Tiskala Mariborska tiskarna. MARIBOR. Maribor, nekada s pravom nazvan »Štajerski Meram<. odlikuje se radi svoje nadasve blage klime kao letovališno središte. Taj danas najvažniji grad na severozapadnoj gra- nici kraljevine Jugoslavije, smatran donekle ulaznom ka- pijom evropskog zapada, leži na 15.45 stupnjeva istočne dužine i 46.5 stupnjeva severne širine, prema torne u očito umerenom toplom pojasu. Na ove povoljne klimatske pri¬ like svodi se i činjenica, da se u okolici nalaze i preko 1000 m visoko nastanjene uzvisine. Maribor štite od stude- nih severnih vetrova gorje —• Kozjak i brežuljci »Sloven¬ ske gorice«, jugozapadno prostire se gorski masiv Pohorje, dok je prema istoku i jugoistoku okolica grada otvorena. Kako se tokom godina bilježenim meteorološkim opa- žanjima ustanovilo, iznaša prosečna godišnja temperatura 9.1° C. Nista nepovoljnije nisu ni srednje temperature u po- jedinim zimskim mesečima, tako na pr. u decembru —0.8° C. u januaru —2.3° C, i februaru —0.2° C. U preostalo zim¬ sko doba srednja ie mesečna temperatura nad ništicom. Ovi podaci pružaju več neke dokaze o blagoj zimi u Mari¬ boru i okolici. Medjutim je srednja prosečna temperatura letnih mjeseci neočekivano niška. Ona iznosi u julu i au- gustu oko 20 stupnjeva C, šta se ima da pripiše okolnosti. da su gorski lanci i brežuljci, obilno obrašteni crnogoricom i belogoricom, prema severu i severozapadu tako smešteni, da preče razvitak prekomerne vručine. Za daljnje prosu- djivanje klimatskih prilika Maribora važno je zalim da se ustanovi, da imade u godini oko 93 dana sa slanom i to na¬ ročilo u decembru, januaru i februaru. Kao što u neposrednoj bližini, tako i u odaljenoj oko¬ lici goji se intenzivno vinogradarstvo. Tamošnja reska vina dobre kvalitete (Pekerčan, Ljutomerčan, Jeruzalemčan itd.) pružaju naročite nepobitni dokaz posve blagih klimatskih prilika. Blagi zimski meseci, rano nastupajuče. prolječe i 3 Mariborska Venecija. dugotrajna lepa jesen; eto takva je godina u ovom od »vre- menskog boga« pogodovanom mestu kraljevine Jugoslavije. Popodnevne temperature, koje tako koriste kulturi lože, jesu u proljecu +14° C, ljeti +24" C i zimi 2.3" C. Mrazovi za- pažaju se obično u medjuvremenu od 7. decembra do 17. februara. Več sredinom marta nastupa prolječe. Maribor imade takodjer idealne prilike s obzirom na oborine. Najmanja naoblačenost opaža se u mesečima od julija do septembra, u proljecu je ona umerena, dok je ti jeseni nebo delomično oblačno. Razmerno malena godišnja naoblačenost daje jamstvo za velik bi oj sunčanih dana. Ma¬ riboru ne smetaju ni vetrovi ni magle. Bez obzira nato što se Maribor smatra kao grad vrtova, hladovitih drvoreda i cvetnjaka, nalazi se na izmaku gra¬ da veliki park, ko j i slovi sa svojim uzoritim nasadinia u slobodnotn engleskom stilu kao najlepši park Jugoslavije. Buduči da je industrija, koja se nalazi na desnoj obali Drave, smeštena na krajnjoj periferiji grada, nema opasno- sti, da se kvari ozračje. Hladoviti drvoredi, dobro uredjivane ulice i roman¬ tični putevi vode u bližnju i dalju okolicu, koje lepota očara i najrazmaženijeg posmatrača. Priroda pružila je ovome gradu, kako je razvidno iz gore navedenog, sve što si čo- vek u zdravstvenom pogledu zaželi: blago sunčano podneb- 1 je i zrak, koji se čisti bujnom vegetacijom. Grad Maribor ima 35.000 Stanovnika i pretstavlja kul¬ turni i privredni centar severnog dela Slovenije. Prostire se s obe Strane Drave na površini od 7 m' i to na mestu, 4 Državni