: Umevati prav, kar kdo drugi pripoveduje v učnem jeziku in kar ne presega otro¬ kovega znanja; sposobnost prav izraževati se ustmeno in pismeno; izurjenost v najnavadniših opra¬ vilnih spisih. II. razred. 1. odio. Gladko i razložito čitanje; tumačenje rieči i sadržaja; pri- poviedanje sadržaja i poredjaja misli pročitanih štiva. Učenje na pamet. 2. odio. Kao u predjašnjem odjelu, ali se zahtieva, da bude sve ljepše i bolje. B. Pisanje. Svrha: Okretnost u razgo- vietnu i liepu pismu. I. razred. 1. odio. Pisanje u savezu s obukom u jeziku i računanju. 2. odio. Pismena po genetičkom redu; pisanje po uzorcih. Arabske brojke. Brojevi I—XII rimskimi brojkami. II. razred. 1. i 2. odio. Usavršivanje u pismu. Rim¬ ske brojke. III. Nankovni jezik. Svrha: Djeca se imaju uspo¬ sobiti, da prema dosegu svoje naobraženosti dobro razumiju ono, što čuju od drugih u svom naukovnom jeziku; nadalje da svoje misli ustmeno i pismeno pravilno izrazuju i da mogu sa- stavljati najobičnije vrsti poslov¬ nih sastavaka. Lehrpliine f. d. Kiistenland. 5 66 A. Anschauungsunterricht. I. Classe. 1. Abtheilung. Anschauungs- und Sprech- iibungen, angeknupft an Personen und Gegenstande aus der nachsten Umgebung des Kindes, wobei ins- besondere auf die Bildung des Ge- miithes Rucksicht zu nehmen ist. 2. Abtheilung. Der Anschauungsunterricht fallt mit der Erklarung der Lese- stiicke zusammen. B. Sprachlehre. I. Classe. 2. Abtheilung. Der rein einfache Satz; Frage- und Befehlsatz; Haupt\vort in der Ein- und Mehrzahl (Artikel); Eigenschaftswort; Zeitwort (die drei Hauptzeiten in anzeigender Art). Das personliche Ftirwort im ersten Falle der Ein- und Mehrzahl. II. Classe. 1. Abtheilung. Der erweiterte einfache Satz; Geschlecht und Biegung des Hauptwortes; Furworter; Stei- gerung des Eigenschaftswortes; Zahl-, Vor- und Umstandsworter; Abwandlung des Zeitwortes in der thatigen und leidenden Form der anzeigenden Art; Wortbil- dung; zusammengezogener Satz. 2. Abtheilung. Zusammengesetzter Satz; Bindeworter; Abwandlung des Zeitwortes in verbindender Art. Wunschsatze. A. Istruzione intuitiva. I. Classe. 1. Sezione. Esercizl d’ intuizione e di lingua ritlettenti persone e cose di prossima attinenza col fan- ciullo, con ispeciale riguardo al- 1’ educazione del cuore. 2. Sezione. Istruzione intuitiva occasio- nata dalla spiegazione del brano di lettura. B. Grammatica. I. Classe. 2. Sezione. La proposizione semplice; la proposizione interrogativa e la imperativa; il nome nel singo- lare e nel plurale (1’ articolo); 1’ aggettivo; il verbo (i tre tempi principali del modo indicativo); il pronome personale nel nomi- nativo singolare e nel nomina- tivo plurale. II. Classe. 1. Sezione. La proposizione semplice complessa; genere e declinazione del nome; il pronome; gradi degli aggettivi; numerali, prepo- sizioni ed avverbi; congiugazione del verbo nella forma attiva e nella passiva del modo indica¬ tivo ; formazione di parole; pro¬ posizione contratta. 2. Sezione. La proposizione composta; congiunzioni; congiugazione del verbo nel modo soggiuntivo. Proposizioni ottative. 67 A. Nazorni uk. I. razred. 1. oddelek. Nazorne in govorne vaje, po- čenši z osebami in predmeti iz otrokovega obližja; pri tem naj se učitelj posebno ozira na vzgojo čudi. 2. oddelek. Nazorni uk se strinja z raz¬ laganjem beril. B. Slovnica. I. razred. 2. oddelek. Goli prosti stavek; vprašalni in velelni stavek; samostalnik v jednini, dvojini in množim; pri¬ devnik; glagol; trije glavni časi v določniku; osebni zaimek v ime¬ novalniku jednine, dvojine in množine. II. razred. 1. oddelek. Razširjeni prosti stavek; sa¬ mostalnikov spol in sklanja; zaimki; pridevnikovo stopnje¬ vanje ; števniki; predlogi in pri¬ slovi; glagolova sprega v tvorni in trpni obliki določnega naklona; slovotvorje; skrčeni stavek. 2. oddelek. Zloženi stavek; vezniki; gla¬ golova sprega v v pogojnem in želelnem naklonu. Želelni stavki. A. Zorna obuka. I. razred. 1. odio. Vježbe u zrienju i govoru imaju se kretati oko osoba i predmeta djeci najbližih. nasto- jeci da se njihova čud pri tom što više oplemeni. 2. odio. Zorna se obuka spaja s tu- mačenjem štiva. B. Slovnica. 1. razred. 2. odio. Cisto prosta izreka; upitna i zapovjedna izreka; samostavnik u jednini i množini; pridavnik; glagol (tri glavna vremena po- kaznoga načina). Osobna zaimena u prvom padežu jednine i množine. II. razred. 1. odio. Razširena prosta izreka; spol i sklonitba samostavnika; zaimena; stopnjevanje pridav- nika; brojnici, priedlozi i pri¬ slovi; sprega tvornih i trpnih glagola u pokaznom načinu; tvorba riečt; stegnuta izreka. 2. odio. Složena izreka; veznici; sprega glagola u močnbm načinu. Željne izreke. 5 * 68 C. Bechtschreiben und Aufsatz. I. Classe. 1. Abtheilung. Abschreiben und Schreiben einzelner Worter und kurzer Satze. 2. Abtheilung. Orthographische Ubungen mit besonderer Rucksicbt auf Silben- trennung und Grofischreibung. Ubungen im Abschreiben aus dem Lesebuche und Schreiben von Satzen aus dem Gedacht- nisse. Schriftliche Wiedergabe kurzer Lesestiicke und Beschrei- bungen nach gegebenen Fragen. II. Classe. 1. Abtheilung. Anwendung der Satzzeichen; die ivichtigsten Abkiirzungen; tibungen in der Mannigfaltigkeit des Ausdruckes. Erzahlungen, Beschreibungen und Briefe, an- gekniipft an Gelesenes und Wahr- genommenes nach vorausgegan- gener Besprechung und Fest- stellung der Disposition. 2. Abtheilung. Die am haufigsten vorkom- menden Geschaftsaufsatze. IV. Rechnen in Terbindung ni. d. geometrischen Formen- lehre. Ziel: Sicherheit und Fertig- keit in der mundlichen und schriftlichen Losung praktischer Bechnungsaufgaben. Fahigkeit, Flachen und Korper einfachster Art zu messen und zu berechnen. C. Ortografia e comporre. I. Classe. 1. Sezione. Trascrivere e scrivere singole parole e brevi proposizioni. 2. Sezione. Esercizi ortografici, con ispe- ciale riguardo alfa divisione in sillabe e alle iniziali maiuscole. Esercizi di trascrizione dal libro di lettura; scrivere proposizioni a memoria. Riprodurre in iscritto brevi squarci di lettura. Descri- zioni, orientando prima il fan- ciullo con opportune domande. II. Classe. 1. Sezione. Applicazione delle interpun- zioni; le piii importanti abbre- viazioni; esercizi nella moltipli- cith delle espressioni. Racconti, descrizioni e lettere con riguardo a ci6 che si b letto, o che co- munque i fanciulli conoscono, pre- messe dal maestro alcune parole per orientare gli scolari, specie nella disposizione delle parti. 2. Sezione. Le pid frequenti scritture di aifari. IV. Conteggio in nnione alla geometrica. Meta: Sicurezza e prestezza nello sciogliere a voce ecl in iscritto pratici temi di conteggio; attitudine a calcolare e misurare superficie e volumi della specie piu semplice. C. Pravopis in spisje. I. razred. 1. oddelek. Prepisovanje in pisanje posa¬ meznih besed in kratkih stavkov. 2. oddelek. Pravopisne vaje s posebnim ozirom na razzlogovanje in rabo velikih pismen; vaje v prepi¬ sovanji iz berila in pisanje stav¬ kov iz glave. Pismeno ponavljanje kratkih beril in opisi po učite¬ ljevih vprašanjih. II. razred. 1. oddelek. O rabi ločil; najimenitniše kratice; vaje v mnogovrstnem izraževanji; pripovesti, opisi in pisma v zvezi s tem, kar se je čitalo in zaznavalo, a vselej na podlagi razgovora in natančno do¬ ločene razporedbe (dispozicije). 2. oddelek. Najnavadniši opravilni spisi. IV. Računstvo spojeno z geo¬ metričnim oblikoslovjem. Smoter: Zanesljivost in spret¬ nost v ustmenem in pismenem reševanji praktičnih nalog. Roč¬ nost v merjenji in računanji naj- priprostejših ploskev in teles. C. Pravopis i pismeni sastavci. I. razred. 1. odio. Prepisivanje i pisanje poje- dinih rieči i kratkih izreka. 2. odio. Pravopisne vježbe obazirajuč se osobito na razstavljanje Slovaka i uporabu velikih početnih pis¬ mena. Vježbe u prepisivanju iz čitanke i pisanju izreka iz glave. Pismeno pripoviedanje kratkih štiva i opisi po učiteljevih pi¬ tanjih. II. razred. 1. odio. Uporaba izrečnih razgodaka; najznamenitije kratice; vježbe u raznovrstnih načinih izraza. Pri- poviesti, opisi i listovi na temelju onoga, što su ved učenici čitali i promatrali, ali im to mora uči¬ telj prije razložiti i osnovu po¬ dati. 2. odio. Najobičniji poslovni sastavci. IV. Računstvo spojeno s geo¬ metrijskim oblikoslovjem. Svrha: Sjegurnost i okretnost u ustmenom i pismenom reša- vanju praktičnih računstvenih zadada. Vještina u mjerenju i preračunavanju najjednostavnijih ploha i tielesa. 70 1. Classe. 1. Abtheilung. Das Rechnen im Zahlenraume von 1—10 mundlich und schrift- lich. Miinzen, Mafte und Gewichte, soweit deren Gliederung auf der Zehntheilung beruht. 2. Abtheilung. Das Rechnen im Zahlenraume von 1—20—100 mundlich und schriftlich. Miinzen, M a G e und Gewichte, soveit deren Gliede¬ rung auf der Hunderttheilung beruht. Elemente des Bruch- rechnens. II. Classe. 1. Abtheilung. Miindliches und schriftliches Rechnen im Zahlenraume uber 100 mit ganzen Zahlen, Deci¬ malen, mehrnamigen Zahlen und den haufiger vorkommenden ge- meinen Briichen. Schluss-, Pro¬ cent-, Zins- und Theilungsrech- nungen; die ersten Elemente des Messens und der Berechnung des Umfanges und Flacheninhaltes geradliniger Figuren, sowie der Oberflache und des Cubikinhaltes ebenflachiger Korper. 2. Abtheilung. Je nach denOrtsverhaltnissen und den kunftigen Berufsarten der Schiller sind landwirtschaft- liche und gewerbliche, hei Mad- chen Haushaltungsrechnungen hesonders zu beriicksichtigen. Messen und Berechnen von Fla- chen und Korpem. I. Classe. 1. Sezione. Conteggio entro il periodo numerico dali’ 1—10, a voce ed in iscritto. Monete, misure e pesi, in quanto la loro divisione si basa sul periodo numerico del dieci. 2. Sezione. Conteggio entro il periodo numerico dali’ 1—20—100, a voce ed in iscritto. Monete, mi¬ sure e pesi, in quanto la loro divisione si basa sul periodo numerico del cento. Elementi di conteggio colle frazioni. II. Classe. 1. Sezione. Conteggiare a voce ed in iscritto nel periodo numerico sopra il cento con numeri in- teri, decimali, numeri complessi e colle piu frequenti frazioni comuni. Calcoli di conclusione, procenti, interesse e ripartizioni; primi elementi di misurazione e calcolo della circonferenza e della superficie di figure retti- linee, come pure della superficie e del vohune di corpi poliedri. 2. Sezione. A seconda delle circostanze di luogo e della vocazione dei fanciulli, vanno preši in ispeciale considerazione i calcoli agrono- mici ed industriali, e per le fan- ciulle i calcoli di economia do- mestica. Misurare e calcolare le superficie e i volumi. 71 L razred. 1. oddelek. Ustmeno in pismeno raču¬ nanje v številnem obsegu od 1 — 10. Denarji, mere in uteži, osnovani na številih do 10. 2. oddelek. Ustmeno in pismeno raču¬ nanje v številnem obsegu od 1—20 — 100. Denarji, mere in uteži, osnovani na številih do 100. Početki računanja z ulomki. 11. razred. 1. oddelek. Ustmeno in pismeno raču¬ nanje v številnem obsegu nad 100, s celimi in desetinskimi števili, mnogoimenastimi števili in navad¬ nimi ulomki, kateri se večkrat rabijo. Sklepni, odstotni, obrestni in delni računi; začetki merjenja in računanja obsega in ploščine premočrtnih likov, površja in prostornine ravnoploskastih teles. 2. oddelek. Po krajevnih razmerah in prihodnjem poklicu učencev naj se gleda na kmetijske, obrtnijske in pri deklicah na gospodinjske račune. Merjenje in računanje ploskev in teles. I. razred. 1. odio. Ustmeno i pismeno računanje brojevi od 1 — 10. Novci mjere i uteži u obsegu ovih brojeva. 2. odio. Ustmeno i pismeno računanje brojevi od 1—100. Novci, mjere i uteži osnovani na brojevih do 100. Početci računanja slomci. II. razred. 1. odio. Ustmeno i pismeno računanje brojevi nad 100 i to cielimi bro¬ jevi, desetičnimi slomci, višeime- nimi brojevi i češčimi običnimi slomci. Zaključni, postotni, do- bitni i dielbeni računi. Početci mjerenja i proračunavanja ob¬ sega i ploštine pravocrtnih likova; zatim se preračunava površje i prostornina ravnoplošnih tjelesa. 2. odio. Prema mjestnim okolnostim i budučemu svomu zanimanju učenici neka se uče račune po¬ trebne poljodjelcem i obrtnikom, a djevojčice valja da se dobro uvježbaju u računih potrebnih u kučanstvu. Mjerenje 'i preraču¬ navanje ploha i tjelesa. 72 V. Realien. A. Naturkunde. a. Jiaturgesehielite. Ziel: Weckung und Belebung des Sinnes und der Liebe ftir die Natur; Bekanntsehaft mit den verbreitetsten und fur das Leben wichtigsten Naturkorpem; Kenntnis des Wichtigsten iiber den menschlichen Korper und dessen Pflege. II. Classe. 1. Abtheilung. Auf Grund der Anschauung sind die wicktigsten, insbeson- dere die einheimischen Repra- sentanten aus den drei Natur- reichen zu besprechen und hiebei die beziiglichen Stiicke des Lese- buches zu verwerteu. 2. Abtheilung. Fortsetzung der Betrachtung und Besprechung der vri eliti g- sten nutzlichen und schadlichen Thiere, Pffanzen und Mineralien, insbesondere soleher, vvelche fiir die Landwirtschaft vvichtig sind. unter Venvertung der einschla- gigen Lesestticke. Belehrung iiber den Schutz der Thiere und Pflanzen. Das Wichtigste liber den menschlichen Korper. Be- lehrungen iiher die erste Hilfe- leistung bei plotzlichen Unglucks- fallen. b. Naturlehre. Ziel: Kenntnis der vvichtig- sten, einfaclisten und leichtfass- lichsten phjsikalischen und che- mischen Vorgange. Y. 3Iaterie realistiche. A. Scienze naturali. a. Storia naturale. Meta: Eccitare e corroborare il sentimento e T amore della natura; conoscenza dei piu difiusi oggetti di storia naturale e dei piu importanti alla vita. Cono- scere cio che piu importa del corpo umano, e il modo di con- servarlo sano. II. Classs. 1. Sezione. Spiegare, coli’ aiuto deli’ in- tuizione, i piu importanti rap- presentanti dei tre regni della natura, specie quelli che si tro- vano nel paese del fanciullo, approfittando dei relativi squarci del libro di lettura. 2. Sezione. Continuazione sull’ argomento dei piu importanti utili e dan- nosi animali, piante e minerali, specie degli attinenti ali’ agri- coltura, servendosi dei relativi squarci del libro di lettura, Istruzione sulla protezione degli animali e delle piante. Le nozioni piu importanti del corpo umano. Primi aiuti da prestarsi nel caso di repentino malore o di altro accidente. b. Fisica. Meta: Conoscenza dei piu importanti processi lisici e chi- mici semplici e facili ad essere compresi. 73 Y. Realije. A. Prirodoznanstvo. a. Prirodopis. Smoter: Vzbujati in oživljati čut in ljubezen do narave; spo¬ znavati najbolj razširjene in za življenje najimenitniše prirod- nine; vedeti, kar je najpotrebniše o človeškem telesu in njegovem zdravji. II. razred. 1. oddelek. Nazorno naj se razpravljajo najimenitniši, posebno domači zastopniki vseh treh prirodnih skupin. V to svrho naj se upo¬ rabljajo dotična berila. 2. oddelek. Nadaljuje se opazovanje in razpravljanje o najznamenitejših koristnih in škodljivih živalih, rastlinah in rudninah, posebno tistih, katere so imenitne v kme¬ tijstvu. V to svrho naj se upo¬ rabljajo dotična berila. Poduk o varstvu živali in rastlin. Naj¬ imenitniše o človeškem telesu. Poduk o prvi pomoči pri naglih nesrečah. b. Prirodoslovje. Smoter: Poznavanje najime- nitniših, najpriprostejših in naj- umljivejših fizikalnih in kemičnih prikazni. V. Stvarni predmeti. A. Prirodoznanstvo. a. Prirodopis. Svrha: Valja nastojati da se u djeci uzbudi i oživi zanimanje i ljubav prama prirodi; da se upo- znadu za najrazgranjenijimi i za život najznamenitijimi prirodni- nami i da znadu najglavnije o čo- vječjem tielu i njegovanju zdravlja. II. razred. 1. o di o. Upotrebljavajuč shodna štiva iz čitanke valja učenikom zorno razložiti najznamenitije osobito domače prirodnine svih triju car¬ stva prirode. 2. odio. Upotrebljavajuč shodna štiva iz čitanke nastavlja se razma- tranje i razlaganje o najznameni- tijih koristnih i škodljivih živo- tinjah, bilinah i rudah, osobito onakih, koje zasiecaju u poljo- djelstvo. Pouka o čuvanju živo- tinja i bilina. Najglavnije o čo- vječjem tielu. Uputa kako valja pružiti prvu pomoč onim, koji naglo nastradaju. 1). Prirodoslovje. Svrha: Poznavanjenajzname- nitijih, najjednostavnijih. i najraz- umljivijih fizikalnih i kemičkih 74 II. Classe. 2. Abtheilung. Auf Grund des Lesebuches und mit Hilfe von Anschauungs- mittela werden den Schtilern die einfachsten physikalischen und chemischen Vorgange zum Ver- standnisse gebracht, wobei die Ortsverhaltnisse und bei den Madchen die Bedtirfnisse der Hausbaltung zu berucksichtigen sind. B. Geographie und Geschichte. a. Geographie. Ziel: Kenntnis des Heimat- landes und der osterreichisch- ungarischen Monarchie; allge- meine Ubersicht Europas und der iibrigen Erdtbeile. II. Classe. L Abtheilung. DasHeimatlandund die oster- reichisch-ungarische Monarchie. 2. Abtheilung. Politische Eintheilung Euro¬ pas; die fiinf Erdtheile und die Oceane ; das Wichtigste und das Fasslichste von der Erde als Weltkorper. b. Geschichte. Ziel: Kenntnis der wichtig- sten Begebenheiten aus der Ge¬ schichte des Heimatlandes, der osterreichisch - ungarischen Mo¬ narchie und einzelner hervor- ragender Ereignisse aus der allgemeinen Geschichte. H. Classe. 2. Sezione. Coli’ aiuto della intuizione si comunichino ai fanciulli i piu importanti processi iisici e chi- mici colla scorta del libro di lettura, non dimenticando le circostanze di luogo, e dalle fanciulle i bisogni della eco- nomia domestica. B. Geografia e storia. a. Geografia. Meta: Conoscenza della pro- vincia e della Monarchia austro- ungarica. Rivista generale del- 1’ Europa e delle altre parti del mondo. II. Classe. 1. Sezione. La provincia e la Monarchia austro-ungarica. 2. Sezione. Divisione politica deli’ Eu¬ ropa; le cinque parti del mondo e gli oceani; il piu importante e il piu comprensibile della terra come corpo celeste. b. Storia. Meta: Conoscenza dei piu im¬ portanti avvenimenti della storia della provincia, della Monarchia austro-ungarica e di singoli av¬ venimenti notevoli della storia universale. 75 II. razred. 2. oddelek. Uporabljaje berilo in nazorne pripomočke naj učitelj razlaga najpriprostejše fizikalne in ke¬ mične prikazni oziraje se na krajevne razmere in pri deklicah na gospodinjske potrebe. B. Zemljepis in zgodovina. a. Zemljepis. Smoter: Poznavanje domače dežele in avstrijsko-ogerske mo¬ narhije; splošni pregled Evrope in ostalih celin. II. razred. 1. oddelek. Domača dežela in avstrijsko- ogerska monarhija. 2. oddelek. Politična razdelitev Evrope; petero celin in oceani; kar je najimenitniše in najumljivejše o zemlji kot svetu. b. Zgodovina. Smoter: Znanje najimenitni- ših dogodkov iz domače zgodovine, avstrijsko-ogerske monarhije in posameznih, posebno imenitnih dogodkov iz občne zgodovine. II. razred. 2. o d i o. Na temelju čitanke i pomoču zornih učila imade učitelj prema mjestnim okolnostim podučiti uče¬ nike, da razumiju najjednostavnije fizikalne i kemičke pojave, a dje- vojčice osobito ono, što če im trebati u kučanstvu. B. Zemljopis i povjest. a. Zemljopis. Svi’ha: Poznavanje domovine i austro-ugarske monarkije; ob- čeniti pregled Europe i ostalih dielova svieta. II. razred. 1. o d i o. Domovina i austro-ugarska monarkija. 2. o d i o. Politička razdioba Europe; pet glavnih dielova kopna i mora; najglavnije i najrazumljivije o zemlji kao nebeskom tielu. b. Povjest. Svrha: Znanje najznameni- tijih dogadjaja iz povjesti svoje domovine, austro-ugarske monar¬ kije i pojedinih najznamenitijih dogadjaja iz obče povjesti. 76 II. Ciasse. 1. Abtheilung. Bilder aus der Geschichte des Heimatlandes und der oster- reichisch-ungarischen Monarchie. 2. Abtheilung. Bilder aus der Gescbichte jener Lander, deren Kenntnis den Sehulem vermittelt worden ist; Belehrungen tiber die wich- tigsten Pflichten und Rechte der Staatsbtirger. VI. Zeichnen. Ziel: Kenntnis der wichtigsten geometrischen Korper und ihrer Begrenzung. Befahigung der Schuler zur richtigen Auffassung und Darstellung geometrischer Formen. I. Ciasse. 2. Abtheilung. Ubungen im Zeichnen ver- schiedener Formen, denen die gerade Linie und der Winkel zugrunde liegen. Anwendung dieser Formen auf Gebilde ein- fachster Art. II. Ciasse. 1. Abtheilung. Ubungen im Zeichnen ver- schiedener Formen, denen die gerade und krumme Linie und der Winkel zugrunde liegen. Frei- handzeichnen nach Vorzeich- nungen auf der Schultafel. Beginn des Dictatzeichnens. Bei Madchen ist das Zeichnen mit besonderer Riicksicht auf die weiblichen Handarbeiten zu pflegen. II. Ciasse. 1. Sezione. Quadri storici della provincia e della Monarchia austro-unga- rica. 2. Sezione. Quadri storici di quei paesi che furono fatti conoscere al fanciulli; doveri e diritti dei cittadini. VI. Disegno. Meta: Conoscenza dei piu importanti corpi geometrici e loro contorni. Attitudine a co¬ noscere esattamente e a rap- presentare forme geometriche. I. Ciasse. 2. Sezione. Esercizi nel disegnare diffe- renti forme che abbiano a base la linea retta e F angolo. Uso di queste forme nelle figure piu semplici. II. Ciasse. 1. Sezione. Esercizi nel disegno di diffe- renti forme a base delle quali stieno la retta la curva e F an¬ golo. Disegno a mano libera dietro modelli disegnati sulla tabella. Si comincia il disegno sotto dettatura. Dalle fanciulle il disegno va trattato con riguardo ai lavori donneschi. 77 II. razred. 1. oddelek. Slike iz zgodovine domače dežele in avstrijsko-ogerske mo¬ narhije. 2. oddelek. Slike iz zgodovine onih dežel, s katerimi so se učenci že sez¬ nanili; poduk o najimenitniših državljanskih dolžnostih in pra¬ vicah. TI. Risanje. Smoter: Poznavanje najime¬ nitniših geometričnih teles in njih mej; učenci naj se usposo¬ bijo, da prav umevajo in rišejo jednostavne geometrične oblike. I. razred. 2. oddelek. Vaje v risanji raznih likov, kateri se snujejo iz ravne črte in kota. Uporaba teh likov za najjednostavniše podobe. II, razred. 1. oddelek. Vaje v risanji raznih likov, kateri se snujejo iz ravne in krive črte in kota. Prostoročno prerisovanje narisov s šolske table. Začetek risanja po nare¬ kovanji. Pri deklicah naj učitelj risanje goji oziraje se posebno na ženska ročna dela. II. razred. 1. o d i o. Slike iz povjesti domovine i austro-ugarske monarkije. 2. odio. Slike iz povjesti onih zemalja, koje več učenici poznavaju; po¬ uka o najznamenitijih dužnostih i pravih državljanskih. TI. Risanje. Svrha: Poznavanje najzname¬ nitijih geometrijskih tjelesa i nji¬ hovih medja. Sposobnost, da uče¬ nici mogu pravo shvačati i črtati geometrijske oblike. I. razred. 2. o di o. Vježbe u risanju raznih likova, osnovanih na ravnoj črti i kutu. Uporaba ovih likova za risanje najjednostavnijih slika. II. razred. 1. o d i o. Vježbe u risanju raznih li¬ kova, osnovanih na ravnoj krivu- ljastoj črti i kutu. Prostoručno risanje po uzorcih narisanih na školskoj ploči. Obučavajuč dje- vojčice u risanju ima se učitelj osvrtati osobito na ženska ručna djela. 78 2. Abtheilung. Ubungen im Zeichnen ver- scbiedener Formen, denen die gerade und kramme Linie und der Winkel zugrunde iiegen. Fortsetzung des Dictatzeichnens und Freihandzeichnens naeh Vor- zeichnungen auf der Schultafel. In Betreff' der Madchen wie in der ersten Abtheilung. TIL Gesang. Ziel: Weckung und Bildung des Tonsinnes, Veredlung des Gemilthes und Belebung des patriotiscben und religiosen Ge- ftihles. Befahigung der Schiller zum Tortrage einfacher Lieder mit besonderer Beriicksichtigung des Volks- und Kirchenliedes. L Classe. 1. und 2. Abtheilung. Gehor- und Stimmtibungen. Unterscheiden von Tonen (hoch — tief, lang — kurz, stark — schwach); Einiibung einfacher Liedchen nach dem Gehore in einem den Altersstufen entspre- chenden Tonumfange nach vor- ausgegangenem Memorieren des Textes. II. Classe, 1. und 2. Abtheilung. Singen leichter Lieder nach dem Gehore. Einfuhrung in das Verstandnis der Noten. 2. Sezione. Esercizi nel disegnare forme differenti, a base delle quali si trovi la retta, la curva e 1’ an- golo; continuazione del disegno sotto dettatura e del disegno a mano libera dietro modelli disegnati sulla tabella. Dalle fanciulle coli’ avvertenza con- sueta. TIL Canto. Meta: Sviluppo e cultura del senso musicale; ingentilire il cuore; animare a sentimenti pa¬ triotki e religiosi; rendere atto il fanciullo a cantare semplici canzoni, curando in ispecialita i canti popolari e gli ecclesiastici. I. Classe. 1. e 2. Sezione. Esercizi di orecchio e di voce. Differenza dei tuoni (alto — basso, lungo — breve, forte — debole); esercizio nel cantare semplici canzonette ad orecchio in tuoni confacenti alle e ta diffe¬ renti, appreso a memoria il testo della canzone. II. Classe. 1. e 2. Sezione. Cantare facili canzoni ad orecchio. Introdurre il fanciullo nella conoscenza delle note. 79 2. oddelek. Vaje v risanji raznih likov, kateri se snujejo iz ravne in krive črte in kota. Nadaljevanje risanja po narekovanji in prosto¬ ročnega prerisovanja narisov s šolske table. Pri deklicah, kakor v prvem oddelku. VII. Petje. Smoter: Vzbujati in razvijati glasbeni sluh, blažiti srce in oživ¬ ljati domljubne in verske čute. Usposobiti učence, da popevajo priproste pesmi, v prvi vrsti na¬ rodne in cerkvene. I. razred. 1. in 2. oddelek. Vaje sluha in glasa. Razloče¬ vanje glasov (ali so visoki — nizki, dolgi — kratki, krepki — šibki). Deca naj se vadi po sluhu popevati priproste pesmice v gla¬ sovnem obsegu starosti priklad¬ nem, naučivši se poprej besede na pamet. II. razred. 1. in 2. oddelek. Popevanje lahkih pesmic po sluhu. Spoznavanje glask. 2. o d i o. Vježbe u risanju raznih li- kova, osnovanih na ravnoj, krivu- ljastoj črti i kutu. Nastavak risanja po kazivanju i prostoruč- noga po uzorcih narisanih na školskoj ploči. Za djevojčice valja glede risanja ono isto, što se je reklo u prvom odjelu. VII. Pjevanje. S vrha: Obukom u pjevanju valja u djeci buditi i razvijati glasbeni sluh, oplemenjivati srce i oživlja vati rodoljubno i nabožno čuvstvo; nadalje jih treba uvjež- bati u pjevanju jednostavnih oso- bito narodnih i crkvenih pjesama. I. razred. 1. i 2. o di o. Vježbanje sluha i glasa. Raz¬ likovanje glasova (što je glas visok — nizak, dug — kratak, jak — tih); naučiv se na pamet rieči, neka se djeca prema raz- vitku i obsegu svoga glasa po sluhu uvježbaju u pjevanju jedno¬ stavnih pjesmica. II. razred. 1. i 2. o di o. Pjevanje lahkih pjesama po sluhu. Uvod u poznavanje kajdit. YIII. Weibliche Handarbeiten. Ziel: Befahigung der Schiile- rinnen zur Ausfiihrung der im ge,wohnlichen hauslichen Leben vorkommenden weiblichen Hand¬ arbeiten. Lehrstoff: Hakeln u. Stricken. An- u. Einstricken der Striimpfe. Stopfen der Striimpfe. Merken; Nahen; Zuschneiden von Leib- wasche. Ausbessern der Wasche. D en Unterricht in den weib- lichen Handarbeiten begleiten stets Belehrungen iiber die zu yerwendenden Stoffe nach Art, Giite und Bezugsquellen. IX. Turnen. Ziel :KraftigungundGewandt- beit desKorpers; Ordnungssinn, Muth und Selbstvertrauen zu for- dern und die Frische des Geistes zu erhalten. I. Classe. Ordnungsiibungen, Freiiibun- gen, Spiele. II. Classe. Ordnungsiibungen, Freiiibun- gen, Spiele und, wo moglich, Turnen an Apparaten. VIII. Lavori donnesclii. Meta: Attitudine ad eseguire quei lavori donneschi che oc- corrono piu frequente nella famiglia. Materia: Uncinetto, maglia rappezzamento della calza, mar- čare, cucire, taglio della bian- cberia, rappezzamento della bian- cheria. L’ insegnamento di questa materia va sempre accompagnato da ammaestramenti sulla specie, bontk e provenienza delle stoffe. IX. Ginnastica. Meta: Robustezza ed agilita del corpo, senso deli’ ordine, coraggio e fiducia di se e ala- crita dello spirito. I. Classe. Esercizi di ordine, esercizi liberi e giuochi ginnastici. II. Classe. Esercizi di ordine, esercizi liberi, giuochi ginnastici, e, dove cio sia possibile, ginnastica sugli attrezzi. 81 TIH. Ženska ročna dela. Smoter: Sposobnost za ženska ročna dela, najnavadniša v živ¬ ljenji. Učivo: Kačkanje in pletenje. Dopletanje in podpletanje nogo- vic; zapletanje nogovic; znamo- vanje; šivanje; nrezovanje. pe¬ rila; krpanje perila. Podučevaje ženska ročna dela naj učiteljica omenja vrst blaga, ceno in kraj, od koder se do¬ biva. IX. Telovadba. Smoter: Krepljenje in gib¬ čnost telesa, gojenje čuta za rednost, jačenje poguma in zau¬ panja v samega sebe ter vzdr- žavanje duševne živahnosti. I. razred. Redne in proste vaje in te¬ lovadne igre. II. razred. Redne vaje, proste vaje, telo¬ vadne igre in, kjer je mogoče, vaje na pripravah. VIII. Ženska ručna djela. Svrha: Djevojčice se imaju usposobiti, da uzmognu obavljati ženska ručna djela potrebna u običnom obiteljskom životu. Iz ovoga se predmeta ima učiti ovo, što sliedi: Promaljivanje i pletenje. Do¬ pletanje i podpletanje čarapl Vrpanje čarapa. Označivanje. Šivanje. Krojenje rublja. Krpanje rubenine. Podučavajuč djevojčice u žen¬ skih ručnih djelih, valja da ih učiteljica poduči o raznih vrstih tkanina, kako se upotrebljavaju, koja im je ciena i odkuda se dobivaju. IX. Tjelovežba. Svrha: Jačanje i okretnost tiela; ljubav k redu, srčanost, pouzdanje u sama sebe i uz- čuvanje duševne živahnosti. I. razred. Redovne i proste vježbe; igre. II. razred. Redovne i proste vježbe; igre i, gdje je moguče, vježbe na spravah. Lehrplane f. d. Kustenland. 6 Lehrplan 1‘iir getheilte zweiclassige Yolks- schulen. Piano d’ insegnamento per scuole popolari di due classi, ciascuna divisa in due gruppi. Učni načrt za dvorazredne ljudske šole, y katerih je ysak razred razdeljen v dve skupini. Učevna osnova za dvorazredne pučke škole, ko ji rn su razredi u dvie skupine razdieljeni. 6 * 84 StundenansmaB fiir getlieilte zireiclassige Tolksseliulen. Orario per ima scuola popolare divisa di due classi. Urnik za razdeljene dvorazredne ljudske šole. Satnica za razdieljene dvorazredne pučke škole. Unterrichtsgegenstande — Materie d’ istruzione — Učni predmeti — Učevni predmeti. Religion — Religione — Verstvo — Vjeronauk Lesen und Sohreiben — Lettura e scrittura Čitanje in pisanje — Čitanje i pisanje j Unterrichtssprache — Lingua d’istruzione Učni jezik — Učevni jezik j Rechnen n. geom. Formenlehre — Aritmetica e geometria Računstvo in geometrija — Računstvo i geometrija Bas fiir die Schiller Fasslichste und Wissenswerteste aus Cio che per gli soolari e piu aceessi- bile e piu importante di Učencem najumljivejše in najpotreb- niše iz Učenikom najshvatljivije i najpotre- bitije iz Naturgesckickte und Naturlehre storia naturarale e fisica prirodopisa in prirodoslovja prirodopisa i prirodoslovja Geographie und Geschichte geogratia e storia zemljepisa in zgodovine zemljopisa i povjesti Zeichnen — Disegno — Risanje — Risanje Gesang — Canto — Petje — Pjevanje Turnen — Ginnastiea — Telovadba — Tjelovježba *) Weibl. Arb. — Lavori donn. — Ženska dela — Ženska djela Zahl der wochentl. Stunden — Numero delle ore settimanali Število ur na teden — Broj sata na tjedan Zahl der vvochentlichen Stunden fiir den Lehrer Numero delle ore settimanali pel maestro Število ur na teden za učitelja Broj sata na tjedan za učitelja *) Fiir Madchen i~t das Turnen nicht obligat. — Per le fanciulle materia Libera. — Za deklice nezapovedan predmet. — Za djevojeice nezapovjedan predmet. 85 Olasse — Classe - Eazred — Eazred I- I n - Grnppe — Gruppo — Skupina. — Skupina Scliuljalir — Anno scolastico — Letni tečaj — Školska go (lin a *) gleichzeitig — contemporaneamente — Istodobno. halbe Stunden — mezze ore — po po i ure — po pol sata. Bestimmung beziiglich des Gebrauches von Lehrbiichern fiir Kealien: An zweiclassigen Schulen ist die Yerwendung von beson- deren Lehrbuchem fiir Realien nicht gestattet. L’ uso di testi appositi di geografia, storia, fisica e storia naturale non e concesso nelle scuole popolari di due classi. V dvorazrednih ljudskih šolah niso dopuščene posebne knjige za realne predmete. U dvorazrednih pučkih školah nisu dopuštene posebne knjige za realne predmete. Unterriclitsgegenstande. Materie d’ insegnamento. Učni predmeti. Uče vili predmeti. 88 Untemchtsgegenstande. I. Religion. Die Vertheilung des Lehr- stoffes auf die einzelnen Jahres- curse wird nach §. 5 des Reichs- Volksschul - Gesetzes von den Kirchenbehorden (dem Vorstande der israel. Cultusgemeinde) fest- gestellt. II. Lesen und Schreiben. A. Lesen. Ziel: F ertigkeit im ausdrucks- vollen Lesen des Geschriebenen und Gedruckten. Verstandnis des Gelesenen. I. Classe. Untergruppe. Einiibung der Laute und deren Zeichen in Schreib- und Druckschrift; langsames und laut- ricbtiges Lesen; Besprechung des Lesestoffes. Memorieren. Obergruppe. 1. Abtheilung. Lautrichtiges Lesen mit ge- nauer Beachtung der Satzzeichen; Wort- und Sacherlauterungen; Wiedergabe des Gelesenen nach gestellten Fragen. Materie d'insegnamento. I. Religione. La distribuzione della materia da insegnarsi viene fissata, giusta il §. 5 della legge dello Stato sulle scuole popolari, dali’ Autorita ecclesiastica (preposti alle co- munith di culto israelitico). II. Leggere e scrivere. A. Leggere. Meta: Leggere spedito e con sentimento lo scritto e lo stam- pato. Intendere cio che si legge. I. Classe. Gruppo inferiore. Esercizi nei suoni e nei re- lativi segni scritti e stampati; leggere lento ed esatto; ritorno sul contenuto dello squarcio letto. Esercizi mnemonici letterali. Gruppo superiore. 1. Sezione. Leggere esatto con accurata osservanza delle interpunzioni; spiegazione delle parole e delle cose; far riprodurre con oppor- tune domande la sostanza di ci6 che e stato letto. 89 Učni predmeti. I. Verstvo. Učno tvarino razdeljujejo na posamezne letne tečaje cerkvene oblasti (predstojništvo izraelitiške občine za veronauk) v smislu §. 5 državnega zakona za ljudske šole. II. Čitanje in pisanje. A. Citanje. Smoter: Gladko in lepo čitanje pisma in tiska. Umevanje tega, kar se je čitalo. I. razred. Niža skupina. Vaje v spoznavanji glasov in njihovih pisnih in tiskovnih zna¬ menj ; počasno in razločno čitanje. Razpravljanje beriva. Učenje na pamet. Viša skupina. 1 . oddelek. Razločno čitanje, pri katerem je dobro paziti na ločila; pojas¬ njevanje besed in tvarine; učenci naj pripovedujejo po učiteljevih vprašanjih, kar so čitali. Učevni predmeti. I. Tjeronauk. Što se ima iz ovoga predmeta učiti u pojedinih razredih, to odredjuju po §. 5. državnoga zakona za pučke škole crkvene oblasti (predstojničtvo izraelitske bogoštovne občine). II. Čitanje i pisanje. A. Vitanje. Svrha: Djeca se imaju iz- vježbati, da izrazito čitaju pisano i tiskano, te da razumiju ono, što čitaju. I. razred. Niža skupina. Vježbe u razpoznavanju i izgovaranju glasova i njihovih pisanih i tiskanih znakova; po- lagano i izpravno čitanje; raz¬ pravljanje štiva. Učenje na pamet. Viša skupina, t. o d i o. Izpravno čitanje, obazirajuč se potanko na izrečne razgodke; tumačenje rieči i sadržaja; uče- nici pripoviedaju po učiteljevih pitanjih u kratko sadržaj štiva. 2. Sezione. 2. Abtheilung. Wie in der ersten Abtheilung. Bei der AViedergabe des Ge- lesenen ist nach und nach ein vom AVortlaute unabhangiger Ausdruck anzustreben. II. Classe. Untergruppe. 1. und 2. Abtheilung. Gelaufiges und sinnrichtiges Lesen; AVort- und Sacherlaute- rungen; Angabe des Inhaltes und des Gedankenganges der Lese- stiicke. Obergruppe. Wie auf der vorigen Stufe mit gesteigerten Anforderungen. B. Schreiben. Ziel: Aneignung einer deut- lichen und gefalligen Schrift. I. Classe. Untergruppe. Schreiben in Verbindung mit dem Sprach- und Rechenunter- richte. Obergruppe. 1. und 2. Abtheilung. Die Buchstaben in genetischer Folge; Schreiben nach Vor- schriften. Die arabischen Ziffern; die Zahlen von I—XII mit ro- mischen Ziffern. Come nella prima sezione. Nel far riprodurre il contenuto dello squarcio di lettura b da curare che il fanciullo si allon- tani un po’ alla volta dalle parole del testo. II. Classe. Gruppo inferiore. 1. e. 2. Sezione. Lettura corrente e sensata; spiegazione delle parole e delle cose; riproduzione del contenuto, rilevando 1’ ordine dei pensieri. Gruppo superiore. Come sopra, ma con esigenze crescenti. B. Scrivere. Meta: Conseguimento d’ una scrittura chiara e piacente. I. Classe. Gruppo inferiore. Scrivere unitamente ali’ in- segnamento della lingua e del conteggio. Gruppo superiore. 1. e 2. Sezione. Le lettere nella loro succes- sione genetica; scrivere dietro esemplari; le cifre arabiche; i numeri dali’ I—XII con cifre romane. 91 2. oddelek. Kakor v 1. oddelku. Kadar učenci pripovedujejo to, kar so čitali, naj se polagomo vadijo rabiti svoje besede. II. razred. Niža skupina. 1. in 2. oddelek. Gladko in dobro čitanje; pojasnjevanje besed in tvarine; pripovedovanje vsebine in raz¬ vrstitve misli v berilih. Viša skupina. Kakor v prejšnji skupini, ali zahteva naj se več. B. Pisanje. Smoter: Spretnost v razločni in lepi pisavi. I. razred. Niža skupina. Pisanje v zvezi s podukom v jeziku in računanji. Viša skupina. 1. in 2. oddelek. Črke po genetičnem redu; pi¬ sanje po uzorcih; arabske šte¬ vilke ; števila od I—XII z rim¬ skimi številkami. 2. o d i o. Kao i u 1. odjelu. Pripovie- dajuč sadržaj pročitanih štiva valja da se učenici malo po malo služe svojimi riečmi. II. razred. Niža skupina. 1. i 2. o dio. Gladko i razložito čitanje; tumačenje riečl i sadržaja; pri- poviedanje sadržaja i poredjaja misli pročitanih štiva. Viša skupina. Kao u predjašnjem odjelu, ali se zahtieva, da bude sve bolje i ljepše. B. Pisanje. Svrha: Okretnost u razgo- vietnu i Iiepu pismu. I. razred. Niža skupina. Pisanje u savezu s obukom u jeziku i računanju. Viša skupina. 1. i 2. o dio. Pismena po genetičkom redu; pisanje po uzorcih. Arabske brojke;. brojevi I—XII rimskimi brojkami. 92 II. Classe. Untergruppe. 1. und 2. Abtheilung. Vervollkommnung in der Schrift; die romischen Ziffem. Obergruppe. Wie oben mit gesteigerten Anforderungen. III. Unterrichtssprache. Ziel: Richtiges Verstandnis der Mittheilungen anderer in der Unterrichtssprache, soweit sie dem Kinde nach seiner Bildungs- stufe erfasslich sind; Fahigkeit sich mundlich und schriftlich richtig auszudriicken. Ubung in den gewohnlichsten Arten der Geschaftsaufsatze. A. Anschauungsunterricht. I. Classe. Untergruppe. Anschauungs- und Sprech- tibungen, angekniipft an Personen und Gegenstande aus der nachsten Umgebung des Kindes, wobei ins- besondere auf die Bildung des Gemiithes Rucksicht zu nehmen ist. Obergruppe. 1. und 2. Abtheilung. Der Anschauungsunterricht fallt mit der Erklarung der Lese- stiicke zusammen. II. Classe. Gruppo inferiore. I.e2. Sezione. Perfezionamento nello scri- vere; le cifre romane. Gruppo superiore. Come sopra, con esigenze crescenti. III. Lingua d’ insegnamento. Meta: Esatta intelligenza delle comunicazioni altrui nella lingua d’ insegnamento, in quanto sieno intelligibili al fanciullo, avuto riflesso al grado di col- tura del medesimo; attitudine ad esprimersi esattamente a voce ed in iscritto. Esercizio nelle pid comuni scritture d’ affari. A. Istruzione intuitiva. I. Classe. Gruppo inferiore. Esercizi d’ intuizione e di lingua, riflettenti persone e cose di prossima attinenza col fan¬ ciullo, con ispeciale riguardo al- 1’ educazione del cuore. Gruppo superiore. 1. e 2. Sezione. Istruzione intuitiva, occasio- nata dalla spiegazione del brano di lettura. 93 II. razred. Niža skupina. 1. in 2. oddelek. Dovrševanje v pisavi; rimske številke. Viša skupina. Kakor zgorej, ali zahteva naj se več. III. UČni jezik. Smoter: Umevati prav, kar kdo drugi pripoveduje v učnem jeziku in kar ne presega otroko¬ vega znanja; sposobnost prav izraževati se ustmeno in pismeno; izurjenost v najnavadniših opra¬ vilnih spisih. A. Nazorni uk. I. razred. Niža skupina. Nazorne in govorne vaje, po- čenši z osebami in predmeti iz otrokovega obližja; pri tem naj se učitelj posebno ozira na izobra¬ ževanje čudi. Viša skupina. 1. in 2. oddelek. Nazorni uk se strinja z raz¬ laganjem beril. II. razred. Niža skupina. 1. i 2. odio. Usavršivanje u pismu; rim¬ ske brojke. Viša skupina. Kao gori, ali se zahtieva, da bude sve ljepše i bolje. III. Naukovni jezik. Svrha: Djeca se imaju uspo¬ sobiti, da prema dosegu svoje naobraženosti dobro razumiju ono, što čuju od drugih u svom naukovnom jeziku; nadalje da svoje misli ustmeno i pismeno pravilno izrazuju i da znadu sa- stavljati najobičnije vrsti poslov¬ nih sastavaka. A. Zorna obuka. I. razred. Niža skupina. Vježbe u zrienju i govoru imaju se kretati oko osobž, i predmeta djecinajbližih, nastoječi da se njihova čud pri tom što više oplemeni. Viša skupina. 1. i 2. odio. Zorna se obuka spaja s tu- mašenjem štiva. 94 B. Sprachlehre. I. Classe. Obergruppe. 1. Abtheilung. Der rein einfache Satz; Frage- und Befehlsatz; Hanptwort in der Ein- und Mehrzahl (Artikel); Eigenschaftswort; Zeitwort; die drei Hauptzeiten in der anzei- genden Art. 2. Abtheilung. Wie oben. Das Geschlecht des Hauptwortes; das person- liche Fiirwort. II. Classe. Untergruppe. 1. und 2. Abtheilung. Der erweiterte einfache Satz; Biegung des Hauptwortes; Ftir- worter; Steigerung des Eigen- schaftswortes; Zahl-, Yor- und Umstandsworter; Abwandlung des Zeitwortes in der thatigen und leidenden Form der an- zeigenden Art; Wortbildung. Obergruppe. Zusammengezogener und zu- sammengesetzter Satz; Binde- worter; Abwandlung des Zeit- vrortes in verbindender Art; Wunschsatze. C. RecJitschreiben und Aufsatz. I. Classe. Untergruppe. Abschreiben und Schreiben einzelner Worter und kurzer Satze. B. Grammatica. I. Classe. Gruppo superiore. 1. Sezione. La proposizione semplice; proposizioni interrogative ed im¬ perative; il nome nel singolare e nel plurale; articolo; agget- tivo; verbo; i tre tempi princi- pali del modo indicativo. 2. Sezione. Come sopra. Genere del nome; pronome personale. II. Classe. Gruppo inferiore. 1. e 2. Sezione. La proposizione semplice complessa; declinazione del nome; pronomi; gradi degli aggettivi; numerali. preposizioni ed avverbi. Congiugazione del verbo nella forma attiva e pas- siva del modo indicativo; forma- zione di parole. Gruppo superiore. Proposizione contratta e pro¬ posizione composta; congiunzioni; congiugazione del verbo nel modo soggiuntivo; proposizioni ottative. C. Ortografia e comporre. I. Classe. Gruppo inferiore. Trascrivere e scrivere sem- plici parole e brevi proposizioni. 95 B. Slovnica. I. razred. Viša skupina. 1. oddelek. Goli prosti stavek; vprašalni in velelni stavek; samostalnik v j ednini, dvojini in množini; pridevnik; glagol; trije glavni časi v določniku. 2. oddelek. Kakor zgorej. Samostalnikov spol; osebni zaimki. II. razred. Niža skupina. 1. in 2. oddelek. Razširjeni prosti stavek; sa- mostalnikova sklanja; zaimki; pridevnikovo stopnjevanje; štev- niki, predlogi in prislovi; glago- lova sprega v tvorni in trpni obliki v določniku; slovotvorje. Viša skupina. Skrčeni in zloženi stavek; vezniki; glagolova sprega v po¬ gojnem in želelnem naklonu; želelni stavki. C. Pravopis in spisje. I. razred. Niža skupina. Prepisovanje in pisanje posa¬ meznih besed in kratkih stavkov. B. Slovnica. I. razred. Viša skupina. 1. odio. Cisto prosta izreka; upitna i zapovjedna izreka; samostavnik u j ednini i množini; pridavnik; glagol; tri glavna vremena pokaz- noga načina. 2. odio. Kao gori. Spol samostavnika; osobno zaime. II. razred. Niža skupina. 1. i 2. odio. Razširena prosta izreka; sklo- nitba samostavnika; zaimena; stupnjevanje pridavnika; broj- nici, priedlozi i prislovi; sprega glagola tvornih i trpnih u po- kaznom načinu; tvorba riečl. Viša skupina. Stegnuta i složena izreka; vez¬ nici; sprega glagola u modnom načinu; željne izreke. C. Pravopis i pismeni sastavci. I. razred. Niža skupina. Prepisivanje i pisanje poje- dinih rieči i kratkih izreka. 96 Obergruppe. 1. Abtheilung. Orthographische Ubungen mit besonderer Riicksicht anf Silben- trennung und Groftschreibung. Ubungen im Abschreiben aus dem Lesebuche und Schreiben yon Satzen aus dem Gedacht- nisse. 2. Abtheilung. Schriftliche Wiedergabe kur- zer Lesestiicke und Beschrei- bungen nach gegebenen Fragen. II. Classe. Untergruppe. Anwendung der Satzzeicben; die wichtigsten Abkiirzungen; Ubungen in der Mannigfaltigkeit des Ausdruckes; Erzahlungen, Beschreibungen und Briefe, an- gekniipft an Gelesenes und Wahr- genommenes nach vorausgegan- gener Besprechung und Fest- stellung der Disposition. Obergruppe. Die am haufigsten vorkom- menden Geschaftsaufsatze. IV. Reehnen in Verbindung m. d. geometrischen Formen- lehre. Ziel: Sicherheit und Fertig- keit in der miindlichen und schriftlichen Losung praktischer Rechnungsaufgaben. Fakigkeit, Flachen und Korper einfachster Art zu messen und zu berechnen. Gruppo superiore. 1. Sezione. Esercizi ortografici con ispe- ciale riflesso alla divisione in sillabe e alle iniziali maiuscole; esercizi di trascrizione dal libro di lettura; scrivere proposizioni a memoria. 2. Sezione. Far riprodurre in iscritto breyi squarci di lettura e descri- zioni, orientando gli scolari con opportune domande. II. Classe. Gruppo inferiore. Applicazione delle interpun- zioni; le piu importanti abbre- viazioni; esercizio nella molti- plicita delle espressioni (modi di dire); racconti, descrizioni e let- tere traendo partito da cio che si k letto o che comuncpie i fan- ciulli conoscono, premettendoci il maestro alcune parole per orientare il fanciullo, specie nella disposizione delle parti. Gruppo superiore. Le piu frequenti scritture d’ affari. IV. Conteggio in unione alla Geometria. Meta: Sicurezza e prestezza nello sciogliere a yoce ed in iscritto pratici temi di conteggio; attitudine a misurare e calcolare superficie e volumi della specie piu semplice. 97 Viša skupina. 1. oddelek. Pravopisne vaje s posebnim ozirom na razzlogovanje in rabo velikih pismen; vaje v prepi¬ sovanji iz berila in pisanje stav¬ kov iz glave. 2. oddelek. Pismeno ponavljanje kratkih beril in opisi po učiteljevih vprašanjih. II. razred. Niža skupina. O rabi ločil; najimenitniše kratice; vaje v mnogovrstnem izraževanji; pripovesti, opisi in pisma v zvezi s tem, kar se je čitalo in zaznavalo, a vselej na podlagi razgovora in natančno določene razporedbe (dispozi¬ cije). Viša skupina. Najnavadniši opravilni spisi. IV. Računstvo spojeno z geo¬ metričnim oblikoslovjem. Smoter: Zanesljivost in spret¬ nost v ustmenem in pismenem reševanji praktičnih nalog.Ročnost v merjenji in računanji najpri- prostejših ploskev in teles. Uehrplane f. d. Kiistentand. Viša skupina. 1. odio. Pravopisne vježbe s osobitim obzirom na razstavljanje slovaka i uporabu velikih početnih pis¬ mena; vježbe u prepisivanju iz čitanke i pisanju izreka iz glave. 2. odio. Pismeno pripoviedanje sadr- žaja kratkih štiva i opisi po učiteljevih pitanjih. II. razred. Niža skupina. Uporaba izrečnih razgodaka; najznamenitije kratice; vježbe u raznovrstnih načinih izraza. Pri- poviesti, opisi i listovi na temelju onoga, što su več učenici čitali i promatrali, ali njim to mora učitelj prije razložiti i osnovu po¬ dati. Viša skupina. Najobičniji poslovni sastavci. IV. Računstvo spojeno s geo¬ metrijskim oblikoslovjem. Svrha: Sjegumost i okret¬ nost u ustmenom i pismenom re- šavanju praktičnih računstvenih zadača. Vještina u mjerenju i preračunavanju najjednostavnijih ploha i tjelesa. 98 I. Classe. Untergruppe. Das Rechnen im Zahlenraume von 1—10 miindlich und schrift- lich. Munzen, Mafie und Getvichte, sowoit deren Gliederung auf der Zehntheilung beruht. Obergruppe. 1. Abtheilung. Das Rechnen im Zahlenraume von 1—20—100 miindlich und schriftlich. Munzen, Matic und Gewichte, soweit deren Gliede¬ rung auf der Hunderttheilimg beruht. 2. Abtheilung. Das Rechnen im Zahlenraume von 1—1000 miindlich und schriftlich; Munzen, Matie und Getvichte, soweit deren Gliede¬ rung auf der Tausendtheilung beruht; Elemente des Bruch- rechnens. II. Classe. Untergruppe. 