KRALJEVINA JUGOSLAVIJA UPRAVA ZA ZAŠTITU Klasa 11 (1). INDUSTRISKE SVOJINE Izdan 1 juna 1934. PATENTNI SPIS BR. 40980 ММДИгаИВИММШЖУШ№НЖ1МИИИ1ИДМ1ИНРИИИИМИИНИИИНДИИИИИИНИНМИНИИНН1 Haberfeld O. Erwin, Berlin—Weissensee, Nemačka. Kartni list sa potsetnom pločicom. Prijava od 11 jula 1933. Važi od 1 januara 1934. Za nameštanje posetnih pločica na kart-ne listove snabdeveni su isti sa dva reda paralelnih proreza tako, da se potsetne pločice, koje imaju dva u jednoj liniji ležeča ali protivupoložena jezika mogu provući kroz po jedan par proreza. Po tome se list duž spoljnjeg reda proreza presavije tako da jedan jezik potsetne pločice celom svojom dužinom odstoji u stranu. Pri tom načinu primene takvih karata ili kart-nih listova, stvara se na njima jednostrano odebljanje. Stoga se ne daju takvi kartni listovi pogodno poredati u jednom kart-nom ormančiću i teško je rukovati sa njima. Pronalazak isto tako upotrebljava paralelno uređenje rupa na potsetnim pločicama sa nrotivpoloženim jeizicima, ali namešta redove proreza u vrhu lista, tako da je naigornii red u određenom odstojanju od gornjeg ruba na onom delu lista, koji se ne upotrebljava za natpise. Pre-saviianie lista u liniji spolinieg reda nro-reza uštedi se pri tome. Listovi zadržavaju stoga njihovu podjednaku debljinu, isto i pri niihovom redan ju u kartni or-mančić. Usled određenog položaja proreza mogu se. potsetne pločice neposredno iedna pored druge namestiti, odnosno tako. da so n. pr. svaki dan može označiti sa leđnom potsetnom pločicom. Redovi proreza mogu na kartnom listu biti najrazličitije poredani i to: obično, u više redova jedan u drugi ugurani, i je- dan prema drugom premešteni. Takode mogu prorezi da leže prema rubu lista u-koso. Prema tome imaju i potsetne pločice razne oblike, n. pr. imaju ispunjen glavni deo, ili imaju pojedine dodatke sa normalno ii ukoso postavljenim jezicima. Jezici mogu imati različit položaj, da bi se n. pr. na taj način razni signali mogli označiti. Takode mogu i potsetne pločice različito da su obojene. Isto tako mogu jezici da su različito obojeni od tela pločice. Pri tome može biti probitačno, da se iste prave potpuno ili delimično od stak-lasto-nrozirnog materijala, kao celuloida, veštačke smole i sl., da bi mesta kartnog lista, na kojima su natpisi, bila vidna, dok su jezici odgovaraiući obojeni i time predstavljaju jedan bilo kakav signal. Crtež predstavlja pronalazak u: Slici 1 u jednom načinu izvođenja sa samo jednim parom redova proreza. SI. 2 je drugi primer sa dva jedan prema drugom premeštena para redova proreza. SI. 3, 4 i 5 pokazuju za to pripadajuće potsetne pločice. SI. 6 pokazuje delimični izgled jednog kartnog lista sa drugim uređenjem proreza i SI. 7 uz to pripadajuću potsetnu pločicu. SI. 8. 9, 10 i 11 su dalji primeri za uređenje proreza, sa nameštenim potsetnim pločicama. Din. 30. Sl. 12, 13, 14, 15 i 16 su drugi primeri za oblik potsetnih pločica. SI. 17 pokazuje jedan kartni list sa na-meštenom potsetnom pločicom. SI. 18 i 19 su drugi primeri za uređenje proreza u kartnim listovima, sa namešte-nim potsetnim pločicama. SI. 20 i 21 su odstupajući oblici od potsetnih pločica za kose redove proreza prema si. 6, 18 i 19. SI. 22 do 30 pokazuju potsetne pločice drugojačijeg oblika čija je primena u kartnim listovima u si. 31 i 32 pokazana. SI. 33 i 34 pokazuju potsetne pločice sa naročitim signalnim znacima i SI. 35 i 36 pokazuju signalne potsetne pločice u dva jedan drugom pripadajuća sloga od po 4 komada. SI. 37 i 38 su primeri upotrebe