most. gde Drava ostavlja usku Dravsku dolinu i ulazi u široko otvoreno Dravsko polje. Dva mosta, skela i željeznički most spajaju oba dela grada, od kojih je važniji onaj lia levoj obali, gde je pravi intenzivni gradski život, trgovački i ulič¬ ni promet. To je stari deo grada, koji je nastao oko histo- rijske jezgre, dok se na desnoj obali Drave razvija novi deo grada. Od dviju željezničkih Staniča važniji je glavni kolodvor, koji leži na pruzi Beč—Trst (Wien—Trieste) te je bez obzira na svoj centralni položaj pogranična Staniča prema Austriji, gde se vrši carinski i putnički pregled. Ulični promet pospešuje veliki broj autobusa gradskog aulobusnog poduzeča, koji vrše promet prema voznom re¬ du po glavnim cestama i ulicama i spajaju pravi gradski centar s predgradjem i okolišnim opčinama s onu stranu Drave. Jedna od najvažnijih polaznih tačaka autobusnog prometa je glavni kolodvor. Autobusni promet vrši se ta- kodjer po voznom redu s odaljenim predgradjima, okoliš¬ nim opčinama i s važnijim gradovima, trgovištima i me- stima (Celje, Ptuj itd.) Uporedjujuči Maribor, koji se smatra jugoslovenskim gradom penzionera — s drugim gradovima, vidi se, da je razmerno jeftiniji. Grad je osobito podesan za one goste na ljetovanju, koji si ne mogu da priušte mondena ljetova- lišta i žele da skromnim sredstvima provedu leto. — Hoteli i restauracije imadu umerene cene konačišta, jela i pila, a mogu da zadovolje i eventualne veče zahteve. 5 Igrališta za tenis. Preporučuju se sledeči hoteli: Hotel »Orel«, Slovenska ulica, tel. 22—20; tekuča topla i hladna voda, centralno loženje, hotelsko kupatilo, ve- černji koncerti. Hotel »Meran«, Aleksandrova cesta, tel. 20—56, kupaonice, bašta. Hotel »Zamorec«, Gosposka ulica, tel. 20—13, kupaonice. Hotel »Mariborski dvor«, Tržaška cesta, tel. 23—02, auto- garaža, vlastiti auto za Strance vrši saobračaj na glav¬ ni kolodvor. Restauracije: Pored spomenutih hotela na raspolaganje su gostima: restauracija »Union«, Aleksandrova cesta; »Grajska klet« (gradski podrtim), u gradskoj kuli; gostionica Spatzek, Alek¬ sandrova cesta; »Gambrinus«-restauraeija, Gregorčičeva uli- ca, zatim restauracija na glavnom kolodvoru. K a v a n e: »Astorija«, Aleksandrova cesta, dnevno koncerti. »Velika kavarna«, Glavni trg, dnevno koncert i Dancing- Bar »Central«, Gosposka ulica. »Jadran«, Aleksandrova cesta. »Bristol«, Vetrinjska ulica. »Spatzek«, Aleksandrova cesta. »Orijent«, Kralja Petra trg. »Rotovž«, Slomškov trg. 6 Park uz Ribnik sa paviljonom. Večina hotela, restauracija i kavana imade vlastile hla- dovite bašče, koje su rado posedene osobito u vručim let¬ nim mesečima. Zabava i šport. Ljudi, koji se rado zanose veselim društvenim živo¬ tom, bave se ovde športom i igrom te sudeluju u različitim udruženjima i klubovima s mnogo umetničkog smisla. U Mariboru primaju Stranca drage volje u društvo i ne treba da se oseča osamljenim. Grad pruža umetnički užitak odnosno razonodu kazalištem, gde se pored drame daje i opereta, nadalje dvema ton-kinima, večernjim kon- certima u kavanama i hotel-restauracijama, te Dancig-ba- rom. Lektirom opskrbljuje publiku više biblioteka, od kojih je knjigama najbogatija gradska studijska knjižnica. Mu¬ zika se goji u Glazbenoj Matici i u nekim drugim društvima. U Mariboru izlaze dva dnevnika, od kojih jedan u njemač- kom jeziku, a pored toga i neki znanstveni i literarni ča¬ sopisi. Športista ima dovoljno prilike, da se Lavi raznim vrstama športa. Pre svega treba istaknuti gajenje tenisa