1. Abtheilung. Miindliches und schriftliches Rechnen mit ganzen Zahlen, Decimalen, mehrnamige Zahlen und Schlussrechnungen. Die er- sten Elemente des Messens und der Berechnung des Umfanges und Flacheninhaltes geradliniger Figuren, sowie der Oberflachen ebenflachiger Korper. 2. Abtheilung. Wie oben; Rechnen mit den haufiger vorkommenden gemei- nen Briichen; Procent-, Zins- und Theilungsrechnungen; Cubik- inhalt ebenflachiger Korper. I. Classe. Gruppo inferiore. Conteggiare entro il periodo numerico dali’ 1—10 a voce ed in iscritto. Misure e pesi, in quanto la loro divisione si basa sul periodo numerico predetto. Gruppo superiore. 1. Sezione. Conteggio nel periodo nume¬ rico dali’1—20—100 a voce e in iscritto. Monete, misure e pesi, in quanto la loro divisione si basa sul periodo numerico dei cento. 2. Sezione. Conteggio nel periodo nume¬ rico dali’ 1—1000, a voce ed in iscritto; monete, misure e pesi, in quanto la loro divisione si basa sul periodo numerico dei mille; elementi del conteggio colle fra- zioni. II. Classe. Gruppo inferiore. 1. Sezione. Conteggiare a voce ed in iscritto in un periodo numerico illimitato con numeri interi, decimali, numeri complessi e calcoli di conclusione. Primi ele¬ menti di misurazione e calcolo della circonferenza e della super- ficie di figure rettilinee, come pure della superficie di corpi poliedri. 2. Sezione. Come sopra; conteggio colle piu frequenti frazioni comuni; procenti, interessi e ripartizioni; volume di corpi poliedri. 99 I. razred. Niža skupina. Ustmeno in pismeno raču¬ nanj e v številnem obsegu odi—10. Denaiji, mere in uteži, osnovani na številih do 10. Viša skupina. 1. oddelek. Ustmeno in pismeno raču nanje v številnem obsegu od 1—20—100. Denarji, mere in uteži, osnovani na številih do 100. 2. oddelek. Ustmeno in pismeno raču¬ nanje v številnem obsegu od 1—1000. Denarji, mere in uteži, osnovani na številih do 1000. Početki računanja z ulomki. II. razred. Niža skupina. 1. oddelek. Ustmeno in pismeno raču¬ nanje s celimi števili; desetinke; mnogoimenasta števila in sklepni računi. Začetki merjenja in raču¬ nanja obsega in ploščine premo¬ črtnih likov, površja in prostor¬ nine ravnoploskastih teles. 2. oddelek. Kakor zgorej; računi z na¬ vadnimi ulomki, kateri se večkrat rabijo; odstotni, obrestni in debi računi; prostornina ravnoplos¬ kastih teles. I. razred. Niža skupina. Ustmeno i pismeno raču¬ nanje brojevi od 1—10. Novci, mjere i uteži u obsegu ovih bro- jeva. Viša skupina. 1. o di o. Ustmeno i pismeno računanje brojevi od 1—20 — 100. Novci mjere i uteži osnovani na brojevih do 100. 2. o di o. Ustmeno i pismeno raču¬ nanje brojevi od 1—1000; novci, mjere i uteži osnovani na bro¬ jevih do 1000. Početci raču¬ nanja slomci. II. razred. Niža skupina. 1. o di O. Ustmeno i pismeno računanje cielimi brojevi; desetični slomci, višeimeni brojevi i zaključni ra¬ čuni. Početci mjerenja i prera¬ čunavanja obsega i ploštine pra- vocrtnih likova; zatim se prera¬ čunava površje i prosto mina ravnoplošnih tjelesa. 2. o d i o. Kao gori; računanje češčimi običnimi slomci; postotni, dobitni i dielbeni računi ; prostornina ravnoplošnih tjelesa. 7 * 100 Obergruppe. Je nack den Ortsverhaltnissen und den kiinftigen Berufsarten der Schiller sind landwirtschaft- liche und gewerbliche, bei Mad- chen Haushaltimgsrecbnungen besonders zu berucksiebtigen. Messen und Berechnen yon Flaehen und Korpern. T. Realien. A. Naturkunde. a. Aaturgesehichte. Ziel: Weckung und Belebung des Sinnes und der Liebe fiir die Natur; Bekanntschaft mit den verbreitetsten und fiir das Leben wichtigsten Naturkorpern; Kenntnis des Wichtigsten tiber den menschlicben Korper und dessen Pflege. II. Classe. Untergruppe. Auf Grund der Anschauung sind die wichtigsten, insbeson- dere die einheimischen Repra- sentanten aus den drei Natur- reichen zu besprechen und biebei die beziiglichen Stiicke des Lese- bucbes zu venvertcn. Obergruppe. Fortsetzung der Betracbtung und Besprechung der vicbtig- sten nutzlichen und schadlichen Thiere, Pflanzen und Mineralien, insbesondere solcher, welche fiir die Landwirtschaft wichtig sind, unter Verwertung der einschla- gigen Lesestiicke. Belehrung uber den Scbutz der Thiere und Pflanzen. Das Wichtigste uber den menschlichen Korper. Beleh- rungenuber die ersteHilfeleistung bei plotzlichen Unglucksfallen. Gruppo superiore. A seconda delle circostanze di luogo e della vocazione del fanciullo vanno preši in ispeciale considerazione i calcoli agrono- mici ed industriali, e per le fan- ciulle i calcoli di economia do- mestica. Misurare e calcolare le superficie e i volumi. Y. Materie realistiche. A. Scienze naturali. a. Storia naturale. Meta: Eccitare e corroborare il sentimento e 1’ amore della natura; conoscenza dei piu dif- fusi oggetti di storia naturale e dei piu importanti alla vita. Conoscere cio che piu importa del corpo umano, e il modo di con- servarlo sano. II. Classe. Gruppo inferiore. Spiegare col sussidio deli’ in- tuizione i piii importanti rap- presentanti dei tre regni della natura, specie quelli cbe si tro- vano nel paese del fanciullo, approfittando dei relativi squarci del libro di lettura. Gruppo superiore. Continuazione deli’ osser- vazione e spiegazione dei piu im¬ portanti utili e dannosi animali, piante e minerali, specie di quelli cbe importano alb agricoltura, servendosi dei relativi squarci di lettura. Istruzione sulla prote- zione degli animali e delle piante. Le nozioni piu importanti sul corpo umano. Primi aiuti da prestarsi in caso di repentino malore e di altri accidenti. 101 Viša skupina. Po krajevnih razmerah in pri¬ hodnjem poklicu učencev naj se gleda na kmetijske, obrtnijske in pri deklicah na gospodinjske račune. Merjenje in računanje ploskev in teles. V. Realije. A. Prirodoznanstvo. a. Prirodopis. Smoter: Vzbujati in oživljati čut in ljubezen do narave; spo¬ znavati najbolj razširjene in za življenje najimenitniše prirodnine; vedeti, kar je najpotrebniše o človeškem telesu in njegovem zdravji. II. razred. Niža skupina. Nazorno naj se razpravljajo najimenitniši, posebno domači zastopniki vseh treh prirodnih skupin. V to svrho naj se upo¬ rabljajo dotična berila. Viša skupina. Nadaljuje se opazovanje in razpravljanje o najznamenitejših koristnih in škodljivih živalih, rastlinah in rudninah, posebno tistih, katere so imenitne v kme¬ tijstvu. V to svrho naj se upo¬ rabljajo dotična berila. Poduk o varstvu živali in rastlin; naj- imenitniše o človeškem telesu. Poduk o prvi pomoči pri naglih nesrečah. Viša skupina. Prema mjestnim okolnostim i budučemu svomu zanimanju učenici neka se uče račune po¬ trebne poljodjelcem i obrtnikom, a djevojčice osobito onakove ra¬ čune, koji ce im trebati u ku- kučanstvu. Mjerenje i preraču¬ navanje plohž i tjelesa. V. Stvarni predmeti. A. Prirodoznanstvo- a. Prirodopis. Svrha: Valja nastojati da se u djeci uzbudi i oživi zanimanje i ljubav prama prirodi; da se upoznaju sa najrazgranjenijimi i za život najznamenitijimi prirodni- nami; da znadu najglavnije o čovječjem tielu i njegovanju zdravlja. II. razred. Niža skupina. Upotrebljavajuč shodna štiva iz čitanke valja učenikom zorno razložiti najznamenitije osobito domače prirodnine svih triju carstva prirode. Viša skupina. Upotrebljavajuč shodna štiva iz čitanke nastavlja se razma- tranje i razlaganje o najzname- nitijih koristnih i škodljivih živo- tinjah. bilinah i rudah, osobito onakih, koje zasiecaju u poljo- djelstvo. Pouka o čuvanju živo- tinja i bi lin a. Najglavnije o čo¬ vječjem tielu. Uputa, kako valja pražiti prvu pomoč onim, koji naglo nastradaju. 102 b. Jfatiirlehre. Ziel: Kenntnis der wichtig- sten, einfachsten und leichtfass- lichsten pbvsikalischen imd che- mischen Vorgange. II, Classe. Obergruppe. Auf Grund des Lesebuches und mit Hilfe von Anschauungs- mitteln werden den Schiilern die einfachsten physikalischen und chemischen Vorgange zum Ver- standnisse gebracbt, wobei die Ortsverhaltnisse und bei den Madchen die Bediirfhisse der Hausbaltung zu beriicksichtigen sind. B. Geographie und Geschichte. a. Geographie. Ziel: Kenntnis des Heimat- landes und der osterreichisch- ungarischen Monarchie; allge- meine Ubersicht Europas und der ubrigen Erdtheile. II. Classe. Untergruppe. 1. Abtheilung. Das Heimatland. 2. Abtheilung. Die osterreickisch-ungarische Monarchie. Obergruppe. Politische Eintbeilung Eu¬ ropas ; die fiinf Erdtheile und die Oceane; das Wichtigste und das Fasslichste von der Erde als Weltkorper. h. Fisica. Meta: Conoscenza dei piu importanti processi fisici e chi- mici semplici e comprensibili. II. Classe. Gruppo superiore. Colla scorta del libro di let- tura e coli’ aiuto deli’ intuizione s’ insegnino i pid semplici pro¬ cessi fisici e chimici, tenuto conto delle circostanze di luogo e per le fanciulle dei bisogni della economia domestica. B. Geografia e Storia. a. Geografia. Meta: Conoscenza della pro- vincia e della Monarchia austro- ungarica. Rivista generale del- 1’ Europa e delle altre parti del mondo. II. Classe. Gruppo inferiore. 1. Sezione. II luogo natale e la provincia. 2. Sezione. La Monarchia austro-unga- rica. Gruppo superiore. Divisione politica deli’ Eu¬ ropa; le cinque parti del mondo e gli oceani; il piu importante e il piu comprensibile della terra, come corpo celeste. 103 1). PrirodosloTje. Smoter: Poznavanje najime- nitniših, najpriprostejših in naj- umljivejših fizikalnih in kemičnih prikazni. II. razred. Viša skupina. Uporabljaje berilo in nazorne pripomočke naj učitelj razlaga najpriprostejše fizikalne in ke¬ mične prikazni oziraje se na krajevne razmere in pri deklicah na gospodinjske potrebe. B. Zemljepis in zgodovina. a. Zemljepis. Smoter: Poznavanje domače dežele in avstrijsko-ogerske mo¬ narhije; splošni pregled Evrope in ostalih celin. II. razred. Niža skupina. 1. oddelek. Domača dežela. 2. oddelek. Avstrij sko-ogerska monarhij a. Viša skupina. Politična razdelitev Evrope; petero celin in oceani; kar je najimenitniše in najumljivejše o zemlji kot svetu. Ib. Prirodoslovje. Svrha: Poznavanje najzna- menitijih, najjednostavnijih i naj- razumljivijih fizikalnih i kemičkih pojava. II. razred. Viša skupina. Na temelju čitanke i pomoču zornih učila imade učitelj prema mjestnim okolnostim podučiti učenike, da razumiju najjedno- stavnije fizikalne i kemičke po¬ jave, a djevojčice osobito ono, što če im trebati u kučanstvu. B. Zemljopis i povjest. a. Zemljopis. Svrha: Poznavanje domovine i austro-ugarske monarkije; ob- čeniti pregled Europe i ostalih dielova svieta. II. razred. Niža skupina. 1. o dio. Domovina. 2. o d i o. Austro-ugarska monarkija. Viša skupina. Politička razdioba Europe; pet glavnih dielova kopna i mora; najglavnije i najrazumljivije o zemlji kao nebeskom tielu. 104 b. Geschichte. Ziel: Kenntnis der wichtig- sten Begebenheiten aus der Ge- schichte des Heimatlandes, der osterreichisch - ungarischen Mo- narchie und einzelner hervor- ragender Ereignisse aus der allgemeinen Geschichte. II. Classe. Untergruppe. Bilder aus der Geschichte des Heimatlandes und der oster- reichisch-ungarischen Monarchie. Obergruppe. Bilder aus der Geschichte jenerLander, deren Kenntnis den Schillern vermittelt worden ist; Belehrungen iiber die \vichtigsten Pflichten und Kechte der Staats- blirger. VI. Zeichnen. Ziel: Kenntnis derwichtigsten geometrischen Korper und ihrer Begrenzung. Befahigung der Schiller zur richtigen Auffassung und Darstellung geometrischer Formen. II. Classe. Untergruppe. tibungen im Zeichnen ver- schiedener Formen, denen die gerade Lini e und der Winkel zugrunde liegen. Anwendung dieser Formen auf Gebilde ein- fachster Art. Freihandzeichnen nach Vorzeichnungen auf der Schultafel; Beginn des Dictat- zeichnens. Bei Madchen ist das Zeichnen mit besonderer Ruck- sicht auf die weiblichen Hand- arbeiten zu pflegen. 1). Storia. Meta: Conoscenza dei piuim- portanti avvenimenti della storia della provincia, della Monarchia austro-ungarica e di singoli avve¬ nimenti piu notevoli della storia universale. II. Classe. Gruppo inferiore. Quadri di storia del luogo natale e della provincia, e della Monarchia austro-ungarica. Gruppo superiore. Quadri storici di quei paesi che il fanciullo ormai conosce; dei doveri e dei diritti dei citta- dini. VI. Disegno. Meta: Conoscenza dei pik importanti corpi geometrici e loro contorni. Attitudine a co- noscere esattamente e a rap- presentare forme geometriche. II. Classe. Gruppo inferiore. Esercizi nel disegnare diffe- renti forme che abbiano p er base la linea retta e 1’ angolo. Uso di queste forme in figure della specie piu semplice. Di¬ segno a mano libera dietro esem- plari disegnati sulla tabella. Si principia il disegno sotto detta- tura. Dalle fanciulle e da tener conto, nel disegno, dei lavori femminili. 105 1). Zgodovina. Smoter: Znanje najimenitniših dogodkov iz domače zgodovine, avstrijsko-ogerske monarhije in posameznih posebno imenitnih dogodkov iz občne zgodovine. h. Povjest. Svrha: Znanje najznamenitijih dogodjaja iz povjesti svoje domo¬ vine, austro-ugarske monarkije i pojedinih najznamenitijih dogo¬ djaja iz obče povjesti. II. razred. II. razred. Niža skupina. Niža skupina. Slike iz zgodovine domače Slike iz povjesti domovine i dežele in avstrijsko-ogerske mo- austro-ugarske monarkije. narhije. Viša skupina. Viša skupina. Slike iz zgodovine onih dežel, Slike iz povjesti onih zemalja, s katerimi so se učenci že sezna- koje ved učenici poznavaju; pouka nili; poduk o najimenitniših držav- o najglavnijih dužnostih i pravih ljanskih dolžnostih in pravicah, državljanskih. VI. Risanje. VI * Risa “j e - Smoter: Poznavanje najime- Svrha: P^navanje najzname nitniših geometričnih teles in nitijih geometrijski J 1 ; njih mej. Učenci naj se usposo- hovih medja. Sposo no , bijo, da prav umevajo in rišejo niči mogu pravo siva geometrične oblike. geometrijske obli e. II. razred. Niža skupina. Vaje v risanji raznih likov, kateri se snujejo iz ravne črte in kota. Uporaba teh likov za najjediiostavnejše podobe. Pro¬ storočno prerisovanje narisov s šolske table; začetek risanja po narekovanji. Pri deklicah naj učitelj risanje goji oziraje se posebno na ženska ročna dela. II. razred. Niža skupina. Vježbe u risanju raznih li- kova osnovanih na ravnoj črti i kutu. Uporaba ovih likova za ri¬ sanje najjednostavnijih slika. Prostoručno risanje po uzor- cih narisanih na školskoj ploči. Početak risanja po kazivanju. Obučavajuč djevojčice u risanju učitelj se ima osvrtati osobito na ženska ručna djela. 106 Obergruppe. Ubungen im Zeichnen ver- schiedener Formen, denen die gerade und krumme Linie und der Winkel zugrunde liegen. Fortsetzung des Dictatzeichnens und Frcihandzeichnens nack Vor- zeichnungen auf der Sckultafel. In Betreff der Madchen wie in der Untergruppe. VIL Gesang. Ziel: Weckung und Bildung des Tonsinnes, Veredlung des Gemiithes und Belebung des patriotischen und religiosen Ge- fiihles. Befahigung der Schiller zum Vortrage einfacher Lieder mit besonderer Beriicksichtigung des Volks- und Kirchenliedes. Untergruppe. 1. und 2. Abtheilung. Gehor- und Stimmubungen' Unterscheiden von Tonen (hoch — tief, lang — kurz, stark — sehwach); Einiibung einfacher Liedchen naeh dem Gehore in einem den Altersstufen entspre- chenden Tonumfange nach vor- ausgegangenem Memorieren des Textes. Obergruppe. 1. und 2. Abtheilung. Singen leichter Lieder nach dem Gehore. Gruppo superiore, Esercizi nel disegnare diffe- renti forme che abbiano per base la linea retta, la curva e 1’ angolo. Continuazione del disegno sotto dettatura, e del disegno a mano libera dietro esemplari disegnati sulla tabella. Riguardo alle fan- ciulle come nel gruppo inferiore. VII. Canto. Meta: Sviluppo e cultura del senso musicale; ingentilire il cuore, animare a sentimenti pa- triotici e religiosi. Rendere atto il fanciullo a cantare canzoni a una e a due voci, curando in ispecialita i canti popolari e gli ecclesiastici. Gruppo inferiore. 1. e 2. Sezione. Esercizi di orecchio e di voce. Differenza dei tuoni (alto — basso, lungo — breve, forte — debole); esercizio nel cantare semplici canzoni a orecchio in tuoni confacenti alle eta diffe- renti, appreso a memoria il testo della canzone. Gruppo superiore. 1. e 2. Sezione. Cantare semplici canzoni ad orecchio. 107 Viša skupina. Vaje v risanji raznih likov, kateri se snujejo iz ravne in krive črte in kota. Nadaljevanje risanja po narekovanji in prosto¬ ročnega prerisovanja narisov s šolske table. Pri deklicah kakor v niži skupini. VII. Petje. Smoter: Vzbujati in razvijati glasbeni sluh, blažiti srce in oživljati domoljubne in verske čute. Usposobiti učence, da pope¬ vajo priproste pesmi, v prvi vrsti narodne in cerkvene. Niža skupina. 1. in 2. oddelek. Vaje sluha in glasa. Razloče¬ vanje glasov (ali so visoki — nizki, dolgi — kratki, krepki — šibki). Deca naj se vadi po sluhu popevati priproste pesmice, v glasovnem obsegu starosti pri¬ kladnem , naučivši se poprej besede na pamet. Viša skupina. 1. in 2. oddelek. Popevanje lahkih pesmic po sluhu. Viša skupina. Vježbe urisanju raznih likova, osnovanih na ravnoj, krivuljastoj črti i kutu. Nastavak risanja po- kazivanju i prostoručnoga po uzorcih narisanih na školskoj ploči. Za djevojcice valja glede ri¬ sanja ono isto, što i u nižoj sku¬ pini. VIL Pj e vanje. Svrha: Obukom u pjevanju valja u djeci buditi i razvijati glasbeni sluh, oplemenjivati srce i oživljati rodoljubno i nabožno čuvstvo. Nadalje ih treba izvjež- bati u pjevanju jednostavnih oso- bito narodnih i crkvenih pje- same. Niža skupina. 1. i 2. odio. Vježbanje sluha i glasa. Raz¬ likovanje glasova (što je glas visok — nizak, dug — kratak, jak — tih); naučiv se na pamet rieči, neka se djeca prema raz- vitku i obsegu svojega glasa po sluhu uvježbaju u pjevanju jednostavnih pjesmica. Viša skupina, i. i 2. odio. Pjevanje lahkih pjesama po sluhu. 108 VIII. Weibliche Handarbeiten. Ziel: Befahigung der Schiile- rinnen zur Ausfiihrung der im gewohnlichen hauslichen Leben vorkommenden weiblichen Hand- arbeiten. Lehrstoff: Hakeln u. Stricken. An- u. Einstricken der Striimpfe. Stopfen der Striimpfe. Merken. Naben. Zuschneiden von Leib- wasche. Ausbessern der Wascbe. D en Unterricht in den weib- lichen Handarbeiten begleiten stets Belehrungen liber die zu verwendenden Stoffe nach Art, Giite und Bezugsquellen. IX. Turnen. Ziel: Kraftigung und Gewandt- heit des Korpers, Ordnungssinn, Muth und Selbstvertrauen zu for- dern und die Frische des Geistes zu erhalten. II. Classe. Ordnungsiibungen, Freiiibun- gen, Spiele, wo moglicb Turnen an Apparaten. VIII. Lavori donneschi. Meta: Attitudine ad eseguire quei lavori donneschi cbe oc- corrono piu fequente nella fa- miglia. Materia: Uncinetto, maglia, rappezzamento della calza, mar- care, cucire, taglio della bian- cberia, rappezzamento della bian- cheria. L’ insegnamento di questa materia va sempre accompagnato da ammaestramenti sulla specie, bonta e provenienza delle stoffe. IX. Ginnastica. Meta: Bobustezza ed agilita del corpo, senso deli’ ordine, coraggio e fiducia in se e ala- crita dello spirito. II. Classe. Esercizi di ordine, esercizi liberi, giuochi ginnastici, e, se e possibile, ginnastica agli attrezzi. 109 VIII. Ženska ročna dela. Smoter: Sposobnost za ženska ročna dela najnavadniša vživljenji. Učivo: Kačkanje in pletenje. Dopletanje in podpletanje nogo- vic; znamovanje; šivanje; urezo- vanje perila; krpanje perila. Podučevaje ženska ročna dela naj učiteljica omenja vrst blaga, ceno in kraj, od koder se dobiva. IX. Telovadba. Smoter: Krepljenje in gibčnost telesa, gojenje čuta za rednost, jačenje poguma in zaupanja v samega sebe ter vzdržavanje duševne živahnosti. II. razred. Redne in proste vaje, telo¬ vadne igre in, kjer je mogoče, vaje na pripravah. VIII. Ženska ručna djela. Svrha: Djevojčice se imaju usposobiti, da uzmognu obavljati ženska ručna djela potrebna u običnom obiteljskom životu. Iz ovoga se predmeta ima učiti ovo, što sliedi: Promaljivanje i pletenje. Dopletanje i podple¬ tanje čarapa. Krpanje čarapa. Označivanje. Šivanje. Krojenje rublja. Krpanje rubenine. Podučavajuč djevojčice u žen¬ skih ručnih djelih, valja da ih uči¬ teljica poduči o raznih vrstih tka¬ nina , kako se upotrebljavaju, koja im je ciena i od kuda se dobivaj u. IX. Tjelovježba. Svrha: Jačanje i okretnost tiela; ljubav k redu, srčanost i pouzdanje u sama sebe; uzču- vanje duševne živahnosti. II. razred. Redovne i proste vježbe; igre i, gdje je moguče, vježbe na spravah. Lehrplan fiir dreiclassige Volksschulen. Piano d’ insegnamento per scuole popolari di tre classi. Učni načrt za trirazredne ljudske sole. Učevna osnova za trorazredne pučke škole. 112 StundenausmaB fiir dreiclassige Volksscliulen. Orario per ima seuola popolare di tre elassi. Urnik za trirazredne ljudske šole. Satnica za trorazredne pučke škole. Unterrichtsgegenstande — Materie d’ istruzione — Učni predmeti — Učevni predmeti. Religion — Religione — Verstvo — Vjeronauk Lesen und Schreiben — Lettura e serittura Čitanje in pisanje — Gitanje i pisanje Unterrielitsspraclie — Lingua d’istruzione Učni jezik — Učevni jezik j Rechnen u. geom. Formenlehre — Aritmetica e geometria Računstvo in geometrija — Računstvo i geometrija Das fiir die Schiller Fasslichste und Wissenswerteste aus Cio che per gli scolari e piu accessi- hile e piu importante di Učencem najumljivejše in najpotreh- niše iz Učenikom najshvatljivije i najpotre- hitije iz NaturgescMchte und Naturlehre storia naturale e fisica prirodopisa in prirodoslovja prirodopisa i prirodoslovja Geographie und Geschichte geografia e storia zemljepisa in zgodovine zemljopisa i povjesti Zeichnen — Disegno — Risanje — Risanje Gesang — Canto — Pelje — Pjevanje Turnen — Ginnastica — Telovadba — Tjelovježba *) Weibl. Arb. — Lavori fem. — Zenska dela — Ženska djela Zahl der vvoehentl. Stunden — Numero delle ore settimanali Število ur na teden — Broj sata na tjedan Zahl der wochentlichen Stunden fiir den Lehrer Numero delle ore settimanali pel maestro Število ur na teden za učitelja Broj sata na tjedan za učitelja *) Fiir Madchen ist das Turnen nicht obligat. _ Per le fanciulle materia libera. Za deklice nenapovedan predmet. — Za djevojčice nezapovjedan predmet. 113 ^ehrplane f. d. Kustenland. 8 Anmerkung: Die erste und die zweite Abtheilung der dritten Classe haben je zwei wochentlicbe Stunden allein. Osservazione: La prima e la seconda sezione della terza classe abbiano istruzione separata due ore la settimana. Opazka: Prvi in drugi oddelek tretjega razreda ostaneta po dve uri ^ na teden ločena. Opazka: Prvi i drugi odio tredega razreda podučavaju se svakoga tjedna po dvie ure posebice. Bestimmung beziiglich des Gebrauches von Lehrbuchem fur Realien: An dreiclassigen Schulen ist die Verwendung Yon beson- deren Lehrbuchem fiir Realien nicht gestattet. L’ uso di testi appositi di geografia, storia, lisica e storia naturale non č concesso nelle scuole popolari di tre classi. V trirazrednih ljudskih šolah niso dopuščene posebne knjige za realne predmete. U trorazrednih pučkih školah nisu dopuštene posebne knjige za realne predmete. 116 Unterrichtsgegenstande. I. Religion. Die Vertbeilung des Lebr- stoffes auf die einzelnen Jabres- curse wird nach §. 5 des Reichs- Volksschul - Gesetzes von den Kirchenbehorden (dem Vorstande der israel. Cultusgemeinde) fest- gestellt. II. Lesen und Schreiben. A. Lesen. Ziel: Fertigkeitim ausdrucks- vollen Lesen des Geschriebenen und Gedruckten. Verstandnis des Gelesenen. I. Classe. Einubung der Laute und deren Zeichen in Schreib- und Druckschrift; langsames und laut- richtiges Lesen; Besprecbung des Lesestoffes. Memorieren. II. Classe. 1. und 2. Abtheilung. Lautrichtiges Lesen mit ge- nauer Beacbtung der Satzzeichen; Wort- und Sacherlauterungen; Wiedergabe des Gelesenen nacb gestellten Fragen, wobei nacb und nacb ein vom Wortlaute der Lesestucke unabhangiger Aus- druck anzustreben ist. Memo¬ rieren. Materie d’ insegnamento. I. Religione. La distribuzione della materia da insegnarsi nei singoli anni scolastici viene fissata, giusta il §. 5 della legge dello Stato sulle scuole popolari, dali’ Autoritž. ecclesiastica (preposti alle co- munita di culto israelitico). II. Leggere e scrivere. A. Leggere. Meta: Leggere spedito e con sentimento lo scritto e lo stam- pato; intendere cio cbe si legge. I. Classe. Esercizi nei suoni e nei re- lativi segni scritti e stampati; lettura lenta ed esatta; ritorno sul contenuto dello squarcio letto. Esercizi mnemonici letterali. II. Classe. 1. e 2. Sezione. Leggere esatto, con accurata osservanza delle interpunzioni; spiegazione delle parole e delle cose; far riprodurre con oppor- tune domande il contenuto di cio che d stato letto, procurando cbe il fanciullo si allontani un po’ alla volta dalle parole usate dal testo. Imparare a memoria. 117 Učni predmeti. I. Verstvo. Učno tvarino razdeljujejo na posamezne letne tečaje cerkvene oblasti (predstojništvo izraeliti- ške občine za veronauk) v smislu §. 5 državnega zakona za ljud¬ ske šole. II. Čitanje i pisanje. A. Čitanje. Smoter: Gladko in lepo či¬ tanje pisma in tiska. Umevanje tega, kar se je čitalo. I. razred. Vaje v spoznavanji glasov in njihovih pisnih in tiskovnih zna¬ menj ; počasno in razločno čitanje. Eazpravljanje beriva. Učenje na pamet. II. razred. 1. in 2. oddelek. Razločno čitanje, pri katerem je dobro paziti na ločila; pojas¬ njevanje besed in tvarine. Učenci naj pripovedujejo po učiteljevih "vprašanjih, kar so čitali. Učenje na pamet. Ucevni predmeti. I. Vjeronauk. Sto se ima iz ovoga pred¬ meta učiti u pojedinih razredih, to odredjuju po §. 5. državnoga zakona za pučke škole crkvene oblasti (predstojničtvo izraelitske bogoštovne občine). II. Čitanje i pisanje. A. Čitanje. Svrha: Djeca se imaju izvjež- bati, da izrazito čitaju pisano i tiskano te da razumiju ono, što čitaju. I. razred. Vježban je u razpoznavan ju i iz- govaranju glasova i njihovih pi¬ sanih i tiskanih znakova; pola- gano i izpravno čitanje; razprav¬ ljanje štiva. Učenje na pamet. II. razred. 1. i 2. odio. Izpravno čitanje obazirajuči se potanko na izrečne razgodke. Tumačenje riečl i sadržaja. Pripoviedanje onoga, što se je čitalo, po učiteljevih pitanjih; pri tom valja nastojati,' da uče- nici malo po malo upotrebljavaju svoje rieči. Učenje na pamet. 118 III. Classe. 1. und 2. Abtheilung. Gelaufiges und sinnrichtiges Lesen; Wort- und Sacherlaute- nmgen; Angabe des Inhaltes und des Gedankenganges der Lese- stticke. Memorieren. B. Schreiben. Ziel: Aneignung einer deut- lichen und gefalligen Schrift. I. Classe. Schreiben in Verbindung mit dem Spracb- und Rechenunter- richte. II. Classe. 1. und 2. Abtheilung. Die Buchstaben in genetiseher Folge; Schreiben nach Vor- schriften. Die arabischen Ziffern. Die Zahlen von I—XII mit ro- mischen Ziffern. III. Classe. 1. und 2. Abtheilung. Vervollkommnung in der Schrift. Die romischen Ziffern. III. Unterrichtssprache. Ziel: Richtiges Verstandnis der Mittheilung anderer in der Unterrichtssprache, soweit sie demKinde nach seiner Bildungs- stufe erfasslich sind; Fahigkeit sich mundlich und schriftlich richtig auszudriicken. Ubung in den gewohnlichsten Arten der Geschaftsaufsatze. III. Classe. 1. e 2. Sezione. Lettura corrente e sensata; spiegazione delle parole e delle cose. Riproduzione del contenuto dello squarcio, rile vando il seguito dei pensieri. Imparare amemoria. B. Scrivere. Meta: Conseguimento d’una scrittura chiara e piacente. I. Classe. Scrivere imitamente ali’ in- segnamento della lingua e del conteggio. II. Classe. 1. e 2. Sezione. Le lettere nel seguito loro genetico. Scrivere dietro esern- plari. Le cifre arabiche. I numeri dali’ I—XII con cifre romane. III. Classe. 1. e 2. Sezione. Perfezionamento nello scri¬ vere. Le cifre romane. III. Lingua d’ insegnamento. Meta: Esatta intelligenza delle comunicazioni altrui nella lingua d’ insegnamento, in quanto intelligibili al fanciullo, avuto riflesso al grado di coltura; atti- tudine ad esprimersi esattamente a voce ed in iscritto. Esercizio nelle specie piu comuni di serif- ture d’ affari. 119 III. razred. 1. in 2. oddelek. Gladko in dobro čitanje; pojasnjevanje besed in tvarine; pripovedovanje vsebine in raz¬ vrstitve misli v berilih. Učenje na pamet. III. razred. 1. i 2. odio. Gladko i razložito čitanje; tumačenje rieči i sadržaja; pri- poviedanje sadržaja i poredjaja misli pročitanih štiva. Učenje na pamet. B. Pisanje. B. Pisanje. Smoter: Spretnost v razločni Svrlia: Okretnost u razgo- in lepi pisavi. vietnu i liepu pismu. I. razred. I. razred. Pisanje v zvezi s podukom Pisanje u savezu s obukom v jeziku in računanji. u jeziku i računanju. II. razred. II. razred. 1. in 2. oddelek. 1. i 2. odio. Grke po genetičnem redu. Pismena po genetičkom redu. Pisanje po uzorcih. Arabske šte- Pisanje po uzorcih. Arabske vilke. Števila odi—XII z rimskimi brojke. Brojevi od I—XII rim- številkami. skimi brojkami. HI. razred, III. razred. 1. in 2. oddelek. 1. i 2. odio. Dovrševanje v pisavi. Rimske Usavršivanje u pismu. Rim- stevilke. ske brojke. III. Učni jezik. Smoter: Umevati prav, kar kdo drugi pripoveduje v učnem jeziku in kar ne presega otrokovega znanja; sposobnost prav izraževati se ustmeno in pismeno; izurje¬ nost v najnavadniših opravilnih spisih. III. Aaukovni jezik. Svrha: Djeca se imaju uspo¬ sobiti, da prema dosegu svoje naobraženosti dobro razumiju ono, što čuju od drugih u svom naukovnom jeziku; nadalje da svoje misli ustmeno i pismeno pravilno izrazuju i da mogu sa- stavljati najobičnije vrsti poslov¬ nih sastavaka. 120 A. Anschauungsunterricht. I Classe. Anschauungs- und Sprech- iibungen, angekniipft anPersonen und Gegenstande aus dernachsten Umgebung des Kindes, wobei ins- besondere auf die Bildung des Ge- muthes Riicksicht zu nehmen ist. II. Classe. 1. und 2. Abtheilung. Der Anschauungsunterricht fallt mit der Erklarung der Lese- stiicke zusammen. B. SprachleJire. II. Classe. s 1. Abtheilung. Der rein einfache Satz; Frage- und Befehlsatz; Hauptwort in der Ein- und Melirzahl (Artikel); Eigenschaftswort; Zeitwort; die drei Hauptzeiten in anzeigender Art. 2. Abtheilung. Wie oben. Das Geschlecht des Hauptwortes. Das person- liche Fiirwort. III. Classe. 1. Abtheilung. Der erweiterte einfache Satz; Biegung des Hauptwortes und des Fiirwortes; Steigerung des Eigen- schaftswortes; Zahl-, Vor-, und Umstandsworter; Abwandlung des Zeitwortes in der thatigen und leidenden Form der anzei- genden Art; Wortbildung; zu- sammengezogener Satz. A. Istruzione intuitiva. I. Classe. Esercizi d’ intuizione e di lingua rifiettenti persone e cose di prossima attinenza col fan- ciullo, con ispeciale riguardo alla educazione del cuore. - II. Classe. 1. e 2. Sezione. Istruzione intuitiva occasio- nata dalla spiegazione dello squarcio di lettura. B. Grammatica. II. Classe. 1. Sezione. La proposizione semplice; proposizioni interrogative e im¬ perative; nome nel numero sin- golare e nel plurale; (articolo); aggettivo; verbo; i tre tempi principali nel modo indicativo. 2. Sezione. Come copra. II genere del nome; il pronome personale. III. Ciasse. 1. Sezione. La proposizione semplice complessa; declinazione del nome e del pronome; gradi degli agget- tivi; numerali; preposizioni ed avverbi; coniugazione del verbo nella forma attiva e nella pas- siva nel modo indicativo; forma- zione di parole; proposizione contratta. I 121 A. Nazorni uk. I. razred. Nazorne in govorne vaje. po- čenši z osebami in predmeti iz otrokovega obližja; pri tem naj se učitelj posebno ozira na vzgojo čudi. II. razred. 1. in 2. oddelek. Nazorni uk se strinja z raz¬ laganjem beril. B. Slovnica. II. razred. 1. oddelek. Goli prosti stavek. Vprašalni in velelni stavek. Samostalnik v jednini, dvojini in množini; pridevnik; glagol; trije glavni časi v določniku. 2. oddelek. Kakor zgorej. Samostalnikov spol. Osebni zaimek. III. razred. 1. oddelek. Razširjeni prosti stavek; samostalnikova in zaimkova sklanja; pride vnikovo stopnje¬ vanje ; števniki; predlogi in pri¬ slovi; glagolova sprega v tvorni in trpni obliki določnega naklona; slovotvorje; skrčeni stavek. A. Zorna obuka. I. razred. Vježbe u zrienju i govoru imaju se kretati oko osoba i predmeta djeci najbližih; pri tom neka učitelj osobito nastoji, da se njihova dud što više ople- meni. II. razred. 1. i 2. odio. Zorna se obuka spaja s tu- mačenjem štiva. * B. Slovnica. II. razred. 1. odio. Cisto prosta izreka. Upitna i zapovjedna izreka. Samostavnik u jednini i množini; pridavnik; glagol; tri glavna vremena po- kaznoga načina. 2. odio. Kao gori. Spol samostavnika. Osobno zaime. III. razred. 1. odio. Razširena prosta izreka; sklonitba samostavnika i zaimena; stopnjevanje pridavnika; broj- nici; priedlozi i prislovi; sprega tvornih i trpnih glagola u po- kaznorn načinu; tvorba rieči; stegnuta izreka. 122 2. Abtheilung. Zusammengesetzter Satz; Bindeworter; Abwandlung des Zeitwortes in verbindender Art. Wunschsatze. C. Rechtsckreiben und Aufsatz. 1 Classe. Abscbreiben und Schreiben einzelner Worter und kurzer Satze. II. Classe. 1. Abtheilung. Orthographische Ubungen mit besouderer Iiiicksicht auf Silben- trennung und GroBsehreibung; Ubungen im Abschreiben aus dem Lesebuche und Schreiben von Satzen aus dem Gedachtnisse. 2. Abtheilung. Schriftliche Wiedergabe kur¬ zer Lesestticke und Beschrei- bungen nach gegebenen Fragen. III. Classe. 1. Abtheilung. Anwendung der Satzzeichen; Dictandoschreiben; die wichtig- sten Abktirzungen. Ubungen in der Mannigfaltigkeit des Aus- dnickes; Erzahlungen, Besehrei- bungen und Briefe, angekniipft an Gelesenes und Wahrgenom- menes nach vorausgegangener Besprechung und Feststellung der Disposition. 2. Sezione. La proposizione composta; congiunzioni; coniugazione del verbo nel modo soggiuntivo. Proposizioni ottative. C. Ortografta e comporre. I. Classe. Trascrivere e scrivere singole parole e brevi proposizioni. II. Classe. 1. Sezione. Esercizi ortografici con spe- ciale riguardo alla divisione in sillabe e alle iniziali maiuscole; esercizi di trascrizione dal libro di lettura; scrivere proposizioni a memoria. 2. Sezione. Riprodurre in iscritto brevi squarci di lettura; descrizioni coli’ aiuto di opportune domande. m. Classe. 1. Sezione. Applicazione delle interpun- zioni; scrivere sotto dettatura; le piu importanti abbreviazioni; esercizio nella moltiplicita delle espressioni; racconti, descrizioni e lettere, traendo partito da cio che si h letto, e che comunque i fanciulli conoscono, premetten- doci alcune parole per orientare gli scolari, nominatamente in cio che si attiene alla disposizione dei pensieri. 123 2. oddelek. Zloženi stavek; vezniki; gla- golova sprega v v pogojnem in želelnem naklonu. Zelelni stavki. C. Pravopis in spisje. I. razred. Prepisovanje in pisanje posa¬ meznih besed in kratkih stavkov. II. razred. 1. oddelek. Pravopisne vaje s posebnim ozirom na razzlogovanje in rabo velikih pismen; vaje v prepi¬ sovanji iz berila in pisanji stavkov iz glave. 2. odio. Složena izreka; veznici; sprega v glagola u močnom na¬ činu. Željne izreke. C. Pravopis i pismeni sastavci. I. razred. Prepisivanje i pisanje poje- dinih rieei i kratkih izreka. II. razred. 1. odio. Pravopisne vježbe s osobitim obzirom na razstavljanje Slovaka i uporabu velikih početnih pis¬ mena; vježbe u prepisivanju iz čitanke i pisanju izreka iz glave. 2. oddelek. 2. odio. Pismeno ponavljanje kratkih beril in opisi po učiteljevih vprašanjih. Pismeno pripoviedanje sadr- žaja kratkih štiva i opisi po učiteljevih pitanjih. III. razred. III. razred. 1. oddelek. 1. odio. O rabi ločil; narekovanj najimenitniše kratice; vaje v mn go vrstnem izraževanji; pripovesl opisi in pisma v zvezi s ter kar se je čitalo in zaznaval a vselej na podlagi razgovoi in natančno določene razporedi (dispozicije). Uporaba izrečnih razgodaka; pisanje po kazivanju; najzname- nitije kratice. Vježbe u razno¬ vrstnih načinih izraza. Pripo- viesti, opisi i listovi na temelju onoga, što su djeca več čitala i promatrala, ali njim to učitelj mora prije razložiti i osnovu podati. 124 2. Abtheilung. Die am haufigsten vorkom- menden Geschaftsaufs&tze. IY. Rechnen in Verbindung m. d. geometrischen Formen- lehre. Ziel: Sicherheit und Fertig- keit in der miindlichen und schriftlichen Losung praktischer Rechnungsaufgaben. Fahigkeit, Flachen und Korper einfachster Art zu messen und zu berechnen. I. Classe. Das Rechnen im Zahlenraume von 1—10—20 mtindlich und schriftlich. Miinzen, Mafie und Gewichte, soweit deren Gliede- rung dem behandelten Zahlen¬ raume entspricht. II. Classe. 1. Abtheilung. Das Rechnen im Zahlenraume von 1—100 mtindlich und schrift¬ lich. Miinzen, Mafie und Gewichte, soweit deren Gliederung auf der Hunderttheihmg beruht. 2. Abtheilung. Das Rechnen im Zahlenraume von 1—100 mtindlich und schrift¬ lich. Miinzen, Mafie und Gewichte, soweit deren Gliederung auf der Tausendtheilung beruht. Ele¬ mente des Bruchrechnens. 2. Sezione. Le piu frequenti scritture d’ affari. IT. Conteggio in nnione alla Geometria. Meta: Sicurezza e prestezza nello sciogliere a voce ed in iscritto pratici temi di conteggio; attitudine a misurare e calcolare superficie e volumi della specie piu semplice. I. Classe. Conteggio entro il periodo numerico dali’ 1—10—20 a voce ed in iscritto. Monete, misure e pesi, in quanto la loro divisione corrisponde al periodo numerico trattato. II. Classe. 1. Sezione. Conteggiare a voce ed in isritto dali’ 1—100. Monete, misure e pesi, in quanto la loro divisione si basa sul periodo numerico dei 100. 2. Sezione. Conteggiare a voce ed in iscritto dali’ 1—1000; monete, misure e pesi, in quanto la loro divisione si basa sul periodo numerico dei mille. Elementi di conteggio colle frazioni. — 125 2. oddelek. Najnavadniši opravilni spisi. IV. Računstvo spojeno z geo¬ metričnim oblikoslovjem. Smoter: Zanesljivost in spret¬ nost v ustmenem in pismenem reševanji praktičnih nalog. Roč¬ nost v merjenji in računanji naj- priprostejših ploskev in teles. I. razred. Ustmeno in pismeno računanj e v številnem obsegu od 1—10 —20. Denarji, mere in uteži v obsegu teh števil. 2. odio. Najobičniji poslovni sastavci. IV. Računstvo spojeno s geo¬ metrijskim oblikoslovjem. Svrha: Sjegurnost i okret¬ nost u ustmenom i pismenom re- šavanju praktičnih računstvenih zadača. Vještina u mjerenju i preračunavanju najjednostavnjih plohd i tjelesa. I. razred. Ustmeno i pismeno računanje brojevi od 1—10—20. Novci, mjere i uteži u obsegu ovih brojeva. II. razred. 1. oddelek. Ustmeno in pismeno računanje v številnem obsegu od 1—100. Denarji, mere in uteži, osnovani na številih do 100. II. razred. 1. odio. Jstmeno i pismeno računanje svi od 1—100. Novci, mjere ezi, osnovani na brojevih 2. oddelek. Ustmeno in pismeno računanje v številnem obsegu od 1—1000. Denarji, mere in uteži, osnovani na v številih do 1000. Početki računanja z ulomki. 2. odio. leno i pismeno računanje 1—1000. Novci, mjere osnovani na brojevih 0. Početci računanja 126 III, Classe. 1. Abtheilung. Miindliches und schriftliches Rechnen im unbegrenzten Zahlen- raume mit ganzen Zablen; Deci¬ malen und mehrnamige Zahlen; Rechnen mit den haufiger vor- kommenden gemeinen Bruchen; Schluss-, Procent-, Zins- und Theilrechnungen; die ersten Ele¬ mente des Messens und der Be- rechnung des Umfanges und Flacheninhaltes geradliniger Fi- guren, sowie der Oberflache und des Cubikinhaltes ebenflacbiger Korper. 2. Abtheilung. Erweiterung der Lehre von den gemeinen Bruchen. Je nach den Ortsverhaltnissen und den kiinftigen Berufsarten der Schuler sind landwirtschaftliche und ge- vrerbliche, bei den Madchen Haushaltungsrechnuugen beson- ders zu berucksichtigen. Messen und Berecbnen von Flachen und Korpern. Y. Realien. A. Naturkunde. a. Saturgeseliielite. Ziel: Weckung und Belebung des Sinnes und der Liebe fiir die Natur; Bekanntschaft mit den verbreitetsten und fiir das Leben wichtigsten Naturkorpern; Kenntnis des Wichtigsten iiber den menschlicben Korper und dessen Pflege. III. Classe. 1. Sezione. Conteggiare a voce ed in iscritto in un periodo numerico illimitato con numeri interi; decimali e numeri complessi; conteggiare colle piu frequenti frazioni comuni; calcoli di con- clusione, procenti, interessi e ripartizioni; elementi di misura- zione e calcolo della circonfe- renza e della superficie di figure rettilinee, come pure della super¬ ficie e del volume di corpi po- liedri. 2. Sezione. Continuazione del trattato della frazione comuni. A seconda delle circostanze di luogo e della vocazione dei fanciulli vanno preši in ispeciale considerazione i calcoli agronomici ed industriali, e per le fanciulle i calcoli di economia domestica. Misurare e calcolare le superficie e i volumi. Y. Materie realistiche. A. Scienze naturali. a. Storia naturale. Meta: Eccitare e corroborare il sentimente e 1’ amore della natura; conoscenza dei piu diliusi oggetti di storia naturale e dei piu importanti alla vita. Cono- scere cio che piu importa del corpo umano, ed il modo di conservarlo sano. I - 127 IH. razred, 1. oddelek. Ustmeno in pismeno raču¬ nanje v neomejenem številnem obsegu s celimi števili; dese¬ tinke in mnogoimenasta števila; računanje z navadnimi ulomki, kateri se večkrat rabijo; sklepni, odstotni, obrestni in delni računi; začetki merjenja in računanja obsega in ploščine premočrtnih likov, površja in prostornine ravnoploskastih teles. III. razred. 1. o d i o. Ustmeno i pismeno računanje cielimi brojevi neomedjašenoga brojnoga sustava; desetični slomci i višeimeni brojevi; računanje najčeščimi običnimi slomci; za¬ ključni, postotni, dobitni i diel- beni računi. Početci mjerenja i preraču¬ navanja obsega i ploštine pravo- crtnih likova; zatim se prera¬ čunava površje i prostornina ravnoplošnih tjelesa. 2. oddelek. Obširniši uk o navadnih ulomkih. Po krajevnih razmerah in prihodnjem poklicu učencev naj se gleda posebej na kme¬ tijske, obrtnijske in priproste kupčijske, pri deklicah na gos¬ podinjske račune. Merjenje in računanje ploskev in teles. 2. odio. Obširnije se uče obični slomci. Prema mjestnim okolnostim i budučemu svomu zanimanju uče- nici neka se uče račune, potrebne poljodjelcem, obrtnikom i jedno- stavne trgovačke račune, a dje- vojčice valja da se dobro uvjež- baju u računih, potrebnih u ku- čanstvu. Mjerenje i preračunavanje ploha i tjelesa. T. Realije. A. Prirodoznanstvo. a. Prirodopis. Smoter: Vzbujati in oživljati čut in ljubezen do narave; spo¬ znavati najbolj razširjene in z a življenje najimenitniše pri- i'oduine; vedeti, kar je naj po- trebniše o človeškem telesu in njegovem zdravji. Y. Stvarni predmeti. A. Prirodoznanstvo. a. Prirodopis. Svrha: Valja nastojati, da se u djeci uzbudi i oživi zanimanje i ljubav prama prirodi; da se upoznaju sa najrazgranjenjimi i za život najznamenitijimi priro- dninami; da znadu najglavnije o čovječjem tielu i njegovanju zdravlja. 128 III. Classe. 1. und 2. Abtheilung. Auf Grund der Anschauung siod die wichtigsten, insbeson- dere einbeimischen Reprasen- tanten aus den drei Naturreicben, namentlich solche, welche ftir die Landwirtschaft wichtig sind, unter Vervvertung der einschlagigen Lesestiicke zu besprechen. Das Wichtigste liber den mensck- lichen Korper; Belehrungen iiber die erste Hilfeleistung bei plotz- licken Ungliicksfallen. b. Aaturlekre. Ziel: Kenntnis der wichtig- sten einfachsten und leichtfass- lichsten physikalischen und che- mischen Vorgange. III. Classe. 2. Abtheilung. Auf Grund des Lesebuches und mit Hilfe yon Anschauungs- mitteln werden den Schiilern die einfachsten physikalisehen und chemischen Vorgange zum Ver- standnisse gebracht, wobei die Ortsverhaltnisse und bei den Madchen die Bediirfnisse der Haushaltung zu beriicksichtigen sind. B. Geographie und Geschichte. a. Oeog-rapliie. Ziel: Kenntnis des Heimat- landes und der osterreichisch- ungarischen Monarchie; allge- nieine Ubersicht Europas und der iibrigen Erdtheile. III. Classe. 1. e 2. Sezione. Spiegare coli’ aiuto deli’ in- tuizioue i piu importanti rap- presentanti dei tre regni della natura, specie quelli che si tro- vano nel paese del fanciullo, con particolare riflesso a cio che im- porta per 1’ agricoltura, appro- fittando dei relativi squarci di lettura. II piu importante del corpo umano. Modo di aiutare chi e colpito repentinameDte da grave malore o da altri accidenti. h. Fisica. Meta: Conoscenza dei piu importanti processi lisici e chi- mici semplici e facili ad essere compresi. III. Classe. 2. Sezione. Basandosi sul libro di lettura e sui mezzi d’ intuizione si espon- gano i piu importanti processi lisici e ehimici con riguardo alle condizioni dei luoghi, e per le fanciulle ai bisogni della eeo- nomia domestica. B. Geografia e Storia. a. Geografia. Meta: Conoscenza della pro- vincia e della Monarchia austro- ungarica. Bivista generale del- 1’ Europa e delle altre parti del mondo. 129 III. razred. 1. in 2. oddelek. Nazorno naj se razpravljajo najimenitniši, posebno domači zastopniki vseh treh prirodnih skupin, osobito taki, ki so ime¬ nitni pri kmetijstvu. V to svrho naj se uporabljajo dotična berila. Najimenitniše o človeškem telesu. Poduk o prvi pomoči pri naglih nesrečah. 1). Prirodoslovje. Smoter: Poznavanje najime- nitniših, najpriprostejših in naj- umljivejših fizikalnih in kemičnih prikazni. III. razred. 2. oddelek. Uporabljaje berilo in nazorne pripomočke naj učitelj razlaga naj- priprostejše fizikalne in kemične prikazni oziraje se na krajevne razmere in pri deklicah na gospodinjske potrebe. B. Zemljepis in zgodovina. a. Zemljepis. Smoter: Poznavanje domače dežele in avstrijsko-ogerske mo¬ narhije; splošni pregled Evrope in ostalih celin. III. razred. 1. i 2. odio. Upotrebljavajuč sliodna štiva iz čitanke, učenici se imadu zorno upoznati sa najznameniti- jimi poimence domačimi prirod- ninami svili triju carstva prirode a osobito s onimi, koje zasiecaju u poljodjelstvo. Najglavnije o čovječjem tielu. Uputa kako valja pražiti prvu pomoč onim, koji naglo nastradaju. 1». Prirodoslovje. Svrha: Poznavanje najzna- menitijih, najjednostavnijih i naj- razumljivijih fizikalnih i kemičkih pojava. III. razred. 2. odio. Na temelju čitanke i pomoču zornih učila imade učitelj prema mjestnim okolnostim podučiti učenike, da razumiju najjedno- stavnije fizikalne i kemičke po¬ jave, a djevojčice osobito ono, što če im trebati u kučanstvu. B. Zemljopis i povjest. a. Zemljopis. Svrha: Poznavanje domovine, i austro-ugarske monarhije; ob- čeniti pregled Europe i ostalih dielova svieta. Lehrplane f. d. Kustenland. 9 130 III. Classe. 1. Abtheilung. Das Heimatland und die oster- reicMscli-ungarisclie Monarchie. 2. Abtheilung. Politische Eintheilung Eu- ropas; die fiinf Erdtbeile und die Oceane; das Wichtigste und Fasslichste von der Erde als W elt- korper. Ib. (Jescliichte. Ziel: Kenntnis der wichtig- sten Begebenheiten aus der Ge- scbicbte des Heimatlandes, der osterreichisch - ungarischen Mo¬ narchie und einzelner hervor- ragender Ereignisse aus der allgemeinen Geschichte. III. Classe. 1. und 2. Abtheilung. Bilder aus der Geschichte, und zwar jener Lander, deren Kennt¬ nis den Schtilern vermittblt wor- den ist, insbesondere des Heimat¬ landes und der osterreichisch- ungarischen Monarchie. Beleh- rungen liber Pflichten und Rechte der Staatsburger. YI. Zeichnen. Ziel: Kenntnis der wichtigsten geometrischen Korper und ihrer Begrenzung. Befahigung der Schiller zur richtigen Auffassung und Darstellung einfacher geo- metrischer Formen. II. Classe. l v und 2. Abtheilung. Ubungen im Zeichnen ver- schiedener Formen, denendie ge- rade Linie u. der Winkel zugrunde liegen. Anwendung dieser Formen auf Gebilde einfachster Art. III. Classe. 1. Sezione. II luogo natale, la provincia e la Monarchia austro-ungarica. 