Program održivog razvoja Gorskog kotara Urednici Barbara Pavlakovič Marko Koščak Zoran Ožbolt Vladimir Čeligoj Listopad 2021 Title Program održivog razvoja Gorskog kotara Naslov The Sustainable Development Program of Gorski kotar Editors Barbara Pavlakovič Urednici (University of Maribor, Faculty of Tourism) Marko Koščak (University of Maribor, Faculty of Tourism) Zoran Ožbolt (KIS Gorski kotar) Vladimir Čeligoj (Republic of Slovenia, Ministry of Agriculture, Forestry and Food) Language editing Pregled jezika Sanja Klarić (croatian) & Marina Buneta (translations from slovene) Book language Jezik knjige Croatian Technical editor Jan Perša Tehnički urednik (University of Maribor, University Press) Cover designer Jan Perša Dizajn korice (University of Maribor, University Press) Cover graphic Grafike na korici Foto © Barbara Pavlakovič Graphic material Grafički prilozi Authors and editors Published by University of Maribor, University Press Izdavač Slomškov trg 15, 2000 Maribor, Slovenia https://press.um.si, zalozba@um.si Issued by University of Maribor, Faculty of Tourism Izdano od Cesta prvih borcev 36, 8250 Brežice, Slovenia http://ft.um.si, ft@um.si Co-issued by KIS Gorski kotar Suizdaja Goranska 119, 51307 Prezid, Croatia www.kis-gorskikotar.hr; https://www.facebook.com/kis.gorskikotar Edition 1st Izdaja Prvo izdanje Publication type Vrsta publikacije E-book Published Objavljeno u Maribor, Slovenia, October 2021 Available at Dostupno na http://press.um.si/index.php/ump/catalog/book/600 The work was delivered through the cooperation of the University of Maribor Faculty of Tourism students (within the subject Sustainable and Socially Responsible Tourism), Ministry of Agriculture, Forestry and Food of the Republic of Slovenia, Government Office for Slovenians Abroad, Trbuhovica (Association for healthy Living and healthy nature Trbuhovica), Agricultural Educational Community Gorski Kotar (KIS Gorski Kotar) and the Slovenian Cultural Society SKD Gorski Kotar. / Djelo je nastalo u okviru sudjelovanja studenata Fakultete za turizem Univerze v Mariboru pri predmetu Trajnostni in družbeno odgovorni turizem, Ministarstva za kmetijstvo, gozdarstvo in prehrano Republike Slovenije, Urada Vlade Republike Slovenije za Slovence v zamejstvu in po svetu, društva Trbuhovica (Udruga za zdrav život i zdravu prirodu Trbuhovica), Kmetijske izobraževalne skupnosti Gorski kotar (KIS Gorski kotar) te Slovenskog kulturnog društva SKD Gorski kotar. © University of Maribor, University Press / Univerza v Mariboru, Univerzitetna založba Text © Authors & Pavlakovič, Koščak, Ožbolt & Čeligoj, 2021 This book is published under a Creative Commons 4.0 International licence (CC BY-NC-ND 4.0). This license al ows reusers to copy and distribute the material in any medium or format in unadapted form only, for noncommercial purposes only, and only so long as attribution is given to the creator. Any third-party material in this book is published under the book’s Creative Commons licence unless indicated otherwise in the credit line to the material. If you would like to reuse any third-party material not covered by the book’s Creative Commons licence, you wil need to obtain permission directly from the copyright holder. https://creativecommons.org/licenses/by-nc-nd/4.0/ CIP - Kataložni zapis o publikaciji Univerzitetna knjižnica Maribor 338.48:502.131.1(497.5G. Kotar)(082) PROGRAM održivog razvoja Gorskog kotara [Elektronski vir] / urednici Barbara Pavlakovič ... [et al.]. - 1. izd. - Maribor : University of Maribor, University Press, 2021 Način dostopa (URL): https://press.um.si/index.php/ump/catalog/book/600 ISBN 978-961-286-529-0 doi: 10.18690/978-961-286-529-0 1. Pavlakovič, Barbara COBISS.SI-ID 81311235 ISBN 978-961-286-529-0 (pdf) 978-961-286-530-6 (Softback) DOI https://doi.org/10.18690/978-961-286-529-0 Price Cijena Free copy For publisher prof. dr. Zdravko Kačič Odgovorna osoba izdavača Rector of University of Maribor Attribution Pavlakovič, B., Koščak, M., Ožbolt, Z. & Čeligoj, V. (eds.) Citat (2021). Program održivog razvoja Gorskog kotara. Maribor: University Press. doi: 10.18690/978-961-286-529-0 PROGRAM ODRŽIVOG RAZVOJA GORSKOG KOTARA B. Pavlakovič, M. Koščak, Z. Ožbolt i V. Čeligoj (ur.) Sadržaj Uvod .................................................................................................................... 1 Poglavje 1: Smjernice za budući razvoj održivog i odgovornog turizma na projektnom području ................................................................................................. 3 1.1 Uvod ......................................................................................................................................... 3 1.2 Održivi i odgovoran razvoj .................................................................................................. 5 1.3 Održivi turizam ..................................................................................................................... 12 1.4 Smjernice za razvoj marketinga održivog turizma na destinacijama u Gorskom kotaru ...................................................................................................................................... 15 1.4.1 Turistička destinacija – koncept i razvoj .......................................................................... 15 1.4.2 Turistička destinacija i marketing ...................................................................................... 17 1.4.3 Marketing u funkciji održivog razvoja turističke destinacije ......................................... 17 Poglavje 2: Opis i analiza stanja projektnog područja .............................................. 21 2.1 Pregled prirodno-geografskih čimbenika/karakteristika ............................................... 21 2.2 Pregled društveno-geografskih čimbenika/karakteristika ............................................. 24 2.3 Turizam u Gorskom kotaru ............................................................................................... 26 2.4 Analiza stanja i prijedlog razvojne strategije Gorskog kotara....................................... 30 Poglavje 3: Spomenik Petru Klepcu i legenda o njemu ............................................ 35 3.1 Analiza stanja ........................................................................................................................ 35 3.1.1 Promocija ponude ................................................................................................................ 40 3.1.2 Povezanost s čimbenicima održivog razvoja ................................................................... 41 3.2 SWOT analiza ....................................................................................................................... 42 3.3 Vizija ....................................................................................................................................... 45 3.4 Prioritetna područja i mjere ................................................................................................ 45 3.5 Pokazatelji i praćenje ........................................................................................................... 53 3.6 Sažetak .................................................................................................................................... 56 Poglavje 4: Poljoprivredno – edukacijski centar Gorski Kotar .................................. 59 4.1 Analiza stanja ........................................................................................................................ 59 4.2 SWOT analiza ....................................................................................................................... 62 4.3 Vizija ....................................................................................................................................... 64 4.4 Prioritetna područja i mjere ................................................................................................ 64 4.5 Sažetak .................................................................................................................................... 79 Poglavje 5: Značaj tehničke i kulturne Baštine u Prezidu ........................................ 81 5.1 Analiza stanja ........................................................................................................................ 81 5.2 SWOT analiza ....................................................................................................................... 85 5.3 Vizija ....................................................................................................................................... 87 5.4 Prioritetna područja i mjere ................................................................................................ 88 ii Sadržaj. 5.5 Pokazatelji i praćenje ........................................................................................................... 92 5.6 Sažetak .................................................................................................................................... 94 Poglavje 6: Dvorac Zrinski – zbirka i ponuda „putevima frankopana” .................... 97 6.1 Analiza stanja ........................................................................................................................ 97 6.2 SWOT analiza ..................................................................................................................... 101 6.3 Vizija ..................................................................................................................................... 102 6.4 Prioritetna područja i mjere .............................................................................................. 103 6.5 Pokazatelji i nadzor ............................................................................................................ 106 6.6 Sažetak .................................................................................................................................. 108 Poglavje 7: Palčava šiša............................................................................................ 111 7.1 Analiza stanja ...................................................................................................................... 111 7.2 SWOT analiza ..................................................................................................................... 115 7.3 Vizija ..................................................................................................................................... 117 7.4 Prioritetna područja i mjere .............................................................................................. 117 7.5 Pokazatelji i praćenje ......................................................................................................... 