s više nanovo uredjenih i prostranih tenis-igrališta. koji su na raspolaganje uz malu otštetu. Za šport na vodi služe neka malena plivališta uz obe obale Drave. Glavno Mariborsko kupalište nalazi se na »Mariborskom otoku«, koji je udaljen od centra grada pre¬ ma zapadu za 25 minuta pešice. Iz dubokog dravskog ko- rita izdiže se otok pun društvenog života i razonode. Ku- palište nije izloženo vetrovima, te je sa sviju strana ofcru- ženo crnogoricom i belogoricom. Otok je spojen drvemm mostom s levom obaloin Drave, a na taj način takodjer i s cestom, koja vodi prema Ivoruškoj. Za vreme kupaiišne sezone vrši saobračaj izmedju grada i otoka gradsko au- tobusno poduzede, kojeg autobusi kredu s oba polazišta svako četvrt sata. Kupalište ima restauraciju, koja zadovo- ljava svim mogucim zahtjevima, zatim 10 m visok stup za skakanje, najmodernije konstrukcije i tri velika bazena za plivače odnosno za neplivače. Veliki bazen, koji je udešen za natecanje u plavanju i skakanju, privlači svake godine sve ljubitelje plivačkog športa. Drugi nešto manji bazen služi za neplivače, a tredi najmanji, za decu. Voda izvlači se iz Drave pomodu sisaljka u ogroman filtar, odakle se vodi u rezervar, koji se nalazi na krovu glavne kupaiišne zgrade. Iz rezervara teče voda površinom krova, odakle se ugri- jana izleva u bazen. Poduzete su potrebne mere, da se za- preči nečistoča i ulaženje peska u bazene, tako da je ku- pačima uvek na raspolaganje najdišča voda. Otok imade osim svojstvenih kupališnih naprava igra- lište posuto peskom, zatim igralište za rukomet, pogodnu tratinu za druge igre i sunčanje. Pored toga uredide se i mesto za igranje tenisa. U velikoj kupališnoj jednokatnici nalazi se 125 pro¬ stranih porodičnih kabina i oko 480 ormarida za odela. 8 Utakmice u skijaškora skoku na skakalištu za skijanje blizu Maribora. U sredini zgrade nalazi se iznad vec pomenutog restorana s terasom prostrana galerija za učesnike sportskih priredbi. Veslanje, nogomet, lov, pecanje i druge grane športa omiljele su u Mariboru i revno se goje i pružaju strancima prilike, da u njima učestvuju. Naročito treba, da istaknemo zimski šport, koji imade na Pohorju i na okolišnim brežulj- cima idealan teren za svoj razvitak. Ima i vanreilnih pre¬ dela za treniranje i utakmice u skijanju, osim toga udešeuo je u neposrednoj bližini grada na poslednjem okrajku Po¬ horja idealno skakalište. Ljubiteljima sklizanja daju prilike za gajanje ove vrsti športa dva sklizališta na ribnjacima: jedan u parku, a drugi u najbližoj okolici. Za skijanje i sanjkanje dolazi dakako u obzir u prvom redu Pohorje, gde se mogu da nesmetano poduzimlju ce¬ lodnevne ture. Prostor oko gorskih jezera uz Ribnicu n./P. 1535 m nad morem može da se uopče smatra najidealnijim terenom Jugoslavije. Blagodareči svakogodišnjim najpogod- nijim snežnim prilikama mogu da se priredjuju i veče utak¬ mice skijaških majstora. Za vreme sezone zimskog športa održavaju se u okolici Maribora višenedeljni skijaški te¬ čajev). 9 Maribor prema severozapadu. Ukusno uredjene planinarske kače (jedna dapače snab- devena električnim svetlom, vodovodom s toplom i hlad- nom vodom u sobama, kupaonicama i drugim komfortom), pružaju turistima dobro konačište i prehranu. Planinarske kuče na Pohorju: Dependance »Mariborske koče« 1080 m 26 soba 60 kreveta »Ribniška koča«. 1522 m 25 soba 120 kreveta »Pohorski dom«. 1030 m 19 soba 50 kreveta »Vila Planinka«. 