2. Sezione. Divisione politica deli’ Eu- ropa; le cinque parti del mondo e gli oceani. Le nozioni piu impor- tanti ed accessibili circa la terra considerata come corpo celeste. h. Storia. Meta: Conoscenza dei piu im- portanti avvenimenti della storia della provincia, della Monarchia austro-ungarica e di singoli av¬ venimenti di maggiore entita della storia universale. III. Classe. 1. e 2. Sezione. Quadri storiti, eprecisamente di quei paesi che i fanciulli hanno imparato a conoscere, specie del luogo natale, della provincia e della Monarchia austro-ungarica. D overi e diritti dei cittadini. VI. Disegno. Meta: Conoscenza dei piu importanti corpi geometrici e loro contomi. Attitudine a co¬ noscere esattamente e a rap- presentare forme geometriche. H. Classe. 1. e 2. Sezione. Esercizi nel disegnare diffe- renti forme che abbiano per base la linea retta e 1’ angolo. Uso di queste forme in figure della specie piu semplice. 131 III. razred. 1. oddelek. Domača dežela in avstrijsko- ogerska monarhija. 2. oddelek. Politična razdelitev Evrope; petero celin in oceani; kar je naj imeni tniše in najumljivejše o zemlji kot svetu. h. Zgodovina. Smoter: Znanje najimenitni- ših dogodkov iz domače zgodovine, avstrijsko-ogerske monarhije in posameznih, posebno imenitnih dogodkov iz občne zgodovine. III. razred. 1. in 2. oddelek. Slike iz zgodovine onih dežel, s katerimi so se učenci že sez¬ nanili, v prvi vrsti slike domače dežele in avstrijsko-ogerske mo¬ narhije. Poduk o državljanskih dolžnostih in pravicah. III. razred. 1. o d i o. Domovina i austro-ugarska monarkija. 2. odio. Politička razdioba Europe; pet glavnih dielova kopna i mora; najznamenitije i najrazu- mljivije o zemlji kao nebeskom tielu. 1). Povjest. Svrha: Znanje najznameni- tijih dogodjaja iz povjesti svoje domovine, austro - ugarske mo- narkije i pojedinih najglavnijih dogodjaja iz obče povjesti. III. razred. 1. i 2. o d i o. Slike iz povjesti onih ze- malja, koje več učenici pozna- vaju, a osobito svoje domovine i austro-ugarske monarkije. Po¬ uka o državljanskih dužnostih i pravih. VI. Risanje. Smoter: Poznavanje najime- nitniših geometričnih teles in 11 j ih mej. Učenci naj se usposo¬ bijo, da prav umevajo in rišejo jednostavne geometrične oblike. VI. Risanje. Svrha: Poznavanje najzname- ;ijih geometrijskih tjelesa i nji- vih medja. Sposobnost, da uče- :i mogu pravo shvačati i črtati Inostavne geometrijske oblike. II. razred. 1. in 2. oddelek. Vaje v risanji raznih likov, kateri se snujejo iz ravne črte ia kota. Uporaba teh oblik za Najjednostavniše podobe. II. razred, i. i 2. odio. r ježbe u risanju raznih likova, vanih na ravnoj črti i kutu. •aba ovih likova za risanje Unnstavniiih slika. 9 * 132 III. Classe. 1. Abtheilung. Ubungen im Zeichnen ver- schiedener Formen, denen die gerade und krumme Linie und der Winkel zugrunde liegen. Anwenduug dieser Formen auf Gebilde einfachster Art. Freihand- zeichnen nach Vorzeichnungen auf der Schultafel. Begina des Dictatzeichnens. Bei Madchen ist das Zeichnen mit Riicksicht auf die weiblichen Handarbeiten zu pflegen. 2. Abtheilung. Fortsetzung des Dictat- und Freihandzeichnens nach Vor- zeichnungen auf der Schultafel. In Betreff der Madchen wie in der ersten Abtheilung. VII. Gesang. Ziel: Weckung und Bildung des Tonsinnes, Veredlung des Gemtithes und Belebung des patriotischen Geftihles. Befahi- gung der Schiller zum Vortrage einfacher Lieder mit besonderer Beriicksichtigung des Volks- und Kirchenliedes. I. Classe. Gehor- und Stimmtibungen. Unterscheiden von Tonen (hoch — tief, lang—kurz, stark— schcvach); Einlibung einfacher Liedchen nach dem Gehore in einem den Altersstufen entsprechenden Ton- umfange nach vorausgegangenem Memorieren des Textes. II. Classe. 1. und 2. Abtheilung. Einubung einstimmiger Lie¬ der nach dem Gehore. Memo¬ rieren des Textes. III. Classe. 1. Sezione. Esercizi nel disegno di diffe- renti forme, a base delle quali sia la linea retta, la curva e F angolo. Uso di queste forme in figure della specie piii sem- plice. Disegno a mano libera dietro modelli disegnati sulla tabella. Si principia il disegno sotto dettatura. Dalle fanciulle si badi nel disegno ai lavori donneschi. 2. Sezione. Continuazione del disegno sotto dettatura e del disegno a mano libera dietro esemplari disegnati sulla tabella. Riguardo alle fanciulle, come nella prima sezione. VII. Canto. Meta: Sviluppo e coltura del senso musicale; ingentilire il cuore; animare a sentimenti pa¬ triotki e religiosi; rendere atto il fanciullo a cantare semplici canzoni, curando in ispecialita i canti popolari e gli ecclesiastici. I. Classe. Esercizi di orecchio e di voce. Differenza dei tuoni (alto — basso, lungo — breve, forte — debole); esercizio nel cantare semplici canzonette ad orecchio in tuoni confacenti ali’ et&, ap- preso a memoria il testo della canzone. II. Classe. 1. e 2. Sezione. Esercizio nel cantare canzoni ad una voce a orecchio, impa- rato a memoria il testo. 133 III. razred. 1. oddelek. Vaje v risanji raznih likov, kateri se snujejo iz ravne črte, krive črte in kota. Uporaba teh oblik za najjednostavniše podobe. Prostoročno prerisovanje narisov s šolske table. Začetek risanja po narekovanji. Pri deklicah naj učitelj goji risanje oziraje se posebno na ženska ročna dela. 2. oddelek. Nadaljevanje risanja po na¬ rekovanji in prostoročnega pre¬ risovanja narisov s šolske table. Glede deklic kakor v prvem oddelku. VII. Petje. Smoter: Vzbujati in razvijati glasbeni sluh, blažiti srce in oživ¬ ljati domoljubne in verske čute. Usposobiti učence, da popevajo priproste pesmi, v prvi vrsti na¬ rodne in cerkvene. I. razred. Vaje sluha in glasa. Razloče¬ vanje glasov (ali so visoki - nizki, dolgi — kratki, krepki — šibki). Deca naj se vadi po sluhu popevati priproste pesmice v gla¬ sovnem obsegu starosti priklad¬ nem, naučivši se poprej besede na pamet. II. razred. 1. in 2. oddelek. Popevanje jednoglasnih pesmi po sluhu; besede naj se nauče na pamet. III. razred. 1. o d i o. Vježbe u risanju raznih li- kova, osnovanih na ravnoj, krivu- ljastoj črti i kutu. Uporaba ovih likova za ri¬ sanje najjednostavnijih slika. Prostoručno risanje po uzor- cih narisanih na školskoj ploči. Početak risanja po kazi vanju. Obučavajuč djevojčice u risanju, ima se učitelj osvrtati osobito na ženska ručna djela. 2. odio. Nastavlja se risanje po ka- zivanju i prostoručno po uzorcih, narisanih na školskoj ploči. Za djevojčice valja glede risanja ono isto, što i u prvom odjelu. VII. Pjevanje. S vrha: Obukom u pj e vanju lija u djeci buditi i razvijati asbeni sluh, oplemenjivati srce aživljavati rodoljubno i nabožno ivstvo; nadalje ih treba uvjež- iti, da mogu pjevati jedno- avne, osobito narodne i crkvene I. razred. Vježbanje sluha i glasa. Raz¬ vanje glasova (što je glas ik — nizak, dug — kratak, — tih). Naučiv se rieči na let, neka se djeca prema raz- :u i obsegu svoga glasa po ni uvježbaju u pjevanju jedno- /nih pjesmica. II. razred. 1. i 2. o d i o. Vježbe u pjevanju jednoglas- pjesama po sluhu. Rieči se uče na pamet. 134 lil. Classe. 1. und 2. Abtheilung. Einiibung ein- und zweistim- miger Lieder nach dem Gehore. Einfiihrung in das Verstandnis der Noten. TIH. Weibliche Handarbeiten. Ziel: Befahigung der Schiile- rinnen zur Ausfiibrung der im gewohnlichen hauslichen Leben vorkommenden weiblichen Hand¬ arbeiten. Lehrstoff: Hakeln u. Stricken. An- u. Einstricken der Striimpfe. Stopfen der Striimpfe. Merken; Nahen; Zuschneiden von Leib- wasche. Ausbessern der Wasche. Den Unterricht in den weib- licben Handarbeiten begleiten stets Belehrungen iiber die zu vervvendenden Stotfe nach Art, Giite und Bezugsquellen. IX. Turnen. Ziel: Kraftigung undGewandt- heit desKorpers; Ordnungssinn, Muth und Selbstvertrauen zu for- dern und die Frische des Geistes zu erhalten. H. Classe. Ordnungs- und Freiiibungen; Spiele. III. Classe. Ordnungs- und Freiiibungen, Spiele, womoglich Turnen an Apparaten. IU. Classe. 1. e 2. Sezione. Esercizio nel cantare canzoni ad ima e due voci ad orecchio. Introduzione nella conoscenza delle note. VIII. Lavori donneschi. Meta: Attitudine ad eseguire quei lavori donneschi che piu frequenti occorrono nella famiglia. Materia: Uncinetto, maglia, rappezzamento della calza, mar- čare, cucire, taglio della bian- cheria, rappezzamento della bian- cheria. L’ insegnamento di questa materia va sempre accompagnato da ammaestramenti sulla specie bonta e provenienza delle stoffe. IX. Ginnastica. Meta: Robustezza ed agilita del corpo; senso deli’ ordine, coraggio e fiducia di se e ala- crita dello spirito. II. Classe. Esercizi di ordine ed esercizi liberi. Giuochi ginnastici. III. Classe. Esercizi di ordine ed esercizi liberi, giuochi ginnastici, e, aven- done la possibilita, ginnastica sugli attrezzi. : 135 III. razred. 1. in 2. oddelek. Vaje vjedno- in dvoglasnem petji po sluhu. Spoznavanje glask. Vlil. Ženska ročna dela. Smoter: Sposobnost za ženska ročna dela, najnavadniša v živ¬ ljenji. Učivo: Kačkanje in pletenje; dopletanje in podpletanje nogo- vic; zapletanje nogo vic; znamo- vanje; šivanje; urezovanje pe¬ rila; krpanje perila. Podučevaje ženska ročna dela naj omenja učiteljica vrst blaga, ceno in kraj, od koder se do¬ biva. IX. Telovadba. Smoter: Krepljenje in gib¬ čnost telesa, gojenje čuta za rednost, jačenje poguma in zau¬ panja v samega sebe ter vzdr- žavanje duševne živahnosti. II. razred. Redne in proste vaje; telo¬ vadne igre. III. razred. Redne in proste vaje, telo¬ vadne igre in, kjer je mogoče, vaje na pripravah. III. razred. I. i 2. o di o. Vježbanje u pjevanju jedno- i dvoglasnih pjesama po sluhu. Uvod u razumievanje kajda. VIII. Ženska ručna djela. ! Svrha: Djevojčice se imaju usposobiti, da uzmognu obavljati ženska ručna djela potrebna u običnom obiteljskom životu. Iz ovoga predmeta ima se učiti ovo, što sliedi: Promaljivanje i pletenje; do¬ pletanje i podpletanje čarapa; krpanje čarapa; označivanje; šivanje; krojenje rublja. Krpanje ruberiine. Podučavajud djevojčice u žen¬ skih rudnih djelih valja da ih učiteljica poduči o raznih vrstih tkanina, kako se upotrebljavaju, koja im je ciena i odkuda se dobivaju. IX. Tjelovježba. Svrha: Jačanje i okretnost tiela; ljubav k redu, srčanost i pouzdanje u sama sebe; uzču- vanje duševne živahnosti. II. razred. Redovne i proste vježbe; igre. III. razred. Redovne i proste vježbe; igre i, gdje je mogude, vježbe na spravah. ■ • ( . ' ri Si, , ; Lehrplan fiir vierclassige Tolksschulen. Piano d’ insegnamento per scuole popolari di quattro classi. Učni načrt za četerorazredne ljudske šole. Ueevna osnova za četverorazredne pučke škole. 138 StundenausmaB fiir vierclassige Volksschulen. Orario per una scuola popolare di quattro elassi. Urnik za četerorazredne ljudske šole. Satnica za četverorazredne pučke škole. Unterrichtsgegenstanfie — Materie d’ istruzione Učni predmeti — Učevni predmeti. Religion — Religione — Verstvo — Vjeronauk Lesen und Schreiben - Lettura e scrittura Čitanje in pisanje — Čitanje i pisanje Unterrichtssprache — Lingua d’istruzione Učni jezik — Učevni jezik Rechnen u. geom. Formenlehre — Aritmetica e geometria Računstvo in geometrija — Računstvo i geometrija Eas ftir die Schiller Fasslichste und ■Wissenswerteste aus Cio che per gli scolari e piti accessi- hile e piu importante di Učencem najumljivejše in najpotreh- niše iz Učenikom najshvatljivije i naj'potre- bitije iz Naturgeschichte und Naturlehre storia naturale e fisica prirodopisa in prirodoslovja prirodopisa i prirodoslovja Geographie und Geschichte geografia e storia zemljepisa in zgodovine zemljopisa i povjesti Zeichnen — Disegno — Risanje — Risanje Gesang — Canto — Petje — Pjevanje Turnen — Ginnastica — Telovadba — Tjelovježba *) Weibl. Arb. — Lavori fem. — Zenska dela — Zenska djela Zahl der vvoehentl. Stunden — Numero delle ore settimanali Število ur na teden — Broj sata na tjedan Zahl der vvoehentlichen Stunden fiir den Lehrer Numero delle ore settimanali pel maestro Število ur na teden za učitelja Broj sata na tjedan za učitelja *) Fiir Jladchen ist das Turnen nicht obligat. — Per le fanciulle materia libera. Za deklice liczapovedan predmet. — Za djevojčice nezapovjedan predmet. 139 Bestimmung bezuglich des Gebrauches von Lehrbuchem fur Realien: An vierclassigen Volksschulen ist die Verwendung von besonderen Lehrbucbern fur Realien nicbt gestattet. L’ uso di testi appositi di geografia, storia, fisica e storia naturale non e concesso nelle scuole popolari di quattro classi. V četerorazrednih ljudskih šolah niso dopuščene posebne knjige za realne predmete. U četverorazrednih pučkih školah nisu dopuštene posebne knjige za realne predmete. Unterrichtsgegenstande. Materie d’ insegnamento. Učni predmeti. Učevni predmeti. 142 Unterrichtsgegenstaiide. I. Religion. Die Vertheilung des Lehr- stoffes auf die einzelnen Jahres- curse wird nach §. 5 des Reichs- Volksschul - Gesetzes von den Kirchenbehorden (dem Vorstande der israel. Cultusgemeinde) fest- gestellt. II. I .lesen und Sclireiben. A. Lesen. Ziel: Fertigkeitimausdrucks- vollen Lesen des Geschriebenen und Gedruckten. Verstandnis des Gelesenen. I. Classe. Einiibung der Laute und deren Zeicben in Schreib- und Druckschrift; langsamesund laut- richtiges Lesen; Besprechung des Lesestoffes. Memorieren. II. Classe. Lautrichtiges Lesen mit ge- nauer Beachtung der Satzzeichen; Wort- und Sacberlauterungen; Wiedergabe des Gelesenen nacb gestellten Fragen. Memorieren. Materie d’ insegnamento. I. Religione. La distribuzione della materia da insegnarsi nei singoli anni scolastici viene fissata, giusta il §. 5, della legge dello Stato sulle seuole popolari, dali’ Autorita ecclesiastica (preposti alle co- munita di culto israelitico). II. Leggere e scrivere. A. Leggere. Meta: Leggere spedito e con sentimento lo scritto e lo stam- pato; intendere cio che si legge. I. Classe. Esercizi nei suoni e nei re- lativi segni scritti e stampati; lettura lenta ed esatta; ritorno sul contenuto dello squarcio letto. Esercizi mnemonici letterali. II. Classe. Leggere esatto con accurata osservanza delle interpunzioni; spiegazione delle parole e delle cose; far riprodurre con oppor- tune domande il contenuto di cio che b stato letto. Esercizi mnemonici letterali. 143 Učni predmeti. I. Verstvo. Učno tvarino razdeljujejo na posamezne letne tečaje cerkvene oblasti (predstojništvo izraelitiške občine za veronauk) v smislu §. 5 državnega zakona za ljud¬ ske šole. II. Čitanje in pisanje. A. Čitanje. Smoter: Gladko in lepo či¬ tanje pisma in tiska. Umevanje tega, kar se je čitalo. I. razred. Vaje v spoznavanji glasov in njihovih pisnih in tiskovnih zna¬ menj ; počasno in razločno čitanje. Razpravljanje beriva. Učenje na pamet. II. razred. Razločno čitanje, pri katerem je dobro paziti na ločila; pojas¬ njevanje besed in tvarine; učenci naj pripovedujejo po učiteljevih vprašanjih, kar so čitali. Učenje na pamet. Učevni predmeti. I. Vjeronauk. Sto se ima iz ovoga pred¬ meta učiti u pojedinih razredih, to odredjuju po §. 5. državnoga zakona za pučke škole crkvene oblasti (predstojničtvo izraelitske bogoštovne občine). II. Čitanje i pisanje. A. Čitanje. Svrha: Djeca se imaju izvjež- bati, da izrazito čitaju pisano i tiskano te da razumiju ono, što čitaju. I. razred. Vježbanje u razpoznavanju i izgovaranju glasova i njihovih pisanih i tiskanih znakova, po- lagano i izpravno čitanje; raz¬ pravljanje štivl Učenje na pamet. II. razred. Izpravno čitanje, obazirajuč se potanko na izrečne razgodke; tumačenje rieči i sadržaja, pri- poviedanje onoga, što 'se je či¬ talo, po učiteljevih pitanjih. Učenje na pamet. 144 III. Classe. 1. und 2. Abtheilung. Gelaufiges und sinnrichtiges Lesen; Wort- und Sacherlaute- rungen; Angabe des Inhaltes und des Gedankenganges der Lese- stticke. Memorieren; tibung im Vortrage. IV. Classe. 1. und 2. Abtheilung. Ausdrucksvolles Lesen; W ort- imd Sacherlauterungen. Angabe des Inhaltes und des Gedanken¬ ganges der Lesestucke. Memo¬ rieren passender Lesestucke; tibung im Vortrage derselben mit gesteigerten Anforderungen. B. Schreiben. Ziel: Aneignung einer deut- lichen, gefalligen und gelaufigen Schrift. I. Classe. Schreiben in Verbindung mit dem Sprach- und Rechenunter- richte. II. Classe. Die Buchstaben in genetischer Folge; Schreiben nach Vor- schriften. Die arabischen Ziffern. Zahlen von I—XII mit romischen Ziffern. III. Classe. 1. und 2. Abtheilung. Vervollkommnung in der Schrift. Die romischen Ziffern. IV. Classe. 1. und 2. Abtheilung. Fortgesetzte tibung in der Schrift mit gesteigerten An¬ forderungen. III. Classe. 1. e 2. Sezione. Lettura corrente e sensata; spiegazione delle parole e delle cose. Far riprodurre il contenuto, rilevando il seguito dei pensieri. Esercizi mnemonici letterali. Esercizi di esposizione. IV. Classe. 1. e 2. Sezione. Lettura sensata; spiegazione delle parole e delle cose. Far riprodurre il contenuto rilevando 1’ ordine dei pensieri; imparare a memoria e porgere adatti brani di lettura con esigenze crescenti. B. Seri ver e. Meta: Conseguimento di una serittura chiara, piacente e spe- dita. I. Classe. Scrivere unitamente ali’ in- segnamento della lingua e del conteggio. II. Classe. Le lettere nel loro ordine genetico. Scrivere dietro esem- plari. Le cifre arabiche. I numeri dali’ I—XII con cifre romane. IH Classe. 1. e 2. Sezione. Perfezionamento nello scri¬ vere. Le cifre romane. IV. Classe. 1. e 2. Sezione. Ulteriori esercizi nello scri¬ vere, crescendo nelle esigenze. 145 Ul. razred. 1. in 2. oddelek. Gladko in dobro čitanj e; pojasnjevanje besed in tvarine; pripovedovanje vsebine in raz¬ vrstitve misli v berilih. Učenje na pamet; vaje v pripovedovanji. IV. razred. 1. in 2. oddelek. Lepo čitanje; pojasnjevanje besed in tvarine. Pripovedovanje vsebine in razvrstitve misli v berilih; učenje na pamet; vaje v lepem pripovedovanji. B. Pisanje. Smoter: Spretnost v razločni in lepi pisavi. I. razred. Pisanje v zvezi s podukom v jeziku in računanji. II. razred. Črke po genetičnem redu. Pisanje po uzorcih. Arabske šte¬ vilke. Števila od I—XII z rimskimi številkami. Ul. razred. 1. in 2. oddelek. Dovrševanje v pisavi. Rimske številke. IV. razred. 1. in 2. oddelek. Nadaljevanje pisnih vaj, ali gledati je na to, da se piše lepše. Jiehrplane f. d. Kiistenland. III. razred. 1. i 2. odio. Gladko i razložito čitanje. Tumačenje rieči i sadržaja. Uče- nici pripoviedaju sadržaj i po- redjaj misli pročitanih štiva. Učenje na pamet; vježbe u ka- zivanju štivft. IV. razred. 1. i 2. odio. Izrazito čitanje; tumačenje rieči i sadržaja. Pripoviedanje sadržaja i poredjaja misli pro¬ čitanih štiva. Napametno učenje i ljepše kazivanje shodnih štiva. B. Pisanje. Svrha: Okretnost u razgo- vietnu i liepu pismu. I. razred. Pisanje u savezu s obukom u jeziku i računanju. II. razred. Pismena po genetičkom redu. Pisanje po uzorcih. Arabske brojke. Brojevi I—XII rimskimi brojkami. ni. razred. 1. i 2. odio. Usavršivanje u pismu. Rim¬ ske brojke. IV. razred. 1. i 2. odio. ■ Nastavlja se vježbanje u pismu, nastoječi, da djeca s ve ljepše pišu. 10 146 III. Unterrichtssprache. Ziel: Richtiges Verstandnis der Mittheilung anderer in der Unterrichtssprache, soweit sie dem Kinde nach seiner Bildungs- stufe erfasslich sind; Fahigkeit sich mundlich und schriftlich richtig auszudriicken. Ubung in den gewohnlichsten Arten der Geschaftsaufsatze. A. Anschauungsunterricht. I. Classe. Anschauungs- und Sprech- iibungen. angekniipft an Personen und Gegenstande aus der nachsten Umgebung des Kindes, wobei ins- besondere auf die Bildung des Gemiithes Riicksicht zu nehmen ist. H. Classe. Der Anschauungsunterricht fallt mit der Erklarung der Lese- stlicke zusammen. B. Sprachlehre. II. Classe. Der rein einfache Satz; Frage- und Befehlsatz; Hauptwort, Ge- schlecht (Artikel) und Zahl; Eigenschaftswort; Zeitwort; das personliche Furwort im ersten Falle der Ein- und Mehrzahl; die drei Hauptzeiten in anzei- gender Art. III. Lingua d’ insegnamento. Meta: Esatta intelligenza delle altrui comunicazioni nella lingua d’ insegnamento, in quanto intelligibili al fanciullo, avuto riguardo al suo grado di coltura; attitudine ad esprimersi esatta- mente a voce ed in iscritto. Esercizio nelle specie pid co- muni di scritture d’ affari. A. Istruzione intuitiva. I. Classe. Esercizi d’ intuizione e di lingua riflettenti persone e cose di prossima attinenza col fan¬ ciullo, con ispeciale riguardo alla educazione del cuore. II. Classe. Istruzione intuitiva occasio- nata ' dalla spiegazione dello squarcio di lettura. B. Grammatica. II. Classe. La proposizione semplice; proposizioni interrogative e im¬ perative ; il norne; genere, arti- colo e numero; aggettivo; verbo; pronome personale nel nomina- tivo singolare e plurale; i tre tempi principali nel modo indi- cativo. 147 HI. Učni jezik. Smoter: Umevati prav, kar kdo drugi pripoveduje v učnem jeziku in kar ne presega otrokovega znanja; sposobnost prav izraževati se ustmeno in pismeno; izurje¬ nost v najnavadniših opravilnih spisih. A. Nazorni uk. I. razred. Nazorne in govorne vaje, po- čenši z osebami in predmeti iz otrokovega obližja; pri tem naj se učitelj posebno ozira na vzgojo čudi. II. razred. Nazorni uk se strinja z raz¬ laganjem beril. B. Slovnica. II. razred. Goli prosti stavek; vprašalni In velelni stavek; samostalnik, spol in število; pridevnik; štev- nik; glagol; osebni zaimek v ime¬ novalniku jednine, dvojine in množine; trije glavni časi v do- ločniku. III. Naukovni jezik. S vrha: Djeca se ima ju uspo¬ sobiti, da prema dosegu svoje naobraženosti dobro razumiju ono, što čuju od drugih u svom naukovnom jeziku; nadalje da svoje misli ustmeno i pismeno pravilno izrazuju i da mogu sa- stavljati najobičnije vrsti poslov¬ nih sastavaka. A. Zorna o buka. I. razred. Vježbe u zrienju i govoru imaju se kretati oko osoba i predmeta djeci najbližih, a pri tom neka učitelj osobito nastoji, da se njihova čud što više ople¬ njeni. II. razred. Zorna se obuka spaja s tu- mačenjem štiva. B. Slovnica. II. razred. Čisto prosta, upitna i zapo- vjedna izreka. Samostavnik, spol i broj; pridavnik; glagol; osobno zaime u prvom padežu jednine i množine; tri glavna vremena pokaznoga načina. 10 148 III. Classe. 1. Abtheilung. Der erweiterte einfache Satz; Biegung des Hauptwortes und des personlichen Flirwortes. Stei- gerung des Eigenschaftswortes. Zahl-, Yor- und Umstandsw6rter; Abwandlung des Zeitwortes in der thatigen Form der anzei- genden Art; Wortbildung. 2. Abtheilung. Wie oben. Biegung des Eigen- schaftswortes, der tibrigen Fiir- worter und Zahlworter. Abwand- lung des Zeitwortes in der leidenden Form anzeigender Art. Zusammengezogener Satz. IV. Classe. 1. Abtheilung. Wiederholung des bisher bebandelten Lehrstoffes. Satz- verbindung. Beiordnende Binde- wortcr. 2. Abtheilung. Wiederholung des im fiinften Schuljahre behandelten Lehr¬ stoffes ; Satzgefuge; unterord- nende Bindevrorter; das bezug- liche Fiirwort eingehend; Ab- wandlung des Zeitwortes in verbindender Art. Wunschsatze. C. Rechtschreiben und Aufsatz. I. Classe. Abscbreiben und Sebreiben einzelner Worter und kurzer Satze. III. Classe. 1. Sezione. La proposizione semplice complessa; declinazione del nome e del pronome personale; gradi degli aggettivi; numerali, prepo- sizioni ed avverbi; coniugazione del verbo nella forma attiva del modo indicativo. Formazione di parole. 2. Sezione. Come sopra. Declinazione deli’ aggettivo, degli altri pro- nomi e numerali. Congiugazione del verbo nella forma passiva del modo indicativo. Proposizione contratta. IV. Classe. 1. Sezione. Ripetizione della materia trattata. Proposizioni coordinate. Congiunzioni coordinative. 2. Sezione. Ripetizione della materia trattata nel quinto anno scola- stico. Proposizioni subordinate; congiunzioni subordinative; parti- colareggiatamente del pronome relativo; congiugazione del verbo nel modo soggiuntivo. Proposi¬ zioni ottative. G. Ortografia e comporre. I. Classe. Trascrivere e scrivere singole parole e brevi proposizioni. 149 III. razred. 1. oddelek. Razširjeni prosti stavek; sklanja samostalnika in oseb¬ nega zaimka; pridevnikovo stop¬ njevanje; števniki; predlogi, pri¬ slovi; glagolova sprega v tvorni obliki določnega naklona. Slovo- tvorje. 2. oddelek. Kakor zgorej. Sklanja pri¬ devnika, ostalih zaimkov in štev- nikov. Glagolova sprega v trpni obliki določnega naklona. Skrčeni stavek. IV. razred. 1. oddelek. Ponavljanje. Priredje. Pri- redni vezniki. 2. oddelek. Ponavljanje tega, kar se je učilo v 5. šolskem letu; pod¬ redje; podredni vezniki; ozi¬ ralni zaimek natančno; glagolova sprega v v pogojnem in želelnem naklonu. Želelni stavki. C. Pravopis in spisje. I. razred. Prepisovanje in pisanje posa¬ meznih besed in kratkih stavkov. III. razred. 1. odio. Razširena prosta izreka; sklo- nitba samostavnika i osobnoga zaimena. Stupnjevanje pridav- nika, brojnici, priedlozi i prislovi; sprega tvornih glagola u pokaz- nom načinu; tvorba riečl. 2. odio. Kao gori. Sklonitba pridav- nika, ostalih zaimena i b rejnika. Sprega trpnih glagola u pokaz- nom načinu. Stegnuta izreka. IV. razred. 1. odio. Opetovanje onoga, što se je do sada več učilo. Izrečna sveža. Uzporedni veznici. 2. odio. Opetovanje onoga, što se je u petoj školskoj godini učilo; izrečna zgloba; podredni veznici; potanko ob odnosnom zaimenu; sprega glagola u močnom načinu. Željne izreke. C. Pravopis i pismeni sastavci. I. razred. Prepisivanje i pisanje poje- dinih rieči i kratkih izreka. 150 II. Classe. Orthographische Ubungen mit besonderer Rucksicht auf Silben- trennung und GroBschreibung; Ubungen im Abschreiben aus dem Lesebucbe und Schreiben von Satzen aus dem Gedacht- nisse. III. Classe. Dictandoschreiben; schrift- licbe Wiedergabe kurzer Lese- stticke und Beschreibungen nach gegebenen Fragen. IV. Classe, 1. Abtbeilung. Amvendung der Satzzeichen; Dictandoschreiben; die wichtig- sten Abkiirzungen. Ubungen in der Mannigfaltigkeit des Aus- druckes; Erzahlungeu, Beschrei¬ bungen und Briefe, angekniipft an Gelesenes und Wahrgenom- menes nach vorausgegangener Besprechung und Feststellung der Disposition. 2. Abtheilung. Die am haufigsten vorkom- menden Geschaftsaufsatze. IY. Rechnen in Yerbindung m. d. geometrischen Formen- lehre. Ziel: Sicherheit und Fertig- keit in der miindlichen und schriftlichen Losung praktischer Rechnungsaufgaben. Fahigkeit, Flachen und Korper einfachster Art zu messen und zu berechnen. II. Classe. Esercizi ortografici con ispe- ciale riguardo alla divisione in sillabe e alle iniziali maiuscole; esercizi di trascrizione dal libro di lettura; scrivere proposizioni a memoria. III. Classe. Scrivere sotto dettatura; ri- produrre in iscritto brevi squarci di lettura; descrizioni coli’ aiuto di opportune domande. IV. Classe. 1. Sezione. Applicazione delle interpun- zioni; scrivere sotto dettatura; le piu importanti abbreviazioni; esercizi nella moltiplicita delle espressioni; racconti, descrizioni e lettere con riguardo a cio che si e letto, e che comunque i fanciulli conoscono, premettendo alcune parole per orientare gli scolari, massime riguardo alla disposizione delle parti. 2. Sezione. Le piu frequenti scritture di affari. IY. Conteggio in unione alla geometria. Meta: Sicurezza e prestezza nello sciogliere a voce ed in iscritto pratici temi di conteggio; attitudine a misurare e calcolare superficie e volumi della specie piu semplice. — 151 — II. razred. Pravopisne vaje s posebnim ozirom na razzlogovanje in rabo velikih pismen; vaje v prepi¬ sovanji iz berila in pisanji stavkov iz glave. III. razred. Narekovanje; pismeno ponav¬ ljanje kratkih beril in opisi po učiteljevih vprašanjih. IV. razred. 1. oddelek. O rabi ločil; narekovanje; najimenitniše kratice; vaje v mno¬ govrstnem izraževanji; pripovesti, opisi in pisma v zvezi s tem, kar se je čitalo in zaznavalo, a vselej na podlagi razgovora in natančno določene razporedbe (dispozicije). 2. oddelek. Najnavadniši opravilni spisi. IV. Računstvo spojeno z geo¬ metričnim oblikoslovjem. Smoter: Zanesljivost in spret¬ nost v ustmenem in pismenem reševanji praktičnih nalog; roč¬ nost v merjenji in računanji naj- priprostejših ploskev in teles. II. razred. Pravopisne vježbe s osobitim obzirom na razstavljanje Slovaka i uporabu velikih početnih pis¬ mena; vježbe u prepisivanju iz čitanke i pisanju izreka iz glave. III. razred. Pisanje pokazivanju; pismeno pripoviedanje sadržaja pročitanih kratkih štiva i opisi, po učite¬ ljevih pitanjih. IV. razred. 1. o d i o. Uporaba izrečnih razgodaka, pisanje po kazivanju; najzname- nitije kratice; vježbe u razno¬ vrstnih načinih izraza; pripo- viesti, opisi i listovi na temelju onoga, što su več djeca čitala i promatrala, ali jim mora to učitelj prije razložiti i osnovu podati. 2. odio. Najobičniji poslovni sastavci. IY. Računstvo spojeno s geo¬ metrijskim oblikoslovjem. S vrha: Sjegurnost i okret¬ nost u ustmenom i pismenom re- šavanju praktičnih računstvenih zadača. Vještina u mjerenju i preračunavanju najjednostavnijih ploha i tjelesa. 152 I. Classe, Das Rechnen im Zahlenraume von 1—10—20 mundlich und schriftlich. Mlinzcn, Mafie und Gewichte, soweit deren Gliede- rung dem behandelten Zahlen¬ raume entspricht. II. Classe. Das Rechnen im Zahlenraume von 1—100 mundlich und schrift¬ lich. Munzen, Mafie und Gewichte, soweit deren Gliedenmg auf der Hunderttheilung beruht. Ele¬ mente des Bruchrechnens. Ein- fache Preisrechnungen. III. Classe. 1. Abtheilung. Mundliches und schriftliches Rechnen im Zahlenraume von 1—1000. Munzen, Mafle und Gewichte, soweit deren Gliede- rung auf der Tausendtheilung beruht; Decimalen; Schluss- rechnungen. 2. Abtheilung. Mundliches und schriftliches Rechnen im unbegrenzten Zahlen¬ raume; Decimalen, mehrnamige Zahlen und die haufiger vor- kommenden gemeinen Briiche; Schlussrechnungen. IV. Classe. 1. Abtheilung. 'VViederholung und Ei”weite- rung des in der 3. Classe be¬ handelten Lehrstoffes; Procent-, Zins- und Theilungsrechnungen; die Elemente des Messens und der Berechnung des Umfanges und des Flacheninhaltes gerad- liniger Figuren, sowie der Ober- flache und des Cubikinhaltes ebenflachiger Korper. I. Classe. Conteggio entro il periodo numerico dali’ 1—10—20 a voce ed in iscritto. Monete, misure e pesi, in quanto la loro divisione corrisponde al periodo numerico trattato. II. Classe. Conteggio entro il periodo numerico dali’ 1—100 a voce ed in iscritto. Monete, misure e pesi, in quanto la loro divisione si basa sul periodo numerico dei cento. Elementi del conteggio colle frazioni. Semplici calcoli dei prezzi. IH. Classe. 1. Sezione. Conteggiare a voce e in iscritto entro il periodo numerico dali’ 1—1000. Monete, misure e pesi, in quanto la loro divisione si basa sul periodo numerico dei 1000; decimali; calcoli di con- clusione. 2. Sezione. Conteggiare a voce ed in iscritto entro un periodo nume¬ rico illimitato; decimali, numeri complessi e le pid frequenti frazioni comuni, calcoli di con- clusione. IV. Classe. 1. Sezione. Ripetizione e maggior svi- luppo della partita trattata nella terza classe; procenti, interessi e ripartizioui; elementi di misu- razione e calcolo della circon- ferenza e della superficie di figure rettilinee, come pure della superficie e del volume dei corpi poliedri. 153 I. razred. Ustmeno in pismeno računanje v številnem obsegu od 1—10 —20. Denarji, mere in uteži v obsegu teh števil. II. razred. Ustmeno in pismeno računanje v številnem obsegu od 1—100; denarji, mere in uteži, osnovani na številih do 100. Početki računanja z ulomki. Priprosti kupni računi. III. razred. 1. oddelek. Ustmeno in pismeno računanj e v številnem obsegu od 1—1000. Denarji, mere in uteži, osnovani na številih do 1000; desetinke; sklepni računi. 2. oddelek. Ustmeno in pismeno računanje v neomejenem številnem obsegu; desetinke; mnogoimenasta števila in navadni ulomki, kateri se večkrat rabijo. Sklepni računi. IV. razred. 1. oddelek. Ponavljanje in razširjanje tega, kar se je učilo v 3. razredu. Odstotni, obrestni in delni računi; začetki merjenja obsega in ploščine premočrtnih likov, površja in prostornine ravno- ploskastih teles. I. razred. Ustmeno i pismeno računanje brojevi od 1—10—20. Novci, mjere i uteži u obsegu ovih brojeva. II. razred. Ustmeno i pismeno računanje brojevi od 1—100. Novci, mjere i uteži, osnovani na brojevih do 100. Početci računanja slomci. Jednostavni kupovni računi. III. razred. 1. o d i o. Ustmeno i pismeno računanje brojevi od 1—1000. Novci, mjere i uteži, osnovani na bro¬ jevih do 1000; desetični slomci; zaključni računi. 2. odio. Ustmeno i pismeno računanje brojevi neomedjašenoga brojnoga sustava; desetični slomci; više- imeni brojevi i češdi obični slomci; zaključni računi. IV. razred. 1. odio. Opetuje se i nadopunjuje ono, što se je u III. razredu učilo; postotni, dobitni i dielbeni računi. Početci mjerenja i proračuna- vaoja obsega i ploštine pravocrt- nih likova; zatim se proračunava površje i prostornina ravnoplošnih tjelesa. 154 2. Abtheilung. Je nach den Ortsverhaltnissen und dem kiinftigen Berufe der Schiller sollen landwirtschaft- licke, gewerbliche und einfache kaufmannische, bei Madchen Haushaltungsrecbnungen beson- ders beriicksichtigt werden. Messen und Berechnen von Flaehen und Korpern. V. Realien. A. Naturkunde. a. Naturgesckiclite. Ziel: Weckung und Belebung des Sinnes und der Liebe fiir die Natur; Bekanntschaft mit den verbreitetsten und fiir das Leben wichtigsten Naturkorpern. Kenntnis des Wichtigsten iiber deu menscblicbeu Korper und dessen Pflege. lil. Classe. 1. und 2. Abtheilung. Auf Grand der Anschauung sind die wichtigsten, insbeson- dere die einbeimischen Repra- sentanten aus den drei Natur- reichen zu besprechen und biebei die beziiglichen Stiicke des Lese- buches zu venverten. IV. Classe. 1. und 2. Abtheilung. Fortsetzung der Betrachtung und Besprechung der \vichtig- sten niitzlichen und schadlichen Thiere, Pflanzen und Mineralien, insbesondere solcher, welche fiir die Landwirtschaft wichtig sind, unter Vervvertung der einschla- gigenLesestiicke. Belehrung iiber den Schutz der Thiere und Pflan¬ zen. Das Wichtigste liber den menschlichen Korper. Beleh- rungen iiber die erste Hilfeleistung bei plotzlichen Unglucksfallen. 2. Sezione. A seconda delle circostanze di luogo e della vocazione dei fanciulli vanno preši in ispeciale considerazione i calcoli agrono¬ mi«, industriali e commerciali piu semplici, e per le fanciulle i calcoli di economia domestica. Misurare e calcolare le super- ficie e i volumi. Y. Materie realistiche. A. Scienze naturali. a. Storia naturale. Meta: Eccitare e corroborare il sentimento e 1’ amore della natura; conoscenza dei piu diffusi oggetti di storia naturale e dei piu importanti alla vita. Cono- scere cio che piu importa del corpo umano, ed il modo di conservarlo sano. III. Classe. 1. e 2. Sezione. Spiegare col sussidio della intuizione i piu importanti rap- presentanti dei tre regni della natura, specie quelli che si tro- vano nel paese del fanciullo, approfittando dei relativi squarci del libro di lettura. IV. Classe. 1. e 2. Sezione. Continuazione dei piu impor¬ tanti utili e dannosi animali, piante e minerali, specie degli attinenti ali’ agricoltura, serven- dosi dei relativi squarci del libro di lettura. Istruzione sulla protezione degli animali e delle piante. Cio che piu importa del corpo umano. I primi soccorsi a chi e colpito repentinamente da grave malore o da altri accidenti. 2. oddelek. Po krajevnih razmerah in prihodnjem poklicu učencev naj se gleda posebej na kmetijske, obrtnijske in priproste kupčij- ske, pri deklicah na gospodinjske račune. Merjenje in računanje ploskev in teles. Y. Reali j e. A. Prirodoznanstvo. a. Prirodopis. Smoter: Vzbujati in oživljati čut in ljubezen do narave; spo¬ znavati najbolj razširjene in za življenje najimenitniše prirod- nine. Vedeti o človeškem telesu in njegovem zdravji, kar je naj- potrebniše. III. razred. 1. in 2. oddelek. Nazorno naj se razpravljajo najimenitniši, posebno domači zastopniki vseh treh prirodnih skupin. V to svrho naj se upo¬ rabljajo dotična berila. IV. razred. 1. in 2. oddelek. Nadaljuje se opazovanje in razpravljanje o najimenitniših koristnih in škodljivih živalih, rastlinah in rudninah, posebno takih, ki so imenitne pri kme¬ tijstvu. V to svrho uporabljati je dotična berila. Poduk o varstvu živali in rastlin. Najimenitniše o človeškem telesu. Poduk o prvi pomoči pri naglih nesrečah. 2. odio. Prema mjestnim okolnostim i budučemu svomu zanimanju učenici neka se uče račune, po¬ trebne poljodjelcem, obrtnikom i jednostavne trgovačke račune, a djevojčice valja da se dobro uvježbaju u računih, potrebnih u kučanstvu. Mjerenje i preračuna¬ vanje ploha i tjelesa. Y. Stvarni predmeti. A. Prirodoznanstvo. a. Prirodopis. Svrha: Valja nastojati, da se u djeci uzbudi i oživi zanimanje i ljubav prama prirodi; da se upoznaju sa najrazgranijenjimi i za život najznamenitijimi prirod- ninami; da znadu najglavnije o čovječjem tielu i njegovanju zdravlja. III. razred. 1. i 2. odio. Upotrebljavajuč shodna štiva iz čitanke imadu se učenici zorno upoznati sa najznamenitijimi oso- bito doifiadimi prirodninami svih triju carstva prirode. IV. razred. 1. i 2. odio. Upotrebljavajuč shodna štiva, nastavlja se razmatranje i raz¬ laganje o najznamenitijih korist¬ nih i škodnih životinjah, bilinah i rudah osobito onakih, koje za- siecaju u poljodjelstvo. Pouka o čuvanju životinjk i bilina. Naj¬ glavnije o čovječjem tielu. Uputa kako valja pružiti prvu pomoč onim, koji naglo uastradaju. 156 b. Naturlehre. Ziel: Kenntnis der wichtig- sten einfachsten und leichtfass- liclisten physikalischen und che- mischen Vorgange. IV. Classe. 2. Abtheilung. Auf Grund des Lesebuches und mit Hilfe yon Anschauungs- mitteln werden den Scbiilern die einfachsten physikalischen und cbemischen Vorgange zum Ver- standnisse gebracbt, wobei die Ortsverhaltnisse und bei den Madchen die Bedurfnisse der Hausbaltung zu beriicksicbtigen sind. £• Geographie und GescMchte. a. Geographie. Ziel: Kenntnis des Heimat- landes und der osterreichisch- ungarischen Monarcbie. Allge- meine Ubersicht Europas und der iibrigen Erdtbeile. III. Classe. 1. Abtheilung. Das Heimatland. 2. Abtheilung. Die osterreichisch-ungarische Monarchie. IV. Classe. 1. Abtheilung. Politische Eintheilung Eu¬ ropas. Die fiinf Erdtheile und die Oceane. b. Fisiea. Meta: Conoscenza dei pid importanti processi lisici e cki- mici semplici e facili ad essere compresi. IV. Classe. 2. Sezione. Basandosi sull’ intuizione e colla scorta del libro di lettura si comunickino i piu semplici processi fisici e chimici, badando alle circostanze dei luogbi, e per le fanciulle ai bisogni della eco- nomia domestica. B, Geografia e Storia. a. Geografi a. Meta: Conoscenza della pro- vincia e della Monarchia austro- ungarica. Bivista generale del- 1’ Europa e delle altre parti del mondo. III. Classe. 1. Sezione. II luogo natio e la provincia. 2. Sezione. La monarchia austro-unga- rica. IV. Classe. 1. Sezione. Divisione politica deli’ Eu¬ ropa. Le cinque parti del mondo e gli oceani. 157 Ib. Prirodo slovje. Smoter: Poznavanje najime- nitniših, najpriprostejših in naj- umljivejših fizikalnih in kemičnih prikazni. IV. razred. 2. oddelek. Uporabljaje berilo in nazorne pripomočke naj učitelj razlaga najpriprostejše fizikalne in ke¬ mične prikazni, oziraje se na krajevne razmere in pri deklicah na gospodinjske potrebe. B. Zemljepis in zgodovina. a. Zemljepis. Smoter: Poznavanje domače dežele in avstrijsko-ogerske mo¬ narhije; splošni pregled Evrope in ostalih celin. III. razred. 1. oddelek. Domača dežela. 2. oddelek. Avstrij sko-ogerska monarhija. IV. razred. 1. oddelek. Politična razdelitev Evrope; petero celin in oceani. b. Prirodoslovne. S vrha: Poznavanje najzna- menitijih, najjednostavnijih i naj- razumljivijih fizikalnih i kemičkih pojava. IV. razred. 2. o di o. Na temelju čitanke i pomoču zornih učila imade učitelj prema mjestnim okolnostim podučiti učenike, da razumiju najjedno- stavnije fizikalne i kemičke po¬ jave, a djevojčice osobito ono, što če im trebati u kučanstvu. B. Zemljopis i povjest. a. Zemljopis. S vrha: Poznavanje domovine i austro-ugarske monarkije. Ob- čeniti pregled Europe i ostalih dielova svieta. III. razred. 1. odio. Domovina. 2. odio. Austro-ugarska monarkija. IV. razred. 1. o d i o- Politička razdioba Europe; pet glavnih dielova kopna i mora. 158 2. Abtheilung. 'VViederholung des bisher be- handelten Lehrstoffes; das Wich- tigste und das Fasslichste von der Erde als 'VVeltkorper. 1). Geschichte. Ziel: Kenntnis der wichtig- sten Begebenheiten aus der Ge- schichte des Heimatlandes, der osterreicbisch - ungarischen Mo- narchie und einzelner hervor- ragender Ereignisse aus der allgemeinen Geschichte. III. Classe. 1. und 2. Abtheilung. Bilder aus der Geschichte des Heimatlandes und der oster- reichisch-ungarischen Monarchie. IV. Classe. 1. und 2. Abtheilung. Bilder aus der Geschichte jener Lander, deren Kenntnis den. Schiilern vermittelt -vvorden ist; Belehrung iiber Pflichten und Bechte der Staatsbiirger. VI. Zeichnen. Ziel: Kenntnis derwichtigsten geometrischen Korper und ihrer Begrenzung. Befahigung der Schiller zur richtigen Auffassung und Darstellung geometrischer Formen. II. Classe. Ubungen im Zeichnen ver- schiedener Formen, denen die gerade Lini e und der Winkel zugrunde liegen. Anwendung dieser Formen auf Gebilde ein- fachster Art. 2. Sezione. Ripetizione della materia trat- tata. Le nozioni piu importanti e pid accessibili circa la terra considerata come corpo celeste. h. Storia. Meta: Conoscenza dei piu im- portanti avvenimenti della storia della provincia, della Monarchia austro-ungarica e di singoli avve¬ nimenti fra i piu notevoli della storia universale. III. Classe. 1. e 2. Sezione. Quadri di storia del luogo natale, della provincia, e della Monarchia austro-ungarica. IV. Classe. 1. e 2. Sezione. Quadri della storia di quei paesi, che il fanciullo ormai conosce; doveri e diritti dei cittadini. VI. Disegno. Meta: Conoscenza dei piu importanti corpi geometrici e loro contomi. Attitudine a co- noscere esattamente e a rap- presentare forme geometriche. II. Classe. Esercizi nel disegnare diffe- renti forme che abbiano p er base la linea retta e 1’ angolo. Uso di queste forme in figure della specie piu semplice. 159 2. oddelek. Ponavljanje; kar je najimenit- niše in najumljivejše o zemlji kot svetu. b. Zgodovina. Smoter: Znanjenajimenitniših dogodkov iz domače zgodovine, avstrijsko-ogerske monarhije in posameznih posebno imenitnih dogodkov iz občne zgodovine. III. razred. 1. in 2. oddelek. Slike iz zgodovine domače dežele in avstrijsko-ogerske mo¬ narhije. IV. razred. 1. in 2. oddelek. Slike iz zgodovine onih dežel, s katerimi so se učenci že sezna¬ nili. Poduk o državljanskih dolž¬ nostih in pravicah. VI. Risanje. Smoter: Poznavanje najime¬ nitniših geometričnih teles in njih mej. Učenci naj se usposo¬ bijo, da prav umevajo in rišejo geometrične oblike. II. razred. Vaje v risanji raznih likov, kateri se snujejo iz ravne črte in kota. Uporaba teh likov za najjednostavnejše podobe. 2. odio. Opetovanje onoga, što se je do sada učilo; najznamenitije i najrazumljivije o zemlji kao ne- beskom tielu. b. Povjest. Svrha: Znanje najznameniti- jih dogodjaja iz povjesti svoje domovine, austro - ugarske mo- narkije i pojedinih najglavnijih dogodjaja iz obče povjesti. III. razred. 1. i 2. odio. Slike iz povjesti domovine i austro-ugarske monarkije. IV. razred. 1. i 2. odio. Slike iz povjesti onihzemalja, koje več učenici poznavaju; po¬ uka o dužnostih i pravih držav¬ ljanskih. VI. Risanje. Svrha: Poznavanje najzname- nitijih geometrijskih tjelesa i nji¬ hovih medja. Sposobnost, da uče¬ nici mogu pravo shvačati i črtati geometrijske oblike. II. razred. Vježbe u risanju raznih li- kova, osnovanih na ravnoj črti i kutu. Uporaba ovih likova za ri¬ sanje najjednostavnijih slika. 160 III. Classe. 1. und 2. Abtheilung. Ubungen im Zeichnen ver- schiedener Formen, deneu die gerade und krumme Linie und der Winkel zugrunde liegen. Anwendung dieser Formen auf Gebilde einfachster Art. Beginn des Dictatzeichnens. IV. Classe. 1. und 2. Abtheilung. Freihandzeichnens nach Vor- zeichnungen auf der Schultafel; Fortsetzung des Dictatzeichnens. Bei Madchen ist das Zeicbnen mit besonderer Riicksicht auf die weiblichen Handarbeiten zu pflegen. VII. Gesang. Ziel: Weckung und Bildimg des Tonsinnes; Veredlung des Gemiithes und Belebung des patriotischen und religiosen Ge- fiihles. Befahigung der Schiller zum Vortrage ein- und zwei- stimmiger Lieder mit besonderer Berucksichtigung des Volks- und Kirchenliedes. I. Classe. Gehor- und Stimmubungen. Unterscheiden you Tonen (hoch — tief, lang — kurz, stark — schwach); Eintibung einfacher Liedchen nach dem Gehore in einem den Altersstufen entspre- chenden Tonumfange nach vor- ausgegangenem Memorieren des Textes. III. Classe. 1. e 2. Sezione. Esercizi nel disegno di diffe- renti forme, a base delle quali stiano la linea retta, la curva e 1’ angolo. Uso di queste forme in figure della specie piu sem- plice. Si comincia il disegno sotto dettatura. IV. Classe. 1. e 2. Sezione. Disegno a mano libera die- tro esemplari disegnati sulla ta- bella; continuazione del disegno sotto dettatura. Dalle fanciulle il disegno va trattato con ri- guardo ai lavori donneschi. YII. Canto. Meta: Sviluppo e cultura del senso musicale; ingentilire il cuore, animare a sentimenti pa¬ triotki e religiosi. Rendere atto il fanciullo a cantare canzoni a una e a due voci, curando in ispecialita i canti popolari e gli ecclesiastici. 1. Classe. Esercizi di orecchio e di voce. Differenza dei tuoni (alto — basso, lungo — breve, forte — debole); esercizio nel cantare semplici canzonette a orecchio in tuoni confacenti ali’ eta, appreso a memoria il testo della canzone. 161 ITI. razred. 1. in 2. oddelek. Vaje v risanji raznih likov, kateri se snujejo iz ravne črte, krive črte in kota. Uporaba teh oblik za najjednostavnejše podobe. Začetek risanja po na¬ rekovanji. IV. razred. 1. in 2. oddelek. Prostoročno prerisovanje na¬ risov s šolske table; nadaljevanje risanja po narekovanji. Pri dekli¬ cah naj učiteljica risanje goji oziraje se posebno na ženska ročna dela. VII. Petje. Smoter: Vzbujati in razvijati glasbeni sluh, blažiti srce in oživljati domoljubne in verske čute. Usposobiti učence, da pope¬ vajo jedno- in dvoglasne pesmi, v prvi vrsti narodne in cerkvene. I. razred. Vaje sluha in glasa. Razloče¬ vanje glasov (ali so visoki — nizki, dolgi — kratki, krepki — šibki). Deca naj se vadi po sluhu popevati priproste pesmice, v glasovnem obsegu starosti pri¬ kladnem , naučivši se poprej besede na pamet. III. razred. 1. i 2. odio. Vježbe u risanju raznih li- kova, osnovanih na ravnoj, kri- vuljastoj črti i kutu. Uporaba ovih likova za risanje najjedno- stavnijih slika. Početci risanja po kazivanju. IV. razred. 1. i 2. odio. Prostoročno risanje po uzor- cih narisanih na školskoj ploči; nastavlja se risanje po kazivanju. Obučavajuč djevojčice u risanju, ima se učitelj osvrtati osobito na ženska ručna djela. VII. Pjevanje. Svrha: Obukom u pjevanju valja u djeci buditi i razvijati glasbeni sluh, oplemenjivati srce i oživljavati rodoljubno i nabožno čuvstvo; nadalje ih treba izvjež- bati, da mogu pjevati jedno- i dvoglasne, osobito narodne i crkvene pjesme. I. razred. Vježbanje sluha i glasa. Raz¬ likovanje glasova (što je glas visok — nizak, dug — kratak, jak — tih); naučiv se na pamet rieči, neka se djeca prema raz- vitku i obsegu svoga glasa po sluhu uvježbaju u pjevanju jednostavnih pjesmica. I Lehrplane f. d. Kustenland. 11 162 II. Classe. Gehor- und Stimmiibungen. Einilbung einstimmiger Lieder nach dem Gehore. Memorieren des Textes. III. Classe. 1. und 2. Abtheilung. Einubung einfacher Lieder nach dem Gehore. IV. Classe. 