121 7.6 Sažetak .................................................................................................................................. 124 Poglavje 8: Staza rudara i rudnik; „stopama Tršćanskih rudara” ........................... 127 8.1 Analiza stanja ...................................................................................................................... 127 8.2 SWOT analiza ..................................................................................................................... 132 8.3 Vizija ..................................................................................................................................... 135 8.4 Prioritetna područja i mjere .............................................................................................. 136 8.5 Pokazatelji i praćenje ......................................................................................................... 139 8.6 Sažetak .................................................................................................................................. 143 Poglavje 9: Stari vatrogasni dom i važnost drva ...................................................... 145 9.1 Analiza stanja ...................................................................................................................... 145 9.2 SWOT analiza ..................................................................................................................... 149 9.3 Vizija ..................................................................................................................................... 151 9.4 Prioritetna područja i mjere .............................................................................................. 152 9.5 Pokazatelji i nadzor ............................................................................................................ 155 9.6 Sažetak .................................................................................................................................. 156 Poglavje 10: Selankin mlin ...................................................................................... 157 10.1 Analiza stanja ...................................................................................................................... 157 10.2 SWOT analiza ..................................................................................................................... 159 10.3 Vizija ..................................................................................................................................... 162 10.4 Prioritetna područja i mjere .............................................................................................. 162 10.5 Pokazatelji i praćenje ......................................................................................................... 166 10.6 Sažetak .................................................................................................................................. 169 Poglavje 11: Pilana Malinarić .................................................................................. 171 11.1 Analiza stanja ...................................................................................................................... 171 11.2 SWOT analiza ..................................................................................................................... 176 Sadržaj iii. 11.3 Vizija ..................................................................................................................................... 179 11.4 Prioritetno područje i mjere ............................................................................................. 179 11.5 Pokazatelji i nadzor ............................................................................................................ 184 11.6 Sažetak .................................................................................................................................. 187 Poglavje 12: Ribogojilište i kovačnica Urh .............................................................. 189 12.1 Analiza stanja ...................................................................................................................... 189 12.2 SWOT analiza ..................................................................................................................... 194 12.3 Vizija ..................................................................................................................................... 196 12.4 Prioritetna područja i mjere .............................................................................................. 197 12.5 Pokazatelji i praćenje ......................................................................................................... 202 12.6 Sažetak .................................................................................................................................. 205 Poglavje 13: Goranski vrt ........................................................................................ 207 13.1 Analiza stanja ...................................................................................................................... 207 13.2 SWOT analiza ..................................................................................................................... 213 13.3 Vizija ..................................................................................................................................... 215 13.4 Prioritetna područja i mjere .............................................................................................. 215 13.5 Pokazatelji i praćenje ......................................................................................................... 221 13.6 Sažetak .................................................................................................................................. 223 Poglavje 14: Izvor Čabranke i izvor Gerovčice ........................................................ 225 14.1 Analiza stanja ...................................................................................................................... 225 14.2 WOT analiza ....................................................................................................................... 230 14.3 Vizija ..................................................................................................................................... 234 14.4 Prioritetna područja i mjere .............................................................................................. 235 14.5 Pokazatelji i praćenje ......................................................................................................... 242 14.6 Sažetak .................................................................................................................................. 246 Poglavje 15: Mogući restoran Ožbolt ...................................................................... 249 15.1 Analiza stanja ...................................................................................................................... 249 15.2 SWOT analiza ..................................................................................................................... 253 15.3 Vizija ..................................................................................................................................... 254 15.4 Prioritetna područja i mjere .............................................................................................. 254 15.5 Pokazatelji i praćenje ......................................................................................................... 266 15.6 Sažetak .................................................................................................................................. 268 Poglavje 16: Apartmani u središtu Prezida ............................................................. 271 16.1 Analiza stanja ...................................................................................................................... 271 16.2 SWOT analiza ..................................................................................................................... 273 16.3 Vizija ..................................................................................................................................... 275 16.4 Prioritetna područja i mjere .............................................................................................. 276 16.5 Pokazatelji i praćenje ......................................................................................................... 283 16.6 Sažetak .................................................................................................................................. 286 Literatura ................................................................................................................ 289 PROGRAM ODRŽIVOG RAZVOJA GORSKOG KOTARA B. Pavlakovič, M. Koščak, Z. Ožbolt i V. Čeligoj (ur.) Uvod BARBARA PAVLAKOVIČ, MARKO KOŠČAK, ZORAN OŽBOLT I VLADIMIR ČELIGOJ U knjizi „Program održivog razvoja Gorskog kotara” sabrana su djela nastala u okviru dvogodišnjeg istraživačkog projekta u kojemu su sudjelovali Ministrstvo za kmetijstvo, gozdarstvo in prehrano Republike Slovenije (MKGP RS) – Služba za potporu prehrambenoj industriji i promociju poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda (tajnik Vladimir Čeligoj), lokalne udruge Gorskog kotara (Kmetijsko - izobraževalna skupnost Gorski kotar – KIS Gorski kotar, Društvo Trbuhovica – Udruga za zdrav život i zdravu prirodu Trbuhovica, Dobrovoljno vatrogasno društvo Prezid, Damjan Kovač, Petar Lautar, Lidija Malnar, Filip Ožbolt, Ivan Ožbolt, Zoran Ožbolt, Slavko Žagar i drugi) te Fakulteta za turizem Univerze v Mariboru (mentori izr. prof. dr. Marko Koščak i asist. Barbara Pavlakovič). U knjizi su najprije predstavljene teoretske smjernice održivog razvoja, slijedi kratko predstavljanje područja te nakon toga rasprava i obrada pojedinih lokacija, znamenitosti i razvojnih mogućnosti Gorskog kotara. Studenti 1. godine magisterija na Fakulteti za turizem u akademskoj godini 2017./18. te 2018./19. posjetili su pojedine lokacije i znamenitosti Gorskog kotara. Zahvaljujući terenskom radu, posjetima pojedinih mjesta, upoznavanju lokalne kulture i gastronomske baštine te razgovoru s lokalnim stanovnicima, pripremili su 2 PROGRAM ODRŽIVOG RAZVOJA GORSKOG KOTARA. sveobuhvatan pogled na razvoj područja, s naglaskom na održivi razvoj turizma. Kao temelj istraživanja služile su prethodne i aktualne razvojne strategije područja (Lokalna razvojna strategija LAG-a Gorski kotar 2014. - 2020. i Strategija grada Čabra 2015. - 2020.). Budući da je istraživanje bilo izvedeno po načelima participativnog planiranja, studenti