toga. Na kartni list a može biti naštampan proizvoljan formular. U njegovom vrhu, na trakama koje nisu potrebne za natpis postavi ieni su redovi proreza b b’ koji su međusobno i prema gornjoj ivici a’ lista paralelni (si. 1). Svaki prorez ima takvu dužinu. da kroz proreze zajedno pripadajućeg para mogu da se provuku jezici c’ c” if>dne potsetne pločice c (si. 3 i 4). Bar jedan jezik je načinjen tako dugačak, da prelazi za željenu meni gornju ivicu a’ li-.'da a i da na ta i način pada u oči. Ali se mogu i oba jezika načiniti tako dugački, da strče iznad ruba lista a’, pri čemu je probitačno da iezici budu različito dugi, n. pr. jedan jezik c’ po meri х, a drugi jezik c” ioš duži za meru v (si. 3). tako da se potsetna pločica sa svakim jezikom može utisnuti na gore, da bi pokazivala jedan kratak ili dugačak signal. Potsetne pločice mogu biti napravi iene od proizvoljnog materiiala. n. pr. od lima, celuloida veštačke smole i si., đalie mogu iste biti nrozirne ili obojene, kao i prozirno oboiene. Takođe momi biti i iezici međusobno da imaiu različitu boiu i mogu potsetne pločice i iezici da su na obe strane različito ohoieni. Naoosletku momi iezici prema pločicama c da su povrnuti, kao n. nr. iezik c” u si. 5. Ako se želi gušće redanje potsetnih pločica c nn rubu lista, onda se nrema si. 2 na-mešta više redova proreza b b’ pored i međusobno premeštenih. Potsetne pločice se nrohitačno izvode u obliku dvostrukom krsta (si. 4'! dakle «а dodatcima d. koii sačinjava du ramena d’. Odstoianie redovn proreza b odn. b’. zbira se tako. da onr> ođmnvara meri х potsetne pločice u si. 3. Pločice mogu tada sa njihovim jezicima c’ i c” naizmenično da budu ugurane u gornji i donji par proreza i to tako, da n. pr. svi jezici podjednako štrče iznad ruba lista a’, ako su jezici napravljeni u dužinama prema si. 3. Ali prorezi b b’ mogu da leže koso i prema rubu lista a’ i ako su međusobno paralelni, kao što to pokazuju oba reda proreza b” u si. 6. U tom slučaju napravljene su potsetne pločice c sa koso prote-žućim se ramenima d” (si. 7). Ipak je moguće da se ramena d’ nameste premešteno kao u si. 20 i 21. I iz toga proizlazi gusto redanje potsetnih pločica. Ako se želi, da se potsetne pločice ni na jednom mestu ne prekrivaju, onda se one izvode kao u si. 4. Njihove mere se onda biraju na taj način, da visina х’ ramena d odgovara odstojanju visine х’ (si. 9) oba reda proreza b odn. b’, a širina у ramena plus širina z te-la potsetne pločice c da odgovara odstojanju у” proreza u oba reda. Potsetne pločice mogu se tako u susedne proreze lako umetnuti, kao što to pokazuje si. 9. Mogu se kod kosog uređenja proreza primeniti potsetne pločice prema si. 8, čiji se jezici c’ c” i ramena d” prema telu potsetne pločice c protegljasto pružaju, ako su prorezi b b’ odgovarajući postavljeni, premešteno jedan prema drugom. Dalie mogućnosti razlikovanja pomoću različito dugih jezika, koji stepenasto strče iznad ivice lista, pružaju se ako se postavi više od dva reda proreza b i b’, stepenasto međusobno premeštenih, kao što to pokazuje si. 10. Ovde su pretstavljena tri para proreza, ali može da bude više parova n. pr. četiri kao u si. 11. koji mogu i talasasto da se nrotežu. Dalje mogu i prorezi b i b’ da budu međusobno u redovima postavi ieni, kao što to pokazuje si. 8. II tom slučaju napravljeni su prorezi b b’ ukoso ležeći prema rubu lista a’. Isto tako mop-ii koso ležeći prorezi ležati sa strane i biti jedan prema drugom premešteni n. pr. u dva reda, kao što pokazuju si. 19. Takođe