1. und 2. Abtheilung. Einubung ein- und zwei- stimmiger Lieder auf Grundlage des Notensystems. YIII.Weibliche Handarbeiten. Ziel: Befahigung der Schule- rinnen zur Ausfiihrung der im gewohnlichen hauslichen Leben yorkommenden weiblichen Hand¬ arbeiten. Lehrstoff: Hiikeln u. Stricken. An- u. Einstricken der Strlimpfe. Stopfen der Striimpfe. Merken. Nahen; Zuschneiden von Leib- \vasche. Ausbessem der Wasche. Den Unterricht in weiblichen Handarbeiten begleiten stets Be- lehrungen liber die zu verwen- denden Stofte nach Art, Gtite und Bezugsquellen. II. Classe. Esercizi di orecchio e di voce. Esercizio nel cantare facili canzoni ad orecchio. Imparare a memoria il testo. III. Classe. 1. e 2. Sezione. Esercizio nel cantare sem- plici canzoni ad orecchio. IV. Classe. 1. e 2. Sezione. Esercizio nel cantare can¬ zoni ad ima e a due voci colla scorta delle note. VIII. Lavori donneschi. Meta: Attitudine ad eseguire quei lavori donneschi che oc- corrono pid fequente nella fa- miglia. Materia: Uncinetto, maglia, rappezzamento della calza, mar- care, cucire, taglio della bian- cheria, rappezzamento della bian- cheria. L’ insegnamento di questa materia va sempre accompagnato da ammaestramenti sulla specie, bonta e provenienza delle stoiie. — 163 — II. razred. Vaje sluha iu glasa. Popevanje jednoglasnih pesmi po sluhu. Besede uaj se nauče na pamet. III. razred. 1. in 2. oddelek. Popevanje lahkih pesmi po sluhu. IV. razred. 1. in 2. oddelek. Popevanje jednoglasnih in dvoglasnih pesmi po glaskah. VIII. Ženska ročna dela. Smoter: Sposobnost za ženska ročna dela, najnavadniša v živ¬ ljenji. Učivo: Kačkanje in pletenje. Dopletanje in podpletanje nogo- vic; zapletanje nogo vic; znamo- vanje; šivanje; urezovanje perila; krpanje perila. Podučevaje ženska ročna dela naj učiteljica omenja vrst blaga, ceno in kraj, od koder se dobiva. II. razred. Vježbanje sluha i glasa. Vježbe u pj e vanju jednoglasnih pjesama po sluhu. Rieči se uče na pamet. III. razred. 1. i 2. odio. Vježbe u pj e vanju jednostav- nih pjesama po sluhu. IV. razred. 1. i 2. odio. Vježbanje u pj e vanju jedno- i dvoglasnih pjesama na temelju kajdovlja. VIII. Ženska ručna djela. Svrha: Djevojčice se imaju usposobiti, da uzmognu obavljati ženska ručna djela potrebna u običnom obiteljskom životu. Iz ovoga se predmeta ima učiti ovo, što sliedi: Promaljivanje i pletenje. Dopletanje i podple¬ tanje čarapa. Krpanje čarapa. Označivanje. Šivanje. Krojenje rublja. Krpanje rubenine. Podučavajuč djevojčice u žen¬ skih ručnih djelih, valja da ih uči¬ teljica poduči o raznih vrstih tka¬ nini, kako se upotrebljavaju, koja im je ciena i od kuda se dobivaju. ll 164 IX. Turnen. Ziel: Kraftigung und Gewandt- heit des Korpers, Ordimngssinn, Muth und Selbstvertrauen zu for- dem und die Frische des Geistes zu erhalten. II. und III. Classe. Ordnungs- und Freiiibungen. Spiele. IV. Classe. Ordnungs- und Freiiibungen, Spiele und wo moglich Turnen an Apparaten. IX. Telovadba. Smoter: Krepljenje in gibčnost telesa; gojenje čuta za rednost, jačenje poguma in zaupanja v samega sebe ter vzdržavanje duševne živahnosti. II. in III. razred. Redne in proste vaje; telo¬ vadne igre. IV. razred. Redne in proste vaje; telo¬ vadne igre in, ako je mogoče, vaje na pripravah. IX. Ginnastica. Meta: Robustezza ed agilita del corpo, senso deli’ ordine, coraggio e liducia in se e ala- crita dello spirito. II. e IH. Classe. Esercizi di ordine ed eser- cizi liberi. Giuoehi. IV. Classe. Esercizi di ordine ed eser¬ cizi liberi; do ve e fattibile, ginnastica sugli attrezzi. IX. Tjelovježba. Svrha: Jačanje i okretnost tiela; ljubav k redu, srčanost i pouzdanje u sama sebe; uzču- vanje duševne živahnosti. II. i III. razred. Redovne i proste vježbe. Igre. IV. razred. Redovne i proste vježbe, igre, i, gdje je moguče, vježbe na spravah. Lehrplan tur funfclassige Tolksschulen. Piano d’ insegnamento per scuole popolari di cinque classi. Učni načrt za peterorazredne ljudske šole. Učevna osnova za peterorazredne pučke škole. 166 StundenausmaB fiir fiinfelassige Volkssehulen. Orario per una scuola popolare di cinque elassi. Urnik za peterorazredne ljudske šole. Satnica za peterorazredne pučke škole. Unterrichtsgegenstande — Materie d’ istruzione — Učni predmeti — Učevni predmeti. Religion — Religione — Verstvo — Vjeronauk Lesen und Sehreiben — Letfrura e scrittura Čitanje in pisanje — Čitanje i pisanje Unterrielitssprache — Lingua d’istruzione Učni jezik — Učevni jezik Rechnen u. geom. Formenlehre — Aritmetica e geometria Računstvo in geometrija — Računstvo i geometrija Das fiir die Schiller Fasslichste und iRTissensvrerteste aus Cio che per gli scolari e piti aocessi- hile e piu importante di Učencem najumljivejše in najpotreh- niše iz Učenikom najshvatljivije i najpotre- hitije iz Naturgeschichte und Naturlehre storia naturarale e lisica prirodopisa in prirodoslovna prirodopisa i prirodoslovja Geographie und Geschichte geografia e storia zemljepisa in zgodovine zemljopisa i povjesti Zeichnen — Disegno — Risanje — Risanje Gesang — Canto — Petje — Pjevanje Turnen — Ginnastica — Telovadba — Tjelovježba * *) "Weibl. Arb. — Lavori donn. — Ženska dela — Ženska djela Zahl der vvochentl. Stunden — Numero delle ore settimanali Število ur na teden — Broj sata na tjedan Zahl der wochentlichen Stunden fiir den Lehrer Numero delle ore settimanali pel maestro Število ur na teden za učitelja Broj sata na tjedan za učitelja *) Fttr Madchen ist das Turnen nlcht obligat. _ Per le fanciulle materia libera. - za deklice nenapovedan predmet. — Za djevojčice nezapovjedan predmet. 167 Scliuljahr — Anno scolastico — Letni tečaj — Skolska godina *) gleichzeitig — conteraporaneamente — istodobno. Bestimmung beztiglich des Gebrauches von Lehrbuchem fiir Realien: An fiinfclassigen Volksschulen ist die Verwendung von besonderen Lehrbuchem fiir Realien nicht gestattet. L’ uso di testi appositi di geografia, storia, fisica e storia naturale non e concesso nelle scuole popolari di cinque classi. V peterorazrednib ljudskih šolah niso dopuščene posebne knjige za realne predmete. U peterorazrednih pučkih školah nisu dopuštene posebne knjige za realne predmete. Unterrichtsgegenstande. Materie d’ insegnamento. Učni predmeti. Učevni predmeti. 170 Unterrichtsgegenstande. I. Religion. Die Vertheilung des Lehr- stoffes auf die einzelnen Jahres- curse wird nach §. 5 des Reichs- Volksschul - Gesetzes von den Kirchenbehorden (dem Vorstande der israel. Cultusgemeinde) fest- gestellt. II. Lesen und Schreiben. A. Lesen. Ziel: Fertigkeit im ausdrucks- vollen Lesen des Geschriebenen und Gednickten. Verstandnis des Gelesenen. I. Classe. Einiibung der Laute und deren Zeichen in Schreib- und Druckschrift; langsames und laut- richtiges Lesen; Besprechung des Lesestoffes. Memorieren. II. Classe. Lautrichtiges Lesen mit ge- nauer Beachtung der Satzzeichen; Wort- und Sacherlauterungen; Wiedergabe des Gelesenen nach gestellten Fragen. Memorieren. IH. Classe. Gelaufiges und sinnrichtiges Lesen; Wort- und Sacherlaute¬ rungen. Wiedergabe des Gele¬ senen, wobei nach und nach ein vom Wortlaute der Lesestiicke unabhangiger Ausdruck anzu- streben ist. Memorieren. Materie d’ insegnamento. I. Religione. La distribuzione della materia da insegnarsi nei singoli anni scolastici viene fissata, giusta il §. 5 della legge dello Stato sulle scuole popolari, dali’ Autorita ecclesiastica (preposti alle co- munita di culto israelitico). II. Leggere e scrivere. A. Leggere. Meta: Leggere spedito e con sentimento lo scritto e lo stam- pato. Intendere cio che si legge. I. Classe. Esercizi nei suoni e nei re- lativi segni scritti e stampati; leggere lento ed esatto; ritorno sul contenuto dello squarcio letto. Esercizi mnemonici letterali. II. Classe. Leggere esatto con accurata osservanza delle interpunzioni; spiegazione delle parole e delle cose; far riprodurre con oppor- tune domande la sostanza di cio che e stato letto. Esercizi mnemo¬ nici letterali. III. Classe. Lettura corrente e sensata; spiegazione delle parole e delle cose. Far esporre cič che si e letto, curando cho il fanciullo si allontani un po’ alla volta dalle parole usate dal testo. Esercizi mnemonici letterali. 171 Učni predmeti. I. Verstvo. Učno tvarino razdeljujejo na posamezne letne tečaje cerkvene oblasti (predstojništvo izraelitiške občine za veronauk) v smislu §. 5 državnega zakona za ljudske šole. II. Čitanje in pisanje. A. Čitanje. Smoter: Gladko in lepo čitanje pisma in tiska. Umevanje tega, kar se je čitalo. I. razred. Vaje v spoznavanji glasov in njihovih pisnih in tiskovnih zna¬ menj ; počasno in razločno čitanje. Razpravljanje beriva. Učenje na pamet. II. razred. Razločno čitanje, pri katerem je dobro paziti na ločila; pojas¬ njevanje besed in tvarine; učenci naj pripovedujejo po učiteljevih vprašanjih, kar so čitali. Učenje na pamet. III. razred. Gladko in dobro čitanje; raz¬ laganje besed in tvarine. Pri¬ povedovanje tega, kar se je čitalo, in sicer tako, da se učenci polagoma vadijo rabiti svoje besede. Učenje na pamet. Učevni predmeti. I. Vjeronauk. Sto se ima' učiti iz ovoga predmeta u pojedinih razredih, to odredjuju po §. 5. državnoga zakona za pučke škole crkvene oblasti (predstojničtvo izraelitske bogoštovne občine). II. Čitanje i pisanje. A. Čitanje. Svrha: Djeca se imaju iz- vježbati, da izrazito čitaju pisano i tiskano, te da razumiju ono, što čitaju. I. razred. Vježbe u razpoznavanju i izgovaranju glasova i njihovih pisanih i tiskanih znakova; po- lagano i izpravno čitanje; raz¬ pravljanje štiva. Učenje na pamet. II. razred, Izpravno čitanje, obazirajuč se potanko na izrečne razgodke; tumačenje riečl i sadržaja; pri- poviedanje onoga, što se je čitalo, po učiteljevih pitanjih. Učenje na pamet. III. razred. Gladko i razložito čitanje; tu¬ mačenje riečl i sadržaja. Učenici pripoviedaju sadržaj pročitanih štM, i to tako, da malo po malo upotrebljavaju svoje rieči. Učenje na pamet. 172 IV. Classe. Wie oben, unter Anstrebung einer guten Betommg. Angabe des Inhaltes und des Gedanken- ganges der Lesetticke. Ubung im Vortragen passender Lese- stiicke. V. Classe. 1. und 2. Abtheilung. Ausdrucksvolles Lesen; Wie- dergabe des Gelesenen mit be- sonderer Beriicksichtigung der Mannigfaltigkeit des Ausdruckes. Memorieren und Vortragen pas¬ sender Lesestiicke mit gestei- gerten Anforderungen. B. Sckreiben. Ziel: Aneignung einer deut- lichen, gefalligen und gelaufigen Schrift. I. Classe. Schreiben in Verbindung mit dem Sprach- und Rechenunter- richte. II. Classe. Die Buchstaben in genetischer Folge. Schreiben nach Vor- schriften. Die arabischen Ziffern. Zahlen von I—XII mit romischen Ziffern. III. Classe. Vervollkommnung in der Schrift. Die romischen Ziffern. IV. Classe. Fortgesetzte Ubung in der Schrift mit gesteigerten Anfor¬ derungen. V. Classe. 1. und 2. Abtheilung. Wie in der IV. Classe. IV. Classe. Come sopra, curando 1’ ac- cento oratorio. Riproduzione del contenuto e della disposizione dei pensieri nello squarcio letto. Esercizio nel porgere adatti squarci. V. Classe. 1. e 2. Sezione. Lettura piena di espressione. Riproduzione di cio che si e letto, con ispeciale riguardo ai differenti modi onde si possono esprimere gli stessi concetti. Imparare a memoria e porgere adatti brani di lettura con esi- genze crescenti. B. Scrivere. Meta: Conseguimento di una scrittura chiara, piacente e spe- dita. I. Classe. Scrivere unitamente ali’ iu- segnamento della lingua e del conteggio. II. Classe. Le lettere nel seguito loro genetico. Scrivere dietro esem- plari. Le cifre arabiche. I numeri dali’ I—XII con cifre romane. III. Classe. Perfezionamento nello scri¬ vere. Le cifre romane. IV. Classe. Ulteriori esercizi nello scri¬ vere, crescendo nelle esigenze. V. Classe. 1. e 2. Sezione. Come nella IV. Classe. 173 IV. razred. Kakor zgoraj, ali gledati je na to, da se besede prav naglašajo. Pripovedovanje vsebine in raz¬ vrstitve misli v berilih. Vaje v pripovedovanji, za katero naj se rabijo primerna berila. V. razred. 1. in 2. oddelek. Lepo čitanje; pripovedovanje tega, kar se je čitalo, s posebnim ozirom na mnogovrstne načine v izrazu. Učenje na pamet; vaje v lepem pripovedovanji. B. Pisanje. Smoter: Spretnost v razločni in lepi pisavi. I. razred. Pisanje v zvezi s podukom v jeziku in računanji. II. razred. Črke po genetičnem redu. Pisanje po uzorcih. Arabske šte¬ vilke. Števila od I—XII z rim¬ skimi številkami. III. razred. Dovrševanje v pisavi. Rimske številke. IV. razred. Nadaljevanje pisnih vaj, ali gledati je na to, da se piše še lepše. V. razred. 1. in 2. oddelek. Kakor v IV. razredu. IV. razred. Kao i u III. razredu, ali valja nastojati, da se rieči dobro naglasuju. Pripoviedanje sadržaja i poredjaja misli pročitanih štiva. Vježbe u kazivanju shodnih štiva. V. razred. 1. i 2. o d io. Izrazito čitanje. Pripoviedanje pročitanih štiva obazirajuč se na raznovrstne načine izraza. Na- pametno učenje i ljepše kazivanje shodnih štiva. B. Pisanje. Svrha: Okretnost u razgo- vietnu i liepu pismu. I. razred. Pisanje u savezu s obukom u jeziku i računanju. II. razred. Pismena po genetičkom redu. Pisanje po uzorcih. Arabske brojke; brojevi I—XII rimskimi brojkami. III. razred. Usavršivanje u pismu. Rimske brojke. IV. razred. Nastavlja se vježbanje u pismu, nastoječi, da djeca sve ljepše pišu. V. razred. 1. i 2. odi o. Kao i u IV. razredu. 174 III. Unterrichtssprache. Ziel: Richtiges Verstandnis der Mittheilung anderer in der Unterrichtssprache, soweit sie dem Kinde nach seiner Bildungs- stufe erfasslich sind; Fahigkeit sich miindlich und schriftlich richtig auszudrticken. Ubung in den gewolinlichsten Arten der Geschaftsaufsatze. A. An8chauungsunterricht. I. Classe. Anschauungs- und Sprech- tihungen, angekniipft an Personen und Gegenstande aus der nachsten Umgebung des Kindes, wobei ins- besondere auf die Bildung des Gemiithes Riicksieht zu nehmen ist. II. Classe. Der Anschauungsunterricht fallt mit der Erklarung der Lese- stilcke zusammen. B. Sprachlehre. II. Classe. Der rein einfache Satz; Frage- und Befehlsatz; Hauptwort, Ge- schlecht (Artikel) und Zahl; Eigenschaftswort; Zeitwort; das personliche Funvort im 1. Falle der Ein- und Mehrzahl; die drei Hauptzeiten in anzeigender Art. III. Classe. Der erweiterte einfache Satz; Biegung des Hauptwortes und des personlichen Fiirwortes; Stei- gerung des Eigenschaftswortes ; Zahl-, Vor- und Umstandsworter; Abwandlung des Zeitwortes in der thatigen Form der anzeigen- den Art; Wortbildung. III. Lingua d’ insegnamento. Meta: Esatta intelligenza delle altrui comunicazioni nella lingua d’ insegnamento, in quanto sieno intelligibili al fanciullo, avuto riguardo al suo grado di coltura; attitudine ad esprimersi esattamente a voce ed in iscritto. Esercizio nelle specie piu co- muni di scritture d’ affari. A. Istruzione intuitiva. I. Classe. Esercizi d’ intuizione e di lingua, riflettenti persone e cose che hanno stretta attinenza col fanciullo, con ispeciale riguardo ali’ educazione del cuore. II. Classe. Istruzione intuitiva, occasio- nata dalla spiegazione dello squarcio di lettura. B. Grammatica. II. Classe. La proposizione semplice; proposizioni interrogative; il nome; genere, articolo e numero; aggettivo; verbo; pronome per- sonale nel nominativo singolare e plurale; i tre tempi principali del modo indicativo. III. Classe. La proposizione semplice complessa; declinazione del nome e del pronome personale; gradi degli aggettivi; numerali, prepo- sizioni ed avverbi; coniugazione del verbo nella forma attiva del modo indicativo. Formazione di parole. 175 III. Učni jezik. Smoter: Umevati prav, kar kdo drugi pripoveduje v učnem jeziku in kar ne presega otroko¬ vega znanja; sposobnost prav izraževati se ustmeno in pismeno; izurjenost v najnavadniših opra¬ vilnih spisih. A. Nazorni uh. I. razred. Nazorne in govorne vaje, po- čenši z osebami in predmeti iz otrokovega obližja; pri tem naj se učitelj posebno ozira na vzgojo čudi. II. razred. Nazorni uk se strinja z raz¬ laganjem beril. B. Slovnica. II. razred. Goli prosti stavek; vprašalni in velelni stavek; samostalnik, spol in število; pridevnik, glagol; osebni zaimek v imenovalniku jednine, dvojine in množine; trije glavni časi v določniku. III. razred. Razširjeni prosti stavek; sklanja samostalnika in osebnega zaimka; pridevnikovo stopnje¬ vanje; števniki, predlogi; pri¬ slovi; glagolova sprega v tvorni obliki določnega naklona. Slovo- tvorje. III. Naukovni jezik. Svrha: Djeca se imaju uspo¬ sobiti, da prema dosegu svoje naobraženosti dobro razumiju ono, što čuju od drugih u svom naukovnom jeziku; nadalje da svoje misli ustmeno i pismeno pravilno izrazuju i da mogu sa- stavljati najobičnije vrsti poslov¬ nih sastavaka. A. Zorna obuka. I. razred. Vježbe u zrienju i govoru imaju se kretati oko osoba i predmeta djeci najbližih, a pri tom neka učitelj osobito nastoji, da se njihova čud što više ople- meni. II. razred. Zorna se obuka spaja s tu- mačenjem štiva. B. Slovnica. II. razred. Čisto prosta izreka. Upitna i zapovjedna izreka; samostav- nik; spol i broj; pridavnik, gla¬ gol; osobno zaime u prvom pa- dežu jednine i množine; tri glavna vremena pokaznoga na¬ čina. III. razred. Razširena prosta izreka; sklo- nitba samostavnika i osobnoga zaimena; stopnjevanje pridav- nika; brojnici, priedlozi i pri¬ slovi; sprega tvornih 'glagola u pokaznom načinu; tvorba rieel. 176 IV. Classe. Der erweiterte einfache und zusammengezogene Satz; allge- meine Unterscheidung von ein- fachen und mehrfachen, von Haupt- undNebensatzen. Biegung des Haupt-, Ftlr- undZahlwortes; Biegung und Steigerung des Eigenschaftswortes; vollstandige Abvandlung des Zeitwortes; Wortbildung. V. Classe. 1. Abtheilung. Wiederholung des bisher be- handelten Lehrstoffes; die Satz- verbindung und das Satzgefiige in ihren einfachsten Formen; die bei- und unterordnenden Binde- worter und das bezugliche Fiir- wort eingehend. 2. Abtheilung. Zusammenfassende Wieder- holung der \vichtigsten gram- matischen Regeln; das Wich- tigste iiber den Gebrauch der verschiedenen Zeiten und Rede- weisen; Wiederholung und Er- g&nzung der Wortbildungslehre; Wortfamilien. C. Sechtschreiben und Aufsatz. I. Classe. Abschreiben und Schreiben einzelner W6rter und kurzer Satze. IV. Classe. La proposizione semplice e la contratta complessa; la diffe- renza, in generale, fra proposi- zioni semplici e composte, fra proposizione principale e secon- daria. Declinazione del nome, del pronome e dei numerali; declinazione e gradi deli’ agget- tivo; coniugazione completa del verbo; formazione di parole. V. Classe. 1. Sezione. Ripetizione della materia fino a qui trattata; proposizioni co- ordinate (rapporto copulativo, causativo e avversativo) e pro¬ posizioni subordinate (soggettive, oggettive, predicative, attribu- tive, avverbiali) nelle loro forme piu semplici; congiunzioni coor- dinative e subordinative, e parti- colareggiatamente il pronome relativo. 2. Sezione. Ripetizione sistematica delle piu importanti regole gramma- ticali; il piu importante sull’ uso dei tempi differenti e dei diffe- renti modi di dire; ripetizione e completamento della teorica della formazione delle parole. Famiglie di parole. G. Ortografia e cornporre. I. Classe. Trascrivere e scrivere singole parole e brevi proposizioni. 177 IV. razred. Razširjeni prosti in skrčeni stavek; razločevanje prostih in zloženih, glavnih in odvisnih stavkov v obče; samostalnikova, zaimkova in števnikova sklanja; pridevnikova sklanja in stopnje- vanje; popolna glagolova sprega; slovotvorje. V. razred. 1. oddelek. Ponavljanje učiva; priredje in podredje v najpriprostejših oblikah; priredni in podredni vezniki in oziralni zaimek na¬ tančno. 2. oddelek. Pregledno ponavljanje naj- imenitniših slovniških pravil; kar je posebno imenitno glede rabe raznih časov in načinov; ponav¬ ljanje in dopolnjevanje nauka o slovotvorji; besedne skupine. C. Pravopis in spisje. I. razred. Prepisovanje in pisanje posa¬ meznih besed in kratkih stavkov. IV. razred. Razširena prosta i stegnuta izreka; občenito razlikovanje jednostavnih i složenih, glavnih i odvisnih izreka. Sklonitba i stupnjevanje pridavnika; pod- puna sprega glagola; tvorba riečl. V. razred. 1. odio. Opetuje se ono, što se je vec do sada učilo; najjednostav- nija izrečna sveža i zgloba; uz- poredni i podredni veznici; po- tanko ob odnosnom zaimenu. 2. odio. Pregledno opetovanje najglav- nijih slovničkih pravila; najzna- menitije o uporabi raznih vre¬ mena i načina; opetovanje i po- punjivanje nauka o tvorbi riečl; vrsti rieči. C. Pravopis i pismeni sastavci. I. razred. Prepisivanje i pisanje poje- dinih riečl i kratkih izreka. 12 Lehrplane f. d. KUstenland. 178 II. Classe. _ Orthographische tibungen mit besonderer Rticksicht auf Silben- trennung und GroBschreibung; tibungen im Abscbreiben aus dem Lesebuche imd Schreiben von Satzen aus dem Gedachtnisse. III. Classe. Dictandoschreiben; schrift- liche Wiedergabe kurzer Lese- stiicke und Beschreibungen nach gegebenen Fragen. IV. Classe. Anvrendung der Satzzeichen; Dictandoschreiben; die wichtig- sten Abkiirzungen; schriftliche Wiedergabe kurzer Lesestiicke; tibungen in der Mannigfaltigkeit des Ausdruckes; kurze Erzah- lungen. V. Classe. 1. Abtheilung. Dictandoschreiben; tibungen in der Mannigfaltigkeit des Aus¬ druckes ; Erzahlungen, Beschrei¬ bungen und Briefe, angeknupft an Gelesenes und Wahrgenom- menes nach vorausgegangener Besprechung und Feststellung der Disposition; Umarbeitungen. 2. Abtheilung. Die am haufigsten vorkom- menden Geschaftsaufsatze. IY. Rechnen in Verbindung m. d. geometrischen Forrnen- lehre. Ziel: Sicherheit und Fertig- keit in der miindlichen und schriftlichen Losung praktischer Rechnungsaufgaben. Fahigkeit, Flachen und Korper einfachster Art zu messen und zu berechnen. II. Classe. Esercizi ortografici con ispe- ciale riguardo alla divisione in sillabe e alle iniziali maiuscole; esercizi di trascrizione dal libro di lettura; scrivcre proposizioni a memoria. III. Classe. Scrivere sotto dettatura; ri- produrre in iscritto brevi squarci di lettura; descrizioni col! aiuto di opportune domande. IV. Classe. Applicazione delle interpun- zioni; scrivere sotto dettatura; le piu importanti abbreviazioni; riprodurre in iscritto brevi squarci di lettura; esercizi nella molti- plicita delle espressioni; brevi racconti. V. Classe. 1. Sezione, Scrivere sotto dettatura; eser¬ cizi nella moltiplicita delle espres¬ sioni ; racconti descrizioni e let- tere con riguardo a cio che si e letto, o che comunque i fan- ciulli conoscono, premettendoci alcune parole per orientare gli scolari, specie nella disposizione delle parti; trasformazioni. 2. Sezione. Le piu frequenti scritture di affari. IV. Conteggio in unione alla Geometria. Meta: Sicurezza e disinvol- tura nello sciogliere a voce ed in iscritto pratici temi di conteggio; attitudine a misurare e calcolare superficie e volumi della specie piu semplice. 179 II. razred. Pravopisne vaje s posebnim ozirom na razzlogovanje in rabo velikih pismen; vaje v prepi¬ sovanji iz berila in pisanji stav¬ kov iz glave. III. razred. Narekovanje; pismeno ponav¬ ljanje kratkih beril in opisi po učiteljevih vprašanjih. IV. razred. O rabi ločil; narekovanje; najimenitniše kratice; pismeno ponavljanje kratkih beril; vaje v mnogovrstnem izraževanji; kratke pripovesti. V. razred. 1. oddelek. Narekovanje; vaje v razno¬ vrstnem izraževanji; pripovesti, opisi in pisma v zvezi s tem, kar se je čitalo in zaznavalo, a vselej na podlagi razgovora in natančno določene razporedbe (dispozicije); predelovanje. 2. oddelek. Najnavadniši opravilni spisi. IV. Računstvo spojeno z geo¬ metričnim oblikoslovjem. Smoter: Zanesljivost in spret¬ nost v ustmenem in pismenem reševanji praktičnih nalog. Roč¬ nost v merjenji in računanji naj- priprostejših ploskev in teles. II. razred. Pravopisne vježbe s osobitim obzirom na razstavljanje slovaka i uporabu velikih početnih pis¬ mena; vježbanje u prepisivanju iz čitanke i pisanju izreka iz glave. III. razred. Pisanje po kazivanju; pis¬ meno pripoviedanje sadržaja kratkih štiva i opisi, po učitelje¬ vih pitanjih. IV. razred. Uporaba izrečnih razgodaka; pisanje po kazivanju; najzname- nitije kratice; pismeno pripovie¬ danje sadržaja kratkih štiva; vježbe u raznovrstnih načinih izraza; kratke pripoviesti. V. razred. 1. odio. Pisanje po kazivanju; vježbe u raznovrstnih načinih izraza; pripoviesti, opisi i listovi na te¬ melju onoga, što su djeca več čitala i promatrala, ali jim mora to učitelj prije razložiti i osnovu podati; preradjivanje. 2. odio. Najobičniji poslovni sastavci. IV. Računstvo spojeno s geo¬ metrijskim oblikoslovjem. Svrha: Sjegurnost i okretnost u ustmenom i pismenom reša- vanju praktičnih računstvenih zadača. Vještina u mjerenju i proračunavanju najj ednostavnijih ploha i tjelesa. i2* 180 I. Classe. Das Rechnen im Zahlenraume von 1—10—20 miindlich und schriftlich. Miinzen, M a G e und Gewichte, soweit deren Gliede- rung dem behandelten Zahlen¬ raume entspricht. II. Classe. Das Rechnen im Zahlenraume von 1—100 miindlich und schrift¬ lich. Miinzen, Mafie und Gewichte, soweit deren Gliederung auf der Hunderttheilung beruht. Ele¬ mente des Bruchrechnens. Ein- fache Preisrechnungen. III. Classe. Miindliches und schriftliches Rechnen im Zahlenraume von 1—1000; Miinzen, Mafie und Gewichte, soweit deren Gliede¬ rung auf der Tausendtheilung beruht; Decimalen; Schlussrech- nungen. IV. Classe. Miindliches und schriftliches Rechnen im unbegrenzten Zahlen¬ raume; Decimalen, mehrnamige Zahlen und die haufiger vor- kommenden gemeinen Bruche. Schlussrechnungen. V. Classe. 1. Ahtheilung. Wiederholung und Erweite- rung des in der IV. Classe be¬ handelten Lehrstoffes; Procent-, Zins- und Theilungsrechnungen; die Elemente des Messens und der Berechnung des Umfanges und des Flacheninhaltes gerad- liniger Figuren, sowie der Ober- flache und des Cubikinhaltes ebenflachiger Korper. I. Classe. Conteggio entro il periodo numerico dali’ 1—10—20 a voce e in iscritto. Monete, misure e pesi, in quanto la loro divisione corrisponde al periodo numerico trattato. i II. Classe. Conteggio entro il periodo numerico dali’ 1—100, a voce ed in iscritto. Monete, misure e pesi, in quanto la loro divisione si basa sul periodo numerico dei cento. Elementi del conteggio colle frazioni. Semplici calcoli dei prezzi. III Classe. Conteggiare a voce ed in iscritto dali’ 1—1000. Monete, misure e pesi in quanto la loro divisione si basa sul periodo numerico dei 1000; decimali; calcoli di conclusione. IV. Classe. Conteggiare a voce ed in iscritto in un periodo numerico illimitato; decimali; numeri com- plessi, e le piu frequenti frazioni comuni. Calcoli di conclusione. V. Classe. 1. Sezione. Ripetizione e maggiore svi- luppo della partita trattata nella IV. Classe; procenti, interessi e ripartizioni; elementi di misura- zione e calcolo della circonfe- renza e della superficie di figure rettilinee, come pure della super¬ ficie e del vohune di corpi po- liedri. 181 I. razred. Ustmeno in pismeno raču¬ nanje v številnem obsegu od 1—10—20. Denarji, mere in uteži v obsegu teh števil. II. razred. Ustmeno in pismeno raču¬ nanje v številnem obsegu od 1—100; denarji, mere in uteži, osnovani na številih do 100. Početki računanja z ulomki. Priprosti kupni računi. III. razred. • Ustmeno in pismeno raču¬ nanje s števili od 1—1000. De¬ narji, mere in uteži, osnovani na številih do 1000; desetinke; sklepni računi. IV. razred. Ustmeno in pismeno računanje v neomejenem številnem obsegu; desetinke; mnogoimenasta števila in navadni ulomki, kateri se več¬ krat rabijo. Sklepni računi. V. razred. 1. oddelek. Ponavljanje in razširjanje tega, kar se je učilo v 4. razredu. Odstotni, obrestni in delni računi; začetki merjenja in računanja obsega in ploščine premočrtnih likov, površja in prostornine rav- noploskastib teles. I. razred. Ustmeno i pismeno raču¬ nanje brojevi od 1—10—20. Novci, mjere i uteži u obsegu ovih brojeva. II. razred. Ustmeno i pismeno računanje brojevi od 1—100. Novci, mjere i uteži, osnovani na brojevih do 100. Početci računanja slomci. Jednostavni kupovni računi. III. razred. Ustmeno i pismeno raču¬ nanje brojevi od 1—1000. Novci, mjere i uteži osnovani na bro¬ jevih do 1000; desetični slomci; zaključni računi. IV. razred. Ustmeno i pismeno računanje brojevi neomedjašenoga brojnoga sustava; desetični slomci; više- imeni brojevi i najčešči obični slomci. Zaključni računi. V. razred. 1. o di o. Opetuje se i nadopunjuje ono, što se je učilo u IV. razredu; postotni, dobitni i dielbeni ra¬ čuni. Početci mjerenja i pre¬ računavanja obsega i ploštine pravocrtnih likova; zatim se pre¬ računava površje i prostornina ravnoplošnih tjelesa. 182 2. Abtheilung. Je nach den Ortsverhaltnissen nnd kiinftigen Berufsarten der Schtiler sollen landwir tsch a ftli eh e. gewerbliche und einfacbe kauf- mannische, bei Madchen Haus- haltungsrechnungen besonders Beriicksichtigung buden. Messen und Berechnen von Flachen und Korpern. V. Realien. A. Naturkunde. a. Naturgeschiclite. Ziel: Weckung und Belebung des Sinnes und der Liebe fur die Natur; Bekanntschaft mit den verbreitetsten und fur das Leben wichtigsten Naturkorpern. Kenntnis des Wicbtigsten liber den nienschlicben Korper und dessen Pflege. ITI. Classe. Auf Grund der Anschauung sind die wichtigsten, insbesondere die einheimischen Reprasentanten aus den drei Naturreichen zu be- sprechen und hiebei die bezilg- lichen Stiicke des Lesebuches zu verwerten. IV. Classe. Wie in der III. Classe. V. Classe. 1. und 2. Abtheilung. Fortsetzung der Betrachtung und Besprechung der wichtigsten ntitzlichen und schadlichen Thiere, Pflanzen und Mineralien, insbe¬ sondere solcher. -welche ftir die Landwirtschaft wi eliti g sind, unter Venvertung der einschlagigen Lesestiicke. Belebrung iiber den Schutz der Thiere und Pflanzen. Das Wichtigste liber den mensch- lichen Korper. Belehrungen iiber die erste Hilfeleistung bei plotz- lichen Ungliicksfallen. 2. Sezione. A seconda delle circostanze di luogo e della vocazione del fanciullo vanno preši in ispeciale considerazione i calcoli agrono- mici, industriali e commerciali piu semplici, e per le fanciulle i calcoli di economia domestica. Misurare e calcolare le super- ficie e i volumi. V. Materie realistiche. A. Scienze naturali. a. Storia naturale. Meta: Eccitare e corroborare il sentimento e 1’ amore della natura; conoscenza dei piu diffusi oggetti di storia naturale e dei piu importanti alla vita. Cono- scere cio che piu importa del corpo umano, e il modo di con- servarlo sano. III. Classe Spiegare, col sussidio del- 1’ intuizione, i piu importanti rappresentanti dei tre regni della natura, specie quelli che sitrovano nel paese del fanciullo, approflt- tando dei relativi squarci del libro di letura. IV. Classe. Come nella terza. V. Classe. 1. e 2. Sezione. Continuazione deli’ osserva- zione e spiegazione dei piu im¬ portanti utili e dannosi animali. piante e minerali, specie degli attinenti ali’ agricoltura, serven- dosi dei relativi squarci del libro di lettura. Istruzione sulla pro- tezione degli animali e delle piante. 11 piu importante del corpo umano. Dei priqii soccorsi a chi d colpito repentinamente da grave malore o da altri accidente. 183 2. oddelek. Po krajevnih razmerah in prihodnjem poklicu učencev naj se gleda posebej na kmetijske, obrtnijske in priproste kupčij- ske, pri deklicah na gospodinjske račune. Merjenje in računanje ploskev in teles. V. Reali j e. A. Prirodoznanstvo. a. Prirodopis. Smoter: Vzbujati in oživljati čut in ljubezen do narave; spo¬ znavati najbolj razširjene in za življ enje najimenitniše prirodnine; vedeti, kar je najpotrebniše o človeškem telesu in njegovem zdravji. III. razred. Nazorno naj se razpravljajo najimenitniši, posebno domači zastopniki vseh treh prirodnih skupin. V to svrho naj se upo¬ rabljajo dotična berila. IV. razred. Kakor v III. razredu. V. razred. 1. in 2. oddelek. Nadaljuje se opazovanje in razpravljanje o najimenitniših koristnih in škodljivih živalih, rastlinah in rudninah, posebno takih, ki so imenitne pri kmetij¬ stvu. V to svrho naj se upo¬ rabljajo dotična berila. Poduk o varstvu živali in rastlin. Naj¬ imenitniše o človeškem telesu. Poduk o prvi pomoči pri naglih nesrečah. 2. o d i o. i Prema mjestuim okolnostim i budučemu svomu zanimanju uče* nici neka se uče račune potrebne poljodjelcem, obrtnikom ijedno- stavne trgovačke račune, a dje- vojčice valja da se dobro uvjež- baju u računih, potrebnih u kučanstvu. Mjerenje i preraču¬ navanje plohš, i tjelesa. V. Stvarni predmeti. A. Prirodoznanstvo- a. Prirodopis. Svrha: Valja nastojati, da se u djeci uzbudi i oživi zanimanje i ljubav prama prirodi; da se upoznaju sa najrazgranjenijimi i za život najznamenitijimi prirodni- nami; da znadu najglavnije o čovječjem tielu i nj ego vanju zdravlja. III. razred. Upotrebljavajuč shodna štiva iz čitanke imadu se učenici zorno upoznati sa najznamenitijimi oso- bito domačimi prirodninami svih triju carstva prirode. IV. razred. Kao i u III. razredu. V. razred. 1. i 2. odio. Upotrebljavajuč shodna štiva iz čitanke nastavlja se razma- tranje i razlaganje o najzname- nitijih koristnih i škodljivih živo- tinjah, bilinah i rudah, osobito onih, koje zasiecaju u poljodjel- stvo. Pouka o čuvanju životinja i bilina. Najglavniie o •čovječjem tielu. Uputa kako valja pražiti prvu pomoč onim, koji naglo na- stradaju. 184 b. > T aturlehre. Ziel: Kenntnis der wichtig- sten, einfachsten und leichtfass- liehsten physikalischen und che- mischen Vorgange. V. Classe. 1. und 2. Abtheilung. Auf Grand des Lesebuches und mit Hilfe von Anschauungs- mitteln werden den Schiilem die einfachsten phvsikalischen und cheinischen Vorgange zum Ver- standnisse gebracht, wobei die Ortsverhaltnisse und bei den Madchen die Bediirfnisse der Haushaltung zu berticksichtigen sind. B. Geographie und Geschichte. a. Geographie. Ziel: Kenntnis des Heimat- landes und der osterreichisch- ungarischen Monarchie; allge- meine Ubersicht Europas und der iibrigen Erdtheile. III. Classe. Das Heimatland. IV. Classe. Die osterreichisch-ungarische Monarchie. V. Classe, 1. Abtheilung. Politische Eintheilung Eu¬ ropas, die ftinf Erdtheile und die Oceane. 2. Abtheilung. Wiederholung des bisher be- handelten Lehrstoffes; das Wich- tigste und das Fasslichste von der Erde als Weltk6rper. b. Fisica. Meta: Conoscenza dei pid importanti processi fisici e chi- mici semplici e facili ad essere compresi. V. Classe. 1. e. 2. Sezione. Col sussidio della intuizione si comunichino le pid importanti nozioni di fisica colla scorta del libro di lettura, badando alle circostanze di luogo, e dalle fan- ciulle ai bisogni della eeonomia domestica. B. Geografia e Storža. a. Geografia. Meta: Conoscenza della pro- vincia e della Monarchia austro- ungarica. Rivista generale del- 1’ Europa e delle altre parti del mondo. III. Classe. La provincia. IV. Classe. La Monarchia austro-unga- rica. V. Classe. 1. Sezione. Divisione politica deli’ Eu¬ ropa ; le cinque parti del mondo e gli oceani. 2. Sezione. Ripetizione della materia fin qui trattata. Le nozioni piu impor¬ tanti e piu accessibili circa la terra, considerata come corpo celeste. 185 b. Prirodoslovje. Smoter: Poznavanje najime- nitniših, najpriprostejših in naj- umljivejših fizikalnih in kemičnih prikazni. V. razred. 1. in 2. oddelek. Uporabljaje berilo in nazorne pripomočke naj učitelj razlaga najpriprostejše fizikalne in ke¬ mične prikazni oziraje se na krajevne razmere in pri deklicah na gospodinjske potrebe. B. Zemljepis in zgodovina. a. Zemljepis. Smoter: Poznavanje domače dežele in avstrijsko-ogerske mo- - narhije; splošni pregled Evrope in ostalih celin. III. razred. Domača dežela. IV. razred. Avstrijsko-ogerska monarhija. V. razred. 1. oddelek. Politična razdelitev Evrope; petero celin in oceani. 2. oddelek. Ponavljanje; kar je najime- nitniše in najumljivejše o zemlji kot svetu. b. Prirodoslovje. Svrha: Poznavanje najzname- nitijih, najjednostavnijih i najraz- umljivijih fizikalnih i kemičkih pojava. V. razred. 1. i 2. odio. Na temelju shodnih štiva iz čitanke i pomoču zornih učila imade učitelj prema mjestnim okolnostim podučiti učenike, da razumiju najjednostavnije fizi¬ kalne i kemičke pojave, a dje- vojčice osobito ono, što če im trebati u kučanstvu. B. Zemljopis i povjest. a. Zemljopis. Svrha: Poznavanje domovine i austro-ugarske monarkije; ob- čeniti pregled Europe i ostalih dielova svieta. IH. razred. Domovina. IV. razred. Austro-ugarska monarkija. V. razred. 1. odio. Politička razdioba Europe; pet glavnih dielova kopna i mora. 2. o d i o. Opetovanje svega onoga, što se je več učilo; najznamenitije i najrazumljivije o zemlji kao ne- beskom tielu. 186 1). Cteschichte. Ziel: Kenntnis der wichtig- sten Begebenheiten aus der Ge- schichte des Heimatlandes, der osterreichisch - ungarischen Mo- narchie und einzelner hervor- ragender Ereignisse aus der allgemeinen Geschichte. III. Classe. Bilder aus der Geschichte des Heimatlandes. IV. Classe. Bilder aus der Geschichte der osterreichisch - ungarischen Monarchie. V. Classe. 1. und 2 Abtheilung. Bilder aus der Geschichte jener Lander, deren Kenntnis den Schiilern vermittelt worden ist. Belehrung iiber Pflichten und Reehte der Staatsbiirger. VI. Zeichnen. Ziel: Kenntnis der wichtigsten geometrischen Korper und ihrer Begrenzung. Befahigung der Schiller zur richtigen Auffassung und Darstellung geometrischer Formen. II. Classe. tibungen im Zeichnen ver- schiedener Formen, denen die gerade Linie und der Winkel zugrunde liegen. Anwendung dieser Formen auf Gebilde ein- fachster Art. III. Classe. tibungen im Zeichnen ver- schiedener Formen, denen die gerade und krumme Linie und der Winkel zugrunde liegen. Anwendung dieser Formen auf Gebilde einfachster Art. b. Stori a. Meta: Conoscenza dei piu im- portanti avvenimenti della storia della provincia, della Monarchia j austro-ungarica e di singoli av¬ venimenti piu spiccati della storia universale. III. Classe. Quadri della storia della provincia. IV. Classe. Quadri della storia della Monarchia austro-ungarica. V. Classe. 1. e 2. Sezione. Quadri della storia di quei paesi che il fanciullo conosce. Doveri e diritti dei cittadini. VI. Disegno. Meta: Conoscenza dei piu importanti corpi geometrici e loro contorni. Attitudine a co- noscere esattamente e a rap- presentare forme geometriche. II. Classe. Esercizi nel disegnare diffe- renti forme che abbiano per base la linea retta e 1’ angolo. Uso di queste forme in figure della specie piu semplice. III. Classe. Esercizi nel disegno di diffe- renti forme, a base delle quali sieno la linea retta, la curva e 1’ angolo. Uso di queste forme in figure della specie piii sem¬ plice. 187 b. Zgodovina. Smoter: Znanjenajimenitniših dogodkov iz domače zgodovine, avstrijsko-ogerske monarhije in posameznih posebno imenitnih dogodkov iz občne zgodovine. III. razred. Slike iz domače zgodovine. IV. razred. Slike iz zgodovine avstrijsko- ogerske monarhije. V. razred. 1. in 2. oddelek. Slike iz zgodovine onih dežel, s katerimi so se učenci že seznanili. Poduk o državljanskih dolžnostih in pravicah. VI. Risanje. Smoter: Poznavanje najime¬ nitniših geometričnih teles in njih mej. Učenci naj se usposobijo, da prav umevajo in rišejo geometrične oblike. II. razred. Vaje v risanji raznih likov, kateri se snujejo iz ravne črte in kota. Uporaba teh oblik za najjednostavnejše podobe. III. razred. Vaje v risanji raznih likov, kateri se snujejo iz ravne in krive črte in kota. Uporaba teh oblik za najjednostavniše podobe. b. Povjest. Znanje najznamenitijih dogo- djaja iz povjesti svoje domovine, austro-ugarske monarkije i po- jedinih najglavnijih dogodjaja iz obče povjesti. III. razred. Slike iz povjesti domovine. IV. razred. Slike iz povjesti austro-ugar¬ ske monarkije. V. razred. 1. i 2. odio. Slike iz povjesti onih zemalja, koje ved djeca poznavaju. Pouka o državljanskih dužnostih i pravih. VI. Risanje. Svrha: Poznavanje najzna¬ menitijih geometrijskih tjelesa i njihovih medja. Spodobnost, da učenici mogu pravo shvacati i črtati geometrijske oblike. II. razred. Vježbe u risanju raznih li¬ pova, osnovanih na ravnoj črti i kutu. Uporaba ovih likova za ri¬ sanje najjednostavnijih slika. III. razred. Vježbe u risanju raznih li¬ kova, osnovanih na ravnoj, krivu- ljastoj črti i kutu. Uporaba ovih likova za risanje najjednostav¬ nijih slika. 188 IV. Classe. Wie in der III. Classe; Frei- handzeichnen nach Vorzeich- nungen auf der Schultafel. Be- ginn des Dictatzeichnens. V. Classe. 1. und 2. Abtheilung. Fortsetzung des Dictat- und Freihandzeichnens nach Vor- zeichnungen auf der Schultafel. Bei Madchen ist das Zeichnen mit besonderer Riicksicht auf die weiblichen Handarbeiten zu pflegen. VII. Gesang. Ziel: Weckung und Bildung des Tonsinnes; Veredlung des Gemuthes und Belebung des patriotischen imd religiosen Ge- fiihles. Befahigung der Schiller zum Vortrage ein- und zwei- stimmiger Lieder mit besonderer Berucksichtigung des Volks- und Kirchenliedes. I. Classe. Gehor- und Stimmiibungen. Unterscheiden von Tonen (hoch — tief, lang - kurz, stark — sclmach). Einiibung einfacher Liedchen nach dem Gehore in einem den Altersstufen entspre- chenden Tonumfange nach vor- ausgegangenem Memorieren des Textes. II. und III. Classe. Gehor- und Stimmiibungen. Einiibung einstimmiger Lieder. IV, Classe. Einiibung einfacher . Lieder. Kenntnis der Noten. Ubungen im Notenlesen. IV. Classe. Come nella III. Disegno a mano libera dietro esemplari disegnati dal maestro sulla ta- bella. Si principia il disegno sotto dettatura. V. Classe. 1. e 2. Sezione. Continuazione del disegno sotto dettatura e del disegno a mano libera dietro esemplari disegnati sulla tabella. Dalle fanciulle con riguardo ai lavori donneschi. VII. Canto. Meta: Sviluppo e coltura del senso musicale; ingentilire il cuore, animare a sentimenti pa¬ triotki e religiosi. Abilitare il fanciullo a cantare canzoni a una e a due voci, curando in ispecialita i canti popolari e gli ecclesiastici. I. Classe. Esercizi d’ orecchio e di voce. Differenza dei tuoni (alto — basso, lungo — breve, forte — debole). Esercizio nel cantare facili canzonette ad orecchio in tuoni confacenti ali’ etš,, appreso a memoria il testo della can- zone. II. e III. Classe. Esercizi di orecchio e di voce in canzoni ad una voce. IV. Classe. Esercizio nel canto disemplici canzoni. Conoscenza delle note. Esercizi nella lettura delle note. 189 IV. razred. Kakor v III. razreda; prosto¬ ročno prerisovanje narisov s šolske table; začetek risanja po nare¬ kovanji. V. razred. 1. in 2. oddelek. Nadaljevanje risanja po na¬ rekovanji in prostoročnega pre¬ risovanja narisov s šolske table. Pri deklicah naj goji učitelj risanje oziraje se posebno na ženska ročna dela. TIL Pjetje. Smoter: Vzbujati in razvijati glasbeni sluh, blažiti srce in oživljati domoljubne in verske čute. Usposobiti učence, da po¬ pevajo jedno- in dvoglasne pesmi, v prvi vrsti narodne in cerkvene. I. razred. Vaje sluha in glasa. Rozloče- vanje glasov (ali so visoki — nizki, dolgi — kratki, krepki — šibki). Deca naj se vadi po sluhu popevati priproste pesmice, v glasovnem obsegu starosti pri¬ kladnem , naučivši se poprej besede na pamet. H. in III. razred. Vaje sluha in glasa. Popevanje jednoglasnih pesmi. IV. razred. Popevanje priprostih pesmi. Poznavanje glask. Vaje v čitanji glask. IV. razred. Kao i u III. razredu; prosto- ručno risanje po uzorcih, narisa¬ nih na školskoj ploči; početak risanja po kazivanju. V. razred. 1. i 2. o d i o. Nastavlja se risanje po kazi¬ vanju i prostoručno po uzorcih, narisanih na školskoj ploči. Obu- čavajuč djevojčice u risanju, ima se učitelj osvrtati osobito na ženska ručna djela. VII. Pjevanje. Svrha: Obukom u pjevanju valja u djeci buditi i razvijati glasbeni sluh: oplemenjivati srce i oživljavati rodoljubno i nabožno čuvstvo; nadalje jih valja izvjež- bati, da mogu pjevati jedno- i dvoglasne, osobito narodne i crkvene pjesme. I. razred. Vježbanje sluha i glasa. Raz¬ likovanje glasova (što je glas visok — nizak, dug — kratak, jak — tih). Naučiv se na pamet rieči, neka se djeca prema raz- vitku i obsegu svoga glasa po sluhu uvježbaju u pjevanju jedno- stavnih pjesmica. II. i III. razred. Vježbanje sluha i glasa. Vježbe u pjevanju jednoglasnih pjesmica. IV. razred. Pjevanje jednostavnih pje- sama. Poznavanje kajda. Vježbe u čitanju kajda. 190 V. Classe. 1. und 2. Abtheilung. Ubung im ein- und zwei- stimmigen Gesange auf Grandi lage des Notensystems. VIII. Weibliche Handarbeiten. Ziel: Befahigung der Schule- rinnen zur Ausfiihrang der im gewohnlichen hauslichen Leben vorkommenden weiblichen Hand¬ arbeiten. Lehrstoff: Hakeln u. Stricken. An- u. Einstricken der Striimpfe, Stopfen der Striimpfe. Merken, Nahen, Zuschneiden von Leib- wasche. Ausbessern der VPasche. Den Unterricht in den weib- lichen Handarbeiten begleiten stets Belehrungen iiber die zu verwendenden Stoffe nach Art, Gtite und Bezugsquellen. IX. Turnen. Ziel: Kraftigung und Gewandt- heit des Korpers; Ordnungssinn, Muth und Selbstvertrauen zu for- dern und die Frische des Geistes zu erhalten. II., III. und IV. Classe. Ordnungs- und Freiiibungen und Turnspiele. V. Classe. Ordnungs- und Freiiibungen und Turnspiele; wo moglich Turnen an Apparaten. V. Classe. 1. e 2. Sezione. Esercizi di canto a una e a due voci colla scorta delle note. VIII. Lavori donneschi. Meta: Attitudine ad eseguire quei lavori donneschi che occor- rono piu frequente nella famiglia. Materia: Uncinetto, maglia, rappezzamento della calza, mar- care, cucire, taglio della bian- cberia, rappezzamento della bian- cberia. L’ insegnamento di questa materia va sempre accompagnato da ammaestramenti sulla specie, bonta e provenienza delle stoife. IX. Ginnastica. Meta: Robustezza ed agilita del corpo; senso deli’ ordine, coraggio e fiducia di se e ala- crita dello spirito. II., III. e IV. Classe. Esercizi di ordine, esercizi liberi e giuochi ginnastici. V. Classe. Esercizi d’ ordine, esercizi liberi e giuochi ginnastici, e, dove d possibile, esercizi sugli attrezzi. 191 V. razred. 1. in 2. oddelek. Vaje v jedno- in dvoglasnem petji po glaskah. VIII. Ženska ročna dela. Smoter: Sposobnost za ženska ročna dela, najnavadniša v živ¬ ljenji. Učivo: Kačkanje in pletenje. Dopletanje in podpletanje no- govic; zapletanje nogovic; zna- movanje; šivanje; urezavanje perila, krpanje perila. Podučevaje ženska ročna dela naj učiteljica omenja vrst blaga, ceno in kraj, od koder se dobiva. IX. Telovadba. Smoter: Krepljenje in gibčnost telesa, gojenje čuta za rednost, jačenje poguma in zaupanja v samega sebe ter vzdržavanje duševne živahnosti. H., III. in IV. razred. Redne in proste vaje; telo¬ vadne igre. V. razred. Redne in proste vaje; telo¬ vadne igre in, kjer je mogoče, vaje na pripravah. V. razred. 1. i 2. odio. Vježbe u jedno- i dvoglasnom pjevanju na temelju kajdovlja. VIII. Ženska nična djela. Svrha: Djevojčice se imaju usposobiti, da uzmognu obavljati ženska ručna djela, potrebna u običnom obiteljskom životu. Iz ovoga se predmeta ima učiti ovo, što sliedi: Promalji- vanje i pletenje; dopletanje i podpletanje čarapa; vrpanje ča¬ rapa ; označivanje; šivanje; kro¬ jenje rublja; krpanje rubenine. Podučavajuč djevojčice u žen¬ skih ručnih djelih valja da ih učiteljica poduči o raznih vrstih tkanind, kako se upotrebljavaju, koja im je ciena i odkuda se dobivaju. IX. Tjelovježba. Jačanje i Okretnost tiela; ljubav k redu; srčanost i pouz- clanje u sama sebe; uzčuvanje duševne živahnosti. II., III. i IV. razred. Redovne i proste vježbe; gimnastičke igre. V. razred. Redovne i proste vježbe; gimnastičke igre; gdje je moguče, vježbe na spravah. Lehrplan fiir sechsclassige Tolksschulen. Piano d’ insegnamento per scuole popolari di sei classi. Učni načrt za šesterorazredne ljudske šole. Učevna osnova za šesterorazredne pučke škole. 