su pripremljene nacrte predstavili mještanima pri ponovnom posjetu. Nakon rasprave i uvažavanjem komentara pripremili su najnoviju verziju dokumenta. Predložena strategija usmjerena je u razvoj održivog i odgovornog lokalnog turizma u smjeru aktivnog povezivanja davatelja usluga na tom području i šire, uključivanja kulturne i prirodne baštine u turističku ponudu, gastronomije te neposredne interakcije s lokalnim stanovništvom, s ciljem da bude doživljen njihov način rada i života. Dokument može biti koristan svim javnim i nevladinim institucijama, pojedincima, poduzetnicima i svima onima koji u ovoj viziji prepoznaju svoje razvojne mogućnosti. Predstavljeni su neki od prijedloga temeljem kojih bi se područje trebalo razvijati u budućnosti i koje bi aktivnosti trebalo provoditi. Autori su uvjereni da dokument sadrži mnogo korisnih i izvedivih ideja koje će dovesti do uspješnog razvoja cijelog područja te njegovog dugoročnog i održivog razvoja i prepoznatljivosti. PROGRAM ODRŽIVOG RAZVOJA GORSKOG KOTARA B. Pavlakovič, M. Koščak, Z. Ožbolt i V. Čeligoj (ur.) Poglavlje 1 Smjernice za budući razvoj održivog i odgovornog turizma na projektnom području MARKO KOŠČAK 1.1 Uvod Današnje društvo karakterizira velika pokretljivost. Životni prostor u kojemu žive pojedine društvene skupine širi se i nije više ograničen na područja (općine) s prebivalištem. Nastaju veći prostorni sustavi; društveno-ekonomski prostori ili regije. Oni se sastoje od nekoliko područja (općina) koja se funkcionalno nadopunjavaju (Ruppert et al., 1981, str. 94). Unutar tih društveno-ekonomskih sustava postoji sustav središnjih naselja, gdje stanovništvo zajedno s okolicom zadovoljava svoje osnovne potrebe. Uz to postoji mreža lokalnih područja koja su pogodna za provođenje slobodnog vremena i zadovoljavaju potrebe stanovništva, ali i susjednog socioekonomskog sistema – regije. Takav proces, gdje lokalno stanovništvo unutar socioekonomskog sistema zadovoljava svoje osnovne potrebe nazivamo područjem utjecaja. Za pogranično područje sjevernog dijela Gorskog kotara također možemo zaključiti da sama granica ne predstavlja prepreku pri 4 PROGRAM ODRŽIVOG RAZVOJA GORSKOG KOTARA. zadovoljavanju određenih potreba stanovništva sa suprotne strane granice – tu govorimo o prekograničnim procesima koji se odvijaju kako bi se zadovoljile osnovne potrebe pojedinaca. Pri tome je potrebno uzeti u obzir niz čimbenika koji utječu na otvorenost granice, a koji se razlikuju i ovise o različitim utjecajima. Razmatrani primjeri pojedinih mikrolokacija u Gorskom kotaru i naseljima Prezid, Čabar, Tršće, Plešce, Gerovo, Zamost, Mali Lug itd. ukazuju na početke lokalnih naselja u kojima je moguće zadovoljiti dio osnovnih potreba. To se odnosi na aspekt potražnje i potrebe za provođenjem slobodnog vremena i njegove ponude. Međutim, oblikovanje pojedinih turističkih proizvoda ili lokalnih područja, koja su pogodna za zadovoljavanje potrebe za provođenjem slobodnog vremena vrlo je zahtjevan proces. To se posebice odnosi na ruralno stanovništvo gdje, uz rijetke iznimke, ne postoje tradicija, znanje i iskustvo za provedbu tih zahtjevnih razvojnih procesa. Temeljem analize stanja područja i terenskog istraživanja utvrđeno je da se pojedinačna lokalna zajednica (uzmimo polazište da je u ovom slučaju lokalna zajednica Čabar u Gorskom kotaru) teško suočava sa svim izazovima koje zahtijeva suvremeno planiranje ruralnog turizma. Čimbenici učinkovitog razvoja, marketinga i promocije lokalnog turističkog proizvoda na selu ili negdje drugdje izuzetno su zahtjevni, kako profesionalno, tako i organizacijski i financijski. Ako i uspijemo razviti pojedini turistički proizvod, pojavi se problem kada ga želimo predstaviti tržištu jer nam nedostaje znanja, kvalitetnoga vodstva i resursa. Stoga se je pokazalo da je jedino razumno rješenje integriranje pojedinačnih lokalnih proizvoda u širi turistički proizvod koji je moguće pravilno promovirati i uspješno staviti na tržište. Formiranje odgovarajuće udruge ili partnerstva u upravljanju i vođenju razvojne strategije takvog destinacijskog turističkog proizvoda ključna je i odlučujuća faza projekta. Ako nema suradnje, niti dobro definiran i pripremljen turistički proizvod neće doživjeti odgovarajući ekonomski utjecaj u lokalnoj zajednici, a upravo je to osnova i ključ za održavanje naseljenosti ruralnog područja i poboljšanje kvalitete života lokalnog stanovništva. Slične tvrdnje odnose se i na prekograničnu suradnju, koja je još više otežana zbog različitih sistemskih, organizacijskih, materijalnih i drugih mogućnosti (Pavlakovič et al., 2019). S druge strani, moramo biti svjesni da su primarne i najvažnije djelatnosti ovoga kraja još uvijek poljoprivreda i šumarstvo. Jedino se razvojem tih djelatnosti mogu uspješno razvijati i druge, popratne djelatnosti kao što su turizam, obiteljska poljoprivredna gospodarstva, poduzetništvo i ostala područja gospodarskog razvoja ruralnog i pograničnog područja Gorskog kotara. Turizam je povezan s M. Koščak: Smjernice za budući razvoj održivog i odgovornog turizma na projektnom području 5 poljoprivredom i šumarstvom i njihovom ulogom koju imaju i imat će u gospodarskom sektoru. Bez obzira na to što važnost poljoprivrede veoma opada i gubi na značaju, ona ima vrlo važnu ulogu u zaštiti i oblikovanju kulturnog krajolika. Bez poljoprivrednika, bilo da govorimo o poljoprivrednoj ili polupoljoprivrednoj strukturi, neće biti moguće zaštititi i stvoriti atraktivan kulturni krajolik, a upravo je to glavni čimbenik u turističkoj ponudi nekog mjesta. Stoga je ključno da se razvojni procesi, koji utječu na transformaciju sela u Gorskom kotaru, odvijaju tako da održavaju broj stanovnika na ruralnim te posebice na pograničnim područjima. To bi ujedno značilo da je potrebno osigurati uvjete koji su privlačni lokalnom stanovništvu s ciljem da ostane na tom području, bude zaposleno te da obavlja druge životne aktivnosti koje su neizbježne, a koje omogućuju razvoj i uvođenje novih aktivnosti, pri čemu turizam može imati jednu od najvažnijih uloga. Jedna od ključnih spoznaja za to područje uz hrvatsko-slovensku granicu jest da je tradicionalno vezano za različite mogućnosti i vrste prihoda. To znači da lokalno stanovništvo nikada nije u potpunosti bilo ovisno samo o poljoprivredi, već se bavilo raznim djelatnostima koje su na različite načine ljudima osiguravale pristojan životni standard. Promatrajući obrazovnu strukturu stanovništva tog područja sa stajališta formalnog školskog obrazovanja, možemo zaključiti da lokalno stanovništvo ima relativno nisku obrazovnu strukturu, no i dalje ima multifunkcionalnu sposobnost izvršavanja raznih aktivnosti. Zaključujemo da, uz odgovarajuću dodatnu edukaciju i restrukturiranje današnjih radnika, oni mogu postati kvalitetna radna snaga za potrebe turizma, kao što su lokalni vodiči, animatori, ugostitelji i slično. 1.2 Održivi i odgovoran razvoj Razvoj turističkih djelatnosti mora biti planiran i usklađen s mogućnostima fizičkih, ekonomskih i socijalnih čimbenika okoliša u kojemu se odvija transformacija ili uvođenje novih gospodarskih aktivnosti (slika 1). Pri tome je važno uravnotežiti razvoj jer je to jedini način kako ćemo osigurati dugoročno iskorištavanje i korištenje lokalnih resursa te ih istovremeno štititi za buduće naraštaje. Da bi taj razvoj bio uravnotežen, potrebno je poštivati ograničenja okoliša; ta su ograničenja prikazana kroz fizičko-ekološke, demografske i političko-ekonomske parametre koji su prikazani na slici 3. Proces koji procjenjuje te parametre naziva se koncept procjene utjecaja na okoliš i on bi se trebao koristiti u planiranju razvoja bilo kojeg područja, posebice područja o kojemu govorimo, jer je taj kraj s jedne strane vrlo bogat prirodnom i kulturnom baštinom, a s druge strane izuzetno siromašan. 6 PROGRAM ODRŽIVOG RAZVOJA GORSKOG KOTARA. Fizički, ekološki, Socio-demografski infrastrukturni parametri parametri Političko-ekonomski parametri Slika 1: Odnosi među parametrima potrebnih za procjenu utjecaja na okoliš Izvor: Goodwin, 2012 Taj koncept koristi se kao jedna od glavnih tehnika za planiranje, rekreaciju i upravljanje turizmom. Njegova je osnovna svrha odrediti gornje granice razvoja, odnosno optimalno korištenje resursa u turističke svrhe. U praksi ima mnogo primjera kada procjena utjecaja na okoliša nije provedena, a posljedice se očituju u vidu degradacije okoliša, prirodnih i kulturnih atrakcija te posljedično slabljenje domaćeg turističkog tržišta. Također, neograničeno i slobodno planiranje negativno utječe na okoliš i na interes turističkog tržišta za određene destinacije. Uključivanje procjene utjecaja na okoliš u turističko planiranje i upravljanje postalo je nužno i jedan je od glavnih kriterija za izradu turističkih planova na svim područjima. Pozitivne učinke takvog planiranja osjetit će i javni i privatni sektor. Parametre procjene utjecaja na okoliš dijelimo u 3 skupine (Goodwin, 2012): − Fizičko-ekološki parametri odnose se na sve statičke i promjenjive komponente prirodnog okoliša i infrastrukturne sustave koji su najuže povezani s prirodnim resursima. U statičke komponente ubrajamo npr. ekološku prihvatljivost, prihvatljivost kulturne i prirodne baštine, duljinu obale, klimu itd. Promjenjive komponente odnose se na infrastrukturne sustave kao što su vodoopskrba, kanalizacija, opskrba električnom energijom i plinom, promet (uglavnom cestovni promet), javni i privatni M. Koščak: Smjernice za budući razvoj održivog i odgovornog turizma na projektnom području 7 sektor (pošta, telekomunikacije, zdravstvo, banke, trgovine i ostale uslužne djelatnosti). Promjenjive komponente osiguravaju odgovarajuću razinu infrastrukture, uslužnih djelatnosti i ostalih uvjeta za razvoj djelatnosti u prostoru. − Socio-demografski parametri odnose se na sve komponente koje su povezane sa socijalnim radom okoliša te na međusobne odnose lokalnog stanovništva i posjetitelja. Demografski čimbenici koje je lakše prepoznati i izmjeriti (radna snaga, obrazovna struktura zaposlenih) od sociokulturnih čimbenika (kulturni identitet lokalnog stanovništva, njihova iskustva u turizmu) igraju jednako važno ulogu u procjeni. − Političko-ekonomski parametri odnose se na investiranja i financijske mjere za razvoj turizma. Ti se parametri procjenjuju gdje je to moguće, uglavnom s nižim ponderiranjem u usporedbi s ostalim parametrima. Ako je npr. izgradnja vodovodne mreže ključna prepreka u razvoju turističkih djelatnosti i država je spremna u nju ulagati, ne opterećujući pritom potencijalne ulagače u turizam, u obzir treba uzeti situaciju nakon izgradnje infrastrukturnog sustava. Iako su političko-ekonomski parametri vrsta korektivnih fizičko-ekoloških i demografskih faktora, oni mogu biti ključni čimbenik u procjeni utjecaja na okoliš. Ovi su parametri također važni za potpuno razumijevanje situacije u lokalnom okruženju i načina funkcioniranja. Suvremeno planiranje razvoja turizma i priprema PSO temelje na novim odnosima između turističke industrije i lokalne zajednice (slika 2) i odnosima između održivog, uravnoteženog i prirodnog razvoja turizma (slika 3). Slika 2: Turistička industrija, okoliš i lokalna zajednica Izvor: Goodwin, 2012. 