mogu prorezi ležati i biti premešteni jedan pod drugim, kao na desnoj strani u si. 19. Dodatci potsetnim pločicama treba da se nalaze samo na. jednoj strani, kako pokazuju si. 12 do 16 u pet primera izvođenja. Pri tome može telo pločice c ili imati istu širinu kao jezici, ili imati smanjenu širinu prema meri х” kao u si. 14 i 15. Potsetne pločice umeću se na isti način kao sa dvostranim ramenima, kao što pretstavlia si. 17. One se mogu isto tako vrlo gusto je~ dan pored druge poredati, a da se ne prekrivaju. Prorezi bb’ ne moraju ležati jedan prema drugom paralelno. SI. 22 pokazuje pot-setnu pločicu c kod koje je upotrebljen samo jedan dodatak d', dok je donji jezik с;’ povrnut. Odgovarajući tome takođe su prorezi b:1 donjeg reda postavljeni ukoso prema gornjem rubu lista a’ (si. 31), a gornji prorezi b paralelno. Obrnuto, može gornji jezik c‘, kao u si. 23, 24, da je povrnut. Onda su donji prorezi b’ prema rubu lista а' paralelni, a gornji prorezi b5 u-koso ležeći. Pema si. 24 i 31, oba su jezika c:1 i c4 povrnuta. Prema tome upotreb-ijuju se dva jedan prema drugom u uglu ležeća proreza b:' i b\ Prema si. 25 postavljen je donji jezik c3 u pravom uglu prema telu pločice c. Onda su donji prorezi b" uspravno postavljeni prema rubu lista a’, a gornji prorezi b ostaju paralelni. Prema si. 26 i 32 oba su proreza b3 prema rubu lista a’ uspravni, a dodatci ds su prema telu pločice povrnuti. Pri tome može prema si. 27 i 28 da se izostavi donji jezik c’, ili se ostavlja donji dodatak d u pravom uglu prema telu pločice c, a samo gornji dodatak d5 se povrće (si. 29). Onda su donji prorezi b’ paralelni prema rubu lista a’, a gornji prorezi b" uspravni. Tako je moguće da se telo pločice c položi ukoso kao u si. 30 i 32. Dodatci d3 pružaju se sada protivpoloženo ukoso a prorezi b" su u oba reda paralelno prema rubu lista a’, ali ustranu premešteni. Razno signalisanje može se postignuti, ako se naprave u jednom slogu od više potsetnih pločica jezici c’ i c” različito dugački, kao što pokazuju si. 35, 36 i 38. Pri tome treba samo da su jezici c” različito dugački, a iezici c’ mogu da imaju istu du-žižnu (si. 35), ili se prave oba jezika različito dugački i to pod raznim uglovima, tako da se postiže svaka željena poste-penost (si. 36). Pri tome je probitačno, da se strčeći deo c5 (si. 35) pojedinih jezika različito bojadiše. Ta različita dužina iezika može se proizvoljno primeniti kod proreza paralelnih prema rubu lista a’ i kod kosih proreza. Bojadisanje strčećeg dela c" dužeg jezika c”, iznad kraćeg jezika c’ može se vršiti po volji. Takođe bi mogao drugi iezik c’ da ima drugu boju tako da se dobije sasvim proizvoljno markiranje na rubu lista a’, kao što pokazuje si. 37. Isto je slučaj, ako se potsetne pločice, prema si. 33 i 34, sastoje od staklasto prozirnog materijala n. pr. od sasvim prozirnog celuloida, kod kog su samo jezici isto ili različito obojeni, ili je obojen samo jedan deo jezika, u koliko on strči iznad ruba lista a’ n. pr. deo ce i deo c7 u si. 33 i 43. Potsetne pločice mogu imati kako oblik dvostrukog krsta, tako i puno telo c, a isto i kose jezike. Patentni zahtevi: 1. Kartni list sa potsetnom pločicom, naznačen time, što potsetna pločica (c) ima jezike za uturanje (c’, c”) položene u protivnom pravcu i što su na kartnom listu (a) duž njegovog ruba (a’) u vrhu lista (a) na traci nepotrebnoj za natpise, na-mešteni paroma redovi proreza (b, b’) koji služe za uturanje jezika. 