1249 m 11 soba 26 kreveta Na Poho rju nalazi turista osim pomenutih skloništa mnoge dobre i cele godine otvorene gostionice. »Mariborska koča« .... 1080 m, 2 sobi, 10 kreveta »Ruška koča«. 1249 m, 7 soba, 22 kreveta »Čandrova koča« .... 1249 m, 5 soba, 11 kreveta »Koča na Pesku« .... 1382 m, 5 soba, 21 kreveta IZ PROŠLOSTI MARIBORA. Područje Maribora bilo je, kako se može da razabere iz historijskih vrela, več za vladavine rimske gusto naseljeno. Na mestu, gdje se nalazi pravi grad, bijaše u rimsko doba stecište važnih saobračajnih putova, što vodjahu u Poeto- vio (Ptuj), u Virunum (u Koruškoj) i u Flavia Salva (Lip¬ nica). Veče značenje dobio je grad istom iza višestoletnog razdoblja i to oko god. 955, kad su bili učinjeni prvi poku- šaji, da se potisnu iz zemlje preči današnjih Madjara. Rod Šponhajmovaca iz Poranja podigao je na brdu »Pi¬ ramida«, koja leži severno od grada, močan kaštel nazvan tada »Marchpurch«, kasnije Marburg i Maribor. Oko brda lazvijala se mala naseobina, koja je vidno cvala i napre¬ dovala. U XII. i XIII. stoleču počeo je pravi uspon grada prema svojem srednjevekovnom značenju. Godine 1243. dobio je grad svoje pravice. Koncem pomenutog stoleea proširio se i dobio je nove gradske zidine. Oko 1480/81 zauzeo je grad ugarski kralj Matija Korvin. Turci napa- doše grad g. 1525. i 1532. U srednjem veku bio je Maribor zatočište mnogih Židova, koji bijahu 1496. proterani iz Štajerske. Usled brojnih požara, moralo je pučanstvo da podnese teška iskušenja, a u godinama 1666. i 1680/81. ha- rala je kuga, koja je gradsko stanovništvo skoro decimirala. Za vreme napoleonskih ratova " bio je Maribor g. 1797., 1805. i 1809. ponovno zauzet od Francuza. Perioda nagloga razmaha grada počinje istom u drugoj polovici prošlog stoleča. G. 1846. bijaše Maribor spojen s Bečom i Trstom novoizgradjenom željeznicom, a nekoliko kasnije predana je koruška pruga saobračaju. Tako postade Maribor važno prometno stecište. Kada je tadašnji lavan¬ tinski biskup Anton Martin Slomšek 1859 prenesao svoje sedište iz Lavanta u Koruškoj u Maribor, postao je Ma- 10 11 Letovište »Mariborska koča« sa dependansom, Poliorje 1080 m. ribor središtem duhovnog i kulturnog života negdašnje Do- n je-Stajerske. U to doba pada osnivanje kulturnih ustanova kao kazališta, škola itd. Trgovina i obrt tvorili su najglav- niji izvor zarade gradjanstva, i kad se počela industrija da učvrščuje, proširila se u okolici tako jako, da su bližnje okolišne opčine srasle s područjem grada. Topografskim razvitkoin grada vršila se istovremeno modernizacija i cen¬ tralizacija celokupnog gradskog kulturnog, gospodarskog i društvenog života. S gradom razvijala se takodjer i okolica, koja u racionalnom gajenju vinogradarstva i vočarstva na- lazi bogato vrelo svojega blagostanja, a da ne spominjemo ogromno bogastvo pohorskih šuma. Osnovna karakteristična linija historijskog razvitka Maribora i njegove okolice do¬ kazuje prema torne da se grad razvijao u jednakom tempu kao i slične tvorevine u Evropi. ZNAMENITOSTI MARIBORA. Ovaj grad, koji nas još danas na više mesta seča na srednji vek, pruža Strancu čitav niz vrednih znamenitosti: zgrada kao i spomenika. Od umetnina, koje treba naročito istaknuti, važna su dela gotike, medju kojima se nalazi ori¬ ginalni crtež Albrechta Diirera, prikazujuči negdašnji kar¬ tuzijanski žički samostan, koji je danas u razvalinama. Na- 12 Letovište »Pohorski dom« na Pohorju, 1030 m. dalje najstariji kip od kamena iz prve polovice 14. veka, koji verojatno pretstavlja aleksandrinsku sv. Katarinu. Isto- tako