8 PROGRAM ODRŽIVOG RAZVOJA GORSKOG KOTARA. Slika 3: Procjena nosivosti okoliša i održivi, uravnoteženi razvoj turizma Izvor: Goodwin, 2012. Nekoliko je mogućih načina razvoja turizma prema procjeni utjecaja na okoliš (Koščak, 1999). Postoje i različiti scenariji razvoja koji predviđaju razvoj turizma na određenom području, a možemo ih podijeliti u četiri vrste: A – slobodan i neometan razvoj bez ograničenja – nekontroliran razvoj B – intenzivan turistički razvoj s kontrolnim čimbenicima C – razvoj alternativnog turizma ili ekoturizma D – razvoj održivog, uravnoteženog i prirodnog turizma Prvi scenarij, koji je općenito neprihvatljiv, omogućuje prekoračenje svih ograničenja utvrđenih procjenom utjecaja na okoliš. To bi značilo dopustiti na tom području bezobzirnu konkurenciju kapitala na otvorenom tržištu koju zanima samo dobit, bez obzira na posljedice po okoliš. Teško možemo zamisliti da bi država ili lokalna zajednica dopustila ovako nešto na svom području. M. Koščak: Smjernice za budući razvoj održivog i odgovornog turizma na projektnom području 9 Drugi scenarij razvoja vrlo je sličan prvome jer omogućuje relativno veliko uplitanje u prostoru i kao glavni cilj postavlja najveću turističku dobit. Glavna razlika između scenarija A i B je u tome što pri B scenariju državna uprava ima određenu kontrolu nad razvojem i paralelno s tim određeni stupanj nadzora nad svime. U ovom scenariju ocjenjuju se parametri fizičko-ekološke i političko-ekonomske procjene utjecaja na okoliš, dok se demografski parametri zanemaruju. To je najviše vidljivo u zanemarivanju javnog mnijenja i uvjeravanju lokalne zajednice da su financijski učinci razvoja najvažniji. Scenarij C odnosi se na razvoj tzv. ekoturizma koji je posljednjih godina postao učestao. To je zapravo odgovor na koncepte masovnog i industrijskog turizma. Karakteristike ekoturizma su jednosmjerna komunikacija između stanovnika i posjetitelja (znanstvenika, istraživača, avanturista, alternativaca) i pritom zanemarivanje potencijalnih financijskih dobitaka koji mogu biti ostvareni uz pomoć turizma. Prema procjeni utjecaja na okoliš, ovaj scenarij predviđa najstrože mjere, pridaje veliku važnost socio-kulturnim i ekološkim parametrima, dok političko-ekonomske ne uzima u obzir. U nekim ekstremnim slučajevima, ova ideja alternativnog turizma može postati suprotna scenariju slobodnog i neometanog razvoja turizma. Ovaj scenarij najčešći je u zaštićenim i kontroliranim područjima, posebice na područjima vrijedne prirodne i kulturne baštine i ondje gdje je izvorni identitet lokalne zajednice netaknut. Scenarij održivog, uravnoteženog, prirodnog i odgovornog turizma znači središnju, posrednu mogućnost između scenarija A i C (slika 4). Suština održivog turizma sastoji se od koordiniranog i skladnog odnosa između lokalnih čimbenika, regionalnih i nacionalnih interesa, pravilnog upravljanja resursima i njihove integracije u razvoj turizma te pravilnog odnosa ponude prema potražnji za turističkim proizvodom. Pritom se moraju u potpunosti uzeti u obzir svi parametri i ograničenja koja su dana procjenom utjecaja na okoliš (ekološki, sociokulturni i političko-ekonomski parametri). Svaki od tih parametara uvjetovan je lokalnim uvjetima u kojima se provodi. Stoga treba procijeniti fizičke, ekološke i demografske parametre, kao i niz promjenjivih komponenata poput infrastrukture i sociokulturnih čimbenika specifičnih za lokalnu zajednicu. Pritom su od velikog značaja i politički i ekonomski parametri (je li zajednica spremna poticati projekt razvoja turizma bez obzira na zakonske odrednice i mjere ulaganja). 10 PROGRAM ODRŽIVOG RAZVOJA GORSKOG KOTARA. Slika 4: Shema odnosa između scenarija i procjena nosivosti okoliša Izvor: Koščak, 1999. Nakon procjene društvenog, prirodnog i ekološkog utjecaja na okoliš, proizvod se može predstaviti lokalnim vlastima i svima onima koji se na bilo koji način brinu o prirodnoj i kulturnoj baštini, prometnim vezama (npr. željeznički ili autobusni prijevoz) ili drugim komponentama koje su uključene u planove za razvoj turizma. Odlučujući je korak javno prezentiranje projektnog nacrta jer bi on trebao privući nove turiste. Uspjeh projekta najviše ovisi o tome koliko se partneri slažu s idejom i u kolikoj mjeri će ju provoditi. Rasprave na lokalnoj razini mogu promijeniti izvorni oblik turističkog proizvoda. Tek nakon svih provedenih rasprava, dobit će se konačni sadržaj projekta i kada se svi partneri slože s prijedlogom projekta, kreće priprema promotivnog i drugog materijala potrebnog za marketing nastalog regionalnog turističkog proizvoda. Promocija proizvoda prvenstveno služi usmjeravanju posjetitelja i predstavljanju objekata i područja koji su uključeni u projekt. U lipnju 2018. godine provedena je procjena utjecaja na okoliš na području sjevernog dijela Gorskog kotara te je utvrđeno sljedeće (Koščak, 2018): − Glavna su atrakcija prirodni okoliš i kulturna baština, koji se već duže vrijeme plasiraju u turističku ponudu. − Pristupačnost odredišta ni u kojem slučaju nije prepreka za njegov daljnji turistički razvoj, već je to velika prilika. Pomorska i zračna luka na Kvarneru udaljene su oko 100 kilometara, autocesta koja vodi do Splita i Rijeke oko 50 kilometara, Delnice 48 kilometara, Ljubljana 88 kilometara, a Postojna 57 kilometara. M. Koščak: Smjernice za budući razvoj održivog i odgovornog turizma na projektnom području 11 − Osnovna infrastruktura (prometna mreža i komunalna oprema) omogućuje održivi (nemasovni) turizam. S ove točke gledišta važno je spomenuti da su potrebna dodatna uređena parkirališta za vozila i kamp kućice, prostor za šatore i odmorišta s vidikovcima. Smisleno bi bilo postaviti i tzv. urbanu opremu koja uključuje stolove, klupe, kante za otpad i toalete tamo gdje ih nema. Zbog uskih cesta i staza pristup pojedinim lokacijama je otežan, stoga se do njih može doći samo manjim vozilima. Staza koja vodi do izvora Kupe se ne održava. Isto tako nije uređen niti siguran pristup pojedinim lokacijama prirodne baštine. − Turistička infrastruktura nije dovoljno razvijena, što se posebno odnosi na ponudu kvalitetne hrane i smještajnih kapaciteta za goste. Rješenja treba tražiti u ponudi obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava (OPG-ova; npr. OPG Anita Pintar dobitnica je nagrade „Obitelj vrijedna zlata u 2018. godini”) i privatnim smještajnim kapacitetima (integracija u tzv. raspršeni hotel). − Informacijska infrastruktura postoji, no ona nije zadovoljavajuća. Pojedina mjesta uglavnom su označena. Turistička i ostala signalizacija do pojedinih lokacija je loša, zato može brzo doći do nesporazuma (npr. posjetitelj na izvoru Gerovčice traži izvor Kupe). Trenutna turistička ponuda nije primjereno niti dovoljno detaljno predstavljena na internetskim stranicama i društvenim mrežama. Mobilni telefoni, navigacijski sustavi i osobna računala ne koriste se samo za traženje informacija i usporedbu ponuda pojedinih turističkih odredišta, oni su prvenstveno marketinški alat i dobra opcija za učinkovit sustav rezervacija. Bez upotrebe različitih vrsta tehnologije, destinacija za turista gotovo da i ne postoji. Primijećen je i nedostatak informativnih ploča. Iako se dio destinacija nalazi unutar Nacionalnog parka Risnjak, ulaz u park nije označen. Parkiralište u selu Hrvatsko nije uređeno te ga je potrebno urediti kao polaznu točku u NP Risnjak i početak pješačke (planinarske) staze do izvora Kupe. Turistička ponuda NP Risnjak i projekt „Putevima Frankopana” također se slabo koristi. − Posjeti pojedinim mjestima kulturne baštine ograničeni su na male skupine (do 15 posjetitelja). Za posjet većih skupina, koje su zanimljive i s financijskog gledišta, potrebno je povezati obližnje lokacije (npr. kovačnicu Urh i izvor Čabranke, pilanu Malinarić i mlin Selanka te izvor Gerovčice) ili 12 PROGRAM ODRŽIVOG RAZVOJA GORSKOG KOTARA. čak stvoriti ponudu kojom će se obuhvatiti više turističkih destinacija i time privući veći broj posjetitelja − Pojedina mjesta nisu dovoljno ekonomski jaka, ne mogu primiti goste na duže vrijeme, stoga mogu predstavljati samo ponudu komplementarnu nekim drugim aktivnostima pojedinih pružatelja usluga. Nužna je integracija pojedinih aktivnosti u cjelovitu turističku ponudu, koja uključuje ostale turističke usluge (smještaj, gastronomija, lokalni proizvodi, događanja) i daje dodatnu vrijednost ponudi te odgovor na turističko pitanje - kako zajedno zaraditi više. Priča o „goranskom turizmu” može postati uspješna priča samo ako u njoj sudjeluju akteri iz javnog, privatnog i nevladinog sektora. 1.3 Održivi turizam Održivi turizam koncept je kojim se želi uravnotežiti ekonomski, ekološki i sociokulturni utjecaj turizma u skladu s interesima sadašnjih i budućih sudionika koji djeluju na tom području. Upravo zato one turističke destinacije koje uvode koncept održivog i odgovornog turizma pridonose povećanju atraktivnosti sadržaja svoje ponude i dugoročnom jačanju konkurentnosti. Polazišta su dolje predstavljene smjernice, ključne za razvoj turističkih proizvoda na odabranom projektnom području u Prezidu i Gorskom kotaru (pripremljeno po uzoru na Smjernice za razvoj kulturnog turizma i ruralnoj Istri i Gorskom kotaru (Sveučilište Jurja Dobrile u Puli, 2011). Smjernice, vizija i strategija razvoja postavljeni su tako da razvoj lokalnog turizma usmjeravaju prema aktivnoj integraciji pružatelja usluga, kulturne i prirodne baštine, gastronomije te održivog i odgovornog turizma općenito. Upravo zato na današnjem modernom turističkom tržištu možemo uočiti sljedeće važne trendove (Pavlakovič, 2018): − povećava se broj, vrsta i važnost turističkih aktivnosti (veća se važnost pridaje kulturi, baštini, umjetnosti, sportu, gastronomiji), − potražnja postaje zahtjevnija, sofisticiranija, racionalnija i selektivnija, − povećava se udio novih segmenata u turističkoj potražnji, posebno starije populacije i zaposlenih žena, kao i osoba s posebnim potrebama, − turistička ponuda je raznolika, značajno napreduje u kvaliteti i povezuje prekogranične destinacije, M. Koščak: Smjernice za budući razvoj održivog i odgovornog turizma na projektnom području 13 − zbog ekološke svijesti posebna je pažnja namijenjena zaštiti okoliša u turističkim destinacijama. Važno je naglasiti da je zadovoljan turist conditio sine qua non, odnosno osnovni uvjet turističke ekonomije. Turizam je danas u svjetskom gospodarstvu jedna od najvažnijih ekonomskih, socijalnih, kulturnih i ekoloških industrija. To se također odnosi na spomenuto istraživano projektno područje. Razvoj turizma donosi