13 Lehrplane f. d. Kiistenland. 194 StundenausmaB fiir seclisclassige Yolksschulen. Orario per una scuola popolare di sei classi. Urnik za šesterorazredne ljudske šole. Satnica za šesterorazredne pučke škole. Unterrichtsgegenstande — Materie d’ istruzione — Učni predmeti — Učevni predmeti. Religion — Religione — Verstvo — Vjeronauk Lesen und Schreiben — Lettura e scrittura Čitanje in pisanje — Čitanje i pisanje Unterrichtssprache — Lingua d’istruzione Učni jezik -r- Učevni jezik Rechnen u. geom. Formenlehre — Aritmetiea e geometria Računstvo in geometrija — Računstvo i geometrija Das fiir die Schiller Fasslichste und Wissenswerteste aus Cio che per gli scolari e piti accessi- fcile e piu importante di Učencem najumljivejše in najpotreh- niče iz Učenikom najshvatljivije i najpotre- hitije iz Naturgeschichte und Naturlehre storia naturale e fisica prirodopisa in prirodoslovja prirodopisa i prirodoslovja Geographie und Geschichte geograiia e storia zemljepisa in zgodovine zemljopisa i povjesti Zeichnen — Disegno — Risanje — Risanje G-esang — Canto — Petje — Pjevanje Turnen — Ginnastica — Telovadba — Tjelovježba *) Weibl. Arb. — Lavori donn. — Ženska dela — Ženska djela Zahl der vv o eh en tl. Stunden — Numero delle ore settimanali Število ur na teden — Broj sata na tjedan Zahl der w6chentlichen Stunden fiir den Lehrer Numero delle ore settimanali pel maestro Število ur na teden za učitelja Broj sata na tjedan za učitelja *) Fiir Madchen Ist das Turnen nicht obligat. — Per le fanciulle materia libera. — Za deklice nezapovedan predmet. — Za djevojčice nezapovjedan predmet. 195 13 * Bestimmung beziiglich des Gebrauches von Lehrbuchem fiir Realien: Besondere als zulassig erklarte Lehrbiicher fiir Realien (Naturgeschichte, Naturlehre, Erdkunde und Geschichte) diirfen erst in der VI. Classe in Verwendung genommen werden. L’ uso di testi appositi di storia naturale, fisica, di geo- grafia e storia, qualora sieno approvati, e concesso soltanto nella sesta classe. Le v šestem razredu so dopuščene posebne, toda odobrene knjige za realne predmete (prirodopis, prirodoslovje, zemljepis, in zgodovina). Samo u šestom razredu su dopuštene posebne, odobrene knjige za realne predmete (prirodopis, prirodoslovje, zemljopis i povjest). Unterrichtsgegenstande. Materie d’ insegnamento. Učni predmeti. Učevni predmeti. 198 Unterrichtsgegenstande. I. Religion. Die Vertheilung des Lehr- stotfes auf die einzelnen Jahres- curse \vird nach §. 5 des Reichs- Volksschul - Gesetzes von den Kirchenbehorden (dem Vorstande der israel. Cultusgemeinde) fest- gestellt. II. Lesen und Schreiben A. Lesen. Ziel: Fertigkeitimausdrucks- vollen Lesen des Geschriebenen und Gedruckten. Verstandnis des Gelesenen. I. Classe. Einiibung der Laute und deren Zeichen in Schreib- und Druckschrift; langsamesund laut- riclitiges Lesen. Besprechung des Lesestoffes. Memorieren. II. Classe. Lautrichtiges Lesen mit ge- nauer Beachtung der Satzzeichen; Wort- und Sacherlauterungen; Wiedergabe des Gelesenen nach gestellten Fragen. Memorieren. III. Classe. Gelaufiges und sinnrichtiges Lesen; Wort- und Sacherlaute¬ rungen. Wiedergabe des Ge¬ lesenen, wobti nach und nach ein vom Wortlaute der Lese- stiicke unahhangiger Ausdruck anzustreben ist. Memorieren. Materie d’insegnamento. I. Religione. La distribuzione della materia da insegnarsi nei singoli anni scolastici viene lissata, giusta il §. 5 della legge dello Stato sulle scuole popolari, dali’ Autorita ecclesiastica (preposti alle co- munita di culto israelitico). II. Leggere e scrivere. A. Leggere. Meta: Leggere spedito e con sentimente lo scritto e lo stam- pato, curandone in prima 1’ in- telligenza. I. Classe. Esercizi nei suoni e nei re- lativi segni scritti e stampati; leggere lento ed esatto; ritomo sul contenuto dello squarcio. Esercizi mnemonici letterali. II. Classe. Leggere esatto con accurata osservanza delle interpunzioni; spiegazione delle parole e delle cose; far riprodurre con oppor- tune domande il contenuto di cio che d stato letto. Esercizi mnemonici letterali. III. Classe. Lettura corrente e sensata; spiegazione delle parole e delle cose. Far esporre cič che si e letto, curando che il fanciullo si allontani un po’ alla volta dalle parole usate dal testo. Esercizi mnemonici letterali. 199 Učni predmeti. I. Verstvo. Učno tvarino razdeljujejo na posamezne letne tečaje cerkvene oblasti (predstojništvo izraelitiške občine za veronauk) v smislu §. 5 državnega zakona za ljud¬ ske šole. v II. Citanje in pisanje. A. Citanje. Smoter: Gladko in lepo či- tanje pisma in tiska. Umevanje tega, kar se je čitalo. I. razred. Vaje v spoznavanji glasov in njihovih pisnih in tiskovnih zna¬ menj ; počasno in razločno čitanje. Razpravljanje beriva. Učenje na pamet. II. razred. Razločno čitanje, pri katerem je dobro paziti na ločila; pojas¬ njevanje besed in tvarine; učenci naj pripovedujejo po učiteljevih vprašanjih, kar so čitali. Učenje na pamet. III. razred. Gladko in dobro čitanje; pojasnjevanje besed in tvarine. Pripovedovanje tega, kar se je čitalo, in sicer tako, da se učenci polagoma vadijo rabiti svoje besede. Učenje na pamet. Učevni predmeti. I. Vjeronauk. Sto se ima iz ovoga pred¬ meta učiti u pojedinih razredih, to odredjuju po §. 5. državnoga zakona za pučke škole crkvene oblasti (predstojničtvo izraelitske bogoštovne občine). II. Čitanje i pisanje. A. Čitanje. Svrha: Djeca se imaju izvjež- bati, da izrazito čitaju pisano i tiskano, te da razumiju ono, što čitaju. I. razred. Vježbe u razpoznavanju i iz- govaranju glasova i njihovih pi¬ sanih i tiskanih znakova, pola- gano i izpravno čitanje; razprav¬ ljanje štivl Učenje na pamet. II. razred. Izpravno čitanje, obazirajuč se potauko na izrečne razgodke; tumačenje riečl i sadržaja, pri- poviedanje onoga, što se je či¬ talo, po učiteljevih pitanjih. Učenje na pamet. III. razred. Gladko i razložito čitanje; tumačenje riečl i sadržaja. Uče- nici pripoviedaju sadržaj proči- tanih štiva i to tako, da malo po malo upotrebljavaju svoje rieči. Učenje na pamet. 200 IV. Olasse. Wie oben, miter Anstrebung einer guten Betonung. Angabe des Inbaltes und Gedankenganges der Lesestticke. Ubung im Vor- tragen passender Lesestticke. V. Classe. Ausdmcksvolles Lesen; Wie- dergabe des Gelesenen mit be- sonderer Berticksichtigung der Mannigfaltigkeit des Ausdruckes. Memorieren und Vortragen pas¬ sender Lesestticke mit gestei- gerten Anforderungen. VI. Classe. Wie in der V. Classe. Bertick¬ sichtigung der sinnverwandten Worter. Kurze Biographien jener Schriftsteller, aus deren Werken die im Lesebuche enthaltenen Lesestticke entnommen sind. B. Schreiben. Ziel: Aneignung einer deut- lichen, gefalligen und gelaufigen Schrift. I. Classe. Schreiben in Verbindung mit dem Spraeh- und Rechenunter- richte. II. Classe. Die Buchstaben in genetischer Folge. Schreiben nach Vor- schriften. Die arabischen Ziffern. Zahlen von I—XII mit romischen Ziffern. III. Classe. Vervollkommnung in der Schrift. Die romischen Ziffern. IV. Classe. Come sopra, curando I’ ac- cento oratorio. Riproduzione del contenuto seguendo accurata- mente la disposizione dei pensieri dello squarcio letto. Esercizi nel porgere adatti squarci. V. Classe. Lettura sensata. Riproduzione di cio che si e letto, con ispeciale riguardo ai differenti modi onde si possono esprimere gli stessi concetti. Imparare a memoria e porgere adatti brani di lettura con esigenze crescenti. VI. Classe. Come nella V. Classe. Osser- vazioni sui sinonimi. Brevi bio- grafie di quegli scrittori, alle opere dei quali appartengono gli squarci contenuti nel libro di lettura. B. Scrivere. Meta: Conseguimento di una scrittura chiara, disinvolta e piacente. I. Classe. Scrivere unitamente ali’ in- segnamento della lingua e del conteggio. II. Classe. Le lettere nel loro seguito genetico. Scrivere dietro esem- plari. Le cifre arabiche. I numeri dali’I—XII con cifre romane. III. Classe. Perfezionamento nello scri¬ vere. Le cifre romane. 20 i IV. razred. Kakor zgorej, ali gledati je na to, da se besede prav na- glašajo. Pripovedovanje vsebine in razvrstitve misli v berilih. Vaje v pripovedovanji, za katero naj se rabijo primerna berila. V. razred. Lepo čitanje; pripovedovanje tega, kar se je čitalo, s posebnim ozirom na mnogovrstne načine v izrazu. Učenje na pamet; vaje v lepem pripovedovanji. VI. razred. Kakor v V. razredu. Gledati je na besede sorodne po pomenu. Kratki životopisi onih pisateljev, iz katerih spisov so vzeti sestavki v berilu. B. Pisanje. Smoter: Spretnost v razločni in lepi pisavi. I. razred. Pisanje v zvezi s podukom v jeziku in računanji. II. razred. črke po genetičnem redu. Pisanje^ po uzorcih. Arabske šte¬ vilke. Števila od I—XII z rim¬ skimi številkami. III. razred. Dovrševanje v pisavi. Rimske številke. IV. razred. Kao i u III. razredu, ali valja nastojati, da se rieči dobro naglasuju. Pripoviedanje sadržaja i poredjaja misli pročitanih štiva. Vježbe u kazivanju shodnih štiva. V. razred. Izrazito čitanje; pripoviedanje onoga, što se je pročitalo, obazi- rajudi se na raznovrstne načine izraza. Napametno učenje i ljepše kazivanje shodnih štiva. VI. razred. Kao u V. razredu. Osvrt na rieči srodne po značenju. Kratki životopisi onih pisaca, kojih su se djela upotrebila pri sastav- ljanju čitanke. B. Pisanje. Svrha: Okretnost u razgo- vietnu i liepu pismu. I. razred. Pisanje u savezu s obukom u jeziku i računanju. II. razred. Pismena po genetičkom redu. Pisanje po uzorcih. Arabske brojke. Brojevi I—XII rimskimi brojkami. III. razred. Usavršivanje u pismu. Rim¬ ske brojke. IV. Classe. IV. Classe. Fortgesetzte Ubung in der Schrift mit gesteigerten An- forderungen. V. Olasse. Wie in der IV. Classe. VI. Classe. Gesteigerte Anforderungen, die Zierlichkeit und Gelaufigkeit der Schrift betreffend. Ubung im Schreiben der Rundschrift. III. Unterrichtssprache. Ziel: Richtiges Verstandnis der Mittheilungen anderer in der Unterrichtssprache, soweit sie dem Kinde nach seiner Bil- dungsstufe erfasslich sind; Fahig- keit sich miindlich und schriftlich richtig auszudriicken. Ubung in den gewohnlichsten Arten der Geschaftsaufsatze. A. Anschauungsunterricht. I. Classe. Anschauungs- und Sprech- tibungen, angekniipft an Personen und Gegenstande aus der nachsten Umgebung des Kindes, wobei ins- besondere auf die Bildung des Gemiithes Rticksicht zu nehmen ist. II. Classe. Der Anschauungsunterricht fallt mit der Erklarung der Lese- stiicke zusammen. Ulteriori esercizi nello scri- vere, crescendo nelle esigenze. V. Classe. Come nella IV. Classe. VI. Classe. Maggiori esigenze riguardo 1’ eleganza e la prestezza della scrittura. Esercizio di scrittura rotonda. III. Lingua d’ insegnamento. Meta: Esatta intelligenza delle altrui comunicazioni nella lingua d’ insegnamento, in quanto intelligibili al fanciullo, avuto riguardo al suo grado di coltura: attitudine ad esprimersi esatta- mente a voce ed in iscritto. Esercizio nelle specie piu co- muni di scritture d’ affari. A. Istruzione intuitiva. I. Classe. Esercizi d’ intuizione e di lingua riflettenti persone e cose che abbiano stretta attinenza col fanciullo, con ispeciale riguardo alla educazione del cuore. II. Classe. Istruzione intuitiva occasio- nata dalla spiegazione dello squarcio di lettura. 203 IV. razred. Nadaljevanje pisnih vaj, ali gledati je na to, da se piše še lepše. V. razred. Kakor v IV. razredu. VI. razred. Gleda naj se na to, da se učenci dobro izurijo v lični in ročni pisavi. Vaje v pisanji z okroglico. III. Učni jezik. Smoter: Umevati prav, kar kdo drugi pripoveduje v učnem jeziku in kar ne presega otro¬ kovega znanja; sposobnost prav izraževati se ustmeno in pismeno; izurjenost v najnavadniših opra¬ vilnih spisih. A. Nazorni uk. I. razred. Nazorne in govorne vaje, po- čenši z osebami in predmeti iz otrokovega obližja; pri tem naj se učitelj posebno ozira na vzgojo čudi. II. razred. Nazorni uk se strinja z raz¬ laganjem beril. IV. razred. Nastavlja se vježbanje u pismu, nastoječi da djeca sve ljepše pišu. V. razred. Kao u IV. razredu. VI. razred. Pismo valja da bude pristalije i okretnije; vježbanje u kružnom pismu. III. Naukovni jezik. Svrha: Djeca se imaju uspo¬ sobiti, da prema dosegu svoje naobraženosti dobro razumiju ono, što čuju od drugih u svom naukovnom jeziku; nadalje da svoje misli ustmeno i pismeno pravilno izrazuju i da mogu sa- stavljati najobičnije vrsti poslov¬ nih sastavaka. A. Zorna obuka. I. razred. Vježbe u zrienju i govoru imaju se kretati oko osoba i predmeta djeci najbližih, a pri tom neka učitelj osobito nastoji, da se njihova čud što više oplemeni. II. razred. Zorna se obuka spaja s tu- mačenjem štiv&. 204 B. Sprachlekre. II. Classe. Der rein einfache Satz; Frage- und Befehlsatz; Hauptvort; Ge- schlcclit (Artikel) und Zahl; Eigenschaftswort; Zeitwort; das personliche Fiirwort im 1. Falle der Ein- und Mehrzahl; die drei Hauptzeiten in anzeigender Art. III. Classe. Der erweiterte einfache Satz; Biegung des Hauptwortes und des personlichen Fiirwortes; Stei- gerung des Eigenschaftswortes; Zahl-, Vor- und Umstandsworter; Abwandlung des Zeitwortes in der thatigen Form der anzei- genden Art; Wortbildung. IV. Classe. Der erweiterte einfache und zusammengezogene Satz; allge- meine Unterscheidung von ein- faclien und mehrfachen, von Haupt- und Nebensatzen. Bie¬ gung des Haupt-, Fur- und Zahl- wortes; Biegung und Steigerung des Eigenschaftswortes; voll- standige Abwandlung des Zeit- wortes; Wortbildung. V. Classe. Wiederholung des bisher be- handelten Lehrstoffes; die Satz- verbindung und das Satzgefiige in ihren einfachsten Formen; die bei- und unterordnenden Bindeworter und das beziigliche Fiirwort eingehend. B. Grammatica. II. Classe. La proposizione semplice; proposizioni interrogative ed im¬ perative; il nome; genere, arti- colo e numero; aggettivo; verbo; pronome personale nel nomina- tivo singolare e plurale; i tre tempi principali del modo indi- cativo. III. Classe. La proposizione semplice complessa; declinazione del nome e del pronome personale; gradi degli aggettivi; numerali, prepo- sizioni ed avverbi; coniugazione del verbo nella forma attiva del modo indicativo. Formazione di parole. IV. Classe. La proposizione semplice e la contratta complesse; la diffe- renza, in generale, fra proposi¬ zione semplice e composta, fra proposizione principale e secon- daria. Declinazione del nome, del pronome e dei numerali; declinazione e gradi deli’ agget¬ tivo; coniugazione completa del vsrbo; formazione di parole. V. Classe. Ripetizione della materia fino a qui trattata; proposizioni co- ordinate (rapporto copulativo, causativo e avversativo) e pro¬ posizioni subordinate (soggettive, oggettive, predicative, attribu- tive, avverbiali) nelle loro forme pid semplici; congiunzioni coor- dinative e subordinative e in modo piu esauriente il pronome relativo. 205 B. Slovnica. II. razred. Goli prosti stavek; vprašalni in velelni stavek; samostalnik; spol in število; pridevnik; gla¬ gol; osebni zaimek v imenoval¬ niku jednine, dvojine in množine; trije glavni časi v določniku. III. razred. Razširjeni prosti stavek; sklanja samostalnika in osebnega zaimka; pridevnikovo stopnje¬ vanje; števniki; predlogi; pri¬ slovi; glagolova sprega v tvorni obliki določnega naklona. Slovo- tvorje. IV. razred. Razširjeni prosti in skrčeni stavek; razločevanje prostih in zloženih, glavnih in odvisnih stavkov v obče; samostalnikova, zaimkova in števnikova sklanja; pridevnikova sklanja in stopnje¬ vanje; popolna glagolova sprega; slovotvorje. V. razred. Ponavljanje učiva; priredje in podredje v najpriprostejši obliki; priredni in podredni vezniki in oziralni zaimek na¬ tančno. B. Slovnica. II. razred. Cisto prosta izreka. Upitna i zapovjedna izreka; samostav- nik; spol i broj; pridavnik; glagol; osobno zaime u 1. padežu jednine i množine; tri glavna vremena pokaznoga načina. III. razred. Razširenaprosta izreka; sklo- nitba samostavnika i osobnoga zaimena; stupnjevanje pridav- nika; brojnici, priedlozi i pri¬ slovi; sprega tvornih glagola u pokaznom načinu. Tvorba rieči. IV. razred. Razširena prosta i stegnuta izreka; občenito razlikovanje jednostavnih i složenih, glavnih i odvisnih izreka; sklonitba sa¬ mostavnika, zaimena i brojnika; sklonitba i stupnjevanje pridav- nika; podpuna sprega glagola; tvorba rieči. V. razred. Opetuje se ono, što se je več do sada učilo; najjednostavnija izrečna sveža i zgloba; uzporedni i podredni veznici; potanko ob odnosnom zaimenu. 206 VI. Classe. Zusammenfassende Wieder- holung der wichtigsten gramma- tischen Regeln; das Wichtigste ilber den Gebrauch der ver- sehiedenen Zeiten und Rede- weisen; Wiederholung und Er- ganzung der Wortbildungslehre; Wortfamilien. C. Bechtschreiben und Aufsatz. I. Classe. Abschreiben und Scbreiben einzelner Worter und kurzer Satze. II. Classe. Orthographische Ubungen mit besonderer Rucksicht auf Silben- trennung und Grolischreibung; tibungen im Abschreiben aus dem Lesebuche und Schreiben von Satzen aus dem Gedacht- nisse. in. Classe. Dictandoschreiben; schrift- liche Wiedergabe kurzer Lese- stilcke und Beschreibungen nach gegebenen Fragen. IV. Classe. Anwendung der Satzzeichen; Dictandoschreiben; die wicht,ig- sten Abkiirzungen; schriftliche Wiedergabe kurzer Lesestticke; Ubimgen in der Mannigfaltigkeit des Ausdruckes; kurze Erzah- lungen. VI. Classe. Ripetizione sistematica delle piu importanti regole gramma- ticali; il piu importante sull’ uso dei tempi diiferend e dei diffe- renti modi di dire; ripetizione e completamento della teorica della formazione delle parole. Famiglie di parole. C. Ortografia e comporre. I. Classe. Trascrivere e scrivere singole parole e brevi proposizioni. II. Classe. Esercizi ortografici con ispe- ciale riguardo alla divisione in sillabe e alle iniziali maiuscole; esercizi di trascrizione dal libro di lettura; scrivere proposizioni a memoria. III. Classe. Scrivere sotto dettatura; ri- produrre in iscritto brevi squarci di lettura; descrizioni coli’ aiuto di opportune domande. IV. Classe. Applicazione delle interpun- zioni; scrivere sotto dettatura; le piu importanti abbreviazioni; riprodurre in iscritto brevi squarci di lettura; esercizi nella molti- plicith delle espressioni; brevi racconti. 207 VI. razred. Pregledno ponavljanje naj- imenitniših slovničnih pravil; kar je posebno imenitno glede rabe raznih časov in načinov; ponav¬ ljanje in dopolnjevanje nauka o slovotvorji; besedne skupine. C. Pravopis in spisje. I. razred. Prepisovanje in pisanje posa¬ meznih besed in kratkih stavkov. II. razred. Pravopisne vaje s posebnim ozirom na razzlogovanje in rabo velikih pismen; vaje v prepi¬ sovanji iz berila in pisanji stav¬ kov iz glave. IH. razred. Narekovanje; pismeno ponav¬ ljanje kratkih beril in opisi po učiteljevih vprašanjih. IV. razred. O rabi ločil; narekovanje; najimenitniše kratice; pismeno ponavljanje kratkih beril; vaje v mnogovrstnem izraževanji; kratke pripovesti. VI. razred. Pregledno opetovanje najglav- nijih slovničkih pravila; najzna- menitije o uporabi raznih vre¬ mena i načina; opetovanje i po- punjivanje nauka o tvorbi rieči; vrsti rieči. C. Pravopis i pismeni sastavci. I. razred. Prepisi vanje i pisanje poje- dinih rieči i kratkih izreka. II. razred. Pravopisne vježbe s osobitim obzirom na razstavljanje slovaka i uporabu velikih početnih pismena; vježbe u prepisivanju iz čitanke i pisanju izreka iz glave. III. razred. Pisanje po kazivanju; pis¬ meno pripoviedanje sadržaja krat¬ kih štiva i opisi, po učiteljevih pitanjih. IV. razred. Uporaba izrečnih razgodaka; pisanje po kazivanju; najzname- nitije kratice; pismeno pripovie¬ danje sadržaja kratkih štiva; vježbe u raznovrstnih načinih iz¬ raza; kratke pripoviesti. — 208 — V, Classe. Dictandoschreiben; Ubungen in der Mannigfaltigkeit des Aus- druckes; Erzahlungen, Beschrei- bungen und Briefe, angekniipft an Gelesenes und Wahrgenom- menes nach vorausgegangener Besprechung und Feststellung der Disposition; Umarbeitungen. VI. Classe. Die ara haufigsten vorkom- menden Geschaftsaufsatze. IY. Rechnen in Verbindung m. d. geometrischen Formen- lehre. Ziel: Sicherheit und Fertig- keit in der mundlichen und schriftlichen Losung praktischer Rechnungsaufgaben. Fahigkeit, Flachen und Korper einfachster Art zu messen und zu berecbnen. I. Classe. Das Rechnen im Zahlenraume von 1 — 10—20 mtindlich Und schriftlich. Munzen, Mafte und Gewichte, soweit deren Gliede- rung dem behandelten Zahlen¬ raume entspricht. II. Classe. Das Rechnen im Zahlenraume von 1—100 mtindlich und schrift¬ lich. Munzen, Mafie und Gewichte, soweit deren Gliederung auf der Hunderttheilung beruht. Ele¬ mente des Bruchrechnens. Ein- fache Preisrechnungen. V. Classe. Scrivere sotto dettatura; eser- cizi nella moltiplicita delle espres- sioni; racconti, descrizioni e let- tere con riguardo a cib che si e letto o che comunque i fan- ciulli conoscono, premesse dal maestro alcune parole per orien- tare gli scolari, specie nella disposizione delle parti; trasfor- mazioni. VI. Classe. Le piu frequenti scritture d’ affari. IV. Conteggio in nnione alla geometrica. Meta: Sicurezza e disinvoltura nello sciogliere a voce ed in iscritto pratici temi di conteggio; attitudine a misurare e calcolare superficie e vohuni della specie piu semplice. I. Classe. Conteggio entro il periodo numerico dali’ 1—10—20 a voce ed in iscritto. Monete, misure e pesi, in quanto la loro divisione corrisponde al periodo numerico trattato. II. Classe. Conteggio entro il periodo numerico dali’ 1—100 a voce ed in iscritto. Monete, misure e pesi, in quanto la loro divisione si basa sul periodo numerico dei cento. Elementi del conteggio colle frazioni. Semplici calcoli di prezzi. 209 V. razred. Narekovanje; vaje v mnogo¬ vrstnem izraževanji; pripovesti, opisi in pisma v zvezi s tem, kar se je čitalo in zaznavalo, a vselej na podlagi razgovora in natančno določene razporedbe (dispozicije); predelovanja. VI. razred. Najnavadniši opravilni spisi. IV. Računstvo spojeno z geo¬ metričnim oblikoslovjem. Smoter: Zanesljivost in spret¬ nost v ustmenem in pismenem reševanji praktičnih nalog. Roč¬ nost v merjenji in računanji naj- priprostejših ploskev in teles. I. razred. Ustmeno in pismeno računanje v številnem obsegu odi—10 —20. Denarji, mere in uteži v obsegu teh števil. II. razred. Ustmeno in pismeno računanje v številnem obsegu od 1 — 100; denarji, mere in uteži, osnovani na številih do 100. Početki računanja z ulomki. Priprosti kupni računi. V. razred. Pisanje pokazivanju; vježbe u raznovrstnih načinih izraza; pripoviesti, opisi i listovi na te¬ melju onoga, što su djeca več čitala i promatrala, ali jim mora učitelj to prije razložiti i osnovu podati; preradjivanje. VI. razred. Najobičniji poslovni sastavci. IY. Računstvo spojeno s geo¬ metrijskim oblikoslovjem. S vrha: Sjegumost i okret¬ nost u ustmenom i pismenom re- šavanju praktičnih računstvenih zadača. Vještina u mjerenju i proračunavanju najjednostavnijih ploha i tjelesa. I. razred. Ustmeno i pismeno računanje brojevi od 1—10—20. Novci, mjere i uteži u obsegu ovih brojeva. II. razred. Ustmeno i pismeno računanje brojevi od 1—100. Novci, mjere i uteži, osnovani na brojevih do 100. Početci računanja slomci. Jednostavni kupovni računi. Ijehrplane f. d, Kiistenland. 14 210 Ul. Classe. Mimdliches imd schriftliches Rechnen von 1 — 1000; Mtinzen, Mafie und Gewichte, soweit deren Gliederung auf der Tausend- theilung beruht; Decimalen; Schlussrechnungen. IV. Classe. Miindliches und schriftliches Rechnen imunbegrenztenZahlen- raume; Decimalen; mehrnamige Zahlen und die haufiger vor- kommenden gemeinen Briiche. Schlussrechnungen. V. Classe. \Yiedcrholung und Erweite- rung des in der IV. Classe be- handelten Lehrstolfes; Procent-, Zins- und Theilungsrechnungen; die Elemente des Messens und der Berechnung des Umfanges und Flacheninhaltes geradliniger Figuren, sowie der Oberflache und des Cubikinhaltes eben- flachiger Korper. VI. Classe. Je nach den Ortsverhaltnissen und dem kiinftigen Berufe der Schiller sollen landwirtschaft- liche, gewerbliche und einfache kaufmannische, bei Madcken Haushaltungsrechnungen beson- ders Berticksichtigung finden. Messen und Berechnen von Flachen undKorpern. Grundziige der einfachen Buchfulirung. IH. Classe. Conteggiare a voce e in iscritto dali’ 1—1000. Monete, misure e pesi in quanto la loro divisione si basa sul periodo numerico dei 1000; decimali; calcoli di conclusione. IV. Classe. Conteggiare a voce ed in iscritto in un periodo numerico illimitato; decimali, numeri com- plessi e le piu frequenti frazioni comuni. Calcoli di conclusione. . V. Classe. Ripetizione e maggiore svi- luppo della partita trattata nella IV. Classe; procenti, interessi e ripartizioni; elementi di misura- zione e calcolo della circonfe- renza e della superficie di figure rettilinee, come pure della super¬ ficie e del volume di corpi po- liedri. VI. Classe. A seconda delle circostanze di luogo e della vocazione dei fanciulli vanno preši in ispeciale considerazione i calcoli agrono- mici, industriali e commerciali piu semplici, e per le fanciulle i calcoli di economia domestica. Misurare e calcolare le super¬ ficie e i volumi. Elementi della tenitura di libri a partita sem- plice. 211 III. razred. Ustmeno in pismeno računanje s števili od 1—1000. Denarji, mere in uteži, osnovani na šte¬ vilih do 1000; desetinke; sklepni računi. IV. razred. Ustmeno in pismeno računanje v neomejenem številnem obsegu; desetinke; mnogoimenasta števila in navadni ulomki, kateri se večkrat rabijo. Sklepni računi. V. razred. Ponavljanje in razširjanje tega, kar se je učilo v 4. razredu. Odstotni, obrestni in delni računi; začetki merjenja in ra¬ čunanja obsega in ploščine premo¬ črtnih likov, površja in prostor¬ nine ravnoploskastih teles. VI. razred. Po krajevnih razmerah in prihodnjem poklicu učencev naj se gleda posebej na kmetijske, obrtnijske in priproste kupčij- ske, pri deklicah na gospodinjske račune. Merijo naj se ploskve in telesa. Početki jednostavnega računovodstva. III. razred. Ustmeno i pismeno računanje brojevi od 1—1000. Novci, mjere i uteži, osnovani na bro- jevih do 1000; desetični slomci; zaključni računi. IV. razred. Ustmeno i pismeno računanje brojevi neomedjašenoga brojnoga sustava; desetični slomci; više- imeni brojevi i najčešči obični slomci; zaključni računi. V. razred. Opetuje se i nadopunjuje ono, što se je učilo u IV. razredu; postotni, dobitni i dielbeni računi. Početci mjerenja i preračuna¬ vanja obsega i ploštine pravocrt- nih likova; zatim se preračunava površje i prostornina ravnoplošnih tjelesa. VI. razred. Prema mjestnim okolnostim i budučemu svomu zanimanju učenici neka se uče račune, po¬ trebne poljodjelcem, obrtnikom i jednostavne trgovačke račune, a djevojčice valja da se dobro uvježbaju u računih, potrebnih u kučanstvu. Mjerenje i preračuna¬ vanje ploba i tjelesa. Početci jednostavnoga knjigovodstva. 14 * 212 V. Realien. A. Naturkunde. a. Naturgescliichte. Ziel: Weckung und Belebung des Sinnes und der Liebe fur die Natur; Bekanntschaft mit den verbreitetsten und fur das Leben wichtigsten Naturkorpern. Kenntnis des Wichtigsten tiber den menschlichen Korper und dessen Pflege. III. Classe, Auf Grund der Anschauung sind die wichtigsten, insbesondere die einheimischen Reprasentanten aus den dreiNaturreichen zu be- sprechen und hiebei die beziig- lichen Stiicke des Lesebuches zu verwerten. IV. Classe. Wie in der III. Classe. V. Classe. Fortsetzung der Betrachtung und Besprechung der wichtigsten nutzlichen und schadlichen Thiere, Pflanzen und Mineralien, insbe¬ sondere solcher, welche fiir die Landwirtschaft wichtig sind, unter Venvertung der einschlagigen Lesestucke. Belehrung liber den Schutz der Thiere und Pflanzen. VI. Classe. Belehrung iiber den mensch¬ lichen Korper und das Wichtigste aus der Gesundheitslehre. Be- lehrungen liber die erste Hilfe- leistung bei plotzlichen Ungllicks- fallen. V. Materie realistiche. A. Scienze naturali. a. Storia naturale. Meta: Eccitare e corroborare il sentimento e 1’ amore della natura; conoscenza dei piu diffusi oggetti di storia naturale e dei piu importanti alla vita. Cono- scere cio che piu importa del corpo umano, e il modo di con- servarlo sano. III. Classe. Spiegare, col sussidio del- P intuizione, i piu importanti rappresentanti dei tre regni della natura, specie quelli che sitrovano nel paese del fanciullo, approfit- tando deirelativi squarci del libro di lettura. IV. Classe. Come nella terza. V. Classe. Continuazione deli’ osserva- zione e spiegazione dei piu im¬ portanti utili e dannosi animali, piante e minerali, specie degli attinenti ali’ agricoltura, serven- dosi dei relativi squarci del libro di lettura. Istruzione sulla pro- tezione degli animali e delle piante. VI. Classe. Del corpo umano e del piu importante deli’ igiene. Dei primi soccorsi da prestare a chi sia colpito da mali improvisi, o da qualsivoglia disgraziato accidente. 213 Y. Realije. A. Prirodoznanstvo. a. Prirodopis. Smoter: Vzbujati in oživljati čut in ljubezen do narave; spo¬ znavati najbolj razširjene in za življenje najimenitniše prirodnine; vedeti, kar je najpotrebniše o človeškem telesu in njegovem zdravji. IH. razred. Nazorno naj se razpravljajo najimenitniši, posebno domači zastopniki vseh treh prirodnih skupin. V to svrho naj se upo¬ rabljajo dotična berila. IV. razred. Kakor v III. razredu. V. razred. Nadaljuje se opazovanje in razpravljanje o najimenitniših koristnih in škodljivih živalih, rastlinah in rudninah, posebno takih, ki so imenitne pri kmetij¬ stvu. V to svrho naj se upo¬ rabljajo dotična berila. Poduk o varstvu živali in rastlin. VI. razred. Poduk o človeškem telesu in o tem, kar je najpotrebniše vedeti, da se zdravje ohrani. Poduk o prvi pomoči pri naglih nesrečah. V. Stvarni predmeti. A. Prirodoznanstvo- a. Prirodopis. Svrha: Valja nastojati, da se u djeci uzbudi i oživi zanimanje i ljubav prama prirodi; da se upoznaju sa najrazgranjenijimi i za život najznamenitijimi prirodni- nami; da znadu najglavnije o čovječjem tielu i njegovanju zdravlja. III. razred. Upotrebljavajuč shodna štiva iz čitanke imadu se učenici zorno upoznati sa najznamenitijimi oso- bito domačimi prirodninami svih triju carstva prirode. IV. razred. Kao u III. razredu. V. razred. Upotrebljavajuč shodna štiva iz čitanke nastavlja se razma- tranje i razlaganje o najzname- nitijih koristnih i škodljivih živo- tinjah, bilinah i rudah, osobito onih, koje zasiecaju u poljodjel- stvo. Pouka o čuvanju životinjži i bilinž. VI. razred. Pouka o čovječjem tielu i najznamenitije o čuvanju zdra¬ vlja. Uputa kako valja pražiti prvu pomoč onim, koji naglo nastradaju. 214 b. Naturlelire. Ziel: Kenntnis der wichtig- sten, einfachsten und leichtfass- lichsten phvsikalisclien und che- mischen Vorgange. V. Classe. Auf Grund der Anschauung verden die einfachsten Kennt- nisse aus der Naturlehre ver- mittelt und hiebei die beziig- lichen Lesestucke vcnvertet. VI. Classe. Die einfachsten pliysikali- schen und chemischen Vorgange, wobei die Ortsverhaltnisse und bei den Madchen die Bediirf- nisse der Ilaushaltung zu be- rucksichtigen sind. B. Geographie und Geschichte. a Geographie. Ziel: Kenntnis des Heimat- landes und der osterreichisch- ungarischen Monarchie; allge- meine Ubersicht Europas und der ubrigen Erdtheile. III. Classe. Das Heimatland. IV. Classe. Die osterreichisch-ungarische Monarchie. V. Classe. Politische Eintheilung Eu¬ ropas ; die fiinf Erdtheile und die Oceane. VI. Classe. Die Erde als Weltkorper. Wiederholung des gesammten, insbesondere auf die oster- reichisch - ungarische Monarchie beziiglichen Lehrstoffes. b. Fisioa. Meta: Conoscenza dei piu importanti processi fisici e chi- mici semplici e facili ad essere compresi. V. Classe. Col sussidio della intuizione si comunichino le piu importanti nozioni di fisica colla scorta del libro di lettura. VI. Classe. I pid semplici processi fisici e chimici, badando alle circo- stanze dei luoghi, e per le fan- ciulle ai bisogni deli’ economia domestica. B. Geografia e Storia. a. Geografia. Meta: Conoscenza della pro- vincia e della Monarchia austro- ungarica. Rivista generale del- 1’ Europa e delle altre parti del mondo. III. Classe. La provincia. IV. Classe. La Monarchia austro-unga- rica. V. Classe. Divisione politica deli’ Europa; le cinque parti del mondo e gli oceani. VI. Classe. La terra come corpo celeste. Ripetizione di tutta la relativa materia, di cio specialmente che riguarda la Monarchia austro- ungarica. 215 b. Prirodoslovne. Smoter: Poznavanje najime- nitniših, najpriprostejših in naj- umljivejših fizikalnih in kemičnih prikazni. V. razred. Učitelj naj nazorno razlaga najpriprostejše fizikalne prikazni, uporabljaje dotična berila. VI. razred. Najpriprostejše fizikalne in kemične prikazni; pri tem je ozirati se na krajevne razmere in pri deklicah na gospodinjske potrebe. B. Zemljepis in zgodovina. a. Zemljepis. Smoter: Poznavanje domače dežele in avstrijsko-ogersko mo¬ narhije; splošni pregled Evrope in ostalih celin. III. razred. Domača dežela. IV. razred. Avstrij sko-ogerska monarhij a. V. razred. Politična razdelitev Evrope; petero celin in oceani. VI. razred. Zemlja kot svet. Ponavljanje vsega tega, kar se je učilo, posebno o avstro-ogerski mo¬ narhiji. b. Prirodoslovje. Svrha: Poznavanje najzname- nitijih, najjednostavnijih inajraz- umljivijih fizikalnih i kemičkih pojava. V. razred. Na temelju shodnih štiva iz čitanke imade učitelj zorno pod¬ učiti učenike, da razumiju naj- jednostavnije prirodoslovne za¬ kone. VI. razred. Najjednostavniji fizikalni i ke- mički pojavi, obazirajuči se na mjestne okolnosti; djevojčice neka nauče osobito ono, što če im trebati u kučanstvu. B. Zemljopis i povjest. a. Zemljopis. Svrha: Poznavanje domovine i austro-ugarske monarkije; ob- eeniti pregled Europe i ostalih dielova svieta. III. razred, Domovina. IV. razred. Austro-ugarska monarkija. V. razred. Politička razdioba Europe; pet glavnih dielova kopna i mora. VI. razred. Zemlja kao nebeško tielo ; opetovanje svega onoga, što se je več učilo, a osobito o austro- ugarskoj monarkiji. 216 1). Geschichte. Ziel: Kenntnis der wichtig- sten Begebenheiten aus der Ge- schichte des Heimatlandes, der osterreichisch - ungarischen Mo- narchie und einzelner hervor- ragender Ereignisse aus der allgemeinen Geschichte. III. Classe. Bilder aus der Geschichte des Heimatlandes. IV. Classe. Bilder aus der osterreichisch- ungarischen Monarchie. V. Classe. Bilder aus der Geschichte jener Lander, deren Kenntnis den Schiilem vermittelt worden ist. VI. Classe. Hauptgrundziige der Ver- fassung, insbesondere Belehrung liber Pflichten und B,echte der Staatsbtirger. VI. Zeichnen. Ziel: Kenntnis der wichtigsten geometrischen Korper und ihrer Begrenzung. Befahigung der Schtiler zur richtigen Auffassung und Darstellung geometrischer Formen. II. Classe. Ubungen im Zeichnen ver- schiedener Formen, denen die gerade Linie und der Winkel zugrunde liegen. Anwendung dieser Formen auf Gebilde ein- fachster Art. b. Storia. Meta: Conoscenza dei pid im- portanti avvenimenti della storia della provincia, della Monarchia austro-ungarica e di singoli av¬ venimenti rilevanti della storia universale. III. Classe. Quadri della storia della provincia. IV. Classe, Quadri della storia della Monarchia austro-ungarica. V. Classe. Quadri della storia di quei paesi che furono trattati. VI. Classe. Tratti fondamentali della co- stituzione, insegnando special- mente i doveri e i diritti dei cittadini. VI. Disegno. Meta: Conoscenza dei piu importanti corpi geometrici e loro contomi. Attitudine a co- noscere esattamente e a rap- presentare forme geometriche. II. Classe. Esercizi nel disegnare diffe- renti forme che abbiano per base la linea retta e 1’ angolo. Uso di queste forme in figure della specie pifi semplice. 217 b. Zgodovina. Smoter: Znanje najimenitniših dogodkov iz domače zgodovine, avstrijsko-ogerske monarhije in posameznih posebno imenitnih dogodkov iz občne zgodovine. 111. razred. Slike iz domače zgodovine. IV. razred. Slike iz zgodovine avstrijsko- ogerske monarhije. V. razred. Slike iz zgodovine onih dežel, s katerimi so se učenci že seznanili. VI. razred. Najpoglavitniše o ustavi; posebej naj se učenci poduče o državljanskih dolžnostih in pra¬ vicah. TI. Risanje. Smoter: Poznavanje najime¬ nitniših geometričnih teles in njih mej. Učenci naj se usposobijo, da prav umevajo in rišejo geometrične oblike. II. razred. Taje v risanji raznih likov, kateri se snujejo iz ravne črte in kota. Uporaba teh oblik za najjednostavniše podobe. b. Povjest. Svrha: Znanje najznameni- tijih dogadjaja iz povjesti svoje domovine, austro-ugarske monar- kije i pojedinih najglavnijih do¬ gadjaja iz obče povjesti. III. razred. Slike iz povjesti domovine. IV. razred. Slike iz povjesti monarkije austro-ugarske. V. razred. Slike iz povjesti onih zemalja, koje več djeca poznavaju. VI. razred. Najglavnije o ustavu; napose pouka o državljanskih dužnostih i pravih. TI. Risanje. Svrha: Poznavanje najzna- menitijih geometrijskih tjelesa i njihovih medja. Spodobnost, da učenici mogu pravo shvačati i črtati geometrijske oblike. II. razred. Vježbe u risanju raznih li- kova, osnovanih na ravnoj črti i kutu. Uporaba ovih likova za ri¬ sanje najjednostavnijih slika. 218 HI. Classe. Ubungen im Zeichnen ver- schiedener Formen, denen die ge- rade und krumme Linie und der Winkel zugrunde liegen. Anwen- dung dieser Formen aiif Gebilde einfachster Art. IV. Classe. Wie in der III. Classe; Frei- handzeichnen nach Vorzeich- nungen auf der Schultafel. Be- ginn des Dictatzeichnens. V. Classe. Fortsetzung des Dictat- und Freihandzeichnens nach Vor- zeicbnungen auf der Schultafel. Bei Madchen ist das Zeichnen mit besonderer Rucksicht auf die weiblichen Handarbeiten zu pflegen. VI. Classe. Wie in der V. Classe. Zeich¬ nen einfacher Ornamente. Ge- brauch des Mafistabes und des Zirkels. Gedachtniszeichnen. TIL Gesang. Ziel: Weckung und Bildung des Tonsinnes; Veredlung des Gemilthes und Belebung des patriotischen und religiosen Ge- fiihles. Befahigung der Schiller zum Vortrage ein- und zwei- stimmiger Lieder mit besonderer Beriicksichtigung des Volks- und Kirchenliedes. I. Classe. Gehor- und Stimmiibungen. Unterscheiden von Tonen (hoch — ti ef, lang—kurz, stark—schwach). Einubung einfacher Liedchen nach dem Gehore in einem den Altersstufen entsprechenden Ton- umfange nach vorausgegangenem Memorieren des Textes. III. Classe. Esercizi nel disegno di diffe- renti forme, a base delle quali sieno la linea retta, la curva e 1’ angolo. Uso di queste forme in figure della specie piu sem- plice. IV. Classe. Come nella III. Disegno a mano libera dietro esemplari di- segnati dal maestro sulla tabella. Si principia il disegno sotto det- tatura. V. Classe. Continuazione del disegno sotto dettatura e del disegno a mano libera dietro esemplari disegnati sulla tabella. Dalle fanciulle con particolare riguardo ai lavori donneschi. VI. Classe. Come nella V. Disegno di ornato semplice. Uso del com- passo e della scala, disegno a memoria. TIL Canto. Meta: Sviluppo e cultura del senso musicale; ingentilire il cuore, animare a sentimenti pa¬ trioti« e religiosi. Rendere atto il fanciullo a cantare canzoni a una e a due voci, curando in ispecialita i canti popolari e gli ecclesiastici. I. Classe. Esercizi deli’ orecchio e della voce. Differenza dei tuoni (alto — basso, lungo — breve, forte — debole). Esercizio nel cantare semplici canzonette a orecchio in tuoni confacenti ali’ eta, appreso a memoria il testo della canzone. 219 III. razred. Vaje v risanji raznih likov, kateri se snujejo iz ravne črte, krive črte in kota. Uporaba teh oblik za najjednostavniše podobe. IV. razred. Kakor v III. razredu; prosto¬ ročno prerisovanje narisov s šolske table; začetek risanja po nare¬ kovanji. V. razred. Nadaljevanje risanja po na¬ rekovanji in prostoročnega pre¬ risovanja narisov s šolske table. Pri deklicah naj goji učitelj risanje oziraje se posebno na ženska ročna dela. VI. razred. Kakor v V. razredu. Risanje priprostih okrasov. Poraba me¬ rila in šestila; risanje na pamet. VII. Petje. Smoter: Vzbujati in razvijati glasbeni sluh, blažiti in oživljati domoljubne in verske čute. Uspo¬ sobiti učence, da popevajo jedno- in dvoglasne pesmi, v prvi vrsti narodne in cerkvene. I. razred. Vaje sluha in glasa. Razloče¬ vanje glasov (ali so visoki — nizki, dolgi — kratki, krepki — šibki). Deca naj se vadi po sluhu popevati priproste pesmice, v glasovnem obsegu starosti pri¬ kladnem , naučivši se poprej besede na pamet. III. razred. Vježbe u risanju raznih li- kova, osnovanih na ravnoj, krivu- ljastoj črti i kutu. Uporaba ovih likova za risanje najjednostav- nijih slika. IV. razred. Kao u III. razredu; prosto- ručno risanje po uzorcih, narisa¬ nih na školskoj ploči; početci risanja po kazivanju. V. razred. Nastavlja se risanje po kazi¬ vanju i prostoručno po uzorcih, narisanih na školskoj ploči. Obu- čavajuč djevojčice u risanju, ima se učitelj osvrtati osobito na ženska ručna djela. VI. razred, Kao u V. razredu. Risanje jednostavnih uresa. Poraba mje- rila i šestila; napametno risanje. VII. Pjevanje. Svrha: Obukom u pjevanju valja u djeci buditi i razvijati glasbeni sluh: oplemenjivati srce i oživljavati rodoljubno i nabožno čuvstvo; nadalje jih valja izvjež- bati, da mogu pjevati jedno- i dvoglasne osobito narodne i crkvene pjesme. I. razred. Vježbanje sluha i glasa Raz¬ likovanje glasova (što je glas visok — nizak, dug — kratak, jak — tih). Naučiv se 'na pamet rieči, neka se djeca prema raz- vitku i obsegu svoga glasa po sluhu uvježbaju u pjevanju jedno¬ stavnih pjesmica. 220 II. Classe. Gehor- und Stimmtibungen. Eintibung leichter Lieder nach dem Gehor e. m. Classe. Eintibung einstimmiger Lie¬ der von grofterem Umfange nach dem Gehore. IV. Classe. Eintibung einfacher _ Lieder. Kenntnis der Noten. Ubungen im Notenlesen. V. Classe. Eintibung einstimmiger und sodann leichter zweistimmiger Lieder auf Grundlage des Noten- systems. VI. Classe. Ubung im ein- und zwei- stimmigen Gesange auf Grund¬ lage des Notensystems. VIII. Weibliche Handarbeiten. Ziel: Befahigung der Schtile- rinnen zur Ausftihrung der im gewohnlichen hauslichen Leben vorkommenden weiblichen Hand¬ arbeiten. Lehrstoff: Hakeln u. Stricken. An- u. Einstricken der Striimpfe, Stopfen der Strtimpfe. Merken; Nahen; Zuschneiden von Leib- wasche. Ausbessern der Wasche. D en Unterricht in den weib- lichen Handarbeiten begleiten stets Belehrungen iiber die zu verwendenden Stoffe nach Art, Gute und Bezugsquellen. II. Classe. Esercizi di orecchio e di voce. Esercizio nel cantare facili canzoni ad orecchio. III. Classe. Esercizio nel cantare ali’ uni- sono canzoni piii lunghe ad orecchio. IV. Classe. Esercizio nel cantare sem- plici canzoni. Conoscenza delle note. Esercizio nella lettura delle note. V. Classe. Esercizio nel cantare canzoni ali’ unisono, e in seguito facili canzoni a due voci colla scorta delle note. VI. Classe. Esercizo di canti a una e a due voci colla scorta delle note. VIII. Lavori donneschi. Meta: Attitudine ad eseguire quei lavori donneschi che occor- rono piu frequenti nella famiglia. Materia: Uncinetto, maglia, rappezzamento della calza, mar- care, cucire, taglio della bian- cheria, rappezzamento della bian- cheria. L’ insegnamento di questa materia va sempre accompagnato da ammaestramenti sulla specie, bonta e provenienza delle stoife. 221 II. razred. Vaje sluha in glasa. Popevati lahke pesmi po sluhu. III. razred. Popevanje jednoglasnih daljših pesmi po sluhu. IV. razred. Popevanje priprostih pesmi. Poznavanje glask. Vaje v čitanji glask. V. razred. Popevanje jednoglasnih, potem lažjih dvoglasnih pesmi po glas- kah. VI. razred. Vaje vjedno- in dvoglasnem petji po glaskah. VIII. Ženska ročna dela. Smoter: Sposobnost za ženska ročna dela, najnavadniša v živ¬ ljenji. Učivo: Kačkanje in pletenje. Dopletanje in podpletanje no- govic; zapletanje nogovic; zna- movanje; šivanje; urezavanje perila; krpanje perila. Podučevaje ženska ročna dela naj učiteljica omenja vrst blaga, ceno in kraj, od koder se dobiva. II. razred. Vježbanje sluha i glasa. Vježbe u pjevanju lahkih popie- vaka po sluhu. III. razred. Vježbe u pjevanju jednoglas¬ nih povečih pjesama po sluhu. IV. razred. Pjevanje jednostavnih pje¬ sama. Poznavanje kaj da. Vježbe u čitanju kaj da. V. razred. Pjevanje jedno- a zatim lak- ših dvoglasnih pjesama na te¬ melju kajdovlja. VI. razred. Vježbe u jedno- i dvoglasnom pjevanju na temelju kajdovlja. VIII. Ženska ručna djela. S vrha: Djevojčice se imaju usposobiti, da uzmognu obavljati ženska ručna djela, potrebna u običnom obiteljskom životu. Iz ovoga predmeta ima se učiti ovo, što sliedi: Promalji- vanje i pletenje. Dopletanje i podpletanje čarapa; krpanje ča- rapa. Označivanje. Šivanje; kro¬ jenje rublja. Krpanje rubenine. Podučavajuč djevojčice u žen¬ skih ručnih djelih, valja da ih učiteljica poduči o raznih vrstih tkanini, kako se upotrebljavaju, koja im je ciena i odkuda se dobivaju. 222 IX. Turnen. Ziel: Kraftigung und Gevvandt- heit des Korpers; Ordnungssinn, Muth und Selbstvertrauen zu for- dern und die Frische des Geistes zu erhalten. II., III. und IV. Classe. Ordnungs- und Freiiibungen und Turnspiele. V. und VI. Classe. Ordnungs- und Freiiibungen und Turnspiele; wo moglich Turnen an Apparaten. IX. Ginnastica. Meta: Robustezza ed agilitš, del corpo; senso deli’ ordine, coraggio e fiducia di se e ala- crita dello spirito. II., III. e IV. Olasse. Esercizi di ordine, esercizi liberi e giuocbi ginnastici. V. e VI. Classe. Esercizi di ordine, esercizi liberi e giuochi ginnastici, e, dove e possibile, esercizi sugli attrezzi. IX. Telovadba. Smoter: Krepljenje in gibčnost telesa, gojenje čuta za rednost, jačenje poguma in zaupanja v samega sebe ter vzdržavanje duševne živahnosti. II., III. in IV. razred. Redne in proste vaje; telo¬ vadne igre. V. in VI. razred. Redne in proste vaje; telo¬ vadne igre in, ako je mogoče, vaje na pripravah. IX. Tjelovježba. Svrha: Jačanje i okretnost tiela; ljubav k redu, srčanost, pouzdanje u sama sebe; uz- čuvanje duševne živahnosti. II., III. i IV. razred. Redovne i proste vježbe; gimnastičke igre. V. i VI. razred. Redovne i proste vježbe; gimnastičke igre; gdje je moguce, vježbe na spravah. Lehrplan tiir den Unterricht in einer zweiten Sprache an Tolksschulen. Piano d’ insegnamento di una seconda lingua per le scuole popolari. Učni načrt za drugi jezik y ljudskih šolah. Nankovna osnova za koji drugi jezik u pučkoj školi. 224 Lehrplan *) fiir den Unterricht in einer zvsreiten Spraclie an Volks- scliulen. Lehrziel. Kenntnis der Sprache in Wort und Schrift; Gewandtheit im mtindlichen und schriftlichen Gedankenausdrucke. II. und III. Classe. 2. und 3. S c h u 1 j a h r. Anschauungsunterricht mit Hilfe der Muttersprache; Ubung im Schreiben leichter Worte und kurzer Satze. Lese- und Gedachtnisiibungen. IV. Classe. 4. Schuljahr. Geliiufiges Lesen mit beson- derer Rilcksicht auf die rich- tige Aussprache; kurze, leichte, mundliche und schriftliche Uber- setzungen mit An-wendung der in der Muttersprache bereits be- kannten grammatischen Regeln; Gedachtnisiibungen nach voraus- gegangener Erklarung. Ubung im Bilden von Satzen. Piano d’ insegnamento*) di una seconda lingua per le seuole popolari. Meta deli’ istruzione. Cognizione della lingua a voce e in iscritto; capacita di espri- mersi a voce ed in iscritto. II. e III. Classe. 2. e 3. anno scolastico. Esercizi d’ istruzione intui- tiva coli’ aiuto della lingua ma¬ terna ; esercizi nello scrivere facili parole e brevi proposi- zioni. Esercizi di lettura e di memoria. IV. Classe. 