nalazi se u gradskom muzeju, bogatom starinama, naj¬ stariji drveni kip sv. Katarine, koja je negda krasila oltar planinske cerkvice »Sv. Bolfenka« na Pohorju. Na jugoistočnoj strani gradske stolne župne crkve, na¬ lazi se spomena vredan stup iz godine 1517. Od gotskih znamenitosti nalazimo u unutrašnjosti crkve u presbiteriju i desno od glavnog oltara kanonična sedala s divnim rez¬ barijama iz poznog srednjeg veka. Mnoga dela poliču iz doba baroka: dve slike od WeiBen- kirchera iz sedamnaestog stoleča, nalaze se u muzeju, »Nalaz sv. Križa« od Molka u križnoj kapeli stolne cr¬ kve, slika na stropu »Majka milosti« u nekadašnoj minoril- skoj crkvi (danas dravska kasarna); slika sv. Ulriha u žup- nom dvoru franjevačkog samostana kao i freske i stropna slika u viteškoj dvorani kaštela. 13 »Ruška koča« na Pohorju, 1249 m. U okolici imade crkva sv. Petra dela Flurera, u Stu- deneima je osobito arhitektonički i simbolički interesantna prodikaonica u tamošnoi crkvi sv. Josipa, zatim u Kamnici freske na stropu od nepoznatog umetnika iz 18. stoleča. »Ribniška koča« na Pohorju, 1522 m. Pogled pun dražesti pruža impozantni stup na glavnom trgu, podignut kao znamenje kuge, koja je karala u 16. stolecu. Prema koncu 19. stoleča stajao je na današnjem »Grajskom trgu« spomenik sv. Florijana, koji se i danas može da vidi na vrtu posjednika Badla. 14 Letovište »Mariborska koča« na Pohorju, 1080 m. Na znamenja, koja nas sječaju na kugu u srednjem ve¬ ku, nalazimo takodjer i drugje u okolici Maribora. Pokraj divnih reliefnih okrasa na stropu viteške dvo¬ rane u zamku postoje takodjer stropne štukature u sed- ničkoj dvorani gradske večnice, koje zaslužuju osobitu paž- nju. Spomena vredne su nadalje rezbarije, koje pretstav- ljaju život sv. Ivana Krstitelja, zatim tabernakul s rez¬ barijama na glavnom oltaru gradske crkve, jedno i drugo barokne umetnine. Prekrasna dela jesu takodjer svečnjaci stolne crkve. IZLETI I TURIZAM. Sa svojom okolicom punom draži i nježnih kontura pruža Maribor Strancu jako mnogo prilike za ugodne šetnje. Šetaču pružaju se prirodne slike s puno promena bez obzira nato, da li ide poljiina i livadama ili kroz šume crnogorica i belogorica. Severno od grada uzdiže se Kalvarija, koja sa svojom bleštečom belom kapelohi sv. Barbare pruža Strancu panoramu, kakvu se relko može da vidi. Kamnica: udaljena tričetvrt sata, ide se Slovenskom ulicom, Samostanskom ulicom i bladovitim drvoredom ke- stena do Kamnice. Znamenita starodrevna župna crkva s interesantnim freskama iz XVIII. stoleča. Košarki vinogradi: pola sata od kolodvora desno, Aleksandrovom ceslom uzbrdo i preko željezuičkog kolo- seka. 15 Slovenska ulica. Sv. Peter: jedan sat, po Meljskoj cesti uzduž Drave. Marija na gori: 346 m, nedaleko od Sv. Petra s jako pose- cenim hodočaščem (vredno je da se vidi portal crkvice). Zamak Betnava: % sata, dolazi se do njega iz Magdalenskog predgradja Betnavskom cestom. Zamak je letovište lavantinskoga kneza-biskupa, koji bijaše podignut u XIII. stoleču u florentinskom stilu sa 4 tornja na čoško- vima. Grad bio je nekada opkoljen vodenim jarcima. Pred njim nalazi se divan park. Marija Brezje: 1 sat, od državnog mosta uzduž Drave, kroz šumu Stražun (znamenita je stara crkva). Razvanje i Hoče: 1 % sata. Put vodi iza zamka Betnava dalje do obadveju naselja, koja su dražesno sme- štena na podnožju Pohorja. Nad Hoeama nalazi se kaštel »Hausampacher«, smešten u svojim divnim baščama. Na- 16 Stolna crkva. lasci iz rimskog doba u okolici