turističkim destinacijama ekonomske i brojne druge promjene i izazove. To se posebno odnosi na fizički utjecaj na okoliš. Turizam je, uz proces industrijalizacije i urbanizacije, jedan od najvećih izvora zagađenja okoliša. Razina opterećenja ovisi o kapacitetu, vrsti selektivnog turizma, ekološkoj svijesti pružatelja turizma, broju turista koji istovremeno borave na odredištu, njihovoj ekološkoj svijesti itd. Utjecaj turizma vidljiv je u onečišćenju zraka, tla i vode, iskorištavanju prirodnih resursa, stvaranju otpada, količini prometa, prostornim odstupanjima itd. Turizam najviše utječe na promjene u okolišu na lokalnoj razini. Učinak je također vidljiv na regionalnoj, nacionalnoj pa čak i na globalnoj razini. Primjerice, u slučaju dislociranja turističke ponude od potražnje, turizam ima značajan utjecaj na globalne klimatske promjene. S druge strane turizam ovisi o kvaliteti okoliša, očuvanoj bioraznolikosti i prirodnosti krajolika. Upravo je zbog toga upravljanje razvojem turizma velik izazov za donositelje odluka, u ovom slučaju za sve sudionike na području Gorskog kotara. Istodobno, turizam donosi i mnoge društvene i kulturne promjene. S jedne strane omogućuje socijalnu interakciju i interkulturnu komunikaciju između lokalnog stanovništva i turista, a s druge strane može povećati kriminal, uništenje kulturne baštine te produbiti jaz između različitih društvenih skupina unutar lokalne zajednice. Danas su turisti obrazovaniji, sofisticiraniji, racionalniji i selektivniji. Većina njih unaprijed je upoznata s destinacijom koju su odabrali. Također, turisti su danas ekološki osviješteni te su svjesni „vrijednosti za novac”. Neki od najvažnijih trendova u suvremenoj turističkoj potražnji proizlaze iz činjenice da se turisti odlučuju za kraća putovanja nekoliko puta godišnje te ih zanima originalnost ponude koja se odnosi na tradiciju i autohtonu hranu te zaštitu i očuvanje okoliša. 14 PROGRAM ODRŽIVOG RAZVOJA GORSKOG KOTARA. Preduvjet za uvođenje koncepta održivog razvoja turizma je definicija utjecaja na okoliš turističke destinacije. To je „maksimalan broj turista koji neće negativno utjecati na fizički okoliš, lokalno stanovništvo ili njegove interese” (Črnjak i Črnjar, 2009). Utjecaj odredišta odnosi se na fizičku, psihološku, biološku i sociološku sposobnost, uzevši u obzir da se ti utjecaji s vremenom mijenjaju. Svjetska turistička organizacija (UNWTO) definira održivi turizam kao turizam koji zadovoljava potrebe turista i stanovništva te istodobno čuva resurse za budući razvoj. Takav razvoj znači upravljanje resursima na način da se udovoljava osnovnim ekonomskim, socijalnim i estetskim zahtjevima, uz očuvanje kulturne cjelovitosti, osnovnih bioloških procesa i biološke raznolikosti (Carić, 2006). Održivi turizam zato bi trebao (UNEP i UNWTO, 2005): − pronaći optimalan način za iskorištavanje prirodnih resursa radi očuvanja ključnih ekoloških procesa te zaštite prirode i biološke raznolikosti, − poštivati sociokulturnu izvornost lokalne zajednice, poštujući pri tome kulturno nasljeđe i tradicionalne vrijednosti te doprinoseći interkulturnom razumijevanju, − doprinijeti dugoročnom gospodarskom razvoju, distribucijom ekonomske koristi među svim sudionicima. Primjena koncepta održivog turizma nije ograničena na neke selektivne oblike turizma poput ekoturizma1 i seoskog turizma, već se može koristiti u svim oblicima turizma. Primjena koncepta održivog razvoja turizma mora se uskladiti sa specifičnim karakteristikama svake turističke destinacije. Nužan preduvjet za to je participativni proces, to jest uključivanje svih sudionika (npr. turoperatori i turističke agencije, smještajni kapaciteti, restorani, proizvođači organske hrane, institucije odgovorne za zaštitu baštine, lokalna zajednica i turisti) kako bi se usuglasili oko ključnih pitanja bitnih za razvoj turizma. Treba napomenuti da je uvođenje koncepta održivog razvoja neprekinut proces koji se stalno mora prilagođavati promjenama unutarnjih i vanjskih razvojnih čimbenika. 1 Ekoturizam je selektivni održivi oblik turizma koji privlači turiste zainteresirane za učenje o prirodnoj i kulturnoj baštini te odgovornom ponašanju prema okolišu. M. Koščak: Smjernice za budući razvoj održivog i odgovornog turizma na projektnom području 15 1.4 Smjernice za razvoj marketinga održivog turizma na destinacijama u Gorskom kotaru 1.4.1 Turistička destinacija – koncept i razvoj Smatra se da je pojam destinacija uveden u turističku terminologiju sedamdesetih godina prošlog stoljeća, kada je postao oznaka za turističko mjesto, zonu, regiju, državu, skupinu zemalja i kontinent, do kojih se može doći uglavnom zračnim prijevozom. Danas pojam turistička destinacija ima složenije značenje upravo zbog promjena koje su se dogodile na turističkom tržištu. U literaturi se mogu pronaći različita tumačenja pojma turističke destinacije, a razlozi za to uglavnom leže u različitim aspektima njegova promatranja (zemljopisni, ekonomski, sociološki, marketinški, menadžerski) i različitoj percepciji turističkih odredišta od strane pojedinih sudionika (sadašnja i moguća turistička potražnja, lokalno stanovništvo, javni sektor, lokalni poduzetnici itd.). Temeljem analize mnogih definicija turističke destinacije u domaćoj i inozemnoj literaturi smisleno je definirati ju kao turistički organiziranu i tržišno prepoznatljivu prostornu cjelinu koja potrošačima nudi cjelovito zadovoljenje turističkih potreba (Križman Pavlović, 2008). Iz navedenog proizlazi da ključ određivanja prostorne jedinice za turističko odredište nije njegova veličina ili geopolitička granica, već sposobnost privlačenja turista i potpunog zadovoljenja složene turističke potrebe. Turistička destinacija jedna je od sastavnica turističkog sustava koja promovira rad cjelokupnog sustava privlačeći turiste i motivirajući njihov dolazak, te povezuje sve njegove dijelove. Većina turističkih odredišta mješavina je sljedećeg (Cooper, Fletcher, Wanhill, Gilbert i Shepherd, 1998; Buhalis, 2000): 1. atrakcije – uključujući prirodne i društvene atrakcije koje motiviraju turiste da dođu na destinaciju, 2. receptivni sadržaji (eng. amenities) – uključuju smještajne i ugostiteljske objekte, trgovine, zabavne sadržaje i ostale usluge, 3. pristup – odnosi se na razvoj i održavanje učinkovitih prometnih veza s emitivnim tržištem (međunarodni promet, lokalni prijevoz), 4. dostupni paketi – uključuju unaprijed pripremljen paket aranžmana ili integralne turističke proizvode od strane prodajnog agenta i njegovih predstavnika, 16 PROGRAM ODRŽIVOG RAZVOJA GORSKOG KOTARA. 5. aktivnosti – odnose se na aktivnosti dostupne na odredištu i ono čime će se potrošač baviti tijekom boravka na odredištu, 6. pomoćne usluge – uključuju marketinške, razvojne i koordinacijske aktivnosti koje provodi određena organizacija za upravljanje turističkim destinacijama za potrebe potrošača i industrije. Tretiranje turističke destinacije kao sustava ključno je za interdisciplinarni način upravljanja, a marketing turističke destinacije je upravo to. Model turističke destinacije prikazan je na slici 5. te ukazuje na sadržaj mekih varijabli (interakcija turista, osoblja i stanovnika), otvorenost (uključuje utjecaj vanjskog okruženja na procese unutar destinacije) i sustavni pristup (input, proces i output). Slika 5: Model turističke destinacije Izvor: Križman Pavlović, 2008. Predstavljeni model prikazuje da se sustav destinacija sastoji od određenih komponenti i da se inputi (npr. turistička očekivanja, upravljačke i tehničke mogućnosti zaposlenika, investicijski resursi) transformiraju u outpute, odnosno rezultate različitih sudionika i učinaka. Svaka turistička destinacija ima svoju M. Koščak: Smjernice za budući razvoj održivog i odgovornog turizma na projektnom području 17 kombinaciju karakteristika s određenim zemljopisnim položajem, kulturom i poviješću. Stoga razvoj specifičnog modela za svako turističko odredište može rasvijetliti važnost svake njegove komponente u sustavu. Miješanjem komponenata turističke destinacije formira se jedan ili više turističkih proizvoda. 1.4.2 Turistička destinacija i marketing Marketing turističke destinacije određen je sljedećim karakteristikama: − provedba upravljačkih aktivnosti u ime grupe davatelja usluga, − skupina proizvoda i usluga koje nude pružatelji odredišta prostorno je ograničena i specifična. Iz navedenoga proizlazi da je glavni izazov marketinga turističkih destinacija djelovanje na višestrukom pružanju usluga u kojem individualni poduzetnici imaju moć odlučivanja (Dolnicar i Mazanec, 1998). Velik je izazov raditi u situaciji u kojoj različiti sudionici turističke destinacije (posjetitelji, lokalno stanovništvo, hotelske tvrtke, turoperatori, javni sektor) sudjeluju u razvoju i stvaranju turističkih proizvoda (Buhalis, 2000). Stoga je svrha marketinga turističke destinacije djelovati kao instrument za optimizaciju učinaka turizma i postizanje strateških ciljeva koji su usmjereni k zadovoljavanju potreba i želja svih aktera na konkretnoj turističkoj destinaciji. 1.4.3 Marketing u funkciji održivog razvoja turističke destinacije Na početku svog razvoja turizam se isticao kao fenomen bez negativnog utjecaja na okoliš, u usporedbi s industrijom, rudarstvom, krčenjem šuma i intenzivnom agroindustrijom. No, objavom prvih kritičkih djela o masovnom turizmu 70-ih godina, ovakav pozitivan stav prema turizmu doveden je u pitanje. Viđenje turizma kao zagađivača okoliša, eksploatatora lokalnog stanovništva i kratkoročnog sektora orijentiranog na dobit dodatno je ojačano 80-ih godina kao rezultat jačanja kretanja u okolišu i svijesti o zelenilu. Devedesetih godina došlo je do značajnog nezadovoljstva turista kvalitetom (masovnog) turističkog proizvoda, razvijena je svijest o važnosti očuvanja okoliša i kulturnih dobara te svijest turističkih destinacija o jedinstvenosti i osjetljivosti prirodnih i ljudskih resursa, koje su promijenile stav turističke ponude u pogledu razvoja. 