4. anno scolastico. Leggere speditamente ba- dando specialmente alla retta pronuncia; brevi e facili ver- sioni a voce ed in iscritto colla conveniente applicazione delle teorie grammaticali gia apprese nella lingua materna; esercizi di memoria, previa un’ analoga spiegazione. Esercizi nella forma- zione di parole. *) Je nach Umstanden per Classe 3—4 Stunden wochentlich. *) Secondo le circostanze ti e o rjuattro ore la settimana per classe. 225 Učni načrt*) za drugi jezik v ljudskih šolah. Učni smoter. Poznavanje jezika v govoru in pismu; spretnost v ustmenem in pismenem izraževanji. II. in III. razred. 2. in 3. šolsko leto. Vaje v nazornem uku; po potrebi naj se učitelj poslužuje materinskega jezika; vaje v pi¬ sanji lahkih in kratkih stavkov. Vaje v čitanji in učenji na pamet. IV. razred. 4. šolsko leto. Gladko čitanje, pri katerem je gledati na pravilno izgovar¬ janje; kratki in lahki ustmeni in pismeni prevodi; pri tem naj se uporabljajo slovnična pravila, katera so učenci že spoznali v materinskem jeziku. Učenje na pamet, ali učivo naj se poprej pojasni. Zlaganje stavkov. *) Po razmerah 3—4 ure na teden u vsakem razredu. Naukovna osnova*) za koji drugi jezik u pučkoj školi. UČevna svrha. Poznavanje jezika u govoru i pismu; okretnost u ustmenom i pismenom izrazivanju misli. II. i III. razred. 2. i 3. školska godina. Zorna obuka, pomažuč se materinskim jezikom; vježbe u pisanju lahkih rieči i kratkih izreka. Vježbe u čitanju i na- pametnom učenju. IV. razred. 4. školska godina. Gladko čitanje pazeč osobito na pravilan izgovor; kratki i lahki ustmeni i pismeni prevodi shodnom uporabom naučenih jur slovničkih pravila u materinskom jeziku; raztumačena štiva uče se na pamet. Vježbe u tvorbi izreka. *) Prema okolnostim 3—4 sata na tj e dan u svakom razredu. 15 Lehrplane f. d. Kustenland. 226 V. Classe. 5. Schuljahr. Miindliche und schriftliche! Ubersetzung mit Beniitzung des Lesebuches; passende Anwen- dung der in der Muttersprache gelernten grammatischen Regeln; als Aufsatz kleine Erzahlungen. Gedachtnisiibungen. VI. Classe. 6. Schuljahr. Lesen mit Wort- und Sach- erlauterungen, mit moglichst beschranktem Gebrauche der Muttersprache. Passende Anwen- dung der in der Muttersprache gelernten grammatischen Regeln. Fortgesetzte Aufsatziibungen. Be- schreibungen und Erzahlungen. Briefe. Kenntnis der gebrauch- lichsten technischen Ausdrucke bei angewandten Rechnungs- aufgaben. Gedachtnisiibungen. V. Classe. 5. anno scolastico. Esercizi di versione a voce ed in iscritto, valendosi del libro di lettura; applicazione conve- niente delle teorie grammaticali gia apprese nella lingua materna; componimenti di brevi narra* zioni. Esercizi di memoria. VI. Classe. 6. anno scolastico. Lettura con spiegazione dei vocaboli e delle cose, facendo il minor uso possibile della lingua , materna; applicazione conveniente delle teorie gram¬ maticali; componimenti narrativi e descrittivi; lettere; cognizione dei termini tecnici deli’ aritmetica ed esercizi pratici nelle opera- zioni aritmetiche gia trattate. Esercizi di memoria. 227 V. razred. 5. šolsko leto. Ustmeno in pismeno prela¬ ganje iz berila; primerna uporaba slovničnih pravil, katera so učenci že spoznali v materinskem jeziku; za spisje kratke pripovesti. Učenje na pamet. VI. razred. 6. šolsko leto. Citanje in razlaganje besed in tvarine; pri tem naj se učitelj poslužuje kolikor se da malo materinskega jezika; primerna uporaba slovničnih pravil, katera so učenci že spoznali v mate¬ rinskem jeziku. Nadaljne vaje v spisji. Opisi in pripovedke. Pisma. Znanje znanstvenih izra¬ zov, katere pogosto rabimo pri praktičnih računih. Učenje na pamet. V. razred. 5. školska godina. Ustmeni i pismeni prevodi služeč se čitankom; shodna upo¬ raba u materinskom jeziku na¬ učenih jur slovničkih pravila; sastavljanje kratkih pripoviesti. Učenje na pamet. VI. razred. 6. školska godina. Čitaju se i tumače štiva, upo- trebljavajuč štomanjematerinski jezik. Prikladno se upotreblja- vaju slovnička pravila, naučena več u materinskom jeziku; sa- stavljaju se pripoviesti, opisi i listovi. Vježbajuč se u poznatih jur praktičnih računih uče se najobičniji znanstveni računstveni izrazi. Učenje na pamet. Anliang. — Dodatek. — Appendice. — Dodatak. Stundenplane fiir ein- und zweiclassige in zwei Gruppen getheilte Volksschulen, welche von Schulern zweier Nationalitaten besucht werden. Urniki za jedno- in drorazredne, t dre skupini razdeljene ljudske šole, y katerih so ueenci dveh narodnosti. Orari per scuole popolari di una e di due classi, divise in due gruppi, frequentata da scolari di due nazionalita. Satnica za jedno- i dvorazredne pučke škole n dvie skupine razdieljene, u kojih su ueenici dviju narodnosti. 230 Stundenplan fiir eine einclassige in zwei Gruppen getlieilte Tolksschule, welche von Schiiiern zweier Nationalitiiten besucht wird, A und B. Urnik za jednorazredno, y dve skupini razdeljeno ljudsko šolo, v kateri so učenci dveh narodnosti, A in B. Cnterrichtsgegenstande — Učni predmeti Religion — Verstvo Lesen und Schreiben — Čitanje in pisanje Unterrichtssprache — Učni jezik Sprache A fiir die Schuler der Nationalitat B Jezik A za učence narodnosti B Fiir die Schiiler der Nationalitat B-. | Lesen B — Čitanje B Za učence narodnosti B: j Sprache B - Jezik B Rechnen und geometrische Formenlehre Računstvo in geometrija Das fiir die Schiiler Fasslichste Naturgeschichte u. Naturlehre und Wissenswerteste aus prirodopisa in prirodoslovja Učencem najumljivejše in naj- ^ Geographie und Geschichte potrebniše iz j zemljepisa in zgodovine Zeichnen — Risanje Gesang — Petje * *) Turnen — Telovadba Zahl der 'w6chentlichen Stunden — Število ur na teden Zahl der vrochentlichen ganzen Stunden Število celih ur na teden Zahl der wochentliehen Stunden fiir den Lehrer Število ur na teden za učitelja *) Die erste Woche werden Lieder der Nationalitat .4, die zweite Woche Lieder *) Prvi teden pojo se pesmi narodnosti A, drugi pesmi narodnosti B. 231 der Natlonalitat B gesungen. 232 Orario per una scuola popolare di una elasse divisa in dne gruppi, frequentata da scolari di due nazionalita, A e Ji. Satnica za jednorazrednn pueku školn, u dvie skupine raz- dieljenu, u kojoj su učenici d vi ju narodnosti, A i Ji. Materie d’ istruzione — Učevni predmeti Religione — Vjeronauk Lettura e scrittura — Črtanje i pisanje Lingua d’ istruzione — Učevni jezik Lingua A per gli scolari di nazionalita Ji Jezik A za učenike narodnosti Ji Per gli scolari di naiionalita B : | Lettura Ji Čitanje li Za učenike narodnosti B : j Lingua Ji — Jezik B Aritmetica e geometria Računstvo i geometrija Cio che per gli scolari e piii ac- Storia naturale e fisiea cessibile e piii importante di prirodopisa i prirodoslovja Učenikom najshvatljivije i trebitije iz Disegno — Risanje C ant o — Pj e vanj e* *) Ginnastica — Tjelovježba Numero delle ore settimanali — Broj sata na tjedan Numero delle ore intere settimanali Broj cielih sata na tjedan Numero delle ore settimanali pel maestro Broj sata na tjedan za učitelja najpo- i Geografia e storia ! zemljopisa i povjesti *) La prima settimana si cantano caiizoni di nazionalita A. la seconda canzoni *) Prvi tjedan pjevaju se pjesme narodnosti A, drugi pjesme narodnosti B., 233 28 di nazionalith H. 234 Lectionsplan fiir eine einclassige getheilte Volts- besucht wird, Učni red za jednorazredno razdeljeno ljudsko 235 schule, welche von Schiilern zweier Nationalitaten A und B. šolo, t koji so učenci dveh narodnosti A in B. I. Gnippe — X. sk-apina Mittwoch. — Sreda Freitag — Petek Samstag — Sobota A. t> t li e i 1 u n K — Oddelek 236 Piano delle lezioni per una scuola di una classe Sedmična satnica za jednorazrednu razdieljenu pučku 237 divisa frequentata da scolari di dne nazionalita, A e li. školn, u kojoj su učenici d vi, ju narodnosti, A i Ji. X. gruppo X. sk.ia.pina Mercoledi — Srieda Venerdi — Petak Sabato — Subota Se^ione O d i o 238 *) Die erste Woche werden Lieder der Nationalitat A, die zweite Woche Lieder *) Prvi teden pojo se pesmi narodnosti A, drugi pesmi narodnosti B. 239 schule, welche von Scliiilern zweier Nationalitaten A und JB. šolo, v koji so učenci dveli narodnosti, A in Ji. II. Gmppe — XX. skupina der Nationalitat B gesungen, 240 Piano delle lezioni per una scuola di una classe Sedmična satnica za jednorazrednu razdieljenu piičku *) ^a P r i m ® settimana si cantano canzoni tli naziooalith A, la seconda canzoni di *) Prvi tj e dan pjevaju se pjesme narodnosti A, drugi pjesme narodnosti B. 241 divisa frequentata da scolari di due nazionalita, A e Ti. školu, n kojoj su učenici dvrju narodnosti, A i Ji. nazionalita B. Le hrplane f. d. Kiistenland. 16 242 Stundenplan fiir eine zvveiclassige, in živci (ir up pen getheilte Volksschule, Trelche yon Sckiilern zvveier NationalitSten besncht vvird, A und B. Urnik za dvorazredno ljudsko šolo, y kateri je vsak razred raz¬ deljen y dve skupini, in v kateri so ueenei dveh narodnosti, A in B Unterrichtsgegenstande — Učni predmeti Religion — Verstvo Lesen und Schreiben — Čitanje in pisanje Unterrichtssprache — Učni jezik Sprache A fiir die Schiller der Nationalitat B Jezik A za učence narodnosti B Fiir die Sckiiler der Nationalitat B: I Lesen B Čitanje B Za učence narodnosti B: Sprache B — Jezik B Reehnen und geometrische Formenlehre Računstvo in geometrija Das fiir die Schiller Fasslichste und 'VYissenswerteste aus Učencem najumljivejše in naj- potrebniše iz Naturgesehichte u. Naturlehre prirodopisa in prirodoslovja Geographie und Geschichte zemljepisa in zgodovine Zeichnen — Risanje Gesang — Petje * *) Turnen — Telovadba Zahl der vvochentlichen Stunden — Število ur na teden Zahl der vvochentlichen ganzen Stunden Število celih ur na teden Zahl der vvochentlichen Stunden fiir den Lehrer Število ur na teden za učitelja *) Die erste Woche werden Lieder der Nationalitat A, die zvveite Woclie Lieder *) Prvi teden pojo se pesmi narodnosti A, drugi pesmi narodnosti K. Unte it. r — 243 - I. Classe — I. razred_| II. Classe — II. razred O- X ta. p p e — Sls: u p i a. a _ x. 1 ii- I _1_ 11 ’ Abtheilung — Oddelels t. j im T. j II. I 1 ~ I _ Schuljahr — Let ni tečaj ___ L j I I 5 - I 6 - Nationalitat — Narodnost der Nationalitat H gesongen. 16 * m Orario per una scuola popolare di due classi, divise ciascuna in due gruppi, irecjuentata de scolari di due nazionalita, A e B Satnica za dvorazrednu pučku školu, u kojoj je svaki razred u dvie skupine razdieljen i u kojoj su učenici dviju narodnosti, A i B Materin d’ istruzione — Učevni predmeti Religione — Vjeronauk Lettura e scrittura — Čitanje i pisanje Lingua d’ istruzione — Učevni jezik Lingua A per gli scolari di nazionalita, B Jezik A za učenike narodnosti B Per gli scolari di nazionalita B: j Lettura B čitanje B Za učenike narodnosti B: | Lingua B — Jezik J? Aritmetica e geometria Računstvo i geometrija Cio che per gli scolari e piti ac- Storia naturale e lisica cessibile e piu importante di prirodopisa i prirodoslovja Učenikom najshvatljivije i najpo- ©eografia e storia trebitije iz zemljopisa i povjesti Disegno — Risanje Canto — Pj e vanj e * *) Ginnastica — Tjelovježba Numero delle ore settimanali — Broj sata na tj e dan Numero delle ore intiere settimanali Broj cielih sata na tjedan Numero delle ore settimanali pel maestro Broj sata na tjedan za učitelja *) La prima settimana si cantano canzoni di nazionalita A, la seconda canzoni *) Prvi tjedan pievaju se pjesme narodnosti A, drugi pjesme narodnosti B. 245 I. classe — I. razred j H. classe — n. razred O-rvippo — S TJ- P * a __ i. | n. 1 *• - n - Sezione — Odio_ 17' 1 II- I i ! n - i *• I IL Anno scolastieo — Škotska godina T j 2. 3. I 4. | 5. | 6T Nazionalit & — Narodnost di nazionalith B. Lehrplan fiir Fortbildungsschulen. Piano d’ insegnamento per scuole di perfe- zionamento. Učni načrt za nadaljevalne šole. Učevna osnova za škole daljnoga naobraženja. 248 249 Nadaljevalne šole. A. Določbe glede osnove kmetijskih na¬ daljevalnih šol v Primorji, začasno potrjene po visokem minister- stvu za poljedelstvo z odpisom dne 30- junija 1877, št. 5204/648- §. 1 . Kmetijske nadaljevalne šole so dvojne, namreč: a) take, ki so združene z večraz- rednimi ljudskimi šolami, in b) take, ki so združene z jedno- razrednimi ljudskimi šolami. Škole za daljno naobra ženje. A. Ustanove ob uredjenju tečaja za daljno naobraženje u gospodarstvu u Primorju, privremeno odobrene visokim ministar- stvom poljodjelstva odpisom 30- lipnja 1877; Br. 5204/648. §• 1 . Tečaji za daljno naobraženje u gospodarstvu diele se u dvoje: a) gdje su spojeni sa višerazred- nom školom, b) gdje su spojeni sa jednoraz- rednom školom. 250 §. 2 . Stundenplan fiir landivirtschaftliche Fortbildungsschulen erster Kategorie Orario per corsi di perfezionamento d’ agraria di prima categoria Urnik za kmetijske nadaljevalne šole prve vrste Satnica za tečaje daljnoga naobraženja u gospodarstvu prvogi reda Gegenstand — Materia d’ istruzione — Predmet — Predmet 1. Unterrichtsspraehe — Lingua d’istruzione Učni jezik — Učevni jezik 2. Eventuell eine zvveite Sprache Ove oceorra un’ altra lingua Kjer je treba, drugi jezik Gdje treba, drugi jezik 3. Arithmetik, Gsometrie, Zeichnen Aritmetica, geometria, disegno Računstvo, geometrija, risanje Računstvo, geometrija, risanje 4. Geographie und Geschiehte — Geografla e storia Zemljepis in zgodovina — Zemljopis i povjest 5. Naturwissenschaft — Scienze naturali Prirodoznanstvo — Prirodoznanstvo 6. Landwirtsehaft und Gesetzkunde Agraria e nozioni legali Kmetijstvo in zakonoznanstvo Gospodarstvo i zakonoznanstvo Summe der Unterrichtsstunden fiir die Schiller Somma delle ore d’ istruzione per gli alunni Število učnih ur za učence Broj učevnih sata za učenike Summe der vvochentl. Unterrichtsstunden fiir den Lehrer Somma delle ore settimanali d’ istruzione pel maestro Število učnih ur na teden za učitelja Broj sata na tjedan za učitelja AnmerJcung. An mehr als dreiclas- sigen Schulen kann der natur- wissensc.haftliche und der landwirt- schaftliche Unterricht getrennt fiir j eden Jahrgang und mit vermehrter Stundenzahl ertbeilt werden. Osservazione. In iscuole di piu che tre classi 1’ insegnamento delle scienze naturali e quello deli’ a- graria potranno venire impartiti separatamente per ciascun corso, e ad orario aumentato. Opazka. V šolah, ki imajo več od treh razredov, more se učiti naravoslovje in kmetijstvo za vsak tečaj posebej in tudi po več ur. Opazka. U školah, koje imaju više od tri razreda, može se prirodopis i gospodarstvo, osebice u svakom tečaju učiti i po više sati na 252 §. 3 . AnFortbildungsschiilen,welche mit ein- oderzweiclassigenVolks- schulen verbunden sind, hat der Unterricht in der Geographie und Geschichte zu entfallen, die Landvvirtscbaft ist mit beschrank- terer Stundenzahl in engstei' Verbindung mit der Natur- und Gesetzkunde zu behandeln. Filr diese Curse gilt der nach- stehende Stundenplan: §. 3 . In quelle scuole di perfezio- namento che vanno unite a scuole popolari d’ una sola classe o di due, si omettera Finsegna- mento della geografia e della storia, ali’ agraria si assegnera minor, numero d’ ore, e la si trat- tera in istretto nesso colle scienze naturali e colle nozioni legali. Per queste scuole vale il seguente orario: Stundenplan f. landvrirtseb. Fortbildungsschulen der zvveiten Kategorie Orario per eorsi di perfezionamente d’ agraria di seconda eategoria Urnik za kmetijske nadaljevalne šole druge vrste Satnica za tečaje daljnoga naobraženja n gospodarstvu drugoga reda Gegenstand — Materie d’ istruzione — Predmet — Predmet 1. Unterrichtssprache — Lingua d’ istruzione Učni jezik — Učevni jezik *) 2. Event. eine zvrnite Sprache — Ove oecorra un’altra lingua Kjer je treba, drugi jezik — Gdje treba, drupi jezik **) 3. Arithmetik — Aritmetica — Računstvo — Računstvo **) 4. Iiandvv irtschaft — Agraria — Kmetijstvo —■ Poljodjelstvo ***) Summe der Stunden fiir den Schiller Somma delle ore per gli alunni Število ur za učence Broj sata za učenika Summe der vvochentl. Unterrichtsstunden fiir die Lehrer Numero delle ore settimanali d’ istruzione pei maestri Število učnih ur na teden za učitelja Broj sata na tjedan za učitelja *) Im Falle eine zvveite Sprache nicht gelehrt witd, sind der Muttersprache je zwei Stunden in der VVoche zuzuweisen. **) Wo nur eine Lehrkraft wirkt, sind die Schiiler aller Jahrgange gemeinsct aftlich zn unterrichten. ***) In Istrien haben bei der Ein- richtung der Fortbildungsscbulen die dnrch die Schul- und Unter- iichtsordnung in Betreff des Wiederholungsnnterrichtes fest- gesetzten Bestimmungen die ent- sprechende Anwendung zu finden. *) Ove non s’ insegni un’ altra lingua oltre alla materna, si assegne- ranno a quest’ ultima due ore alla settimana per ciascun corso. **) Ove c’ e un maestro solo, 1’ istru¬ zione verra impartita in comune agli scolari di tutti i corsi. ***) Neli’ Istria si seguiranno nella istituzione delle scuole di per- fezionamento le norme statuite rispetto ali’ istruzione di ripeti- zione dal regolamento scolastico. 253 §• 3 . | §. 3 . \ nadaljevalnih šolah, ka- U onih tečajih, koji su spo- tere so združene z jednorazred- nimi ali dvorazrednimi ljudskimi šolami, opusti se zemljepis in zgodovina, kmetijstvo naj se pa manj ur obravnava v tesni zvezi z prirodoznanstvom in za- konoznanstvom. Za te šole velja sledeči umik: i Sliedi satnica za takove škole: jem sa jedno ili dvorazrednimi školami, nema se poučavati po- vjest i zemljopis; poljodjelstvu treba manje sati dati i učiti ga zajedno sa prirodopisom i zako- noslovliem. *) Kjer se drugi jezik ne uči, je materinskemu jeziku odkazati po dve uri na teden v vsakem tečaji. **) Kjer je jeden sam učitelj, je poduk za učence vseh tečajev skupen. ***) y istriji veljajo za osnovanje nadaljevalnih šol določbe usta¬ novljene gledč ponavljalnega uka v občnem šolskem in učnem redu. *) Gdje se ne podučava još koji jezik osim materinskoga, treba ovomu opredieliti dva sata na tjedan za svaki tečaj. **) Gdje nije nego jedan učitelj, tu če se podučavati zajedno učenici svih tečaja. : ** ***) ) Ustrajajuč škole daljne nao- brazbe u Istri imaju se. upotrebiti odredbe, ustanovljene u šltolskom i učevnom redu za opetovnice. 254 §. 4. Vertheilung des Unterrichts- stoffes. Der in den landivirtscbaft- lichen Fortbildungssehulen zu behandelnde Unterrichtsstotf ist in den im §. 2 sub 5 und 6 ge- nannten Gegenstanden in allen Jahren auf den Winter- und Sommercurs in der Weise zu ver- theilen, dass imWinter die Physik, Chemie,Mineralogie,Zoologie, das Allgemeine uber denPflanzenbau, Kellerwirtscbaft, Thierzucht, Be- triebslehre; im Sommer die Botanik, In- sectenkunde, Pflanzenbau, Ge- miisebau, Vveinbau zur Beband- lung kommen. §. 5. Umfang des Unterrichtes an den landwirtsch.aftlieh.en Fort¬ bildungssehulen erster Kate- gorie. I. Muttersprache. Aufsatz- lebre, Briefe, Scbuldscheine, Quittungen, Empfangsscheine, Zeugnisse, Beschreibungen land- wirtschaftlicber Gegenstande, Saatenstandberiehte, Ernte- berichte. II. Reclinen. Mit Zugrunde- legung der Decimal- und ge- meinen Briiche, Rechnungsauf- gaben aus dem Gebiete der Haushaltung und der Landwirt- schaft mit besonderer Beriick- sichtigung der neuen MaCe und Gewichte; Verhaltnisse und Pro- portionen und Amvendung der- selben auf die einfache Regel- detrie; Procentrechnung. §. 4. Distribuzione delle materie. Queste, rispetto agli oggetti indicati nel §. 2 ai No. 5 e 6, sono da ripartirsi per modo, che nel semestre d’ inverno s’ insegni la fisica, la cbimica, la mineralogia, la zoologia, la parte generale della planticoltura, vinificazione, allevamento del bestiame, ed economia rurale; nel semestre estivo la bota- nica, 1’ entomologia, la coltiva- zione delle piante e degli erbaggi. la vitieoltura. §. 5. Estensione deli’ insegnamento nei corsi di I eategoria. I. Lingua d’insegnamento. Comporre, — lettere, debitoriali, quitanza, ricevute, attestati, de- serizioni di cose rurali, relazioni sililo stato della campagna, sui raccolti. II. Aritmetica. Esercizi di calcolo, in cui entrino frazioni decimali e comuni, sopra sog- getti tolti dali’ economia dome- stica e rurale, tenuto conto dei nuovi pesi e delle nuove misure; rapporti e proporzioni, e loro applicazione alla regola del tre semplice; calcolo percentuale. 255 §. 4. Razdelitev učiva. Predmeti, kateri se uče v kmetijskih nadaljevalnih šolah in ki so navedeni v §. 2 pod štev. 5 in 6, naj se razdelijo na zimski in poletni tečaj tako, da se uči po zimi fizika, kemija, mineralogija, živalstvo, občni del o gojenji rastlin, kletarstvo, živinoreja in gospodarstvo; po leti pa rastlinstvo, žuželkarstvo, gojenje rastlin, zelenjadi, vin- stvo. §. 4. Razdioba onoga što, se ima učiti. Nauke označene u. §. 2 pod br. 5 i 6 imaju se tako razdieliti, da se u zimskom poluljetu uči: fizika, kemija,, mineralogija, zoologija, občeniti dio nauke o gojenju bilina, pivničarstvo, gojenje marve i gospodarenje, a u Ijetnom polugodištu da se uči botanika, nauka o kukcih, gojenje stabala, povrtarstvo i vinarstvo. §. 5. §. 5. Obseg uka v kmetijskih nada¬ ljevalnih šolah prve vrste. Koliko če se čega podučavati u tečajih I. reda. I. Materinski jezik. Spisje, pisma, dolžna pisma, pobotnice, sprejemnice, svedočbe, opisi kmetijskih stvari, poročila kako kaže polje, poročila o žetvi. I. Učevni jezik. Sastavci, listovi, obveznice, namire, pri- jamnice, svjedočbe, opisi stvari poljodjelskih, izvješča o usjevih, i žetvi. II. Računstvo. Računske na¬ loge iz gospodarstva in kmetij¬ stva z desetinskimi in navadnimi ulomki s posebnim ozirom na novo mero in vago; omere in razmere in njih uporaba v tristav- ki, odstotni računi. II. Računstvo. Na temelju desetičnih i običnih slomaka ra- čunstveni zadatei o kučnom i poljskom gospodarstvu, pazeč osobito na nove mjere i utege: omjeri i razmjeri, te njihovo uporabljivanje na prosto pravilo trojno; postotno računanje. 256 GeometrieundZeichnen. Die wichtigsten Lehren der Planimetrie mit entsprechendem geometrischen Zeichnen. Ele¬ mente des Situationszeichnens. Aufnahme von kleinen Liegen- scbaften mittels Štab und Kette und Berechnung des Flachen- inhaltes geradliniger Figuren und des Kreises. III. Geschickte, Geographie und Gesetzeskunde. Mit Be- schrankung auf Osterreich und die neuere Zeit bis zur Gegen- wart mit besonderer Riicksicht auf das Kiistenland. Kenntnis der Staatsgrundgesetze und der Gemeindeordnung. IV. N atur vvi s s ens chaften. 1. Physik. Allgemeine Eigenschaften der Korper. Die Aggregationsformen der Korper. Allgemeine Er- scheinungen derWarme, Tbermo- meter, Fortptianzung der Warme. Das Schmelzen und Verdampfen. Die Feuchtigkeit und die wichti- geren Erscbeinungen in der Luft. Aus der Lehre von der Bewegung und dem Gleichgewichte der Kor¬ per das fur denLandwirt Nothige. Arten der Krafte. Resultie- rende. Der Schwerpunkt. Begriff der einfachen Maschine (Wirkung durch Beispiele klar zu machen). Geschwindigkeit. Gleichformige Bewegung. Fliehkraft. Stofi, Bewegungsbindernisse. Hydrau- lische Presse. Wasserwage. Arao- meter. Barometer. Heber. Saug- und Druckpumpe. Feuerspritze. Das Licht und seine Einwirkung auf das pflanzliche Leben. Die atmospharische Elektricitat. Geometria e disegno. Teorie principali della plani- metria col disegno geometrico relativo: elementi di disegno di situazione; rilievo di piccoli sta- bili, usando della canna e della catena, e computo dellarea di figure rettilinee e del cerchio. III. Geografia, storia e no- zioni giuridiche. Di questi og- getti si trattera quanto con- cerne 1’ Austria e il tempo moderno fino al presente, con ispeciale riguardo al Litorale. — Nozioni intomo alle leggi fonda- mentali dello stato, ed al rego- lamento comunale. IV. Scienze naturali. 1. Fisica. Proprieta generali dei corpi, le forme di aggregazioni. Feno¬ meni generali del calorico; sua diffusione. Termometro. Fusione, ed evaporazione. Umidita e principali fenomeni atmosferici. Quel tanto di meccanica e di statica che torna necessario al- 1’ agronomo. Specie delle forze; risultanti. Centro di gravita. Concetto ad azione della macchina semplice, da chiarirsi con esempi, Celerita, moto uniforme, forza centrifuga. Urto, impedinenti al moto, Torchio idraulico, Bilancia idro- stadica, Areometro, Barometro, Sifone. Tromba aspirante e premente. Tromba per gli in- cendi. La luce, e sua azione sulla vita vegetativa. L’ elettri- cita atmosferica. 257 Geometrija in risanje. Najpoglavitniše resnice iz planimetrije z dotičnim geome¬ tričnim risanjem; početki situa¬ cijskega risanja; merjenje nepre¬ mičnin z verigo in merilom in računanje površja ravnočrtnih likov in kroga. III. Zgodovina, zemljepisje in zakonoznanstvo. Učivo naj se omeji na Avstrijo in novo dobo do sedanjega veka s po¬ sebnim ozirom na. Primorje. Znanje državnega zakona in ob¬ činskega reda. IV. Prirodoznanstvo. 1. Fizika. Občne lastnosti teles. Skup¬ nost teles. Občne prikazni toplote; toplomer; prevajanje toplote. Talitev in izparivanje. Vlaga in poglavitne prikazni v zraku. Gibanje in ravnotežje teles, kolikor je za kmetovalca potrebno. Vrste sil. Poslednjica. Te¬ žišče. Pojem o jednostavnem stroji. (Delovanje pokazati s poskusi.) Hitrost, jednakomerno gibanje, sredobežnost, udar, zapreke pri gibanji. Hidravlično tiskalo, livela, areometer, baro¬ meter , natega. Sesalka in tiskalka. Brizgalnica. Svetloba in njen upljiv na rastlinsko življenje. Zračna elektrika. Geometrija i risanje. Najglavnije nauke iz plani¬ metrije sa odnosnim geometričnim risanjem; početci u risanju ma¬ lih mapa; uzimati na papir male nepokretnosti, pomoču mjerila i veriga mjeriti plohu ravnočrtnih likova i kruga. III. Zemljopis, povjestiza- konoslovlje. Ograničiti se samo na Austriju, i to na noviju dobu do danas, osobito se svračati na Primorje. Spoznati državne te¬ meljne zakone i občinski pra¬ vilnik. IV. Prirodne nauke. 1. Fizika. Občenita svojstva tjelesa. Po čem se razlikuju izvana. Ob- čeniti pojavi topline; toplomjer; razprostranjivanje topline, ta ljenje i izhlapivanje. Vlaga i zna- menitiji pojavi u zraku. Od nauke o gibanju i ravnoteži tjelesa ono, što je potrebnije za kmeta. Vrsti sila. Posljednica. Te- žište. Pojam prostog stroja (makine). (Djelovanje primjeri pokazati.) Brzina, jednakomjerno gibanje, sredobježnost. Zapreke udaranja i kretanja. Vodeno ti¬ skalo, razulja (livel), areometar i tlakomjer. Teglica. Sisaljka i tlačilo. Štrcaljka za oganj. Svjet- lost i kako djeluje na bilinski život. Zračna munjina. Lehrplane f. d. Kiistenland. 17 258 2. Chemie. Von den einfaehen Stoffen. Die fiir den Landwirt besonders ■vvichtigen Grundstoffe, Sauerstoff, Wasserstoff, Stickstoff, Kohlen- stoff, Chlor, Schwefel, Pbosphor, Kiesel, Kalium, Natri um, Cal- cium, Magnesium, Aluminium, Eisen. Bei Besprechung der ein- zelnen Grundstoffe gelangen zur naheren Erklarung die fiir die Landwirtschaft wichtigen chemi- schen Verbindungen, so z. B. Ammoniak, Phosphorsaure. Die Gahrung. Wein- und Essig- gahrung und Bereitimg. Obst- mostbereitung. Brennerei. 3. Mineralogie. Beschreibung der Gesteins- arten, welche in der betreffen- den Gegend vorkommen. Ver- witterung der Gesteine und Bodenbildung. Die Bodenarten im allgemeinen und die Boden¬ arten in der Schulgemeinde. 4. Botanik. a) AuiJerer und innerer Bau der Pfianzen, Wurzeln, Stangel, Blatter etc. Pflanzenzelle und Pflanzengewebe; Zweck und Verrichtungen dieser Organe. bJ Cbarakterisierung der wich- tigsten chemischen Pflanzen- bestandtheile. c) Fortpflanzung und Vermeh- rung der Culturpfianzen durch Samen, Knollen, Zwiebel, Stecklinge etc. d) Entwicklungsperioden der Pfianzen. Iveimung, Wachs- thum, Befrucktung und Samenbildung. 2. Chimi c a. Delle sostanze semplici. Le sostanze elementari ehe piu im- portano ali’ agronomo. Ossigeno, idrogeno, azoto, carbonio, cloro, zolfo, fosforo, silicio, potassio, sodio, calcio, magnesio, aluminio, ferro. Nel trattare di queste sostanze si spiegheranno piu in particolare le loro combinazioni chimiche importanti per 1’ agri- coltura, come 1’ ammoniaca, 1’ acido fosforico. La fermentazione. Fer- mentazione del vino e deli’ aceto, e loro preparazione. Preparazione del sidro. Distillazione. 3. Mineralogia. Descrizione dei minerali che si trovano in paese. Sfarinamento dei minerali, e formazione di terreni. Specie di teiTeni in generale, ed in particolare del luogo ov’ e sita la scuola. 4. Bo tani c a. a) Forma e struttura delle piante; radici, steli, foglie, e sl via. Cellula e tessuto detle piante, e loro uffici. b) Caratteristica degli elementi chimici piu importanti delle piante. c) Propagazione e moltiplica- zione delle piante coltivabili per mezzo di šemi, tuberi, bulbi, talli, e simili. dJ Periodi di sviluppo delle piante. Germinazione, cresci- mento, fecondazione, e for¬ mazione di šemi. 259 2. Kemija. O prvinah: Za kmetijstvo najimenitniše prvine, kislec, vo- denec, dušeč, ogljenec, klor, žve¬ plo, fosfor, kremenec, kalijum, natrijum, kalcijum, magnesijum, aluminijum, železo. Pri razla¬ ganji posameznih prvin naj se obravnavajo najimenitniše kemi¬ čne spojine, n. pr. amonijak, fos¬ forna kislina. Vrvež sploh, vinski in ocetni vrvež, naprava vina in očeta. Naprava sadnega mošta. Kuhanje žganja. .3. Mineralogija. Opis kamenja, ki se nahaja v dotičnem kraji. Kako razpada kamenje in kako se pretvarja v zemljo. Raznovrstne zemlje (pr¬ sti) sploh in še posebej zemlje v šolskem okraji. 4. Botanika. a) Vnanja oblika in notranji sklad rastlin; korenike, debla, listje i t. d. Rastlinska Sta¬ niča in rastlinske tkanine; namen in opravilo teh organov. b) Označenje najimenitniših ke¬ mičnih rastlinskih snovi. c) Razplod in razmnoževanje kulturnih rastlin po smenu, gomoljicah, sadikah, grebe- nicah i t. d. d) Rastlinski razvoj, kalenje, rast, oprašenje in zorenje. 2. Kemija. Jednostavne tvari. Za kmeta osobito znamenita počela: kiselik, vodik, dušik (azot), ugljik, solik (chlor), sumpor, kostik (phosphor), kremik, pepelik (kalium), sodik (natrium), vapnenik, magnezij, aluminij, željezo. Kad se govori 0 pojedinih počelih, valja pobliže raztumačiti za poljodjelstvo naj- znamenitije kemične sastavine, kao na pr.: amoniak i fosforovu kiselinu. Vrijanje. Kako se kuha 1 pripravlja vino i ocat. Priprav¬ ljanje vočnoga mošta, pečenje žganja. 3. Mineralogija. Opisati razne vrsti kamenja, što ga ima u onom kraju. Kako ruda truhne i kako se pretvara u zemlju. Vrsti zemljišta u obče i vrst zemljišta u občini, gdje je škola. 4. Botanika. a) Vanjski i nutarnji sastav bi- lina, korienje, stablike, lišče itd. Staniče i staničnina, svrha i djelovanje tih organa. b) Označivanje najznamenitijih kemičnih sastojina u bilinali. c) Presadjivanje i razplod) i vanje pitomih bilina sjemenjem, koljenci, glavicami, ključicami i t. d. d) Dobe bilinskoga razvoja: kli¬ canje, rast, oplodjivanje, usje- menjivanje. 17 * 260 e) OfficinelleLocal-Pflanzen.Die wichtigsten in der betreffen- den Gegend cultivierten und zur Cultur geeigneten Pflanzen. 5. Zoologie. AuCere Gestaltung und in- nerer Bau der Thierkorper. Die fur die Landwirtschaft niitzlichen und schadlichen Tliiere. Ihre Vermehrung, Lebenstveise. Mittel zur Vertilgung schadlieher Thiere und zum Schutze der niitzlicben. Die bezuglichen Gesetze. Am ausfiihrlicbsten sind die Insecten zu behandeln. Thierzucht. Futtermittel und ibr Nahr- wert. Das Verhaltnis der Trocken- substanz des Futters zum Ge- wichte des lebenden Tbieres. Zubereitung und Verbesserung der Futtermittel. Entsprechende Gerathe und Mascbinen dazu. Das Wasser als Trank der Thiere in Bezug auf seine Rein- heit, Temperatur und Menge. Das Salz als Beforderer der Verdauung und Hautthatigkeit. Zulassige Menge desselben. Zucht der einzelnen Hausthier- gattungen. a) Bindviehzucht. Beschaffenheit des Rindes, die einheimischen Racen. Aus- wahl und Erkenntnismerk- male der Zuchtthiere mit Riicksicht auf die Milcb- ergiebigkeit, Mastfahigkeit und Zugkraft; Kennzeichen des Alters des Rindes; Auf- zucht. Beschaffenheit des Futters ftir die verscbiedenen e) Piante officinali del luogo. Piante piu importanti colti- vate, o coltivabili in paese. 5. Zoologia. Forma e struttura degli ani- mali. Gli animali utili o novici ali’ agricoltura; loro moltipbea- zione e vita; mezzi di distrug- gere i dannosi e di far prospe- rare gli utili. Leggi relative. Si trattera pid diffusamente degli insetti. Allevamento del bestialne. Delle sostanze alimentari, e della loro virtu nutritiva. Rap- porto tra le sostanze asciutte del pasto, ed il peso deli’ animale vivo. Preparazione e miglioramento del pasto; arnesi e macchine relative. L’ abbeveramento; pu- rezza, temperatura e copia del- 1’ acqua. II šale qual mezzo di promuovere la digestione e 1’ atti- vita cutanea; quanto se ne possa amministrare. Allevamento delle varie specie d’ animali domestici. a) Animali bovini. Natura del bue; razze in- digene. Scelta e note carat- teristiche delle bestie da razza, in quanto possano riu- scire atte a dar latte, ad in- grassarsi, a tirare. Segni del- 1’ eta del bue; suo alleva¬ mento. Qualita del pasto secondo gli usi ai quali si tiene la bestia; nutrimento 261 e) Zdravilne rastline domačega kraja. Najimenitniše kulturne in za kulturo sposobne rastline domačega kraja. 5. Zoologija. Zunajna oblika in notrajni sklad živalskega trupla; kmetij¬ stvu koristne in škodljive živali. Njih razplod in življenje. Sred¬ stva za pokončavanje škodljivih in za brambo koristnih živali. Dotični zakoni. Najobširneje raz¬ lagati je o žuželkah. Živinoreja. Krma in njena redilna vred¬ nost. Razmer med suhimi snovmi krme in med težo žive živali. Pri¬ prava in zboljšanje krme. Za to pripravno orodje in stroji. Voda kot živinska pijača, njena čistota, toplota in množina. Sol kot pospešavalka prebavanja in kožne delavnosti. Koliko se je sme dati. Reja posameznih domačih živali. a) Govedarstvo. Nrav goved, domače pas¬ me. Izbiranje in znamenja, po katerih spoznavamo živali sposobne za rejo, za molžo, pitanje in delo; pa tudi starost goved; reja živine, kakovost krme za mnogo¬ vrstne namene pri živinoreji; e) Ljekovite biline onoga mjesta; najglavnije, koje se u onom kraju goje ili bi se mogle gojiti. 5. Zoologija. Vanjski oblik i nutamje ustrojstvo životinjskoga tiela. Ži- votinje koristne i štetne gospo¬ darstvu. Razplodjivanje i življenje njihovo. Kako se uništuju škod¬ ljive, a čuvaju koristne životinje. Zakoni o tom. Ponajtanje treba razlagati o kukcih. Gojenje životinja. Krma i koliko je koja hraniva. Razmjer medju suhom krmom i medju težinom žive životinje. Pripravljanje i popravljanje krme. Posudje i sprave za to. O či¬ stoči, toploti i množini vode za napoj marve. Kako sol pospje- šuje probavu, i djeluje na kožu. Koliko se je moži dati. Gojenje pojedinih vrsti do¬ mačih životinja. a) Govedarstvo. Narav godeva; domače pasmine. Izbor i osobiti biljezi goveda, sposobnih za rnlie- čenje, za meso, za vožnju; znakovi dobe u goveda; go¬ jenje. Kakova ima biti hrana prema tomu, za što se goje goveda; gojenje u staji; 262 Zwecke der Zucht; Stall- futterung und Weidegang. Butter- und Kasebereitung. Einrichtung der Stallungen. b) Pferde- und Eselzucht. Natur des Pferdes, Pferde- ragen; Aufzucht der Fohlen; Ernahrung und Pflege der erwachsenen Pferde; Brauch- barkeit der Pferde, welche zur Arbeit verwendet \verden ; Hufpflege; wo sind Pferde, wo Ochsen zu ziichten. Ein¬ richtung derPferdestallungen. c) Schafzucht. Natur des Schafes; Ragen, Aufzucht, Ernahruug und Pflege der Schafe; Nutzung im allgemeinen; Verwertung der Milch, Wollennutzung (Wasche und Schur); Stal¬ lungen. d) Schweinezucht. Die besten Schweineragen; Aufzucht der Ferkel; die ge- eigneten Futtermittel; Pflege der Schweine und deren Mast; zweckmaBige Stallungen. e) Gefliigelzucht. Aufzucht und Verwertung derHtihner, GanseundEnten. Geflugelwohnungen. Ertrags- beispiele. f) Bienenzucht. Naturgeschichte der Bienen. Arten der Bienen in einein Stocke, deren Zweck und Verrichtungen. Einrichtung der Bienenstocke und deren zweckma(3ige Aufstellung, Wanderbienenzucht; das Schwarmen der Bienen alla greppia ed al pascolo. Manipolazione dei latticini; burro e formaggi. Assetto dei bovili. b) Cavalli e giumenti. Loro natura; razze equine. Allevamento dei puledri; nu- trimento e govemo dei cavalli fatti e loro utilita al lavoro. Mascalcia. Ove convenga tenere buoi, ove cavalli. Assetto delle stalle. c) Pecore. Loro natura, razze, alleva¬ mento, pasto e governo. Uti¬ lita loro in generale; profitto che si trae dal latte e dalla lana (lavatura e tosatura); ovili. d) Maiali. Le migliori razze suine; allevamento dei porcellini; nutrimento adatto, governo ed ingrassamento; porcili. e) Volatili. Allevamento del pollame, delle oche, delle anitre e dei colombi; profitto che apporta. Pollai, colombaie. Esempi della rendita. f) Apicoltura. Nozioni di storia naturale intorno alle api; specie diffe- renti di api in un alveare; loro uflici. Assetto deli’ arnie, ed acconcia loro collocazione. Dell’ apicoltura vaga. Lo scia- mare delle pecchie (sciami naturali e artificiali); ricolta 263 krmenje v hlevu in na paši. Mlekarstvo. Naprava surovega masla in sira. Naprava hlevov. b) Konjarstvo in oslar- stvo. Nrav konja; konjske pas¬ me; reja žrebet; krmenje in gleja odraslih konj, njih sposobnost za delo; skrb za kopito; v katerih krajih naj se konji, in v katerih voli redijo. Naprava konjskih hlevov. c ) Ovčarstvo. Nrav ovce; pasme, vzgoja, reja in gleja ovac; njih splošna korist; uporaba mleka, volne (kako se pere in striže), hlevi. d) Svinj ar st v o. Najboljše pasme; rejapras- cev; pripravna hrana; kako se prešiči gleštajo in pitajo; pripravni svinjaki. e) Kuretninarstvo. Vzgoja in poraba kokoši, gosi in rac. Kurnik. Izra- čunjanje čistega dohodka. f) Čebelarstvo. Opis čebele. Vrste čebel v panji, njih namen in delo. Naprava panjev inulnjakov; preseljevanje čebel; roj (na¬ ravni in umetni); kako se I paša, mljekarstvo, metenje masla i sirenje. Uredba staje. b) Konjarstvo ioslarstvo. Narav konja; razne pas- mine; gojenje ždrebadi; krm¬ ljenje i redjenje odraslih konja; uporaba konja za rad- nju; podkivanje; gdje da se goje konji, gdje goveda. Uredba konjušnici. c) Ovčarstvo. Narav ovce, vrsti, gojenje, krmljenje i redjenje ovaca; korist u obče; poraba mlieka; poraba vune (strižnja i pra¬ nje); staje. d) Svinj arstvo. Najbolje vrsti svinja; go¬ jenje odojčadi; koja je krma shodna; redjenje i podpiti- vanje prasaca; shodni kotci. e) Letučina. Gojenje i poraba piladi, gusaka i pataka; kokošinjaci; primjeri koliko to dobitka nosi. f) Pčelarstvo. Opis pčela; vrsti pčela u jednom pčelinjaku; zašto su i kako posluju; kako se uredjuju pčelinjaci i shodno postavljaju; preseljivanje pčela; rojenje pčela (naravno 264 (Natur- und Kunstschvvar- men), das Zeideln, Scheiden des Honigs vom Wachse (Honig-Entleerungsm aschin e) und die weitere Yerwendung und Ausniitzung der Bienen- producte; das Uberwintern und Fiittern der Bienen; Feinde der Bienen. g) Seidenraupenzucht. Aussaat des Maulbeer- samens und Aufzucht von Maulbeerbaumen. Beschaf- fung der Seidenraupeneier und deren Ausbrutung; Be- schaffenheit und Temperatur des Zuchtlocales; Behandlung der Raupen und Beschaffen- heit des Futters in den ver- schiedenen Altersperioden; das Einspinnen der Raupen und Behandlung der Cocons behufs Samengewinnung und Abhaspelung; das Todten der Puppen, Verwertung und Ab- satz der Cocons; Aufbewah- rung der Cbrains tiber den Winter. h) Fiscbzucht. Naturgeschichte derFische; Fortpflanzung, Lebensweise. Die zur ktinstlichen Zucht geeigneten Fische; Feinde der Fische und deren Be- seitigung. Krankheiten der Fische. Beschaffenheit der Teiche; Lage, Form, Flachen- mall derselben. Anlage des Teiches; Bewtschaftung des- selben. Zeit des Fischfanges. Zu besprechen sind je nach ihrem Vorkommen die Fro- sche, Krebse, Austern und deren Zucht. del miele, e sua separazione dalla cera (macchina relativa); impiego e profitto dei prodotti delle api; svernamento di queste e loro nutricazione; dei nemici loro, e dei modi di difendernele. g) Bachicoltura Seminazione del gelso, e suo allevamento. Del modo di procacciar le uova, e di farne nascere i filugelli. Qua- , lita e temperatura dei luoghi destinati ali’ allevamento. Go- verno dei bachi, e qualita del pasto da amministrarsi secondo i periodi di lor vita. Del chiudersi de’ bachi nel bozzolo; modi di tenere i bozzoli per ritrarre il seme, o trarne la seta, e di spe- gnere le crisalidi. Valore dei bozzoli e loro smercio; con- servazione delle sementi du- rante il verno. h) Piscicoltura. Ittiologia; propagazione e vita dei pešci. Dei pešci adatti ali’ allevamento; dei nemici loro, e de’ modi di rimoverli. Malattie dei pešci; qualita delle peschiere, loro posizione, forma ed ampiezza, costruzione e governo. Sta- gioni della pešca. A seconda del luogo si trattera delle rane, dei granchi, delle ostri- che, e della rispettiva coltura. 265 satovje čisti in medu oprosti (za to pripravni stroj); uporaba čebelskih pri¬ delkov ; prezimovanje in pitanje čebel; sovražniki čebel. g) Svilarstvo. Setev dudovega semena, vzgoja dreves; kakovost svil¬ nega semena in kako se iz¬ vali črv; kaki in kako topli morajo biti prostori za to. Vzgoja gosenic in kako listje se jim mora dajati v raznih dobah; o zapredanji, o pri¬ dobitvi semena in kako se svila odmotava; usmrtenje bub, uporaba in prodaja ko¬ konov ; kako se seme čez zimo hraniti mora. h) Ribištvo. Opis rib, kako se plode in žive. Za ribnjake sposobne ribe, ribam sovražniki in njih pokončavanje; ribje bolezni. Kaki morajo biti ribnjaki, njih lega, oblika in velikost. Naprava in oskrbovanje rib- njakov. Čas ribjega lova. Tudi o žabah, rakih, ostru- gah in o njih vzgoji se onde razlaga, kjer je kraj prime¬ ren za to. i umjetno); podrezivanje; od- lučivanje meda od voska; vrcalo (stroj, kojim se med vadi); daljno upotrebljivanje i korist pčela; zimo vanj e i pitanje pčela; neprijatelji pčela. g) Svilarstvo. Sijanje dudova sjemena i gojenje stabla; dobavljanje svilčeva sjemena i leženje crviča. Kakovo i koliko toplo da bude mjesto, gdje se goji. Gojenje svilaca, i hrana, ka- kove jim treba prema dobi. Zaplitanje svilaca i postupak s čahurami za izvadjanje sje¬ mena i svile. Uništivanje črva. Promet i prodaja ča- hura. Kako se sjeme zimi sačuvati mora. h) Ribarstvo. Opis riba; razplodjivanje i življenje. Ribe, koje se mogu umjetno gojiti; neprijatelji riba i njihovo odstranjivanje; bolesti riba. Kakovi da budu ribnjaci; njihov položaj, oblik i prostor. Kako se ribnjaci čine i kako se s njimi gospodari. Vrieme ribolova; o žabah, ra- cih, kamenicah i o njihovu uzgoju razlaže se, ako ih ima u dotičnom kraju. 266 i) Behandlung der a n- steckenden Krank- heiten der Thiere. Erklarung der zur Ein- schrankung derselben erlas- senen gesetzlichen Bestim- mungen und der beziiglichen Schutzmittel. V. Specielle Landwirt- schaftslehre. V o m B o d e n. 1. Wovon die Ertragsfahig- keit des Bodens abhangig ist; Btindigkeit, Lage, Machtigkeit und Beschaffenheit der Acker- krumme, des Untergrundes etc. 2. Die Bodenverbesserung (Bewasserung und Entwasse- rung), gedeckte Wassergraben, Drainage. 3. Bodenbearbeitung: Pflu- gen, spaten, eggen und walzen und die hiezu nothigen Acker- gerathe. 4. Die Diingemittel: a) Stall- diinger, b) Hilfsdiingmittel (Gyps, Kalk, Knochenmehl, Asche, Kom¬ post) ; Einrichtung der Dung- statte und der Jaucbgrube; Be¬ handlung des Stallmistes und der Jauche, so\vie deren Yer- wendung; Unterbringung der Diingmittel in den Boden. 5. Die Saat mit Hand und Maschine. Eigenschaften eines guten Samens. Specieller Pfianzenbau. 1. Cultur der Cerealien: Roggen, Weizen, Gerste, Hafer, Hirse, Beis und Mais. 2. Cultur der Hulsenfriichte: Erbsen, Linsen. Wicken, Bohnen, Fisolen. i) Delle malattie conta- giose degli animali. Spiegazione delle leggi emanate per impedime la diifusione, e degli analoghi preservativi. V. Agronomia speciale. Del terreno. 1. Condizioni della feracita: tenacita ed impermeabilita, situa- zione, profondita e qualita del suolo e del sottosuolo, e sl via. 2. Migliorie del terreno; irri- gazione e prosciugamento, fossi coperti, fogne. 3. Coltivazioni del suolo: arare, vangare, erpicare, spia- nare col rullo; descrizione degli stromenti. 4. I concimi: a) letame, b) sostanze sussidiarie d’ in- grasso (gesso, calce, ossa maci- nate, cenere, mistura); assetto dei mondezzai e delle buche da letame, macerazione ed uso dello stabbio e del suo scolo; conci- mazione. 5. La seminagione a mano ed a macchina. Delle qualita d’ una buona semente. Coltura speciale di piante ali- mentari ed industriali. 1. Cereali: segala, frumento, orzo, avena, miglio, riso e for- mentone. 2. Legumi: piselli, lenti, veccia, fava, fagiuoli. 267 i) Kako se živali v nalez¬ ljivih boleznih zdravijo. Razlaganje zakonov, ki do¬ ločujejo, kako je možno ome¬ jiti nalezljive bolezni in kako obvarovati živali pred njimi. V. Posebno kmetovalstvo. O zemlji. 1. Od česa je rodovitnost ze¬ mlje odvisna; zveznost, lega, globokost in kakovost oralne zemlje in spodnega sveta i t. d. 2. Boljšanje sveta (nama¬ kanje in sušenje), odkriti in po¬ kriti jarki, drenaža. 3. Obdelovanjezemlje; oranje, okopavanje, vlačenje, valjanje in za to pripravno orodje. 4. Gnoj: a) živinski gnoj, b) mineralični gnoj (gips, apno, koščena moka, pepel) kompost. Naprava gnojišča in jame za gnojnico, ravnanje z gnojem in uporaba gnojnice; kako se gnoj zakoplje v zemljo. 5. Setev z roko in se strojem. Lastnosti dobrega semena. Posebna rastlinogoja. 1. Pridelovanja žita: reži, pšenice, ječmena, ovsa, prosa, riža in turščice. 2. Pridelovanje sočivja: graha, leče, graščice, boba, fižola. i) Životinjske kužne bo¬ lesti. Protumačiti zakone o za- prečenju i proti širenju kuž¬ nih bolesti, i načine kako se od njih braniti. V. Nauka o poljodjelstvu. O zemljištu. 1. Po čem je zemljište plod- nije; položaj, jedroča, debljina i kakvoda gornjega i dolnjega na- sloja zemlje itd. 2. Poboljšavanje zemljišta(na- tapanje i sušenje), jarci, pokri- vene grabe. 3. Težanjezemlje: ral,kopnja, brananje, grabljanje i tomu po- trebito orudje. 4. Gnoj: a) životinjski, b) drage vrsti pomodne (sadra, vapno, košteni prah, pepeo, mje- šanac). Uredjivanje gnojnica i gomila i uporabljivanje na njih učinjenoga gnoja; nagnojivanje zemljišta. 5. Sijanje rakom i strojem; kakovo je sjeme dobro. Posebna gojitba bilina. 1. Žito: raž, pšenica, ječam, zob (ovas), proso i turkinja (ku- kuruz). 2. Sočlvo: grah, leda, grašak, bob, bažulj. 268 3. Cultur der wichtigsten nach der Verschiedenheit der Ge- gend gebauten Industriepflanzen: a) Faserpflanzen: Hanf und Lein; h) Olpflanzen: Raps, Mohn; das Wichtigste liber die technische Verwendung dieser Pflanzen. 4. Cultur der Hackfruchte (Ruben, Kartoffel). 5. Pflege der Wiesen und Cultur der Futterkrauter, be- sonders der Kleearten. Heuernte, Aufbetvahrung des Heues. 6. Krankheiten und Feinde der lamhvirtschaftlichen Pflanzen; Vorbeugungs- und Schutzmittel gegen dieselben. 7. Die Ernte; Vorbereitungen zu derselben; die Erntearbeiten und Erntegerathschaften; der Drusch; Reinigung und Auf- bewahning der Komerfriichte. Obstbau. Beschaffenheit und Zuberei- tung des Bodens fiir eine Obst- baumschule; das Saen der Samen- korner in die Saatschule und die Erziebung der Wildlinge zu Unterlagen; das Versetzen der Wildlinge in die Edelschule; das Veredeln (Pfropfen, Oculieren und Copulieren); Erziehung von Zwergbaumen und Hocbstammen. Anpflanzung der Obstbaume an ihrem bleibenden Standort und weitere Behandlung derselben; Wahl der anzubauenden Obst- sorten; Ernte, Aufbewahrung und Verwendung des Obstes. Olbaumzucht. Fortpflanzung des Oliven- baumes; Pflege wahrend der Wachsthumszeit, Pflege des trag- 3. Piante industriali piu colti- vate in paese: a) piante tigliose: canape e lino; b) piante oleifere: ravizzone, papavero. Esposizione delle cose piu importanti intorno ai loro usi tecnici. 