2 Kartni list prema zahtevu 1, naznačen time, što su dva para redova proreza (b, b’) međusobno i jedan prema drugom premešteno poredani (si. 2). 3. Kartni list prema zahtevu 1, naznačen time, što su prorezi (b, b’) svakog reda međusobno paralelno, ali prema rubu lista (a’) ukoso poredani i što potsetne pločice (c) imaju ukoso pružajuća se, ali međusobno premeštena ramena (d”) (si. 6 i 7). 4. Potsetna ploča prema zahtevu 1 i 2, naznačena time, što su oba jezika (c’ i c”) za razliku (odstojanje у) premešteno ležečih redova proreza (b u si. 2) različito dugački. 5. Kartni list, prema zahtevu 1, 2 i 4, naznačen time, što su kod potsetnih pločica snabdevenih sa dodatcima na strani (si. 4 d) postavljeni susedni redovi proreza (b) u istom ili većem odstojanju od visine (х’) dodataka (d) i što je podela proreza (b, b’) oba reda ista ili veća od širine dodataka (у), uračunavši tu i širinu (z) potset-pločice (si. 9). 6. Potsetna pločica prema zahtevu 1 do 5, naznačena time, što su jedan ili dva jezika (c’, c”) postavljeni ukoso prema njenom telu (c) koje je nosi (si. 5). 7. Kartni list prema zahtevu 1 do 6, naznačen time, što su prorezi (b, b’) poredani u više redova stepenasto i međusobno premešteni (si. 10 i 11). 8. Kartni list, prema zahtevu, 1 do 7 naznačen time, što se prorezi protežu u redovima proreza (b, b’) talasaste (si. 11). 9. Kartni list prema zahtevu 1 i 3, naznačen time, što su pri kosom uređenju proreza prema rubu lista (a’) parovi proreza (b, b’) jedan prema drugom stepenasto proređani (si. 18). 10. Kartni list, prema zahtevu 1, 3 i 9 naznačen time, što stepenasto poredani parovi proreza leže premešteno jedan prema drugom (si. 19). U. Potsetna pločica prema zahtevu 1, 4 i 6, naznačena time, što su dodatci (d) na telu potsetne pločice (c) namešteni samo s jedne strane (si. 12 do 16). 12. Potsetna pločica, prema zahtevu 1, 4, 6 i 11, naznačena time, što je telo potsetne pločice (c) između dodatka (d) uže od jezika za uturanje (c’, c”, si. 14 i 15). 13 Potsetna pločica, prema zahtevu 1, 4, 6, 11 i 12, naznačena time, što je telo potsetne pločice (c) s jedne ili s obe strane lučno utanjeno (si. 14 do 16). 14. Kartni list i potsetna pločica prema zahtevu 1 i 2, naznačeni time, što bar jedan prorez svakog para proreza stoji u uglu prema rubu lista (a’) i što potsetna pločica ima bar jedan povrnut jezik za u-turanje (c3) (si. 22 do 24). 15. Kartni list i potsetna pločica prema zahtevu 1, 2 i 14, naznačeni time, što jedan prorez jednog para proreza stoji u pravom uglu prema rubu lista (a’) i što je donji jezik za uturanje (c3) potsetne pločice u pravom uglu podvrnut (si. 25, 31). 16. Kartni list i potsetna pločica, prema zahtevu 1, 2, 14 i 15, naznačeni time, što oba proreza (b") para proreza stoje prema rubu lista (a’) u pravom uglu i što su dodatci (d) istovremeno napravljeni kao kosopoložena produženja (si. 26 do 23 i 32). 17. Kartni list i potsetna pločica, prema zahtevu к 2 i 14 do 16, naznačeni time, što je telo pločice (c) kod uspravno preme-štenih proreza (b'1) položeno ukoso (si. 30 i 32). _18. Potsetna pločica prema zahtevu 1 i 1 /, naznačena time, sto su kod više potset-nih pločica poredanih u slog napravljeni jezici stepenastih dužina (si. 35, 36, 38). i №. Fi Q // - . F i c/- 7. [T c" s s r' • i C с*< 1 b1 , ^ S S >; ^ iff ^ ! i../-/ г' I__ 3Г -с' ■//- j^f> ^ * (F > *? š XI i i^ ‘Л^-г^ tf^ ^Лс, ^ ! i J % а' — - ‘ -^ X’XXX b' u ^ ч, ' r ’ V ' : '• ■ '• ' • ' ■ ■ • •• . ■ • '• "s . V* C Г'9гг f,923 F,92tf hyZ5 f/926 fy.27 f;9tt f/929 C« c c3s С' СУ ГТС" a' /^C<\ v' ГЧ' ЈЈ У >, c3 r Lj Fifj. 3Z. ♦ I у