18 PROGRAM ODRŽIVOG RAZVOJA GORSKOG KOTARA. Prethodno navedeni stavovi naglasili su potrebu za usmjeravanjem razvoja turističkih odredišta od eksploatacijskog do održivog razvoja. Cilj je primjene ovog koncepta „zadovoljiti potrebe i poboljšati kvalitetu lokalnog stanovništva, razviti visokokvalitetan turistički proizvod, udovoljiti potrebama i zahtjevima turista te sačuvati resurse kako bi ih buduće generacije mogle koristiti” (Smolčić-Jurdana, 1998). Održivi je razvoj za turizam pitanje postojanja samo za sebe. Iako su u njegovom okruženju prisutne sile koju potiču primjenu načela održivosti, prisutne su i one koje mu se opiru. Operacionalizacija koncepta održivosti na razini turističke destinacije može se postići procjenom utjecaja na okoliš i korištenjem dugoročne perspektive u planiranju njegovog razvoja (strateško planiranje). Danas i u budućnosti uspješne će biti one turističke destinacije gdje se planiranje, organizacija, uvođenje vlastitih marketinških aktivnosti i kontrola nad njima bude temeljilo na konceptu održivosti i gdje budu usmjereni na sve ili barem primarne skupine sudionika. Drugim riječima, marketing turističke destinacije mora biti u funkciji njegovog održivog razvoja. U svakoj turističkoj destinaciji postoji niz sudionika čiji su interesi komplementarni ili suprotni razvoju turizma općenito, a posebice održivog turizma. Neke od najvažnijih skupina sudionika turističke destinacije su: − lokalno stanovništvo – najvažnija skupina sudionika, budući da žive i rade u turističkoj destinaciji i nude lokalne resurse posjetiteljima, − turisti – traže iskustvo koje se može ponuditi visokokvalitetnim uslugama i dobro organiziranom destinacijom, − pružatelji usluga turizma – najodgovorniji su za razvoj turizma i traže određeni povrat ulaganja, − javni sektor – turizam vidi kao sredstvo za povećanje prihoda, promicanje regionalnog razvoja i zapošljavanja; često je nositelj vodeće funkcije ili koordinatora, − drugi – različite lobističke skupine, gospodarska komora i drugi relevantni akteri u lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj zajednici. M. Koščak: Smjernice za budući razvoj održivog i odgovornog turizma na projektnom području 19 Sudionike poput lokalnog stanovništva, pružatelja turizma i javnog sektora možemo doživjeti kao internu javnost turističke destinacije. Upravo se zato koncept internog marketinga može koristiti za poticanje usvajanja i primjenu načela održivog razvoja. Kada je zbog potreba održivog razvoja potrebno spriječiti dolazak određenih segmenata tržišta u turističku destinaciju, tada je moguće koristiti tzv. koncept demarketinga. Mještane također treba informirati o razvoju turizma da ne bi došlo do nesporazuma s turistima. Mogući antagonizam, odnosno protivljenje pasivnog lokalnog stanovništva u pogledu razvoja turizma na određenoj destinaciji, može se spriječiti provođenjem nekih od navedenih marketinških aktivnosti: − uključivanje stanovništva u proces donošenja odluka i planiranja razvoja turizma, − osiguravanje doprinosa za lokalne vlasnike turističkih objekata, − održavanje ekonomske koristi od turizma na razini turističke destinacije, − obrazovanje lokalnog stanovništva za rad u turizmu na svim razinama, − edukacija stanovnika o turističkim konceptima, aktivnostima i prednostima, − očuvanje autentičnosti folklora i starih zanata, − poticanje stanovništva da usvoji lokalni arhitektonski stil te gradi lokalnim materijalom. Da bi se turiste potaknulo na održivo ponašanje tijekom boravka na nekoj destinaciji, treba provesti određene marketinške aktivnosti poput: − informiranja turista o lokalnim običajima, − informiranja turista o lokalnom okolišu i ekologiji, − poticanja dolaska onih turista koji će poštovati lokalnu tradiciju. U slučaju razmatranog područja kao moguće marketinške aktivnosti turističke destinacije, koja je usmjerena na poticanje usvajanja načela održivog razvoja od strane turističkih pružatelja, možemo naglasiti sljedeće aktivnosti: edukacija subjekata turističke ponude koji definiraju razvojne ciljeve u skladu s konceptom održivosti, usvajanje mehanizama kojima će se ti ciljevi postići te nadzor nad provođenjem poslovnih aktivnosti u skladu s postavljenim ciljevima. Održivi razvoj destinacije može se postići samo sinergijskim djelovanjem svih sudionika na nekoj turističkoj destinaciji. 20 PROGRAM ODRŽIVOG RAZVOJA GORSKOG KOTARA. PROGRAM ODRŽIVOG RAZVOJA GORSKOG KOTARA B. Pavlakovič, M. Koščak, Z. Ožbolt i V. Čeligoj (ur.) Poglavlje 2 Opis i analiza stanja projektnog područja NEJC POVZEK I BARBARA PAVLAKOVIČ 2.1 Pregled prirodno-geografskih čimbenika/karakteristika Istraživano projektno područje Gorskog kotara smješteno je na krajnjem sjeveru Republike Hrvatske i jedno je od njezinih najšumovitijih područja (slika 6). Gorski kotar leži sjeveroistočno od riječkog primorja, na istoku i sjeveroistoku spušta se prema Ogulinsko-plaščanskoj dolini i niskom Pokuplju, na jugoistoku prelazi u Liku, sjevernu granicu Gorskog kotara čini dolina rijeke Kupe, a na sjeverozapadu se proteže prema Snježniku. Jakša Opačič (2017) opisuje ga kao najuži prijelaz sa sjeverne obale Jadrana u panonsku unutrašnjost; to je pretežno krško područje na sjeverozapadu Dinarskih Alpi. Visoravan sa svojim surovim vrhovima i rijetkim, ali izrazitim riječnim dolinama geološki pripada Vanjskim Dinaridima. Sastoji se uglavnom od karbonatnih stijena srednjeg vijeka, a prevladava vapnenac i dolomit jurske i kredne dobi (Bognar, 1990) te se na površini odražava u mnogim krškim pojavama: poljima, izvorima, ponorima i špiljama. Krški svijet gotovo je u potpunosti obrastao šumama. Rijetki su primjeri golog krša, zbog čega je to područje dobilo naziv „zelena pluća Hrvatske”. Gorski kotar utjelovljuje sliku krajolika koji je 22 PROGRAM ODRŽIVOG RAZVOJA GORSKOG KOTARA. zelen, šumovit, relativno netaknut i kao takav također vrlo prikladan za razvoj turizma (Centum posto, b.d.). Slika 6: Krajolik Gorskog kotara Izvor: Lasten. Najviši vrhovi Gorskog kotara prelaze 1500 metara, a među njima su Bjelolasica, Risnjak i Snježnik. Na slovenskoj strani, u istom masivu, najviši je vrh Snežnika sa 1796 metara. Veći dio površine proteže se od 700 do 900 metara nadmorske visine. Nadmorska visina i položaj na prijelazu s mora na kopno doprinose specifičnim i prilično surovim klimatskim uvjetima. Gorski kotar je najizloženiji dio Hrvatske u pogledu oborina i istovremeno jedno od najvažnijih područja Dinarskog gorja gdje godišnje padne više od 3000 mm oborina, zimi uglavnom u obliku snijega. Velike količine oborina rezultat su naglog povišenja reljefa u koji se sudaraju vlažne zračne mase s mora. Ljeta su blaga i relativno vlažna, a zime oštre i snježne. U zimskim mjesecima temperature (zbog utjecaja visine i reljefa) mogu biti izuzetno niske (najniže su izmjerene temperature ispod 30 Celzijevih stupnjeva, a u ljetnim mjesecima samo rijetko porastu iznad 35 C°). Od vjetrova možemo spomenuti hladnu i na udare jaku buru koja puše uglavnom u zimskim mjesecima, te vjetrove s juga koji donose vlagu i oborine (Strateški plan održivog razvoja Gorskog kotara 2010.-2013., 2009.; Nacionalni hidrometeorološki zavod Republike Hrvatske, 2019). B. Pavlakovič i N. Pozvek: Opis i analiza stanja projektnog područja 23. Unatoč ekstremnoj vlažnosti mjesta s prekomjernom količinom vode zbog krša i okomitog otjecanja, nema nepogoda. Gorski kotar nalazi se na slivnom području između Crnog mora i Jadranskog bazena. U mnogim manjim kraškim izvorima vodotoci napajaju rijeke poput Kupe, Čabranke i Dobre. Na sjeveru se voda ulijeva u sliv rijeke Ljubljanice – Trbuhovice (Kladnik, 2008, str. 104). Vodotoci se ponegdje koriste kao slivovi vrijedne pitke vode za krški svijet, a pretoci su u prosjeku relativno skromni i nestabilni (slika 7). U rijetkim, reljefno povoljnim područjima u kraškim poljima ili sličnim konkavnim oblicima gdje se voda može zadržati, posljednjih su desetljeća stvoreni umjetni rezervoari (Lokvarsko jezero, umjetna jezera u blizini Fužina) namijenjeni prvenstveno za korištenje energije, navodnjavanje, a danas sve više i u rekreacijske (turističke) svrhe (Centum posto, b.d.). Slika 7: Vodni resursi Gorskog kotara Izvor: Lasten. Gorski kotar mjesto je iznimne biološke raznolikosti koja je rezultat položaja i specifičnih ekoloških čimbenika. Izrazit prijelaz između obale i kopna preduvjet je mnogim endemskim vrstama (Strateški plan održivog razvoja Gorskog kotara 2010-2013, 2009). Ključni prirodni resurs tog područja je šuma koja pokriva više od 80 % površine. Prevladavaju bukva i jela, a u najvišim predjelima i uskim područjima s izraženim temperaturnim preokretom česta su stabla patuljastog bora. Većina šume je primarna, razvijala se tijekom mnogih stoljeća bez pretjeranog utjecaja čovjeka 24 PROGRAM ODRŽIVOG RAZVOJA GORSKOG KOTARA. (Klepac, 1997). Ona zadržava svoju izvornu ulogu; pruža utočište mnogim životinjskim vrstama, uključujući velike europske zvijeri poput medvjeda, risa i vuka. Prema Direktivi o pticama (u Gorskom kotaru živi 31 zaštićena vrsta) i Direktivi o staništima, više od 4/5 područja klasificirano je u Natura 2000 (Centum posto, b.d.). Značaj šuma je velik jer je Gorski kotar najveće i najkvalitetnije sveobuhvatno šumsko područje koje se nalazi u blizini mora (Mauhar, 2016). 2.2 Pregled društveno-geografskih čimbenika/karakteristika Područje Gorskog kotara dio je Gorske Hrvatske. Smješteno je na zapadu države na granici sa Slovenijom. Također je dio Primorsko - goranske županije unutar koje se nalazi područje Gorskog kotara s 9 jedinica lokalne samouprave. Općine su: Brod Moravice, Fužine, Lokve, Mrkopalj, Ravna Gora i Skrad te gradovi: Čabar, Delnice i Vrbovsko. Povijest ovih mjesta možemo pouzdano pratiti još od vremena Rimljana. U 4. stoljeću gradio se tzv. rimski limes – obrambeni zid koji je branio tadašnje Rimsko Carstvo od invazija barbarskih naroda s istoka (Malnar, S., 2007). To je područje vjerojatno, barem privremeno, bilo naseljeno još i ranije (ostaci iz željeznog doba). Budući da je Gorski kotar uvijek bio prometno važno područje (čak je i danas to prijelaz s mora u unutrašnjost kontinenta), mnogi su se ljudi koji su došli na ovaj teritorij natjecali za stratešku kontrolu. Istodobno, stalne migracije bile su uzrok manjih naselja i kraćih naseljavanja sve do 15. ili 16. stoljeća, kada su na ovom području osnovana prva veća stalna naselja (Čabar, Gerovo, Prezid itd.). U 17. stoljeću su gospodarski razvoj, koji se temeljio na iskorištavanju drvnog bogatstva, donijeli grofovi Zrinski osnovavši topionice željezne rude i srodne manufakture. U 18. i 19. stoljeću došlo je do konsolidacije cestovnih veza (Karolina i Lujzijana) kojima se slavonsko žito prevozilo u riječku luku ili do željeznice. Zahvaljujući tome došlo je do gospodarskog procvata toga kraja i naseljavanja stanovništva. Gospodarska kriza na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće dovela je do prvog većeg iseljavanja u prekomorske zemlje. Područje je tako opet postalo nerazvijeno i ugroženo (Klepac, 1997; Kladnik, 2008; Jakša Opačić, 2017). Unatoč prometnici koja je povezivala Zagreb i Rijeku i samo je djelomično prolazila kroz Gorski kotar, trend razvoja toga kraja u 21. stoljeću izrazito je negativan. Među 255 naselja koja su se uglavnom razvila na području s povoljnim poljoprivrednim uvjetima (obrada tla i stočarstvo) u podnožju planina, na poljima, uvalama i B. Pavlakovič i N. Pozvek: Opis i analiza stanja projektnog područja 25. dolinama, veća su samo općinska / gradska središta, dok je otprilike 15 % naselja potpuno prazno (Centum posto, b.d.). Površina područja iznosi 1.275 km², što je 1/3 Primorsko – goranske županije i 2 % površine cijele države. Prema posljednjem popisu stanovništva (Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 2011.), Gorski kotar imao je više od 23 000 stanovnika (18 stanovnika / 1 km²) što ga čini jednim od najrjeđe naseljenih područja u regiji i cijeloj državi. Trend depopulacije posebno je izražen posljednjih nekoliko desetljeća: 30-ih godina prošlog stoljeća iselilo se više od četvrtine ukupnog stanovništva, a u prvom desetljeću 21. stoljeća broj kućanstava smanjio se za gotovo 8 %. Sva naselja unutar Gorskog kotara podložna su demografskom slabljenju i depopulaciji. Mladi emigriraju, traže mogućnosti zaposlenja u većim gradovima (Rijeka, Zagreb itd.), a stanovništvo brzo stari. Nakon propasti drvoprerađivačke industrije, na području Gorskog kotara relativno je mali broj ekonomski jakih tvrtki. Na tom je području zaposleno oko 3 000 ljudi (s primjetnim trendom opadanja) uglavnom u (metalnoj) proizvodnji, trgovini i malim obrtima. Poljoprivredno je zemljište u većini slučajeva zapušteno i zaraslo. Stopa nezaposlenosti je visoka (viša je stopa nezaposlenosti kod žena), a obrazovna je struktura relativno loša. Turizam je alternativna grana koja posljednjih godina bilježi pozitivne rezultate (nova radna mjesta, revitalizacija) te se k tome okreće sve veći broj obrtnika i poljoprivrednih gospodarstava (Pavlakovič, 2018.; Centum posto, b.d.) (slika 8). Slika 8: Robinzonski smještaj na Hribu Izvor: Lasten. 