4. Piante da tubero e a ra- dlce carnosa: rape, patate. 5. Coltivazione dei prati e dei foraggi, specialmente dei trifogli. Falciatura e conserva- zione del fieno. 6. Malattie, e nemici delle piante coltivabili, modi d’ ov- viarvi e di combatterli. 7. Lamietitura; preparativi, lavori, ed attrezzi analoghi; la trebbiatura; spagliamento e con- servazione dei grani. Pomicoltura. Qualita del terreno e sua pre- parazione per farne un vivaio d’ alberi fnittiferi; spargimento della semente nel semenzaio, ed allevamento delle piante selvati- che a soggetti d’ innesto; tra- piantamento degli arboscelli Sil¬ vestri nel vivaio; innesto per approssimazione, a occhio, a spacco e a corona. Allevamento di piante nane e procere. Pian- tagione degli alberi fruttiferi nella loro sede stabile, ed ulte- riore loro governo; scelta delle qualita di frutta da coltivarsi; rac- colto, conservazione ed usi loro. Coltivazione degli olivi. Propagazione deli’ olivo; go¬ verno del medesimo mentr’ 6 in crescere, e quand’ h da frutto; 269 3. Pridelovanje najimenitniših za dotični kraj sposobnih obrt- nijskih rastlin; a) vlaknate rast¬ line: lan in konoplja, b) oljnate rastline: repica, mak. Naj imenit¬ nike o tehnični porabi teh rastlin. 4. Pridelovanje okopavin; repa, pesa, krompir. 5. Oskrbovanje senožet in pridelovanje rastlin za krmo, po¬ sebno detelj; košnja. Kako se hrani seno. 6. Bolezen in sovražniki kme¬ tijskih rastlin; kako se jih ubra¬ nimo in kako jih odstranimo. 7. Žetev, priprave za njo, dela o žetvi in stroji za žetev. Mlačev; kako se žito čisti in hrani. Sadjereja. Lastnost in priprava zemlji¬ šča za drevesnico; setev semena v sejalnico in vzgoja divjakov. Presajanje divjakov, razni načini cepljenja (s cepiči, s popkom in z nakladom). Vzgoja pritličnega in visokega drevja. Presajanje dre¬ ves na stalno mesto in njih dalnja odgoja; katere vrste dreves je treba saditi; obiranje, sprava in poraba sadja. Oljkogoja. Razmnoževanje oljke, gleja med rastjo in gleja pri rodo¬ vitnem drevesu; gnojenje, ob- 3. Obrtni plodovi onoga kraja: a) vlaknaste biline; konoplja i lan; b) uljenaste (repica i mak). Kazati najglavniju tehničnu po¬ rabil tih bilina. 4. Okopavine (repa, krumpir). 5. Skrb oko livada i gojenje pitnih trava osobito djeteljine. Košnja; spravljanje siena. 6. Bolesti gospodarskih rast¬ lina i što jim šteti. Kako tomu doskočiti, da ih očuvamo. 7. Žetva: priprava za nju; posao i orudje za nju; mlatilo; čiščenje i uzčuvanje žita. Vocarstvo. Kakovo da hude i kako se pri- redjuje zemljište za vodnjak; si¬ janje sjemena na sjemeništu i odgoj divjaka za ciepljenje; pre- sadjivanje divjaka medju pito- mice; ciepljenje (na kalam, na oko, na pripoj); odgajanje čuča- vaca (nizkih vočaka) i visokih stabala. Konačno presadjivanje vodaka i daljna njčga okolo njih; izbor mjesta za vodnjak; pobi¬ ranje, spravljanje i poraba voda. Gojenje masline. Bazplodjivanje masline; skrb oko nje dok raste; njegovanje plodnoga stabla; ognojivanje; 270 baren Baumes; Dtingung, Be- arbeitung des Bodens, Ernte, Pressen des Oles, Verivertung des Oles und der Riickstande Wembau. Varietaten der Reben; klirna- tische und Bodenverhaltnisse in Bezug auf den Weinbau. Erzie- hungsarten der Weinreben. An- lage der Rebschule und neuer Weingarten; Rijolen, Diingen, das Setzen der Reben. Schnitt- methoden. Die Haue des Reb- feldes; das Pfahlstecken, Draht- zug, das Anbinden, Einkiirzen, Ausgeizen; liber Reifen der Trau- ben; die Lese, Krankheiten der Weinreben und Trauben (Phyllo- xera) u. s. w. Kellerwirtschaft. Einrichtung des Presshauses. Rebelgitter, Traubenquetschma- schine; Zubereitung alter und neuer Weinfasser; das Quetschen, Pressen; Gahrkufe; Gahrkeller, Lagerkeller, Kellereinrichtung. Chemische Untersuchung des Weinmostes auf Zucker- und Sauregehalt. Behandlung des Weines vvahrend der Nachgah- rung bis zur Reife als: Uber- ziehen, Schonen u. s. w. Die Krankheiten des Weines; Mittel dieselben zu verhindern, eventuell zu beheben. Behand¬ lung des Flaschenweines. Gemiisebau. Zubereitung des Bodens. An- bau des Samens. Anlage eines Warmbeetes. Ubersetzen der Gemiisepiianzlinge und deren concimazione e preparazione del suolo; raceolto, spremitura; ren- dita deli’ oho e degli avanza- ticci. Viticoltura. I vitigni; rapporti del clima e del suolo colla viticoltura. Dei modi d’ allevare le viti; pianta- gione dei vivai e di vigneti nuovi. Pastinazione, ingrasso, pianta- mento delle viti; metodi di ta- glio per la loro moltiplicazione. Zappatura della vigna, pianta- zione dei pali, sostegni a filo metallico; legatura, potagione, sfogliatura; maturazione dei grappoli; vendemmia; malattie delle viti e dei grappoli (fillos- sera), e si via. Vinificazione. Assetto della tinaia; g r a t i- colato pei raspi. Macchine da pigiar 1’ uva, preparazione delle botti vecchie e nuove; pigiatura ; i tini; i palmenti e le cantine e loro assetto; analisi chimica del mosto rispetto alle parti zucche- rine ed agli acidi. Governo del vino durante la seconda fermen- tazione fino alla maturita; tra- vasamento, chiarificazione, ecc. Delle malattie del vino, dei modi di prevenirle, o di curarle; governo del vino di bottiglia. Coltivazione degli erbaggi. Preparazione del terreno, coltivazione delle sementi. Del modo di far le aiuole. Rimuta- mento delle pianticelle, e loro 271 delovanje zemlje, obiranje, ma- stenje olja, uporaba olja in ostankov. Vinstvo. Vinske trte; podnebje in zemlja za trto. Kako se vzgo- jevajo. Zasaditev trtnice in vi¬ nogradov; kopanje, gnojenje, sa¬ jenje; razni načini rezatve. Kop v vinogradu. Kolitev, vzgoja na di’atu, vezatev, mandanje in skraj¬ ševanje mladja. Zorenje grozdja; trgatev, bolezni trte in grozdja (phylloxera) i t. d. Kletarstvo. Naprava hrama za mastenje, mreža za robkanje, mlin za ma¬ stenje, pripravljanje novih in starih sodov za vino, stiskanje, mastenje, kadi za vrenje, klet za vrenje, hram in njegova naprava. Določitev sladorja in kisline v moštu. Ravnanje z vinom med tihim vrenjem do zrelosti; pre- snemanje in čiščenje i t. d. Bolezni vina in sredstva, s katerimi se zaprečijo in tudi od¬ stranijo. Ravnanje z vinom za steklenice. Zelenjadogoja. Obdelovanje zemlje. Setev. Naprava gorkih gred. Presajanje in dalnja vzgoja. Izmena rastlin okapanje zemljišta; pobiranje; iztiskivanje ulja. Uporaba ulja i ožetine. Vinogradarstvo. Razne vrsti lože. Razlika podnebja i zemljišta obzirom na vinarstvo. Vrsti nagajanja lože. Nasadjivanje vabaca i novina; kopanje rova; sadjenje lože; na¬ čini obrezivanja; kopnja u braj¬ dah; namještanje kolača; upo¬ raba žice; vezanje; kopljenje; pljetva; zrijanjegroždja; trgatba; bolesti trsja i groždja (phyllo- xera) itd. Pivničarstvo. Uredba mastilnice; mreža za trebljenje jagoda, gnječilo; pri¬ pravljanje starih i novih okruta; maščenje; iztiskanje; čabri za vrijanje; pivnica za vrijanje; pivnica za vino; uredjenje piv¬ nice; kemično iztraživanje sla- dora i kiseline u vinu. Postu- panje s vinom za kasnijega vrijanja, dok se ne ustoji; preta¬ kanje, čiščenje itd. Bolesti vina, kako jih pre- priečiti ili odstraniti. Kako po- stupati s vinom u staklenicah. Gojenje sociva. Pripravljanje zemljišta; sje- tva; vruče gredice (njivice); pre- sadjivanje razsada i daljno nje- 272 weitere Behandlung. Aufeinander- folge des Gemiises auf einem und demselben Beete; Aufbewah- rung des Gemiises im Winter. Anmerkung. 'VVelches Gemiise vor- zugsweise za cultivieren ist, hangt von den ortlichen Verhalt- nissen ab. ■Waldbau. Kermtnis der Holzgewachse, Heranziehung der jungen Baume in einer Schule, Versetzen der- selben auf einenbleibendenPlatz, Pfianzen des jungen Waldes, Schutz vor Wind, Thieren und Insecten u. s. w. Benutžung der einzelnen Holzarten. Die Vernichtung der forst- schadlichen Insecten; Bewaldung oder Flachen. Betriebslehre. Vom landwirtschaft- licben Capital. Begriffe von Grund- und Gebaudecapital, Betriebscapital; stehendes und umlaufendes Be¬ triebscapital. Erschopfung des Bodens durch die Anbaupflanzen; Fruchtfolge und Fruchtwechsel. Erhaltung und Erhohung der Fruchtbarkeit und der Produc- tionskraft des Bodens; Bestim- mung des Diingrnittel-Bedarfes. Wahl und Bestimmung der anzubauenden Pfianzen; Ver- haltnis der Viehzucht zum Acker- bau; landwirtschaftliches In¬ ventarnim ; die Recbnung und ulterior govemo. Successione d’ erbaggi nella stessa aiuola; conservazione loro nel verno. Osservazione. Quali erbaggi sieno da coltivarsi di preferenza, e questione dipendente dalle con- dizioni del luogo. Coltivazione dei boschi. Cognizione delle piante Sil¬ vane, allevamento degli arbo- scelli nel vivaio, trapiantamento loro in sito stabile; ripari dal vento, dalle bestie e dagli in- setti, ecc. Uso delle varie specie di piante. Distruzione degli insetti no- civi ai boschi, imboscamento di spazi incolti. Economia rnrale. Del capitale agrario. Concetto del capitale in fondi e caseggiati; capitale industriale (fisso, e circolante). Esaurimento del suolo mediante le piantagioni praticatevi; successione delle piante, e loro rotazione. Conser¬ vazione ed incremento della fer- tilita del suolo; determinazione della quantita del concime; scelta e determinazione dei prodotti da coltivare; proporzione fra la pro- duzione vegetale e 1’ animale. Inventario, e contabilita ru- rale. Dottrine piu importanti d’ economia nazionale intorno al lavoro, al risparmio, alla na jedni in isti lehi. Kako se hrani čez zimo. Opazka. Katera zelenjava se ima po¬ sebno gojiti, odvisno je od kraj¬ nih razmer. Gozdarstvo. Poznavanje gozdnega drevja, vzgoja mladih dreves v dreves¬ nicah; presajanje na stalni pro¬ stor; zasad novega gozda; ob¬ varovanje pred vetrom, živalimi in žuželkami i t. d. Uporaba raznega lesa. Pokončavanje škodljivih žu¬ želk; pogozdovanje golih zem¬ ljišč (krasa). Gospodarstvo. O gospodarstvenemka- pitalu. Pojem o zemeljskem, in pohi¬ štvenem kapitalu; stalni in pro¬ metni kapital. Opešanje zemlje vsled vednega pridelovanja; ko- lobarenje. Rodovitnost zemlje ohraniti in povišati. Izračunanje potrebnega gnoja. Katere rastline se imajo iz¬ birati za setev; razmer med poljedelstvom in živinorejo. Kme¬ tijski inventar; račun in prera¬ čun za kmetovalca; najpoglavit- Lehrplane f. d. Kustenland. govanje; susljedna izmjena raz- nog sočiva na istoj liehi; pohrana sočiva u zimi. Opazka. Treba polag mjestnih okol- nosti odlučiti, koju vrst sočiva je ovdje ili ondje najbolje gojiti. Gojenje šume. Poznavanje šumskoga drveča; odgoj mladih stabala u vrtu; presadjivanje na stalno mjesto; nasadjivanje nove šume; obrana proti vjetru, životinjam i kuk- cem itd. Uporaba pojedinih vrsti drveča. Uništivanje šumam štetnih ku- kaca; ošumljivanje krasa. Nauka o gospodarenju. O gospodarstvenom ka¬ pitalu. Pojam o zemljinskom i zgrad- benom kapitalu, poslovni ka¬ pital, ležeči i kolajuči. Kako se zemlja izradja, što treba za čim sijati i kako mienjati sjeme; kako uzdržati i povečati zemlji plodnost; kako opredieliti, koliko gnoja treba. Jzabiranje i odlučivanje što valja sijati ili saditi; koliko je marve gojiti prema posjedu; gospodarski inventar; računanje i sud kmetov; najglavnije nauke 18 Calculation des Landwirtes; die wichtigsten Lehren aus der Volkswirtschatt liber Arbeit, Sparsamkeit, Consumtion und das Capital; Nutzen der land- wirtschaftlichen Industrie. Com- massation und Vortheile der- selben. §. 6 . Sowobl fiir die landwirt- sehaftlicben Fortbildungscurse erster als auch jene zweiter Kategorie ist der Lehrplan auf Grund der vorstehenden Stoff- angabe und mit Beriicksichtigung der ortlichen Bediirfnisse von den Lehrern der Schule, mit ■vvelcher der Fortbildungscurs zu verbinden ist, im Detail fest- zustellen und der Bezirksschul- behorde im Wege des Orts- schulratlies drei Monate vor Schluss des Schuljahres fiir das nachfolgende Scbuljahr zur Ge- nehmigung vorzulegen. §. 7. Lekrmittel. 1. Fine Mineraliensammlung, enthaltend die Felsarten, aus denen der Boden entstanden und die gewohnliehsten einfachen Mineralien, dann alle im Lehr- stoffe vorkommenden Salze und Sauren, endlich Proben der ver- schiedenen Bodenarten. 2. Ein Herbarium der land- wirtsehaftlichen Pflanzen und Unkrauter. 3. Eine Collection von Same- reien. 4. Eine Insectensammlung (hauptsachlich die der Pflanzen- welt schadlichen und niitzlichen Insecten). consumazione, ed al capitale. Utilita deli’ industria agraria.. Dei latifondi, e dei loro van- taggi. § 6 . I maestri di quella scuola, cui hanno da andare annessi i corsi agrari di perfezionamento (sieno questi di prima, o di se- conda categoria), fisseranno par- titamente il piano d’ istruzione pei detti corsi in base ai dati contenuti nel precedente para¬ grafe, e col riguardo dovuto ai bisogni del luogo. Tre med prima della chiusa deli’ anno scolastico in corso, il prefato piano verra mediante il Consiglio scolastico locale rassegnato ali’ Autorita scolastica distrettuale, acciocchš possa essere approvato per 1’ anno successivo. § 7. Mezzi d’ insegnamento. 1. Una raccolta di minerali, cbe comprenda le specie di rocce ehe hanno dato origine al ter- reno, ed i minerali semplici piu comuni, come pure i šali e gli acidi, di cui si tratta nella scuola; finalmente saggi dei vari generi di terreni. 2. Un erbario delle piante coltivabili, e delle erbaece. 3. Una collezione di sementi. 4. Una raccolta d’ insetti, principalmente di quelli utili e dannosi alle piante. 275 niši nauki iz narodnega gospo¬ darstva o delu, štedljivosti, o potrošku in kapitalu. Korist po¬ ljedelske obrtnosti. Zlaganje in vjedinovanje zemljišč in tega korist. §. 6 . Za kmetijske nadaljevalne šole prve in druge vrste mo¬ rajo učitelji na podlagi tukaj na¬ vedenega gradiva in z ozirom na krajne potrebe sestaviti natančno učno osnovo ter jo po krajnem šolskem svetu v potrjenje za prihodno leto predložiti okraj¬ nemu šolskemu svetu 3 mesece pred koncem šolskega leta. §. 7. Učila. 1. Zbirka mineralov obsega¬ joča kamenja, iz katerih je prst nastala, in najnavadniše mine¬ rale, potem vse v učnej tvarini navedene soli in kisline; zadnjič ogledke mnogovrstnih zemelj. 2. Herbar kmetijskih rastlin in plevelov. 3. Zbirka semen. 4. Zbirka žuželk (posebno rastlinam škodljivih in koristnih). iz narodnoga gospodarstva o radnji, štedljivosti, trošku i kapi¬ talu; korist poljodjelskog obrta; komasacija i koristi od nje. §. 6 . Učitelji škole, s kojom se ima spojiti gospodarski tečaj, dužni su sastaviti učevnu osnovu za gospodarski tečaj koga mu drago reda, na temelju gornjih podataka o nauči i prema mjest- nim potrebam. Ta osnova ima se po mjestnom školskom vieču podastrieti na potvrdu za buduču školsku godinu kotarskoj školskoj oblasti tri mjeseca prije svršetka školske godine. §. 7. U čila. 1. Sbirka ruda sadržavajuča razno kamenje, od koga postade zemljište, i najobičnije jedno- stavne minerale, zatim sve soli i kiseline, o kojih je u nauči govor; onda razne vrsti zemljišta na ogled. 2. Herbarij gospodarskih bi- lina i plevela. 3. Sbirka sjemenja. ■ 4. Sbirka kukaca (osobito onih, koji su stablom koristni ili štetni). 18 276 5. Landwirtschaftliche Tafeln "von Hartinger. 6. Ein kleiner chemikalischer Apparat sammt Zugehor zu Ex- perimenten, ebenso einige phy- sikalische Instrumente. 7. Modelleguter Ackergerathe oder doch wenigstens Abbildun- gen solcher in groGerem MaG- stabe. 8. Naturgeschichtliche Abbil- dungen der fur die Landwirt- schaft nutzlichen und schadlichen Thiere. 9. Die zur Veredlung der Baume nothigen Instrumente. 10. Modeli eines Bienen- stockes. 11. Ein gut angel egter Schul- garten, beziehungsweise ein klei- nes Ubungsfeld und die noth- wendigen Ackergerathe. 12. Kette und Štab zur Auf- nahme von Liegenschaften. 5. Le tavole agrarie di Har¬ tinger. 6. Un piccolo apparato chi- mico co’ suoi accessori per gli esprimenti, ed alcuni stromenti di fisica. 7. Modelli, o almeno disegni in grande di attrezzi rurali. 8. Figure d’ animali utili o nocivi ali’ agricoltura. 9. Gli strumenti necessari alla coltura degli alberi. 10. Un modello d’ alveare. 11. Un orto ben disposto, rispettivamente un piccolo po¬ dere di pratica, coi necessari attrezzi rurali. 12. Catena e canna per 1’ agri- mensura. §. 8 . §. 8 . Verpflichtung zum Besuehe der Fortbildungsschulen. Obbligo di frequentare i corsi di perfezionamento. Zum Besuehe der Fortbil- dungsschule sind jene Schuler verpiiichtet, welche eine Volks- schule mit 6 Schuljahren zurtick- gelegt haben. Der Zwang zum Besuehe einer Fortbildungsschule ist bei jenen Schulern ausgeschlossen, welche eine Btirgerschule zuruckgelegt haben. Alla frequentazione dei corsi di perfezionamento sono tenuti quei giovinetti, che hanno frequentata per sei anni una scuola popolare. Non potranno venire obbli- gati a frequentare corsi di per¬ fezionamento giovani che abbiano assolta una scuola cittadina. 277 5. Kmetijske table Hartinger- 5. Hartingerove gospodarske jeve. ploče. — 278 §. 9 . Lehrkrafte. Zur Ertheilung des Unter- richtes in den landwirtschaftlichen Fortbildungscursen sind zunachst die Lehrer jener Volksschulen berufen, mit welchen diese Curse verbunden sind. Fiir den Unter- richt in der Landwirtsehaft und den Natunvissenschaften sind nur Lehrer zu venvenden, welche die Befahigung hiezu nachveisen. d. i. solche, welche den Unter- richt in der Landwirtschaft an einer Lehrerbildungsanstalt ge- nossen, oder mit gutem Erfolge die landwirtschaftliehen Lebr- curse besucht haben. Endlich konnen auch absolvierte Zoglinge der Ackerbauschulen verwendet werden, wenn sie von der Landes- schulbehorde als hiezu fahig an- erkannt \verden. §. 10 . Leitung. Leiter der landwirtschaft- lichen Fortbildungsschulen ist der Leiter der Volksschule, mit rvelcher der Fortbildungscurs verbunden ist. Derselbe ist fiir die regelmaCige Ertheilung des Unterrichtes verantwortlich. Ins- besondere hat derselbe ein Ver- zeichnis iiber die zum Besuche der Schule verpflichteten Knaben und iiber die dieselbe freiwillig besuchenden Jiinglinge zu fiihren, darin etwaige Versaumnisse der ersteren zu notieren und die- selben dem Ortsschulrathe an- zuzeigen. § 9 . I maestri. Ad impartire 1’ istruzione nei corsi agrari di perfezionamento sono in primo luogo chiamati i maestri di quella scuola popolare, cui essi corsi sono annessi. Nel- 1’ insegnamento deli’ agraria e delle scienze naturali s’ impie- gheranno soltanto maestri che comprovino d’ esservi abilitati, che cioe abbiano ricevuta 1’ istru¬ zione agraria in un istituto magistrale, od abbiano frequen- tato con buon successo corsi agrari di perfezionamento. Pos- sono pure impiegarvisi allievi di scuole agrarie, che in esse abbiano assolto lo studio, purche 1’ Autorita scolastica provinciale ve li riconosca idonei. § 10 . La direzione. Questa incombe al dirigente di quella scuola popolare, cui i corsi agrari di perfezionamento sono aggiunti. Egli risponde della regolarita deli’ insegna¬ mento, ed ha in particolare il dovere di tenere un elenco dei fanciulli obbligati alla frequen- tazione dei corsi, e dei giovani che li frequentino volontaria- mente, di notarvi le eventuali assenze dei primi, e di rife- rirne al Consiglio scolastico lo- cale. 279 §. 9 . Učitelji. V kmetijskih nadaljevalnih šolah uče v prvi vrsti učitelji onih ljudskih šol, s katerimi so take kmetijske šole združene. Poduk v kmetijstvu in v pri- rodoznanstvu sme se poveriti samo takim učiteljem, ki morejo izkazati za to potrebno sposobnost, to je takim, ki so se učili kme¬ tijstva na učiteljišči, ali pa takim, ki so vspešno obiskovali nada¬ ljevalne kmetijske šole. Naposled morejo se tudi absolvirani učenci kmetijskih šol uporabiti za taka predavanja, ako jih deželna šolska oblast za to sposobne spozna. §. 10 . Ravnateljstvo. Voditelj nadaljevalnih kme¬ tijskih šol je voditelj ljudske šole, s katero je nadaljevalna šola združena. Ta je odgovoren za redno podučevanje. Pred vsem mora si narediti zapisnik, v ka¬ teri vpiše vse dečke, ki so ob¬ vezani hoditi v te šole, pa tudi vse tiste, ki se za to prostovoljno oglasijo. Vse zamude prvih, ako bi jih kaj bilo. mora točno vpi- savati ter jih krajnemu šolskemu svetu priobčevati. Podučavati če na gospodar¬ skih tečajih na prvom mjestu učitelji onih pučkih škola, uz koje su ti tečaji ustrojeni. Po- ljodjelstvo i prirodopis moči če podučavati samo učitelji, koji dokažu, da su zato usposobljeni, to jest, da su se poljodjelstvo učili na kakvom učitelj ištu, ili da su dobrim uspjehom s vršili gospodarske tečaje. Mogu se upotrebiti i absolvirani učenici gospodarskih zavoda, ako jih pokrajinska školska oblast spo¬ sobnimi pripozna. §. 10 . Ravnateljstvo. Ravnajuči učitelj pučke škole, uz koju je gospodarski tečaj, upravlja i njim. On je odgovoran za redovitu poduku i napose mu je dužnost držati imenik učenika, što su dužni polaziti te¬ čaje, i mladiča, koji dolaze do- brovoljno; bilježiti kada koga od prvih nema, i javiti to mjest- nomu školskomu vieču. 280 §. 11 . Errichtung der Fortbildungs- eurse. liber die Errichtung eines Fortbildungscurses an Volks- schulen entscheidet der k. k. Landesschulrath liber einen vom Ortsschulrathe im Einvernehmen mit der Gemeindevertretung ge- stellten und vom k. k. Bezirks- schulratbe vorgelegten Antrag. In Betreff der Errichtung von Fortbildungscursen in Istrien ist mit dem Landesausschusse das Einvernehmen zu pflegen. In Triest bleibt die Errich¬ tung von Fortbildungscursen dem Stadtrathe iiberlassen. §• 12 . Kosten der Fortbildungs- schulen. Fiir die Aufbringung der Ko¬ sten, welche die Errichtung und Instandhaltung dieser Schulen verursachen, gelten die diesbe- zuglich fiir die Volksschulen er- lassenen gesetzlichen Bestim- mungen. Die Lehrer, welche an den Fortbildungsschulen Unter- richt ertheilen, haben Anspruch auf eine Jahres-Bemuneration fiir jede wochentliche Unterrichts- stunde, tvelche das Mati ihrer gesetzlichen Lehrverpflichtung iibersteigt. Diese Remunerationsbetrage fallen im Gebiete Gorz-Gradiska dem Bezirks-, in Istrien dem Landesschulfonde zur Last. §. 11 . Ististuzione di corsi di perfezio- namento. Dell’ istituzione di questi corsi di perfezionamento presso scuole popolari decide 1’ i. r. Consiglio scolastico provindale in base a relativa proposta fatta dal Con¬ siglio scolastico locale d’ accordo colla Rappresentanza comunale, ed avanzata dali’ i. r. Consiglio scolastico distrettuale. Per 1’ ere- zione di tali corsi nell’ Istria convien procedere d’intelligenza colla Giunta provinciale. In Trieste n’ e lasciata facolta al Consiglio comunale. §. 12 . Špese di queste seuole. Quanto alle spese occorrenti per 1’ erezione e pel manteni- mento di queste scuole, valgono le norme di legge stabilite per le scuole popolari. I maesri che impartiscono istruzione nei corsi agrari di perfezionamento, hanno diritto ad un’ annua rimunera- zione per ciascun’ ora settima- nale d’ insegnamento, che ecceda il numero di quelle che loro in- combono per legge. L’ ammontare di queste ri- munerazioni va a carico del fondo scolastico distrettuale nel terri- torio di Gorizia e Gradišča, e del fondo scolastico provinciale nell’ Istria. 281 §. 11 . Ustanova nadaljevalnih tečajev. Glede ustanove teh nadalje¬ valnih tečajev na ljudskih šolah odločuje c. k. deželni šolski svet na podlagi predloga, stavljenega po krajnem šolskem svetu v spo- razumljenji z občinskim zastopom, in predloženega po c. k. okraj¬ nem šolskem svetu. Pri usta¬ navljanji takih tečajev v Istri je treba postopati sporazumno z deželnim odborom. V Trstu se to prepušča mest¬ nemu svetovalstvu. §. 12 . Stroški za te šole. Glede troskov za ustanovo in vzdržavanje teh šol veljajo iste zakonite določbe, kakor za ljudske šole. Učitelji, kateri uče v kmetijskih nadaljevalnih šolah, imajo pravico na letno nagrado za vsako uro na teden, ki presega število ur, katere jim zakon nalaga. Te nagrade izplačujejo se na Goriškem (Gradiška) iz okraj¬ nega šolskega, v Istri iz dežel¬ nega šolskega zaklada, §. H. Ustanovljenje tečaja za daljno (j naobraženje. Hoče li se ustanoviti tečaj za daljno naobraženje odlučuje c. kr. pokrajinsko školsko vieče na temelju predloga mjestnoga školskoga vieča u suglasju sa občinskim zastopstvom. Taj pred¬ log ima biti podastrt kotarskomu školskomu vieču. U Istri usta- novljivati če se ti tečaji spora¬ zumno sa pokrajinskim odborom. U Trstu ima prava odlučiti občinsko vieče. §. 12 . Troskov i. Za troškove o podizanju i uzdržavanju tih tečaja vriede zakonske ustanove o pučkih školah. Učitelji, što podučavaju u tečajih za usavršivanje u gospodarstvu, imaju pravo na godišnju nagradu za svaku uru na tjedan, koju uče preko onoga, što zakon nalaže. Te nagrade plača u Gorici i Gradiški kotarska, a u Istri ze- maljska školska zaklada. 282 §. 13. Aufsicht der Fortbildungs- schulen. Der Ortsschulrath (§. 1 des L.-G. filr Gorz - Gradiška und Istrien vom 8. Februar 1869) wacht iiber die Ertheilung des Unterrichtes (vide §. 4); er fiihrt iiber die Lehrmittel das Inventar und hat sich von der Zahl der Zuhorer und dem wachsenden Interesse an demselben in steter Kenntnis zu erhalten. Es bleibt der Ackerbaugesellschaft unbe- nommen, durch Delegierte, wel- che dem Bezirksschulrathe nam- haft zu macben sind, die Fort- bildungscurse besuchen zulassen, vom Unterrichte in denselben Kenntnis zu nehmen und etwaige Antrage in Beziehung auf den- seiben an den betreffenden Be- zirksschulrath zu stellen, damit letzterer hierwegen mit dem Landesschulrathe in Riicksprache trete. Der Bezirksschulrath hat durch den beigegebenen In- spector die landwirtsehaftlichen Fortbildungscurse nach Thunlich- keit inspicieren zu lassen. Er be- richtet hieriiber an den Landes- schulrath und (fiir Gorz) erkennt die Remunerationen den Lehrern zu, oder stellt Antrage auf Remunerierung derselben (fiir Istrien), auf den ferneren Be- stand oder Auflassung, oderNeu- einfiihrung dieses Unterrichtes an anderen Schulen undbestimmt die Feri en an den Fortbildungs- cursen. Er iiberwacht das Inventar und erledigt die Rechnung iiber die Pauschalien. §. 13. Sorveglianza dei corsi di perfezionamento. II Consiglio scolastico locale (§. 1 della legge provinciale per Gorizia e Gradišča, e per 1’ Istria degli 8 Febbrajo 1869) sorveglia 1’ insegnamento (§ 4 della stessa legge), tiene 1’ inventario dei mezzi di esso, ed ha da infor- marsi continuamente della fre- quentazione delle scuole, e dello stato del progresso. E in facolta delle Societa agrarie della rispettiva provincia, di far visitare i corsi agrari di perfe- zionamento da propri delegati, che dovranno venir fatti cono- scere al Cosiglio scolastico di- distrettuale; di prender notizia deli’insegnamento impartitovi, e di fare, riguardo a quest’ ultimo, le proposte che credano opportune al Consiglio scolastico distrettuale, perchč questo ne tratti col Con¬ siglio scolastico provinciale. II Consiglio scolastico distret¬ tuale fara pure visitare, quando e come convenga, i corsi agrari di perfezionamento dal proprio ispettore; indi ne riferira al Con¬ siglio scolastico provinciale. I Consigli scolastici distrettuali della contea di Gorizia e Gra¬ dišča assegnano ai maestri le rispettive rimunerazioni; quelli deli’ Istria le propongono al Con¬ siglio scolastico provinciale; e si agli uni che agli altri spetta il proporre che i detti corsi vengano conservati o no, o che ne vengano eretti di nuovi presso altre scuole. E ugualmente di loro spet- tanza lo stabilire le ferie. 283 §. 13. Nadzorovanje nadaljevalnih šol. Krajni šolski svet (§. 1 dež. zak. za Goriško, Gradiško in Istro od 8. febr. 1869) nadzoruje poduk (glej §. 4). vodi invendar učnih sredstev, ter redno poizve¬ duje, ali dohajajo vsi učenci v šolo in ali se zanimajo za ta pouk. Kmetijski družbi je slobodno osvedočiti se ob vspehu poduka po poslancih, kateri se pa morajo naznaniti okrajnemu šolskemu svetu. Tudi more staviti nasvete okrajnemu šolskemu svetu, a ta o tem obravnava z deželnim šolskim svetom. §. 13. Nadzor tečaja za daljno naobraženje. Mjestno školsko vieče nad¬ zira podučavanje, drži inventar učevnih sredstva i ima nepre¬ stan ce popitivati, kako se škola polazi i kako nauk napreduje. To po zakonu za Goricu i Gra¬ dišku i Istru 8. veljače 1869, §. 1 i 4. Gospodarsko družtvo odnosne zemlje ima pravo oda- slati u svoje ime koga, da raz¬ gleda tečaje za usavršivanje u gospodarstvu, ali treba, da to javi kotarskoinu školskomu vieču; ima pravo razviditi, što se uči i o tom predlagati kotarskomu školskomu vieču što misli, da je koristno, da to vieče onda sa zemaljskim školskim viedem o tom razpravlja. Okrajni šolski svet mora po možnosti nadzorovati po svojem nadzorniku kmetijske nadalje- valme šole, potem poroča o vsem deželnemu šolsk. svetu, odločuje učiteljem nagrade (na Goriškem), ali pa stavi nasvete glede na¬ grade (v Istri), predlaga, ali naj ta pouk preneha ali naj se nada¬ ljuje ali pa na novo vpelje na dru¬ gih šolah, ter določuje počitnice na nadaljevalnih šolah. Tudi nadzoruje inventar in odcbruje račun za pavšalije. I kotarsko školsko vieče čr¬ niti če, kad bude prilike, da mu nadzornik pohodi tečaje za usa¬ vršivanje u gospodarstvu, te če o tom izviestiti na pokrajin¬ sko školsko vieče. Kotarska školska vieča u Goričkom i Gra¬ diški odlučuju učiteljem odnosne nagrade; kotarska školska vieča u Istri to predlažu pokra- jinskomu školskomu vieču. Jedno i drugo vieče ima pravo pred¬ lagati, da pomenuti tečaji ostanu nadalje ili ne, ili da se novi osnuju kod drugih škola; isto tako imadu pravo ustanoviti od¬ nosne praznike. Nadalje nadzire gibive i ne- kretne stvari, odlučene za porabu pri nauku i riešavaju račune o paušalih. 284 Der Landesschulrath ent- scheidet in allen diese Schulen betreffenden Angelegenheiten und berichtet iiber den Stand dieses Unterrichtes jahrlich dem Mini- sterium. AuGer diesen ordentlichen Aufsichtsorganen bleibt es den Vorstanden der Landesackerbau- schule in Gorz und dem Lehrer der Landwirtschaft an der k. k. Lehrerbildungsanstalt in Capo- distria unbenommen, die Ge- meindeschulgarten zu besuchen, und seine 'vVahrnehmungen dem Landesschulrathe mitzutheilen. Essi vegliano altresi sui mo- bili e sugli stabili destinati agli usi deli’ insegnamento, e danno spaccio ai resoconti sulle ante- cipazioni d’ ufficio. II Consiglio scolastico provinciale decide di tutti gli affari riguardanti queste scuole, e riferisce d’ anno in anno al Ministero intorno allo stato deli’ insegnamento. Sta inoltre in facolta dei pre- posti alla scuola agraria provin¬ ciale di Gorizia, e del maestro d’ agraria presso 1’ i. r. istituto magistrale di Capodistria, di vi- sitare gli orti comunali destinati alle scuole, e comunicare le loro osservazioni al Consiglio scola¬ stico provinciale. 285 Deželni šolski svet določuje v vseh te šole zadevajočih stva¬ reh in poroča vsako leto mini- sterstvu o tem pouku. Razun teh rednih nadzoro¬ valnih organov smeta ravnatelj goriške deželne kmetijske šole in učitelj kmetijstva na c. k. uči¬ teljišči v Kopru pregledavati občinske šolske vrte in poročati svoje opazke deželnemu šolskemu svetu. Pokrajinsko školsko vieče od- lučuje o svih poslovih, što se tiču te škole i izvješčuje svake godine o stanju obuke na mini- starstvo. Osim toga rnogu predstojnici zemaljske gospodarske škole u Gorici i učitelj poljodjelstva na c. kr. učiteljištu u Kopru po volji obači občinske, školam odredjene vrtove, i svoje opazke priobčiti zemaljskomu školskomu vieču. 286 B. Allgemeine Fortbildungs- schulen. In allgemeinen Fortbildungs- sehulen fiir Handwerkslehrlinge und Handelsbeflissene hat der in A. §. 3 aufgestellte Stunden- plan zu gelten, nur haben an die Stelle der Landwirtschaft die Bealien und das Zeichnen zu treten. In den Fortbildungsschulen fiir Madchen ist der Landwirt- schaft der Unterricht in den weiblichen Handarbeiten und in der Haushaltungskunde zu sub- stituieren. Der Lehrplan fiir diese Schulen ist unter Beriick- sichtigung der Bediirfnisse des praktischen Berufes der Zog- linge von den Lehrern, respective Lehrerinnen der Schule, mit welcher sie verbunden werden, zu entwerfen und vom k. k. Be- zirksschulrathe zu genehmigen. B. Scuole generali di per- fezionamento. Nelle scuole generali di per- fezionamento per gli allievi artieri e di commercio. vale 1’ orario di studi in A § 3, col- 1’ avvertenza, che in vece del- 1’ agricoltura vanno trattate la lisica, la storia naturale e il disegno. Per le fanciulle si sostitui- scano ali’ agricoltura i lavori femminili, e 1’ economia dome- stica. II piano per le scuole in discorso deve essere redatto con ispeciale riguardo alla destina- zione sociale degli allievi dai maestri, rispettivamente dalle maestre delle scuole, alle quali andranno unite le scuole di per- fezionamento. Y’ b pero neces- saria 1’ approvazione deli’ i. r. Consiglio scol. distr. B. Občne nadaljevalne šole. Za občne nadaljevalne šole, katere obiskujejo rokodelski in trgovski učenci, velja urnik do¬ ločen v A. §. 3, le da se v njih uče realije in risanje namesto poljedelstva. V dekliških nadaljevalnih šolah uče se namesto poljedelstva ženska ročna dela in gospodinj¬ stvo. Učitelji, oziroma učiteljice šole, s katero so nadaljevalni tečaji združeni, sestavijo učno osnovo oziraje se na potrebe praktičnega poklica učencev, potrdi jo pa c. k. okrajni šolski svet. B. Obče škole daljne na- obrazbe. Za obče škole daljne na- obrazbe zanatlijskih i trgovačkih djetiča valja osnova, nacrtana u A. §. 3, samo neka se u njih podučavaju realni predmeti i ri¬ sanje mjesto poljodjelstva. U ženskih školah daljne na- obrazbe ima se poduka u poljo- djelstvu zamjeniti sa podukom u ženskih ručnih djelih i u kudnom gospodarstvu. Učevnu osnovu za te škole imaju obzirom na potrebe praktičnoga zvanja uče¬ nika učitelji, odnosno učiteljice škole, s kojom su združene, na- crtati, a c. kr. kotarsko viece potvrditi. Anhang. — Appendice. — Dodatek. — Dodatak. Terordnung des k. k. Landesschulrathes tur Gbrz - Gradišča vom 27. Feber 1891, Z. 39, mit welcher das in den allgemeinen Lelirpliinen tur den Religionsunterricht fixierte Stunden- ausmaR fiir die Tolksschulen des Gebietes Gorz-Gradisca abgeiindert wurde. Grdinanza deli’ I. R. Consiglio scolastico pro- vinciale di Gorizia-Gradisca del 27 Febraio 1891, lir. 39, colla quale il numero delle ore fissato per 1’ insegnamento della Religione nelle scuole popolari generali venne mutato per le scuole popolari del Dominio di Gorizia-Gradisca. l^aredba c. kr. deželnega šolskega sveta za Goriško in Gradiščansko z dne 27. Februarja 1891, št. 39, s katero se je premenil urnik za poduk v verstvu v ljudskih šolah na Goriškem in Gradiščanskem, določen v občnih učnih načrtih. Naredba c. kr. zemaljskoga školskoga vieča za Goricu-Gradišku od 27. Februara 1891, broj 39, kojoin se promjenjuje u naukovnih osnovali za pučke škole područja goričko-gradiščanskoga odredjeni broj ura za obuku u vjerozakonu. Lehrplane f. d. Kustenland. 19 290 Der k. k. Landesschulrath fur Gorz-Gradisca hat in Betreti des Stundenausmafies fiir den Beligionsunterricht in den ein- zelnen Kategorien der Volks- schulen mit der Verordnnng vom 27. Feber 1891, Z. 39, nach- stebende Bestimmungen erlassen: 1. In der Obergruppe ge- theilter einclassiger V olksschulen, in der zweiten Classe ungetheilter zweiclassiger Volksscliulen, in der dritten Classe ungetheilter dreiclassiger Volksschulen, in der vierten Classe vierclassiger Volksschulen des Gebietes Gorz- Gradisca wird die Anzald der Stunden fur den Religionsunter- richt von zwei auf drei Stunden in der Woche vermehrt. 2. In der Obergruppe der ersten Classe getheilter zwei- classiger Volksschulen sind an- statt z\veier halber, zwei ganze Stunden in der Woche dem Religionsunterrichte zu widmen. 3. In der ersten Classe drei¬ classiger Volksschulen wird die Zahl der Unterrichtsstunden fiir den Religionsunterricht von einer auf zwei in der Woche erhoht. 4. In den ungetheilten, sowohl ein- als auch mehrclassigen Volks¬ schulen des Bezirkes Gradišča mit italienischer Unterrichts- sprache, deren Schiller sich zu Hause des friaulischen Idiomes bedienen, sind dem Religions- L’ I. R. Consiglio scolastico provinciale di Gorizia-Gradisca ha stabilito con Ordmanza 27 Febraio 1891 Nr. 39 rela- tivamente al numero del le or e d’ insegnamento dclla Religione nelle singole categorie delle scuole popolari, quanto segue: 1. Nel gruppo superiore d’ una scuola popolare di una classe divisa, nella seconda classe d’ una scuola popolare di due classi indivise, nella terza classe delle scuole popolari di tre classi indivise, nella quarta classe delle scuole popolari di quattro classi del Dominio Gorizia - Gradišča, le ore d’ insegnamento della Religione vengono aumentate da due a tre la settimana. 2. Nel gruppo superiore della prima classe delle scuole popolari di due classi divise, invece che due mezze ore settimanali, sono da impiegarsi per 1’ insegnamento della Religione due ore intere. 3. Nella prima classe delle scuole popolari di tre classi il numero delle ore d’insegnamento della Religione viene elevato a due ore settimanali. 4. Nelle scuole popolari di una o piu classi indivise del distretto di Gradišča con lingua d’ insegnamento italiana, gli al- lievi delle quali usano in famiglia F idioma friulano, sono da impie¬ garsi tre ore settimanali per classe C. kr. deželni šolski svet za Goriško in Gradiščansko je izdal z naredbo od 27. februarja 1891, štev. 39, sledeče določbe glede urnika za poduk v verstvu v posa¬ meznih vrstah ljudskih šol: 1. V viši skupini razdeljenih jednorazrednih ljudskih šol, v drugem razredu nerazdeljenih dvorazrednih ljudskih šol, v tret¬ jem razredu nerazdeljenih troraz- rednih ljudskih šol in v četrtem razredu štirirazrednih ljudskih šol na Goriškem in Gradiščanskem povečava se število ur za poduk v verstvu od 2 na 3 ure na teden. C. kr. zemaljsko školsko viede za Goricu-Gradišku izdalo je naredbom od 27. Februara 1891, br. 39, glede broja ura za obuku u vjerozakonu u pojedinih vrstili pučkih škola sliedece odredbe: 1. U višoj skupini razdieljenih jednorazrednih pučkih škola, u drugom razredu nerazdieljenih dvorazrednih, u tredem razredu nerazdieljenih trorazrednih i u četvrtom razredu četverorazred- nih pučkih škola područja goričko- gradiščanskoga povečava se broj ura za obuku u vjerozakonu od dvie na tri ure na tjedan. 2. V viši skupini prvega razreda razdeljenih dvorazrednih ljudskih šol odmeriti je poduku v verstu dve celi uri na teden namesto dveh poluri. 3. V prvem razredu triraz- rednih ljudskih šol povečati je število ur za poduk v verstvu od 1 na 2 uri na teden. 4. V nerazdeljenih jedno-in večrazrednih ljudskih šolah Gra¬ diščanskega okraja z italijanskim učnim jezikom, katerih učenci doma govore furlansko narečje, odmeriti je poduku v verstvu v vsakem razredu tri ure na teden. | 2. LJ višoj skupini prvoga razreda razdieljenih dvorazrednih j pučkih škola imaju se mjesto dva pol sata posvetiti obuci u J vjerozakonu dva ciela sata na j tjedan. 3. U prvom razredu troraz¬ rednih pučkih škola podiže se broj učevnih ura za obuku u vjeri od jednoga sata na tjedan jna dva. 4. U nerazdieljenih jedno¬ razrednih a tako i u višeraz- rednih pučkih školah kotara gradiščanskoga s naukovnim jezi¬ kom talijanskim, koje polaze djeca, koja se kod kliče služe narječjem furlanskim, imaju se 19 * 292 unterrichte in jeder Classe drei ivochentliche Stunden zu widmen. Hinsichtlich der getheilten Schulen und Glassen bleiben die oben sub 1 et 2 angegebenen Bestimmungen aufrecht. neU’insegnamento della Beligione. Riguardo le scuole e le dassi divise resta fermo quanto e stabilito sub 1 e 2. 5. In den Fortbildungscursen sammtlicher Schulen ist dem Religionsunterrichte wochentlich eine Stunde zu widmen. 5. Nei corsi di perfeziona- mento di tutte le scuole e da dedicarsi un’ ora settimanale al- 1’ insegnamento della Religione. Glede razdeljenih šol in razredov veljajo določbe omenjene sub 1 in 2. 5. V nadaljevalnih tečajih vseh ljudskih šol odmeriti je poduku v verstvu jedno uro na teden. posvetiti obuci u vjeri u svakom razredu tri ure na tjedan. Glede razdieljenih škola i razreda ostaju u kreposti gori pod 1 i 2 naz¬ načene odredbe. 5. U produžnih tečajih svih kolikih škola ima se obuci u vjeri posvetiti jedna ura na tjedan. Lehrplane flir Biirgerschulen. Piani d’ insegnamento per scuole cittadine. Učni načrti za meščanske šole. Učevne osnove za gradjanske škole. 294 Jeder der bisher angefuhrten Lehrplane fur allgemeine Volks- schulen hat fur sammtliche Schu- len der beziiglichen Kategorie Giltigkeit. Dagegen ist nach Absatz 2 des §. 3 des IV. Abschnittes der Ver- ordnung des hohen k. k. Mini- steriums fur Cultus und Unterricbt vom 8. Juni 1883, Z. 10.618 zur Durchfiikrung des angefuhrten Gesetzes fur jede Biirgerschule ein besonderer Lehrplan festzu- stellen und vom Unterrichts- minister zu genebmigen, weil die Biirgerschule fur die Berufs- kreise, welchen sich die Kinder nach Erfiillung ihrer Schulpflicht zuwenden, nichtnur die erforder- liche allgemeine Vorbildung zu geben, sondern hiebei auch die speciellen Bediirfnisse zu beriick- sichtigen hat, welche durch die Ervverbsverhaltnisse des Schul- ortes und Bezirkes bedingt sind. Aus diesem Grunde konnte kein allgemein giltiger Lehrplan fiir Biirgerschulen festgestellt wer- den, und es folgen hier die speciellen Lehrplane, \velche a) fur die deutsche k. k. Madchen-Burgerschule in Triest unter dem 12. Juli 1884, Z. 12.430, und Ciascuno dei piani per le scuole popolari generali stampati nelle pagine precedenti ha valore per tutte le scuole della relativa categoria. Per lo contrario, giusta il se- condo capoverso del 3. p. della IV. sezione deli’ Ordinanza del- 1’ Eccelso Ministero dei culti e del- 1’ istruzione d. d. 8 Giugno 1883, Nr. 10.618 concernente 1’ ese- cuzione della legge prefata, e da stabilirsi per ciascuna scuola cittadina uno speciale piano d’ in- segnamento, e da approvarsi dali’ Eccelso Ministero, perche la scuola cittadina, a cagione delle differenti vocazioni che i fanciulli abbracciano, corris- posto che abbiano al loro obbligo di frequentare la scuola, non ha da dare soltanto quella coltura preparatoria, che si richiede in generale, ma inoltre ha da pren- dere in riflesso i bisogni speciali provenienti dalle condizioni in- dustriali o agricole, o quali che sieno, del luogo e del distretto. Per cio non si poteva fissar un piano generale valevole per tutte le scuole cittadine, e pero seguono qui i piani speciali a) per 1’ i. r. scuola cittadina femminile tedesca di Trieste, 295 V sak izmed do slej navedenih načrtov za občne ljudske šole velja za vsako šolo dotične vrsti. Drugače je za meščanske šole ; v smislu 2. odstavka 3. po¬ glavja v IV. razdelku naredbe vis. c. k. ministerstva za bogočastje in nauk od 8. junija 1883. leta, št. 10.818, po kateri se ima iz¬ vrševati ta zakon, mora se namreč za vsako meščansko šolo posebej določiti učni načrt in odobriti od naučnega ministra, in to za to, ker meščanska šola nima le preskrbeti učencem potrebne početne omike za razne poklice, katere si izbirajo, ko se izšo¬ lajo, ampak se ima povrh tega tudi ozirati na posebne potrebe gledč dela in zaslužka, ki jih ima ljudstvo v šolskem kraji in okraji. Zavoljo tega ni bilo moči ustanoviti obče veljavnega učnega načrta za meščanske šole; tu slede le posebni učni načrti, in to a) za nemško c. k. dekliško meščansko šolo v Trstu, odobren od visokega c. k. ministerstva za bogočastje in nauk z odlokom od 12. julija 1884, št. 12.430, Svaka odučevnih osnova, koje smo dosada naveli vriedi za sve obče pučke škole dotične vrsti. Po stavci 2. poglavlja 3. od- sjeka IV. naredbe vis ministar- stva za bogoštovje i nastavu od 8. lipnja 1883, br. 10.618 za izvršbu navedenoga zakona mora se pako za svaku gradjansku školu ustanoviti posebna učevna osnova, koju ministarstvo po- tvrdjuje. Tomu je razlog, što gra- djanska škola mora pružati djeci ne samo potrebito obče pred¬ znanje za ono zvanje, komu se po dovršenoj školskoj dužnosti podavaju, nego se ima pri tom obazirati i na posebne potrebe, koje potiču od obrtnih okolnosti dotičnoga školskoga mjesta i kotara. Ovo je i uzrok. s kojega se nije mogla ustanoviti sveobče valjana učevna osnova za gra- djanske škole i zato sliede ovdje posebne učevne osnove: a) za c. kr. njemačku žensku gradjansku školu u Trstu i 296 b) fiir die italienischeu Biirgerschulen in Triest unter dem 25. April 1888, Z. 7112 und c) fur die italienische Madchen-Biirgerschule in Gorz unter dem 18. Juli 1895, Z. 16.431 vom hohen k. k. Ministerium fiir Cultus und Unterricht ge- nehmigt worden sind. b) per le scuole cittadine ita- liane di Trieste, il primo dei quali č stato opprovato dali’ Eccelso Mistero dei culti e deli’ istru- zione in data 12 Luglio 1884, Nr. 12.430, il secondo in data 25 Aprile 1888, Nr. 7112, c) per la scuola cittadina comunale femminile di Gorizia, approvato col dispaccio del 18 Luglio 1895, Nr. 16431. b) za italijanske meščanske šole v Trstu, odobren z odlokom od 25. aprila 1885, št. 7112, c) za italijansko meščansko žensko šolo v Gorici, odobren z odlokom od 18. julija 1895., štev. 16.431. b) za talijanske gradjanske škole u Trstu, od kojih je onu prvu odobrilo vis. ministarstvo za bogoštovje i nastavu odpisom svojim od 12. srpnja 1884, br. 12.430, a ovu potonju od¬ pisom od 25. travnja 1888, br. 7112, c) za talijansku gradjansku žensku školu u Gorici, koju je odobrilo vis. ministarstvo za bogoštovje i nastavu odpisom svojim od 18. srpnja 1895, br. 16.431. Lehrplan fur die 6., 7. und 8. Classe der k. k. allgemeinen Volks- und Biirgcrsclmle (1., 2 ., 3. Classe der Biirgersclmle) fiir Madchen in Triest. (Genehmigt mit dem holien Ministerial-Erlasse vom 12. Juli 1884, * Z. 12.4.30.) 298 Stundenplan. ') Turnen und italienische oder slovenische Sprache sind nicht obligat. 299 Unterrichtsgegenstande. I. Religion. Die Vertheilung des Lehrstoffes auf die einzelnen Jahres- curse wird nach §. 5 des Reichsvolksschulgesetzes von deii Kirchenbehorden festgestellt. II. Deutsche Unterrichtssprache. A. Lesen. I. Classe. Lautrichtiges Lesen mit ricbtiger Betonung; genaues Verstandnis des Gelesenen; mundliche Wiedergabe; freier Vortrag erzahlender Gedichte und Prosastiicke. II. Classe. Fortsetzung der Lesetibungen. Besprechung nach Inhalt und Darstellungsart, besonders bei poetischen Stiicken. Beachtung des Rhythmus und Keimes. Fortgesetzte Ubung im Vortragen erzahlender Gedichte und Frosastiicke. III. Classe. Fortgesetztes Lesen, Erzahlen und Vortragen. Zusammen- fassen alles dessen, was auf den frliheren Stufen aus der Literatur geboten wurde, mit kurz e n Biographien der bedeutendsten iSchrifcsteller; Anbahnung des Verstandnisses fur die Schonheit der Form. B. Sprachlehi-e. I. Classe. Der einfache und mehrfache Satz im allgemeinen, mit Rilcksicht auf die Zeichensetzung; Naheres liber Haupt-, Zeit- und Eigenschaftswort. Wortbildungen. II. Classe. Die Glieder des einfachen Satzes insbesondere, wobei die Rection der Zeit-, Eigenschafts- und Vorworter bosonders ins Auge zu fassen ist. Die adverbialen Bestimmungen. Furworter. Vortbildung. 