Hoča dokazuju, da je tamo bila rimska naseobina. Znamenita je župna crkva sv. Djor- dja. U poslednje vreme razvija se u torne kraju industrija. U neposrednoj bližini na obronku Pohorja nalazi se po¬ znati kamenolom mramora. (Pohorski mramor.) Radvanje: % sata, od glavnog trga preko državnog mosta, Frankopanskom cestom mimo kasarne Kralja Petra (bivša kadetnica). Selo Radvanje leži na podnožju Pohorja, gdje se takodjer nalazi istoimeni zamak. Iz Radvanja vodi dobro markiran put na Pohorje k Sv. Bolfenku (1037 m). Upravo taino trebalo bi da hude planinska Staniča projekti¬ rane žične željeznice. Slovenska Kalvarija: % sata, preko državnog mosta, onda Dvorakovom, Studeniškom i delomično Ruš- kom cestom, levo poljskim potem k selu Pekre. U bližini nalazi se s kapelom okrašen granitni humak, koji strši iz ravnice (345 m). Lep je pogled na sve Strane. Pekre: l'A sata iz Maribora. Put vodi Ruškorn ce¬ stom. Ovo mesto došlo je na glas zbog dohrog vina iz svo¬ jih vinograda. 17 Glavni trg — Marijino znamenje. Limbuš: željeznička Staniča. Dražesno mesto leži ne- ilaleko Pekra. Znamenite su stare razvaline Limbuš-grada. Bistrica (željeznička Staniča): K> sata zapadnije od Limbuša, lepo izletno mesto s kupalištem na Dravi. Nasu- prot leži na levo j obali zamak Viltuž (Wildhaus), jedan od najznamenitijih vlastelinskih dvorova. Za saobračaj preko Drave služi ovde jedan prevoz. Najvažnija privlačna tačka za svakog Stranca, naročilo za planinara, jest Pohorje. To je oko 50 km dug samostalni sredogorski masiv, koji se postepeno uzdiže od istoka (1000 m) prema zapadu (1500 m). Planinarske i lovačke kuče te druga skloništa za goste spomenuta su vec u po- glavlju gde se govori o zimskom športu. U ljeti i jeseni naročito su prijatni izleti kroz gusti crnogoricoin obrastao istočni deo Pohorja, gde se nalaze i najpoznatija letovišta. Lepi i dobro označeni šumski pu- tevi vode odatle na sve Strane. Ozonom bogat i osvježu- juči gorski zrak čini ove krajeve zapravo lječilištima. Po- 18 Stubilte u gradu. borje je svojini svežim zrakom naročito pogodno za živoano kolesne, za iscrpljene ljude, ko j i pate od besanice i pomanj¬ kanja teka, od smelnje probave i na obolenjima organa za disanje. Posjet Pohorja naročito se preporučuje kao oporavilište nakon uspešnog boravka u morskim kupali- štima. OPČENITO. Javna kupa list a: gradsko kupalište — Kopališka ulica; »Mariborski dvor« — Kralja Petra trg i u zgradi »Okrožni urad« — Sodna ulica. .. Pošta, telegraf i telefon. Glavni poštanski ured na Slomškovem trgu, pošta na kolodvoru, poštanski ured Magdalensko predgradje u zgra¬ di »Pokojninskega zavoda« na trgu Kralja Petra. Javna te¬ lefonska Staniča nalazi se na Glavnom trgu. Informacije i tačna obaveštenja o svim potrebama i pitanjima prometa stranaca (putovanja, konak, prebrana itd.) dobivaju pulniei besplatno u obaveštajnom uredu sa- 19 veza za promet stranaca »Putnik« u Mariboru, Aleksandro¬ va cesta, br. 35, u neposrednoj bližini glavnog kolodvora. U birou »Putnik« je putnicima na raspolaganje knjiga žalbi, u koju mogu, da upisuju eventualne pritužbe u pitanju prometa stranaca. __ m _ Izdano od »Tujsko-prometne Zveze« — »Putnik«, Ma¬ ribor, Aleksandrova cesta, br. 35, tel. 21—22. Pretprodaja voznih karata uz originalne cene za čelu Evropu. Zastup- stvo Wagon-Lits. Adresa za telegrame: »Putnik«, Maribor. Vlastita menjačnica na peronu glavnog kolodvora u Ma¬ riboru. Sezonske ekspoziture u ljetovištima Rogaška Sla¬ tina i Celje. Franjevaeka crkva.