300 III. Classe. Genauere Kenntnis des Satzbaues, insbesondere des zusammengesetzten Satzes mit Riicksicht aui die Bindeworter, Zeitformen und Redeweisen. C. Rechtschreiben und Aufsatz. I. Classe. Ortkographische Ubungen mit besonderer Beriicksichtigung der Debnung und Scharfung. Erzahlungen und Beschreibungen, angekniipft an Gelesenes und Wahrgenommenes. Briefe und einfache Geschaftsaufsatze. II. Classe. Fortgesetzte Aufsatztibungen, angekniipft theils an das Lesebuch, theils an den iibrigen Unterricht, namentlich an die Geschichte. Beschreibungen grofieren Umfanges nach gegebener Disposition. Geschaftsaufsatze. III. Classe. GroRere Aufsatze, deren Anlage vorher besprochen wird. Gelegentliche Ubung im Disponieren solcher Stoffe, die den Schiilerinnen nahe liegen. Geschaftsaufsatze. In jeder Classe eine Aufgabe wochentlich. III. Reclmen. I. Classe. Wiederholungsiibungen tiber das Rechnen mit ganzen Zahlen, Decimalen und gemeinen Briichen mit den gebrauch- lichsten Rechnungsvortheilen. Verhaltnisse und Proportionen. Miindliches Rechnen. II. Classe. Quadrieren und Ausziehen der Quadratwurzel. Einfache Interessen-, Rabbat- und Terminrechnungen. Miindliches Rechnen. III. Classe. Kettensatz, Procentrechnung und deren Anwendung auf Warenpreisberechnung. Haushaltungsrechnungen. Die Grundziige der einfachen Buchfiihrung mit besonderer Riicksicht auf die Bediirfnisse des Haushaltes. In jeder Classe drei Aufgaben monatlich. IV. Geometrische Formenlehre. I. Classe. Vom Wurfel ausgehend, werden die einfachsten eckigen und runden Korper betrachtet und dadurch wird die Kenntnis der verschiedenen Flachen, Winkel und Linien vermittelt. Zeichnen der Korpemetze und Selbstverfertigen geometrischer Korper. 301 II. Classe. Berechnung von Flachen und Korpem nach Umfang und Inhalt. V. Naturkunde. A. Naturgeschichte. I. Classe. Thiere, Pdanzen und Mineralien als Individuen uach ihrer Wesenheit, ihrem Vorkommen und ihrer Verwendung im praktischen Leben. Belehrungen liber den Schutz der Thiere und Bflanzungen. II. Classe. Thiere. Pflanzen und Mineralien, gruppiert zu Gattungen und Familien. III Classe. Erweiterung und Zusammenfassung des behandelten Stotfes nach einem Sjstem. Belehrungen liber den menschlichen Korper und die wichtigsten Satze aus der Gesundheitslehre. Belehrungen liber die erste Hilfeleistung bei plotzlichen Ungliicksfallen. B. Naturlehre. I. Classe. Nachstehende physikalische und chemische Individuen werden vorgenommen: Zusammenhangsformen der Korper. — Loth, Gewicht, Schwerpunkt. — Ausdehnung durch die Warme, Thermometer, Luftzug und Wind. — Naturliche imd ktinstliche Magnete, Polaritat. — Electrisiermaschine. — Beriihrungs- electricitat. — Volta’sche Saule. — Auflosung und Mischung. — Chemische Verbindung. — Wasser. — Luft. — Kohle, Kohlen- oxyd, Kohlensaure, Kalkbrennen. — Schvvefel und Phosphor. — Fortpflanzung des Wasserdruckes, hydraulische Presse, Boden- druck. — CommunicationsgefaBe. — Schwimmen. — Luftdruck, Barometer, Heber. — Entstehung und Fortpflanzung des Schalles. — Geradlinige Fortpflanzung des Lichtes. — Schatten. — Zurtickwerfung des Lichtes. — Ebene Spiegel. H. Classe. Der Lehrstoff der ersten Classe wird wicderholt und die einzelnen Theile desselben werden durch folgende physikalische und chemische Individuen enveitert: Warmeleitung. — Schmelzen, Verdampfen, Verdunsten. — Compass. — Galvanisclie Ketten, Galvanoplastik. — Die ivichtigsten schweren Metalle. — 302 Legierungeu. — Verbrennung, Pottasche. — Kieselsaure, Glas. — Die einfachen Maschinen. — Gleichgewicht und Bewegung. — Pendel. — Widerstande der Bewegung. — Araometer. -— Pumpen, Heronsball und Feuerspritze. — Nadihali. Edio. — Gekriimmte Spiegel. — Berechnung des Lichtes uud Farben- zerstreuung. III. Classs. Der Lehrstoff der I. und II. Classe wird iibersichtlich wiederholt und die einzelnen Tlieile desselben werden durch folgende physikalische und chemische Individuen erweitert: Warmestrahlung, Luftfeuchtigkeit. — Atmospharische Electricitat. — Electromagnet, Telegraph. — Starke, Zueker, Cellulose. — Venvesung, Gahrung. — Trockene Destillation. — Leuchtgas. Farbstoffe, Bleicben. — Fette. — Nahrungsmittel. — Central- bewegung. — Wasserrader, Mablmtihle. — Dampfmaschine. — Saiten- und Blasinstrumente, d as menschliche Stimmorgan. — Das menschliche Ohr. — Das menschliche Auge, Brillen; Mikroskop. — Femrohr. — Entstehung der Lichtbilder. VI. Geographie und Geschichte. A. Geographie. I. Classe. Die Elemente der mathematischen und phjsikalischen Geographie, soweit sich dieselben versinnlicben lassen. Allge- meine Ubersicht der Erdtheile nach horizontaler und verticaler Gliederung. — Das Heimatland. II. Classe. Allgemeine Ubersicht der Erdtheile nach ihrer politischen Emtheilung mit besonderer Beriicksichtigung Mitteleuropas und namentlich der osterreichisch-ungarischen Monarchie. Culturbilder. III. Classe. Eingehende Betrachtung der osterreichisch - ungarischen Monarchie und ihrer Beziehungen zu anderen Landern, betreffend Industrie und Handel. B. Geschichte. I. Classe. Bilder aus der alten, mittleren und neueren Geschichte in chronologischer Folge. 303 II. Classe. Bilcler aus der mittleren und neueren Geschichte in cbronologischer Folge, mit besonderer Riicksicht auf die Geschichte der osterreichisch-ungarischen Monarchie. III. Classe. Bilder aus der mittleren und neueren Geschichte in chronologischer Folge mit besonderer Rticksicht auf die Geschichte der osterreichiseh-ungarichen Monarchie. Zuletzt ist der Lehr- stoff der drei Biirgerschul-Classen zu einem chronologisch- geordneten Ganzen zusammenzufassen. Hauptgrundzuge der Verfassung, insbesondere Belelirung liber die Ptlichten und Rechte der Staatsbiiger. YII. Zeichnen. (Freihandzeichnen). I. Classe. Zeichnen ebener geomstrischer Gebilde aus freier Hand nach Vorzeichnungen, die der Lehrer an der Tafel entwirft und mit k.urzen, zum Verstandnisse nothigen Erklarungen begleitet, wobei von Punkten ausgehend, gerade und krumme Linien in mannigfaltigen Lagen und Beziehungen zu einander, ferner die verschiedenen Dreiecke, Vielecke, der Kreis und die Ellipse vorkommen. Combinationen der gerad- und krummlinigen Figuren. — Darstellung raumlicher Gebilde nach Draht- modellen. II. und III. Classe. Darstellung raumlicher Gebilde nach Holzmodellen, als Fortsetzung des perspectivischen Zeichnens — Ubungen im Ornamentzeichnen, zuerst nach Entwiirfen des Lehrers an der Schultafel, sodann nach Vorlegeblattern und Modellen. — Gedachtnis-Zeichnungsubungen, bei -vvelchen aber vorher alle Grotienverhaltnisse der Zeichnung erortert werden sollen. In diesen Classen ist eine richtige Auswahl der zu zeichnenden Objecte mitRucksicht auf die weiblichen Handarbeiten zu treffen. Anmerkung: Den Zeichenunterricht begleiten angemessene Erklarungen liber Form, Stil und Venvendung des betretlenden Ornaments. TIII. Gesang. I. Classe. Einiibung ein- und ziveistimmiger Lieder. II. Classe. Fortgesetzte Einiibung ein- und ziveistimmiger Lieder. — 304 III. Classe. Lehrstoft' wie in der II. Classe mit gesteigerten Anforderungen. Anmerkung: „ Wahrend des Mutierens diirfen die Kinder zum Mitsingen nicht zugelassen werden.“ In jeder Classe sind einige geeignete, insbesondere patriotische Lieder dem Gedacht- nisse einzupragen. IX. Weibliche Handarbeiten. I. Classe. Das Schlingen. Schlingmustertuch. Ein Madchenhemd mit geschlungener Passe. Einsetzen und Flicken. Flicktuch. II. Classe. Zuschneiden und Nalien eines Mannerhemdes. Stopfen der Wascbe. Die Leimvand-, Damast-, Koper- und Strumpfstopfe. WeiBsticken. III. Classe. Fortsetzung des Weifistickens mit gesteigerten Anforderun¬ gen. — Schnittzeichnen und Zuschneiden von Waschestiicken. — Einsetzen gemusterter Stoffe. — Buntsticken. — Den Unter- richt in den veiblichen Handarbeiten begleiten stets Belehrungen liber die zu venvendenden Stoffe nach Art, Glite und Bezugsquellen. X. Schreiben. I. Classe. Fortgesetzte Ubung der deutschen und lateinischen Current- schrift, Bundschrift. II. Classe. Fortgesetzte Ubungen wie in der I, Classe. XI. Turnen *). I. Classe. Ordnungsubungen. Fortsetzung von Reihungen 2. Ordnung. Schwenkungen um ungleichnamige Fltigel und um die Mitte, Schwenkmuhle, Sch\venkstern, Schwenkungen groBerer Reihen. Freiubungen. Wechsel von Gang- und Laufarten und Richtungen, Sclirittwechsel- und Schottischhiipfen. Rumpfkreisen. Dauerlauf bis 5 Minuten. Stabiibungen. — Langes Schwimgseil. — Durchlaufen und tiberspringen von zweien gieichzeitig. Auch kurze s Seil. tichaukelringe. Erganzungen der Ubungen des Vorjahres. Turnspiele. *) Nicht obligat. - 305 — II. Classe. Ordnungsubungen. Gegen- und Walzsch\venken; Scliwenkun- geii; Drehungen und Eeihungen in Verbindung. Kette, Lion’scher Reigenaufzug; Einiibung einfacher Reigeniibungen. Freiubungen. Stand auf einem Bein als Ausgangsstellung; Schritt- und Kreuzwirbel, Wiegehiipfen; Einschaltung von Schleif- und Schlagtritten. Schaukelringe. Schwingen mit Abstofi und Beugehang. Turnspiele. III. Classe. Ordnungsubungen. Offnen und SchlieBen nach zwei Bich- tungen gleichzeitig. Schwenken des Reihenkorpers. Reihen- korpergeftige. Weiterentwicklung von Reihen. Freiubungen. Mannigfaltige Wechsel. Zusammensetzungen und Folgen von Dbimgen. Weiterentwicklung von Scbrittarten. Schaukelringe. Wiederholung und Weiterbildung. Turnspiele. Lehrplane f. d. Kiistcnland. 20 Piano d’ insegnamento per le scuole cittadine di Trieste. (Approvato dali’ eccelso i. r. Ministero dei culti e deli’ istruzione col dispaccio del 25 aprile 1888, Nr. 7112.) 20 * 308 Orario. r ) Materi a facoltativa. 309 Materie d’ insegnamento. Lingua italiana. Meta: Lettura corretta; esatta intelligenza di quanto si legge o da altri viene espresso, con riguardo al contenuto ed alla forma; esprimersi esattamente e correttamente tanto a voce che in iscritto; inoltre pratica nell’ estendere quelle scrittu- razioni d’ affari, che piu sovente occorrono nella vita sociale; conoscenza dei principali prodotti della moderna letteratura, per quanto questa possa entrare nella cerchia dello scolare. A. Lettura. L Classe. Lettura come nella classe V. della scuola popolare — esporre la disposizione dei fatti nei pezzi maggiori — Esercizi mnemonici. II. Classe. Lettura come nella classe antecedente con ispeciale ri¬ guardo ai sinonimi ed ai modi di dire. Esercizi mnemonici del verso italiano — voci poetiche — elementi di letteratura generale — biografia dei principali autori della letteratura italiana. III. Classe. Lettura come nella classe antecedente con riguardo alle figure retoriche. Esercizi nel porgere argomenti gia pertrattati — esercizi mnemonici — continuazione delle biografie dei principali autori della letteratura italiana. B. Grammatiea. I. Classe. Parti variabili del discorso — formazione di parole deri¬ vate e composte. II. Classe. Parti invariabili del discorso — la proposizione nelle varie sue specie, salvo la contratta — formazione di parole derivate e composte. — 310 — IH. Classe. Frase e periodo — principali figure grammaticali e reto- riche — formazione di parole derivate e composte — ripetizione di tutta la materia. O. Composizione. I. Classe, Come uella classe V. della scuola popolare, ma piti estesa- mente — i principali generi di composizione — esercizi pratici di queste composizioni. II. Classe. Racconti, descrizioni e le varie specie di lettere — forma interna ed esterna delle lettere. III. Classe. Corso maschile. Come nella classe antecedente, con ispeciale riguardo alle scritturazioni piu usitate nella vita pratica — esatta dispo- sizione della forma esterna nelle scritture comuni della vita pratica. Corso femminile. Come nella classe antecedente, con ispeciale riguardo alle scritturazioni piu usitate nella vita pratica — illustrazioni dei proverbi e dei modi di dire — esatta disposizione della forma esterna nelle scritture comuni della vita pratica. Compiti: uno settimanale domestico ed uno mensile scola- stico per ogni classe. Lingua tedesca. Meta: Conoscenza della lingua parlata e scritta; abilita ad esprimersi a voce ed in iscritto. I. Classe. Leggere speditamente, badando specialmente alla retta pronuncia — brevi e facili versioni a voce ed in iscritto colla conveniente applicazione delle teoriche grammaticali gia cono- sciute nella lingua materna — esercizi di memoria, previa mi¬ nuta spiegazione — esercizi di fraseggiare. II. Classe. Esercizi di versione a voce ed in iscritto, valendosi del libro di lettura — applicazione conveniente delle teorie gram¬ maticali gia appreSe nella lingua materna — componimenti di brevi nai'razioni — esercizi di memoria. 311 III. Classe. Lettura con ispiegazione dal lato formalo e materiale, facendo il minor uso possibile della lingua materna — applica- zione conveniente delle teorie grammaticali — componimenti narrativi e descrittivi — lettere — esereizl di memoria. Geograf ia. Meta: Conoscere le cose piu importanti della geografia matematica e lisica — prospetto deli’ Europa e delle altra parti del mondo — conoscenza pid esatta della monarchia austro-ungarica e della propria provincia — deli’ industria, del commercio, delle relazioni commerciali tra i popoli e i prodotti caratteristici dei singoli paesi. I. Classe. Geografia matematica: orizzonte — punti cardinali — grandezza e forma della terra — meridiani — paralleli — zone — longitudine e latitudine. Geografia fisica: nozioni di geografia fisica, artico- lazione orizzontale e verticale dei continenti. Geografia p o 1 i t i c a: schizzo di geografia politica gene¬ rale con riguardo speciale alla terra nativa. II. Classe. Geografia matematica: la terra quale corpo celeste -—• sistema solare — moti della terra e fenomeni ciie ne derivano. Geografia fisica e politica: Stati deli’ Europa con riguardo prima d’ ogni altra cosa alla monarchia austro-ungarica. Asia ed Africa. III. Classe. Geografia matematica: ripetizione di quanto fu trattato nelle classi anteeedenti — luna ed eclissi. Geografia fisica e politica: la monarchia austro- ungarica, gli stati deli’ America; 1’ Australia. Storia. Meta: Conoscere i fatti piu importanti della storia univer- sale, con riguardo speciale alla storia patria e provinciale conoscere i punti principali della costituzione. I. Classe. Quadri della storia antica, media e moderna secondo 1’ ordine cronologico. — 312 — II. Classe. Quadri della storia media e moderna secondo 1’ ordine cronologico, con riguardo speciale alla monarchia austro-ungarica. III. Classe. Quadri della storia media e moderna secondo 1’ ordine cronologico, con riguardo speciale alla monarchia austro-ungarica. In line da riassumersi in un gran quadro generale secondo 1’ ordine cronologico la materia pertrattata nelle classi I., II. e IIL-Punti principali riguardanti la costituzione e specialmente i doveri ed i diriti dei cittadini dello stato. Storia naturale. Meta: Conoscenza dei corpi piu importanti dei tre regni della natura, con ispeciale riguardo alla loro posizione nella me- desima e alla loro applicazione nella vita pratica. — Nozioni sul corpo umano e sull’ igiene. I. Classe. Elementi di somatologia e delle leggi piu importanti del- 1’ igiene. Descrizione individuale dei tipi piu importanti di ani- mali, di piante e di minerali con ispeciale riguardo ali’ uso pratico ed alla loro diffusione geografka. Istruzioni sulla tutela degli animali e delle piante. II. Classe. Kepetizione ampliata di quanto fu pertrattato nella I. Classe — disposizione in gruppi sistematici (generi, famiglie, ordini) degli animali, delle piante e dei minerali descritti. III. Classe. Sviluppo conveniente della materia linora pertrattata — del sistema naturale. — Istruzione sui primi aiuti da prestarsi nei časi d’ infortunio. Fisica. Meta: Cognizione dei fatti piu importanti di fisica e di chimica con riguardo speciale ai bisogni della vita pratica ed ai fenomeni della natura. I. Classe. Nozioni preliminari e proprieta dei corpi — del calore del magnetismo — deli’ elettricita. — Nozioni di chimica — dei liquidi — dei corpi aeriformi — deli’ acustica — deli’ ottica. 313 II. Classe. Del calore — del magnetismo — deli’ elettricita. — Nozi- oni di chimica — meccanica — deli’ acustica — deli’ ottica. III. Classe. Calorico raggiante — Sorgente di calore — Stato igro- metrico deli aria — meteore acquee. — Elettricita atmosferica — meteore elettriche — elettro - magnetismo — telegrafo — correnti indotte. — Idrati di carbonio, gas illuminante — im- bianchimento — sostanze coloranti — materiali da concia — sostanze alimentari — circolazione delle materie nei corpi organici. — Moto centrale — ruote idrostaticlie — macchina a vapore — altezza assoluta del suono — strumenti mudcali a corda ed a fiato — organo vocale ed acustico. Dell’ occhio — occhiali — microscopi — cannocchiali — fotografia. Calligrafia. Meta: Scrittura corsiva, corretta, sicura e spedita — de- stare il buon gusto per forme belle ma semplici liell’ insegnare la scrittura rotonda francese — disposizione esatta della forma esterna nei documenti piu frequenti nella vita pratica e nelle lettere; modo di chiuderle e di farne 1’ indirizzo. I. Classe. Continuazione della materia del V corso della scuola po- polare, ed esercizi nella scrittura rotonda francese fra i righi, II. Classe. In questa classe le esigenze in questa materia si esten- deranno al buon gusto, ali’ eleganza ed alla spigliatezza. Aritmetica. Meta: Sicui’rezza e speditezza nelle operazioni elementari deli’ aritmetica — cognizioni dei vantaggi e delle abbreviazioni piu usitate, e destrezza nella loro applicazione — speditezza nei calcoli della vita pratica e nella tenuta dei libri in partita semplice. I. Classe. Corso maschile Le quattro operazioni coi numeri astratti e concreti, interi e decimali — divisibilita dei numeri — calcolo delle frazioni ordi- narie — numeri complessi — Vantaggi ed abbreviazioni nella moltiplicazione e divisione — calcoli di conclusione, rapporti e pro- porzioni — misure pesi e monete — esercizi di calcolo mentale. 314 Corso femminile. Le quattro operazioni coi nnmeri astratti e concreti interi e decimali — divisibilita dei numeri — calcolo delle frazioni ordi- n ari e — numeri complessi. — Vantaggi ed abbreviazioni della moltiplicazione — e divisione — calcolo di conelusione — rapporti e proporzioni — misure, pesi e monete — esercizi di cal¬ colo mentale. II. Classe. Corso maschile. Quadrato e cubo dei numeri — estrazione della radice quadrata e cubica — idea delle quantita contrarie e calcoli colle medesime — equazioni numeriche e soluzione di analoghi esempi — regola del tre semplice e composta, regola d’ interesse di sconto e ragguaglio di tempo — regola di societa o parti- zione — calcolo mentale. Corso femminile. Quadrato dei numeri ed estrazione della radice quadrata — regola d’ interesse, di sconto e ragguaglio di tempo — re¬ gola di partizione — esercizi di calcolo mentale. III. Classe. Corso maschile. Regola congiunta -— calcolo dei percenti e sua appli- cazione ai calcoli del prezzo delle merci — misure e pesi — calcoli sulle monete e carte di valore — regola del tre com¬ posta — conti industriali — tenuta dei libri in partita semplice con riguardo alla vita pratica ed in ispecie ali’ economia dome- stica — calcolo mentale. Corso femminile Regola congiunta — calcolo dei percenti e sua applica- zione ai calcoli del prezzo delle merci — misure e pesi — calcoli relativi alla economia domestica — tenuta dei libri in partita semplice con riguardo alla vita pratica ed in ispecie ali’ economia domestica — calcolo mentale. Compiti: uno settimanale domestico ed uno mensile sco- lastico per ciascuna classe. Geometria. Meta: Corso maschile. Sicurezza nel conoscere e con- frontare le grandezze nello spazio — capacith di misurare e calcolare la superfice ed il volume dei corpi. 315 Corso fe m minil e. Nozione dei piu importanti corpi geometrici e delle loro superficie — capacita di misurare e calcolare la superficie ed il volume dei corpi piu in uso nella vita pratica. I. Classe. Corso maschile. I piu importanti teoremi della planimetria, tranne quelli della somiglianza — problemi di costruzione si intreccino alla teoria. — Problemi piu semplici del calcolo della superficie — disegni geometrici di ornato e di oggetti utili nelle arti e ai mestieri — primi esercizi nel disegno a colori. Corso femminile. Principi fondamentali di planimetria — calcolo del pari- metro, della superficie e del volume dei solidi. II. Classe. Corso maschile. Repitezione della materia pertrattata nella classe antece- dente e completamento d’ essa coi teoremi della somiglianza — calcolo della superficie — problemi di costruzione relativi ali’ istruzione geometrica — elementi del disegno di situazione — se fattibile, esercizi nell’ agrimensura con catena e palline. Disegni geometrici come nella classe antecedente ed appli- cazione piu estesa del disegno a colori. Corso femminile. Calcolo del perimetro, della superficie e del volume dei solidi. III. Classe. Corso maschile. Calcolo della superficie e del volume dei solidi piu in uso nella vita pratica — disegno di semplici oggetti tecnici, previe le necessaire dilucidazioni. Disegno. Meta: Prontezza nell’afferrare e rappresentare le figure geometriche piane ed occupanti spazio (basandosi sui principi fondamentali di prospettiva), destrezza nel disegnare 1’ ornato da esemplari stampati e modelli. I. Classe. Corso maschile. Esercizi preliminari di disegno sulla tavola nera, atti a dare idee di direzione, di misura, di relazioni di simmetria, di 316 forma, tendenti ad abituare 1’ occhio ed a far acquistare sciol- tezza e sicurezza alla mano; esercizi d’ ornamento a semplice contorno con rilievo del chiaro scuro da gradnati esemplari. Corso femminile. Esercizi preliminari di disegno unitamente a spiegazione e disegni delle forme geometriche — combinazioni di figure rettilinee e curvilinee — facili disegni ornamentali e fiori, pre- feribilmente di quelli che possono tornare utili nei lavori donneschi. II. Classe. Corso maschile. Nozioni pratiche di prospettiva e disegni relativi — disegni da modelli di filo di ferro — studi progressivi di ornato ad ombre da esemplari — disegno ad acquerello. Corso femminile. Completare e ripetere le spiegazioni e i disegni delle forme geometriche — disegni ornamentali ad ombre con ispe- ciale riguardo ai lavori femminili. III. Classe. Corso maschile. Ornati piu difficili — disegni da modelli in legno e gesso con ombreggiature a matita e ad acquerello; riproduzione di disegni a memoria. Corso femminile. Disegni a mano piu difficili, con speciale riguardo ai lavori femminili — riproduzione di disegni a momoria. L’ istruzione del disegno va accompagnata da adeguate spiegazioni sulla forma, sullo stile e sull’ applicazione deli’ orna¬ mento rispettivo. Canto. Meta: Eccitare e formare il senso della intonazione — nobilitare 1’ animo ed educare il sentimento patriottico — capa- cita degli scolari nel cantare ad una e a due voci con ispeciale riguardo alle canzoni popolari. I. Classe. Scale diatoniche maggiori; canzoni ad una e due voci. — 317 — II. Classe. Scale diatoniche minori — canzoni al una, a dne e pos- sibilmente a tre voci. III. Classe. Le canzoni come nella classe antecedente, ma con maggiori esigenze. Nel cambiamento della voce non si permettera in veruna classe agli alunni di caniare in coro. In ogni classe si dovranno fare apprendere a memoria alcuni canti adatti, specie patriottici. Ginnastica. Meta: Promuovere la forza, la destrezza e la sicurezza, il sentimento per 1’ ordine, il coraggio e la fiducia in se stessi, allo scopo di conservare 1’ energia del corpo e dello spirito. I. Classe. Esercizi ordinativi. — Continuazione degli schieramenti di secondo ordine — conversioni intorno ale corrispondenti ed in- torno al centro — rotazione per un intero circolo — conversioni ai raggi — conversioni per ranghi maggiori. Esercizi a corpo libero. — Alternare nelle varie specie di passo e di corsa in varie direzioni — salterellare al passo composto ed al mezzo passo alternato — slanciare le gambe descrivendo un semicerchio — salterellare descrivendo col corpo volteggi piu grandi — rotazione del busto — corsa di resi- stenza della durata massima di cinque minuti. Appoggio delle mani e dei piedi a corpo supino.* Trave d’ ecpuilibrio .* — Combinazione di adatti esercizi colle gambe. Esercizi con bastoni (canne, bacchette). Cordino lungo. — Salterellare con accosciamento completo* — attraversare il cordino correndo e saltarvi oltre, a due allievi alla volta — eziandio esercizi col cordino a mano. Salti liberi. — In via di prova divergendo simultane- amente le gambe di fianco. Ponte d’ assalto. — Fino alla massima altezza di 1 metro (per fanciulle impiegare il ponte d’ assalto unicamente per F applicazione di esercizi a corpo libero e pel salto in profonditit deli’ altezza indicata). Salti alla cavallina — solamente in altezza gradua,ta. Osservazione. Per le fanciulle sono da escludersi gli esercizi se- gnati coli’ asterisco e da aggiungere quelli sottolineati. 318 Scale orizzontali. — Sospensione con traslocazione — cambia- menti d’ impugnatura per 74 di volta di braccio tutto al piu — sospensione altemata, oscillare col corpo avanti ed indietro — slanciare le gambe in circolo.* Scale perpendicolari. — Salire salterellando.* Scale oblique. — Salire procedendo colla schiena. Palco di šalita. — Arrampicarsi passando da una pertica ali’ altra * — arrampicarsi su due pertiche * — discendere simultaneamente colle mani.* Sbarra.* — Posta la sbarra a livello del petto, saltare in appoggio — sospensione colle avambraccia e cogli omeri — varie sospensione coli 1 aiuto delle estremita inferiori — dalla sospensione a braccia contratte passare a braccia teše. Anelli. — Completare gli esercizi deli’ anno precedente — dalla sospensioni con appoggio dei piedi a terra slanciare il corpo in giro (il vortice) — capovolgersi.* Parallele. — Sedersi con gambe esternamente dagli staggi avanti la mano passando altematamente nella stazione ed in appoggio* — sedersi internamente dagli staggi avanti le mani con movimento delle gambe (questi ultimi da escludersi per fanciulle). Giuochi ginnastici. II. Classe. Esercizi ordinativi. — Controconversione e conversione alternata sulle ale — conversioni, rotazioni e schieramenti combi- nati fra di loro — catena — evoluzione di Lion — esercitazione di semplici evoluzioni figurate e ritmiche (Reigen). Esercizi a corpo libero. — Posizione di scherma ed as- salto* — stazione sopra una gamba — quale posizione di partenza, passo di volteggio semplice ed incrocicchiato — p a s s o altalenato salterellando — intercalare il passo strisciando coli’avampiede e con battuta dei piedi — corso di resistenza della durata massima di otto minuti. Appoggio sulle mani e sui piedi con corpo di fianco .* Esercizi con manette del peso di 1—1'50 chilogrammi. Trave d’ eguilibrio. — Camminare con flessione alternata sulle ginocchia ed in posizione di scberma, lotta d’ equilibrio. Salti liberi. — Descrivere V 4 e V 2 volta col corpo nel- 1 ’ arrivo a terra. Ponte d’ assalto. — Pošto ali’ altezza massima di metri 1*20. Salti alla cavallina* in proporzioni maggiori. Scale orizzontali. — Sospensione e traslocazione con slancio limitato — eseguire al pošto 1 ’ esercizio preliminare 319 per la traslocazione a scosse — passare dar braccia teše a braccia contratte e viceversa — cambiamento d’ impugnatura con V 8 volta delle braccia. Scale perpendicolari. — Salire procedendo colla schiena. Scale obligue. — Salire dalla parte inferiore della scala.* Sbarra. * — Traslocazione in appoggio — cambiare 1’ ini- pugnatura delle mani alternatamente, capovolgersi in avanti — sospensione alle estremita superiori ed inferiori — oscillare — sambiamenti d’impugnatura — capovolgersi — passaggio dalla cospensione alle estremita superiori e ad una gamba. Palco di šalita. Sospensione al pošto e traslocazione in alto. Anelli. Oscillare con spinta da terra ed a braccia con¬ tratte — slanciare la gamba in giro. Passo a volo. — Correre in giro senza e con volta del corpo, eziandio in sospensione mista. Parallele. — Sedersi con gambe esternamente dalle pa- rallele dietro la mano e traslocazione indietro* — oscillare avanti e indietro (per fanciulle non oltre il livello degli staggi) — volteggio fuori dietro la mano* — capovolta con spinta da terra ed impugnatura mista od a palme in fuori.* Giuochi ginnastici. III. Classe. Esercizi ordinativi. — Prendere la distanza e serrare simultaneamente in due direzioni diverse — conversione della schiera — fonnazione di pid schiere — sviluppo pro¬ gi' e s s i v o delle r i g h e. Esercizi a corpo libero. — Alternare gli esercizi in varie combinazioni — combinazioni e serie d’ esercizi — corsa di resistenza della durata massima di 10 minuti* — ampli- amento progressivo della specie di passo. Esercizi colle manette. — Trave d’ equilibrio — ripetizione ed ampliamento. Trave d appoggio. — Passare cavalcioni dietro ed avanti la mano destra o sinistra — passaggio da un appoggio in un altro, da una maniera di sedersi in un’ altra e da una stazione in un’ altra. Salti liberi. — Salto dal pošto a pie’ pari con volta del corpo con rincorsa.* Ponte d’ assalto. — Pošto all’altezza massima di metri 1‘40. Salti alla cavallina* Saltare ancbe ginocchioni el in piedi sulla cavallina. Scale orizzontali. — Dalla sospensione a braccia teše passare a braccia contratte — traslocazione a scosse tras¬ locazione con volte del corpo. 320 Scale perpendieolari. — Discendere coli’ aiuto dei piedi.* Scale oblique. ■ —Dalla sospensione alla traslocazione in alto. Palco di šalita. — Arrampicarsi con impugnatura pari.* Sbarra* — Oscillare in sospensione — capovolta sotto la sbarra — nicchia — passaggio in appoggio con capovolta — cambiamento d’ appoggio e del sedersi — capovolta indietro stando seduti sulla sbarra — sospensione al ginocchio — rota- zione al ginocchio — rotazione dali’ appoggio. Anelli. — Ripetizione ed ampliamento. Passo a volo. — Correre al galoppo — a volo correre indietro. Parallele. Sedersi alternatamente colle gambe fuori dallo staggio avanti e dietro la mano* — oscillare con posizioni fisse delle gambe o con movimenti delle medesime* — appoggio sulle mani e sui piedi a corpo prono e supino* — volteggio fuori avanti la mano* — traslocazione semplice ed a scosse dali’ appoggio silile mani e sui piedi* e dali’ appoggio libero — appoggio sull’ avambraccio* — stare cavalcioni su ambedue gli staggi e capovolgersi.* Tirare e spingersi. Giuochi ginnastici. Lavoro. Meta: Abilita nel preparare ed eseguire tutti i lavori che occurrono nella vita fitmigliare. I. Classe. L’ imparaticcio del ricanio, escluso il lavoro in applicazione — imbastire una camicia da clonna collo sprone e’ continuazione e perfezionamento del cucito. II. Classe. Esercizi di taglio — una camicia da donna di mezza gran¬ dezza, prima in carta poi in stoffa jaconet ordinario — impara¬ ticcio del rammendare e rattoppare; infine continuazione del ricamo. III. Classe. Esercizi di taglio d’ una camicia da uomo e poi da donna da notte, in grandezza naturale. Si passi poi al taglio di mutande da uomo e da donna, d’ un quarto della grandezza naturale. Rammendare e rattop¬ pare oggetti di biancheria vecchia, stoffe damascate e colorate; infine continuazione del ricamo. Piano d’ insegnamento della scuola cittadina comunale femminile di Gorizia. (Approvata dali’ eccelso i. r. Ministero del culto e deli’ istruzione col dispaccio del 18 luglio 1895, Nr. 16431.) Lehrplane I. d. Kttitenland. 21 322 Orario. 323 Materie d’ insegnamento. Lingua italiaua. Meta: Lettura corretta; esatta intelligenza di quanto si legge o da altri viene espresso, con riguardo al contenuto ed alla forma; esprimersi esattamente e correttamente tanto a voce che in iscritto; inoltre pratica nell’ estendere scritturazioni d’ affari, che piu di sovente occorrono nella vita sociale; cono- scenza dei principali prodotti della moderna letteratura, per quanto possa entrare nella cerchia della scolara. A. Lettura. VI. Classe. Lettura come nella classe V. — esporre la disposizione dei fatti nei pezzi maggiori — Esercizi mnemonici. VIL Classe. Lettura come nella classe antecedente con ispecial ri¬ guardo ai sinonimi ed ai modi di dire. Esercizi mnemonici del verso italiano — voci poetiche — elementi di letteratura generale — biografia dei principali autori della letteratura italiana. VIII. Classe. Lettura come nella classe antecedente con riguardo alle figure retoriche. Esercizi nel porgere argomenti gia pertrattati —' esercizi mnemonici — continuazione delle biografie dei principali autori della letteratura italiana. 21 * 324 B. Grammatica. VI. Classe. Parti variabili del discorso — formazione di parole deri¬ vate e composte — la proposizione nelle varie sue specie. VII. Classe. Parti variabili del discorso — formazione di parole deri¬ vate e composte — frase e periodo — princ, figure gramm. e retoriche. VHI. Classe. Ripetizione di tutta la materia. C. Composizione. VI. Classe. Come nella classe V; ma piu estesamente — i princ, generi di composizioni — esercizi pratici di queste composizioni. VIL Classe. Ilacconti, descrizioni e le varie specie di lettere — forma interna ed esterna delle lettere. VIK. Classe. Come nella classe antecedente con ispecial riguardo alle scritturazioni piu usitate nella vita pratica — illustrazioni di proverbi e modi di dire — esatta disposizione della forma esterna nelle scritture comuni della vita pratica. Compiti: uno settimanale domestico ed uno mensile scola- stico per ogni classe. Lingua tedesca. Meta: Conoscenza della lingua parlata e scritta; abilita ad esprimersi a voce ed in iscritto con correttezza e proprieta. VI. Classe. Leggere speditamente, badando specialmente alla retta pronuncia, brevi e facili versioni a voce ed in iscritto colla 325 conveniente applicazione delle teorie gramm. gia conosciute nella lingua materna — esercizi di memoria, previa minuta spiegazione — esercizi di fraseggiare. VII. Classe. Esercizi di versione a voce ed in iscritto, valendosi del libro di lettura — applicazione conveniente delle teorie gramm. gia apprese nella lingua materna — riproduzione di brani letti e spiegati — componimenti di brevi narrazioni — esercizi di memoria. VIII. Classe. Lettura con ispiegazione dal lato formale e materiale, facendo il minor uso possibile della lingua materna, applica¬ zione conveniente delle teorie gramm. — componimenti narrativi, e descrittivi — lettere d’ ogni specie, scritture d’ affari — esercizi di memoria. Compiti: uno settimanale per ogni classe. Geografk. Meta: Conoscere le cose piu importanti della geografia matematica e fisica — prospetto deli’ Europa, e delle altri parti del mondo, conoscenza pib esatta della monarchia austro- ungarica e della propria provincia — deli’ industria, del eommercio, delle relazioni commerciali tra i popoli e i prodotti caratteristici dei singoli paesi. VI. Classe. Geografk matematica: orizzonte — punti cardinali — grandezza e forma della terra — meridiani — paralleli — zone, longitudine e latitudine. Geografk fisica: nozioni di geografk fisica, articolazione orizzontale e verticale dei continenti. Geografk p o 1 i t i c a : schizzo di geografk politica gene¬ rale con riguardo speciale alla terra nativa. 326 VIL Olasse. Geografk matematia: la terra quale corpo celeste — sistema solare — moti della terra, e fenomeni che ne derivano. Geografia fisica e politica: Stati deli’ Europa con riguardo prima d’ ogni altra cosa alla monarchia austro-ungarica. Asia ed Africa. VIII. Olasse. Geografia matematica: ripetizione di quanto fu trattato nelle classi antecedenti — luna ed eclissi. Geografia fisica e politica: la monarchia austro- ungarica, gli stati deli’ America, 1’ Australia. Storia. Meta: Conoscere i fatti piu importanti della storia univer- sale, con riguardo speciale alla storia patria e provinciale — conoscere i punti principali della costituzione. VI. Olasse. Quadri della storia antica, media e moderna secondo 1’ ordine cronologico. VII. Olasse. Quadri della storia media e moderna secondo 1’ ordine cronologico, con riguardo speciale alla monarchia austro-ungarica. VIII. Olasse. Quadri della storia media e moderna secondo 1’ ordine cronologico, con riguardo speciale alla monarchia austro-ungarica. In fine da riassumersi in un gran quadro generale secondo 1’ ordine cronologico la materia pertrattata nella classi, VI., VII. e VHI.-punti principali riguardanti la costituzione e sepecialmente i doveri ed i diritti dei cittadini dello stato. 327 Storia naturale. Meta: Conoscenza dei corpi piu importanti dei tre regni della natura, con ispecial riguardo alla loro posizione nella me- desima e alla loro appplicazione nella vita pratica. — Nozioni sul corpo umano e sull’ igiene. VI. Classe. Elementi di somatologia e delle leggi piu importanti del- 1’ igiene. Descrizione individuale dei tipi piu importanti di ani- mali, di piante e di minerali con ispecial riguardo ali’ uso pratico ed alla loro diffusione geografka. Istruzione sulla tutela degli animali e delle piante. VII. Classe. Ripetizione ampliata di quanto fu pertrattato nella sesta classe. — disposizione in gruppi sistematici (generi, famiglie, ordini) degli animali, delle piante e dei minerali descritti. VIII. Classe. Sviluppo conveniente della materia finora pertrattata — del sistema naturale. — Istruzione sui primi ajuti da prestarsi nei časi d’ infortunio. Fisica. Meta: Cognizione dei fatti piu importanti di fisica e di chimica con riguardo speeiale ai bisogni della vita pratica ed ai fenomeni della natura. VI. Classe. Nozioni preliminari e proprieU dei corpi — del calore — del magnetismo — deli’ elettricita. — Nozioni di chimica — dei liquidi — dei corpi aeriformi — deli’ acustica — deli’ ottica. VII. Classe. Del calore — del magnetismo — deli’ elettricita. — Nozi¬ oni di chimica — meccanica deli’ acustica — deli’ ottica. 328 VIII. Classe. Calorico raggiante — Sorgente di calore — Stato igro- metrico deli’ aria — meteore acquee — Elettricita atmosferica — meteore elettriche — elettro-magnetismo — telegrafo — correnti indotte. — Idrati di carbonio, gas illuminanti, imbianchi- mento — sostanze coloranti — materiali da concia — sostanze alimentari — circolazione delle materie nei corpi organici. — Moto centrale — mote idrostatiche — macchina a vapore — altezza assoluta del suono — strumenti musicali a corda ed a fiato — organo vocale ed acustico. Dell’ occhio; occhiali — microscopi — cannocchiali — fotografia. Calligrafia. Meta: Scrittura corsiva, corretta, sicura e spedita — de- stare il buon gusto per forme belle ma semplici nell’ insegnare la scrittura rotonda ed in genere ornamentale — disposizione esatta della forma estema nei documenti piu frequenti nella vita pratica e nelle lettere, modo di chiuderle e farne 1’ indirizzo. VI. Classe. Continuazione della materia del V corso della scuola popolare. VII. Classe. In questa classe le esigenze in questa materia si esten- deranno al buon gusto, ali’ eleganza ed alla spigliatezza. Scrittura rotonda fra i righi ed in genere ornamentale. Aritmetica. Meta: Sicurezza e speditezza nelle operazioni elementari deli’ aritmetica — cognizione dei vautaggi e delle abbreviazioni piu usitate e destrezza nella loro applicazione — speditezza nei calcoli della vita pratica. VI. Classe. Le quattro operazioni coi numeri astratti e concreti, interi e decimali — divisibilitS, dei numeri — calcolo delle frazioni ordi- narie — numeri complessi. — Vantaggi ed abbreviazioni nella moltiplicazione e divisione — calcolo di conclusione rapporti e pro- porzioni — misure, pesi e monete — esercizi nei calcolo mentale. 329 VH. Classe. Quadrato dei numeri ad estrazione della radice quadrata — regola d’ interesse, di sconto e ragguaglio di tempo — re- gola di partizione — esercizi nel calcolo mentale. VIH Classe. Regola congiunta — calcolo dei percenti e sua applicazione ai calcoli del prezzo delle merci — misure e pesi — cacoli relativi ali’ economia domestica — tenuta dei libri in partita semplice con riguardo alla vita pratica ed in ispecie alla economia domestica — calcolo mentale. Compiti: uno settimanale domestico ed uno mensile sco- lastico per ciascuna classe. Geometria. Meta: Nozioni dei piu importanti corpi geometrici e della loro superficie — capacita di misurare e calcolare la superficie ed il volume dei corpi pid in uso nella vita pratica. VI. Classe. Principi fondamentali di planimetria; corpi geometrici e della loro superficie — capacitd di misurare e calcolare la superficie ed il volume dei corpi piu in uso nella vita pratica. VII. Classe. Principi fondamentali di stereometria — calcolo del peri- metro, della superficie e del volume dei solidi. VIH. Classe. Ripetizione di tutta la materia. Disegno. Meta: Prontezza nell’ afferrare e rappresentare le figure geometriche, piane ed occupanti spazio (basandosi sui principi fondamentali di prospettiva) destrezza nel disegnare 1’ ornato da esemplari stampati e modelli. 330 VI. Classe, Esercizi preliminari di disegno unitamente a spiegazione e disegni delle forme geometriche — combinazioni di figure rettiliuee e curvilinee — facili disegni ornamentali e flori, pre- feribilmente di quelli che possano tornar utili nei lavori donneschi. VII. Classe. Completare e ripetere le spiegazioni ed i disegni delle forme geometriche — disegni ornamentali ad ombre con ispe- ciale riguardo ai lavori femminili. VIII. Classe. Disegni a mano piu difficili con speciale riguardo ai lavori femminili. — Piproduzione di disegni a memoria. Canto. Meta: Eccitare e formare il senso deli’intonazione — nobilitare F animo ed educare il sentimento patriotico — capa- čita delle scolare nel cantare ad una e a due voci con ispeciale riguardo alle canzoni popolari. VI. Classe, Scale diatoniche maggiori; canzoni ad una e a due voci. VII. Classe. Scale diatoniche minori — canzoni ad una, a due e pos- sibilmente a tre voci. VIII. Classe. La canzoni come nelle classi antecedenti ma con maggior esigenza. Grinnastica *). Meta: Promuovere la forza, la destrezza e la sicurezza, il sentimento per F ordine, il coraggio e la fiducia in se stessi, allo scopo di conservare F energia del corpo e dello spirito. *) Materia facoltativa. 331 VI. Classe, Esercizi ordinativi. — Continuazione degli schieramenti di secondo ordine — conversione interno al centro — rotazione per un intero circolo — conversione ai raggi — conversione per ranghi maggiori. Esercizi a corpo Tibero. — Alternare nelle varie specie di passo e di corso in varie direzioni — salterellare al passo composto ed al mezzo passo alternato — slanciare le gambe descrivendo un semicerchio — salterellare descrivendo col corpo volteggi pid grandi — rotazione del busto — corsa di resi- stenza della durata massima di cinque minuti. Esercizi con bastoni (canne e bacchette). Cordino lungo. — Attraversare il cordino correndo e saltarvi oltre — eziandio esercizi col cordino a mano. Salti Tiberi. — In vi a di prova divergendo simultanea- mente le gambe di fianco. Forde d’ assalto. — Impiegare il ponte d’ assalto unica- mente per 1’ applicazione di esercizi a corpo libero e pel salto in profondita deli’ altezza indicata. Scale orizzontali. — Sospensione con traslocazione — cambiamenti d’ impugnatura per i U di volta di braccio tutt’ al piu — sospensione alternata, oscillare col corpo avanti ed indietro. Scale oblique. — Salire dietro schiena. Anelli. — Completare gli esercizi deli’ anno precedente. Giuochi ginnastici. VII. Classe. Esercizi ordinativi. — Controconversione e conversione alternata sulle ale — conversioni, rotazioni e schieramenti combi- nati fra di loro — catena — evoluzioni di Lion — esercitazione di semplici evoluzioni figurate e ritmiche (Keigen). Esercizi a corpo libero. Stazione sopra una gamba — quale posizione di partenza, passo di volteggio semplice ed incrocic- chiato — passo altalenato salterellando — inter- calare il passo strisciando sull’ avampiede. e con battuta deipiedi — corsa di resistenza della durata masima di otto minuti. 332 Esercizi con manette del peso di 1—1'50 chilogrammi. Ponte d’assalto. — Pošto all’altezza massima di metri 1'20. Scale orizzontali. — Sospensione e traslocazione con slancio limitato. — eseguire al pošto 1’ esercizio preliminare per la traslocazione a passo — passare da braccia teše a braccia contratte e viceversa — cambiamento d’ impugnatura con Va volta delle braccia. Scale perpendicolari. — Salire dietro chiena. Palco di šalita. — Sospensione al pošto e traslocazione in alto. Anelli. Oscillare con spinta da terra ed a braccia contratte. Passo a volo. — Correre in giro senza e con volta del corpo, eziandio in sospensione mista. Paralelle. — Oscillare avanti e indietro non oltre il livello degli staggi. Giuochi ginnastici. VIII. Classe. Esercizi ordinativi. — Prendere la distanza e serrare simultaneamente in due direzioni diverse — conversioni della schiena — formazione di piu schiere; sviluppo progressivo delle righe. Esercizi a corpo libero. — Alternare gli esercizi in varie combinazioni — combinazioni e serie d’ esercizi ampliamento progressivo della specie di passo. Esercizi colle manette. — Trave d’ equilibrio, ripetizione ed ampliamento. Trave d’ appoggio. Passare cavalcioni dietro ed avanti la mano destra o sinistra — passaggio da un appoggio in un altro — da una maniera di sedersi in altra e da una stazione in altra. Ponte d’ assalto. — Pošto ali’ altezza massima di metri 1*40. Scala orizzontale. — Dalla sospensione a braccia teše passare a braccia contratte — traslocazione a scosse — tras- locazioni con volte del corpo. Anelli. — Ripetizione ed ampliamento. Passo a volo. — Correre al galoppo — a volo correre indietro. Tirare e spingersi. Giuochi ginnastici. 233 Lavoro. Meta: Abilita n el preparare ed eseguire i lavori che occorrono nella vita famigliare. VI. Classe. L’ imparaticcio del ricamo, eseluso il lavoro in applicazione — imbastire ima camicia da donna collo sprone e continuazione e perfezionamento del cucito. VII. Classe. Esercizi di taglio — una camicia da donna di mezza gran- dezza, prima in carta, poi in stoffa ordinaria — imparaticcio del rammendare e rattoppare, infine continuazione del ricamo. Vin. Classe. Esercizi di taglio d’ una camicia da uomo e poi da donna da notte, in grandezza naturale. Si passi poi al taglio di mutande da uomo e da donna, d’ un quarto della grandezza naturale. Rammendare e rattop¬ pare oggetti di biancheria vecchia, stoffe damascate e colorate; infine continuazione del ricamo. 334 • • Inhalts-Ubersicht. Seite Lehrplan fiir ungetheilte einclassige Volksschulen. 3 „ „ in zwei Gruppen getheilte einclassige Volksschulen . . 29 „ „ ungetheilte zweiclassige Volksschulen.57 „ „ getheilte zweiclassige Volksschulen.83 „ „ dreiclassige Volksschulen.111 „ „ vierclassige Volksschulen.137 „ „ fiinfclassige Volksschulen.165 „ „ sechsclassige Volksschulen.193 „ „ den Unterricht in einer zweiten Sprache an Volksschulen 223 Anhang. Stundenplane fiir ein- utid zweiclassige in zwei Gruppen getheilte Volksschulen, welche von Schiilern zweier Nationalitaten besucht werden.229 Lehrplan fiir landwirtschaftliche Fortbildungsscliulen.247 „ „ allgemeine Fortbildungsschulen.286 Verordnung des k. k. Landesschulrathes fiir Gorz-Gradisca, mit welcher das in den allgemeinen Lehrplanen fiir den Religionsunterricht fixierte StundenausmaiJ fiir die Volksschulen des Gebietes Gorz- Gradisca abgeandert wurde.289 Lehrplan fiir die k. k. Madchen-Burgerschule in Triest.297 Lehrplan fiir die stadtischen Biirgerschulen in Triest.307 Lehrplan fiir die italienisehe Madchen-Burgerschule in Gorz . . .321 Anmerkung. Die Erlauterungen zu den vorliegenden Lehrplanen folgeu in einem besonderen Bande. Osservazione. La pubblicazione delle avvertenze ai piani presenti seguono in un volume speciale. Opazka. Pojasnila, kako naj učitelj postopa pri poduku, slede v posebnem zvezku. Opazka. Naputci, kako ima postupati učitelj u podučavanju, priobčit če se u posebnoj knjigi. Druck von Karl Oorischtk in Wien.