26 PROGRAM ODRŽIVOG RAZVOJA GORSKOG KOTARA. 2.3 Turizam u Gorskom kotaru Unatoč činjenici da se danas turizam na području Gorskog kotara spominje kao jedna od najvažnijih razvojnih prilika, treba naglasiti da je turizam u povijesti imao važnu ulogu u razvoju ovih mjesta. Počeci turizma sežu u 18. stoljeće kada je kroz Gorski kotar izgrađena prva važna cesta (Karolinska cesta) duž koje su, zbog sporosti putovanja, izgrađena brojna stajališta (Knežević i Grbac Žiković, 2013). Tranzitni turizam polako je otkrivao to područje i njegove značajke, posebice nakon izgradnje željeznice koja je povezivala Budimpeštu i Rijeku u tadašnjem mađarskom dijelu dualističke monarhije. Prvi stacionirani gosti bili su istraživači prirode, posebno zaljubljenici u lov i planine (Andrić, 1981). Planinarenje je u ljetnim mjesecima početkom 20. stoljeća bilo nadopunjeno skijanjem i drugim oblicima sporta i rekreacije na snijegu. Otvaranjem prvih skijališta (1912.) i njihovom nadogradnjom tijekom ratova, posebno nakon Drugog svjetskog rata, Gorski kotar je tijekom nekoliko desetljeća bio središte zimskih sportova, a još se uvijek tu odvija 85 % hrvatskog zimskog sportskog turizma. U drugoj polovici 20. stoljeća uređena su važna i velika skijališta, ali na prijelazu tisućljeća ona zaostaju u razvoju i danas uglavnom stagniraju ili propadaju (Knežević i Knežević, 2010). Prema statističkim podacima, ljetna turistička sezona danas je ponovo bolja od zimske sezone (Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 2019). Prema podacima Turističke zajednice Kvarnera (Turistička zajednica Kvarnera, b. d.) i Hrvatskog državnog zavoda za statistiku (2019.), devet lokalnih zajednica koje sačinjavaju Gorski kotar u 2018. godini ukupno je ostvarilo oko 110 000 noćenja, što je 10 % više nego godinu prije te četvrtinu više u odnosu na 2016. godinu, kada je dolazaka turista bilo 2,5 puta manje. Ova brojka prvenstveno ukazuje na relativno kratko vrijeme boravka (2,5 dana) i svjedoči uglavnom o izletničkom turizmu. Brz rast (između 2016. i 2017.) dijelom je posljedica novog bilježenja dolazaka i noćenja na nacionalnoj razini (e-visitor), ali i veće vidljivosti turističke destinacije (Krmpotić, 2018). To stvara skroman udio (približno 0,5 %) turističkog prometa na Kvarneru koji uključuje i Gorski kotar (Turistička zajednica Kvarnera, b. d.). Među gradovima / općinama po broju noćenja prednjače Fužine i Delnice, slijede Ravna Gora, Vrbovsko, Mrkopalj, Čabar te ostala mjesta. B. Pavlakovič i N. Pozvek: Opis i analiza stanja projektnog područja 27. Turistička ponuda Gorskog kotara danas se uglavnom temelji na prirodnim resursima – raznolik i zanimljiv krški reljef, raznolika geologija, netaknuta priroda, divlji okoliš s iznimnom biološkom raznolikošću biljnih i životinjskih vrsta, povoljna klima s blagim ljetima i oštrim zimama te relativno očuvano šumsko područje zajedno čine ključnu atrakciju prostora i nude brojne mogućnosti za aktivnu razonodu i odmor u zelenom okolišu (slika 9). Među najizloženijim točkama posjeta jedini je nacionalni park u ovom dijelu Hrvatske (u državi ih ima ukupno 8) – NP Risnjak koji se prostire na površini od 64 km². NP Risnjak proglašen je 1953. godine. To je područje izuzetne bioraznolikosti i georaznolikosti, a uzroci zaštite tog područja su šuma i hidrogeološki spomenik - izvor Kupe. Barbarić (2010.) piše da NP Risnjak godišnje posjeti desetak tisuća posjetitelja, a proda se otprilike upola manje ulaznica (od 2002. do 2012. prodano je u prosjeku 16 000 ulaznica godišnje). Nacionalni park uglavnom posjećuju školske grupe, dok su druga važna skupina turista ljetni jednodnevni posjetitelji koji uglavnom borave u obližnjim primorskim odmaralištima. Prema istraživanju koje su proveli Šikić i njegovi suradnici (2007), posjetitelji Gorskog kotara zadovoljni su prirodnim značajkama i znamenitostima, a puno manje popratnom ponudom – smještajem, gastronomijom te ponudom sadržaja kulturne baštine. Nakon više od 10 godina istraživanja posjeta Nacionalnom parku Risnjak i njegovoj okolici, rezultati ostaju isti. Među najposjećenijim su znamenitostima kanjon Vražji prolaz, Zeleni vir, park šuma Japlenški vrh i Golubinjak, te druge brojne špilje i manje znamenitosti. Ovdje treba spomenuti i Bijele i Samarske stijene koje spadaju u strogi rezervat i iako su jedna od glavnih turističkih atrakcija, posjeti su im ograničeni. Jezero Bajer, Lepenice, Potkoš i Lokvarsko jezero (sva su jezera umjetna) postaju važne točke koje posjetiteljima nude mogućnost aktivnosti na vodi i uz vodu u sva godišnja doba. Uglavnom se ta jezera posjećuju ljeti kada je voda pogodna za kupanje, ali i za ribolov, ronjenje, veslanje i ostale rekreativne sportske aktivnosti. Sve navedene aktivnosti omogućuju i rijeke Kupa, Čabranka i Dobra (Gorski kotar, b. d.). 28 PROGRAM ODRŽIVOG RAZVOJA GORSKOG KOTARA. Slika 9: Pogled na krajolik Izvor: Lasten. Među brojnim objektima kulturne baštine ključni su spomenici kulture Zrinskih i Frankopana u Severinu na Kupi, dvorac Petra Zrinskog u Čabru i Brodu na Kupi te srednjovjekovni dvorac Frankopana u Staroj Sušici. Kulturni spomenici uključuju i već spomenuti kasnoantički limes, čiji su ostaci vidljivi u Prezidu, i „fajeri”, ostaci potpornih stupova Karolinske ceste koji su jedinstveni primjer gradnje u svijetu. Među mnogim sakralnim građevinama treba istaknuti pravoslavni samostan u Gomirju koji se smatra najzapadnijim pravoslavnim samostanom u Europi. Arheološki ostaci u špilji Bukovac svjedoče o postojanju naselja prije nekoliko desetaka tisuća godina. Takozvane „etnozone” krajoliku daju posebnu vrijednost; to su pojedinačne kuće ili nekoliko njih grupiranih u skromnim zaseocima ili dijelovima naselja koji svojom slikom, konstrukcijom i dizajnom svjedoče o vremenima svog nastanka (posebno 18. i 19. stoljeća). Tu svrstavamo i stare drvene kuće u Prezidu i okolici (npr. kuća Vesel), brojne etnografske zbirke (Palčava šiša), pilane, mlinove na potocima i rijekama te zavičajne zbirke (Gorski kotar, b. d.). Bogata kulturna baština i narodna tradicija mjesta u Gorskom kotaru solidno su očuvane, ali relativno slabo korištene u turističke svrhe. Gastronomska ponuda mogla bi dati velik doprinos. U okviru udruge „Plodovi gorja Gorskog kotara” i projekata „Plodovi gorja” i „Iz bakine škrinjice” prepoznati su i povezani različiti ponuđači domaćih proizvoda, travari, uzgajivači, brojni proizvodi, radionice, povezivanje poučnih staza, što je B. Pavlakovič i N. Pozvek: Opis i analiza stanja projektnog područja 29. izuzetno važno za razvoj mjesta u tom području, no ta ponuda još uvijek nije u potpunosti zaživjela zbog slabog oglašavanja na internetskim stranicama. Turistička infrastruktura i nadogradnja razvijene su, ali na prilično niskoj razini kvalitete. Gorski kotar ima tri hotela: „Risnjak“ u Delnicama, „Bitoraj“ u Fužinama i „Mance“ u Brodu na Kupi. Mnoštvo je pružatelja raznih smještaja poput gostionica, apartmana, soba, kuća za odmor, planinarskih i lovačkih kuća, hostela i kampova. Problem je relativno niska kvaliteta, što vrijedi i za ostatak turističke infrastrukture. Neka su područja odlično uređena, ali još uvijek ne mogu zadovoljiti potrebe modernog turista (slika 10). Prijedlozi za bolju praksu uključuju biciklističku infrastrukturu (promocija na internetu) te ostale mogućnosti koje za obavljanje ove aktivnosti nudi okoliš. S obzirom na sve veći broj turista koji za prijevoz ili rekreaciju koriste bicikl, očekuje se daljnji razvoj ili nadogradnja biciklističkog turizma. Infrastruktura za planinarenje solidno je uspostavljena, a ponuda zimskih aktivnosti znatno zaostaje. Ovisno o okruženju, moguć je razvoj u smjeru podizanja kvalitete i istovremeno povećanja raznolikosti ponude u skladu sa svjetskim trendovima. Slika 10: Informativna tabla Izvor: Lasten. 30 PROGRAM ODRŽIVOG RAZVOJA GORSKOG KOTARA. 2.4 Analiza stanja i prijedlog razvojne strategije Gorskog kotara Na temelju podataka prikupljenih tijekom terenskog rada i pregleda dostupnih resursa, izrađena je tablica sa SWOT analizom (tablica 1). Analiza prikazuje prednosti kao što su bogata kulturna i prirodna baština, položaj na zajedničkoj točki triju zemalja i lokalna zajednica koja je svjesna važnosti razvoja turizma. To je osnova daljnjeg planiranja i na njoj se gradi turistička ponuda. Pritom je važno obratiti pažnju na utvrđene nedostatke poput loše demografske i ekonomske slike, sporog praćenja turističkih trendova i nedovoljne turističke infrastrukture. Prilikom formuliranja vizije također treba obratiti pažnju na moguće birokratske i financijske probleme, težiti treba očuvanju prirode te zadržati mlade na destinaciji. Istodobno treba iskoristiti ono što se nudi na tom području, poput trenda zelenog i kulturnog turizma, sve veći interes za boravak u netaknutoj prirodi, sportskih aktivnosti i autohtonih destinacija koje pričaju svoju priču kroz turističku destinaciju. Tablica 1: SWOT analiza PREDNOSTI NEDOSTACI − povezanost stanovništva − strah od promjena – emotivna vezanost − predanost pojedinaca lokalnog stanovništva za trenutno − bogata tradicija stanje − bogata kulturna baština − nezainteresiranost pojedinaca za razvoj − kulturni turizam (mogućnost turizma organiziranja radionica, npr. vrtlarenje) − nedovoljno poznavanje suvremenih − bogata povijest trendova u turizmu − UNESCO-va zaštita dijalekta – − loša suradnja destinacije i Turističke autohtoni dijalekt zajednice Kvarnera − jezik – hrvatski i slovenski − nedostatak strateškog planiranja − bogati prirodni resursi – flora i fauna odredišta − netaknuta priroda – autentičnost − trenutni pružatelji usluga nemaju područja dovoljno znanja s područja turizma − dobri uvjeti za ribolovni i lovni turizam − nedostatak turističkih radnika (ris, medvjed, vuk) − iseljavanje i starenje stanovništva – − blizina Nacionalnog parka Risnjak nema potencijalnih turističkih djelatnika, mladih, nema nastavka − bogatstvo šuma – drvo kao ekonomski prijenosa znanja i tradicije resurs − nedostatak financijskih sredstava za − lokacija – blizina Slovenije i Italije razvoj turizma i regionalni razvoj − blizina glavnih hrvatskih turističkih − neusklađenost ponude na odredištu središta − loš ekonomski razvoj regije − geografski položaj - smještaj na − teška dostupnost zimi zbog niskih B. Pavlakovič i N. Pozvek: Opis i analiza stanja projektnog područja 31. razmeđu triju zemalja gdje nema temperatura i previše snijega masovnog turizma te se nudi mir i − nedovoljan smještajni kapacitet opuštanje (problem za veće grupe) − nedovoljna turistička ponuda (atrakcije, ugostiteljstvo, doživljaji, smještajni kapaciteti) − geografski položaj - slaba pristupačnost (u blizini nema autoceste) − infrastruktura – loša prometna infrastruktura, kanalizacija i komunalije nisu regulirani, telekomunikacijska infrastruktura MOGUĆNOSTI RIZICI / OPASNOSTI − turističko tržište djeluje po principu − mogućnost odvraćanja turista zbog loše „marke” gdje postoji prilika za dostupnosti ili preusmjeravanja turista uspostavljanje nove „marke” na pristupačnije destinacije − sudjelovanje davatelja usluga kao način − nedovoljna državna ulaganja u uspješnijeg poslovanja na tržištu poboljšanje pristupačnosti odredišta − osnovno prikupljanje podataka o − obeshrabrenost mlađih i poslovnih pružateljima usluga u turizmu - turista zbog slabe pokrivenosti koristimo web-stranice internetom (nema pristupa društvenim − mogućnost iskorištavanja fondova i mrežama) sudjelovanja na međunarodnim − pojava masovnog turizma koji može projektima uništiti autentičnost destinacije – − trend kulturnog turizma uništenje okoliša zbog neadekvatnog − trend obrazovnog turizma broja turista − trend gastronomskog turizma − zagađenje prirode zbog turizma i − trend lovnog turizma nepravilne upotrebe prirodnih i drugih − potražnja proizvoda od kvalitetnog resursa drva − pretjerano zadiranje u autentičnost − trend zagrijavanja drvne biomase destinacije − trend pripovijedanja − mogućnost odbijanja promjena od strane lokalnog stanovništva − međudržavna integracija pograničnih zemalja kroz zajedničke projekte − mogućnost neuspjeha u traženju financijskih sredstava ili nedostatak − blizina glavnih zasićenih turističkih financijskih sredstava od države središta, npr. Istre − birokratske prepreke u uspostavljanju − nova radna mjesta turističke ponude od strane države − rast društveno odgovornog, održivog i − međunarodni odnosi između Hrvatske zelenog turizma u svijetu i Slovenije u vezi graničnog pitanja − povećana potražnja za aktivnim − neslaganje oko vlasništva podrijetla odmorom u prirodi legende o Petru Klepcu između Slovenije i Hrvatske − loš ekonomski razvoj regije − bolje mogućnosti za život i razvoj 32 PROGRAM ODRŽIVOG RAZVOJA GORSKOG KOTARA. karijere u inozemstvu i većim gradovima − pasivnost Turističke zajednice Kvarnera u vezi ovog dijela Hrvatske − utjecaji vremena – prirodne katastrofe (npr. ledolom) Iz SWOT analize slijedi vizija koja predstavlja idealno stanje odredišta za nekoliko godina. Vizija za područje istraživanja je 2025. godina: Do 2025. godine sjeverni dio Gorskog kotara bit će šire poznato turističko odredište koje će turistima nuditi autohtone proizvode, pružiti lokalnom stanovništvu ugodno radno i životno okruženje te istodobno zadržati svoju autentičnost i zelenu orijentaciju. Na području sjevernog Gorskog kotara predviđen je razvoj turizma koji će, kao jedna od osnovnih suvremenih industrija, ubrzati razvoj same regije. Razvoj će se temeljiti na načelu održivosti, što bi ujedno značilo da će slijediti sva četiri stupa održivog razvoja: gospodarski, ekološki, socio-kulturni te klimatski stup. Pri traženju parametara u web-preglednicima poput gorskog turizma / odmora / prirode, turist će prvo naići na odredište sjevernog dijela Gorskog kotara koji će također promovirati svoju ponudu i atrakcije „goranskog turizma” putem internetskih stranica. Zahvaljujući održivom principu rada, destinacija će postati prepoznatljiva na raznim turističkim tržištima. Neka od mogućih tržišta su: − Kvarner, Zagreb, Rijeka (Hrvatska), − Trst (Italija), − slovenska obala, jugozapadna Slovenija, Ljubljana (Slovenija), − Slovenci u inozemstvu (Koruška, Italija, Austrija). Preporučuje se da se u polju marketinga najprije usredotočimo na domaća i bliža turistička tržišta do kojih je lakše i brže doći. Preporuka je također povezati sve marketinške aktivnosti s onima koje se provode u Nacionalnom parku Risnjak jer vjerujemo da će se time postići veći sinergijski učinak i bolja povezanost, a upravo će to biti od ključne važnosti za razvoj cjelokupne turističke destinacije Gorskog kotara. Što se tiče ciljnih segmenata interesa predlažemo: B. Pavlakovič i N. Pozvek: Opis i analiza stanja projektnog područja 33. − školske grupe (provedbu procesa učenja u prirodi po uzoru na centre školskih i izvanškolskih aktivnosti u Sloveniji), − obitelji s djecom, mladi parovi, planinari i stariji (aktivni turizam), − interesne skupine i udruge (vatrogasci, pčelari, ekološki uzgajivači). U nastavku slijedi prikaz istraživanja učenika koji su se usredotočili na pojedine elemente predloženog područja. Najprije su analizirali situaciju i pripremili SWOT analizu odabranog sadržaja. Potom su izveli specifičnu viziju točke interesa, iz čega su izveli specifična prioritetna područja i utvrdili konkretne mjere djelovanja kako bi se postigli određeni ciljevi. Tamo gdje je bilo moguće utvrdili su točan raspored aktivnosti te osigurali jednog ili više partnera koji bi mogli provesti planirane aktivnosti. Provedba aktivnosti u ovom dokumentu uključuje čitav niz partnera, kako onih koji su u prošlosti bili uključeni u upravljanje pojedinim mjestima i točkama, tako i ostalih partnera. Za izvedbu aktivnosti odgovorna je osoba koja mora dobiti i formalnu suglasnost za provedbu aktivnosti od lokalnih i svih ostalih sudionika. Trenutno je nemoguće procijeniti raspon osoblja i financijskih sredstava potrebnih za uređenje i predstavljanje destinacije. Za to postoji nekoliko razloga, a jedan je taj što se područje ovoga projekta sastoji od pojedinačnih lokacija, proteže se na relativno velikom području, prilično je složeno te je u vlasništvu različitih osoba. Financiranje na nekim mjestima još uvijek nije sigurno, ali ciljevi za poboljšanje i aktivnosti koje su potrebne za to ostaju nepromijenjene. Program bi trebao biti što opsežniji, ali ne i konačan. Očekujemo da će se pojaviti nova mjesta i novi projekti, a da će se postojeći projekti mijenjati u skladu s okolnostima. Mjere su navedene slučajnim redoslijedom te numerirani redoslijed ne favorizira nijedan projekt. Sastavni je dio plana i kontinuirano praćenje postignutog, što je opisano mjerljivim pokazateljima. Nadzor je jedan od bitnih dijelova provedbe strateškog akcijskog plana i uspješnog sveobuhvatnog upravljanja pojedinim lokacijama jer se time procjenjuje postignuto i ispituju daljnje aktivnosti. 34 PROGRAM ODRŽIVOG RAZVOJA GORSKOG KOTARA. PROGRAM ODRŽIVOG RAZVOJA GORSKOG KOTARA B. Pavlakovič, M. Koščak, Z. Ožbolt i V. Čeligoj (ur.) Poglavlje 3 Spomenik Petru Klepcu i legenda o njemu MATEJA KUNTARIČ I DEBORA GAMBALETTA 3.1 Analiza stanja Mnogo je priča o Petru Klepcu te postoji više verzija legende. U Sloveniji je Petar Klepac nacionalni heroj i spominje se u knjigama za djecu, dok je u Hrvatskoj legenda o Petru Klepcu ostala poznata većinom lokalnom stanovništvu. U gradu Čabru, koji se proglasio „zavičajem Petra Klepca” te u selu Mali Lug, gdje se navodno nalazi njegova rodna kuća, najčešća verzija legende je sljedeća: Petar Klepac bio je slabašan pastir koga su zadirkivali njegovi vršnjaci. Živio je sa svojom majkom. Jednom je sanjao o velikoj moći kojom bi mogao pomoći svojoj majci te se oduprijeti zlim pastirima. Jednoga je dana u travi vidio usnule vile, koje je zaštitio od jakoga sunca. Iz zahvalnosti vile su mu podarile veliku moć te je tako Petar Klepac pomogao svojoj majci spasivši je od siromaštva. 36 PROGRAM ODRŽIVOG RAZVOJA GORSKOG KOTARA. Postoji još jedna verzija legende koja kruži unutar područja grada Čabra. Prema najpoznatijoj verziji Petar Klepac je sa Svete gore (brdo iznad Malog Luga) na svojim ramenima donio gredu dugačku 4,5 metara, visoku 85 centimetara i široku 20 centimetara, koja je trebala poslužiti za izgradnju njegove kuće (slika 11). Jedna pak legenda kaže da se borio s vanjskim neprijateljima, najčešće Turcima koje je protjerao iz zemlje (Turistička zajednica Čabar, b.d.a., Moric i Perinić Lewis, 2018, Ludens media, 2017a, Krmpotić, b. d.). Slika 11: Petar Klepac s gredom Izvor: Lasten. Moric i Perinić Lewis (2018, str. 137-147) zaključuju da priča o Petru Klepcu sadrži sljedeće ključne elemente: − početni nedostatak snage, slabost, plahost, ugnjetavanje (zadirkivanje pastira) − stjecanje moći – nagrada za dobar rad (vile, prema nekim tumačenjima nagradila ga je Marija) − osveta onima koji su ga ugnjetavali (pastiri) − borba protiv neprijatelja (borba s divom, borba protiv Turaka) − simboli njegove moći (greda, Klepčev kamen na Grobniku te njegova skala na slovenskoj strani) M. Kuntarič i D. Gambaletta: Spomenik Petru Klepcu i legenda o njemu 37. Postoje mnoge verzije ove legende. Petar Klepac narodni je heroj i o njemu se priča širila usmenom tradicijom, a ujedno je i književni heroj koga su autori prikazivali na različite načine. Mitovi poput Petra Klepca vrlo su zanimljive i poučne priče koje povezuju, objašnjavaju, prenose poruku. U promicanju različitih identifikacija uspješni su tzv. herojski mitovi s kojima se moguće lako identificirati (Moric, 2015). Na taj se način Čabrani poistovjećuju s kvalitetama Petra Klepca kao što su hrabrost, izdržljivost, bistar um, plemenitost i smisao za humor (Turistička zajednica grada Čabra, b. d.), no to bi se poistovjećenje moglo odvijati i u suprotnom smjeru pa se takve karakteristike mogu pripisati isključivo usmenoj tradiciji. Kropej Telban (2017, str. 24) objašnjava „kada mit o junaku postane bajka, ljudi prenose tradiciju o njemu na konkretnu osobu iz svoje prošlosti, a to se dogodilo i u slučaju Petra Klepca. Kada nitko više nije vjerovao u mit o Klepcu, vjera u njegovo postojanje prenijela se u stvarnost”. Mještani su se u velikoj mjeri poistovjetili s Klepcem pa neki čak vjeruju da su njegovi potomci. To dokazuje i činjenica da je slučajni lokalni prolaznik tijekom našeg terenskog zadatka rekao da je u dalekom srodstvu s Petrom Klepcem. Vrlo je zanimljivo da ga ovdje ljudi doživljavaju kao stvarnu povijesnu ličnost. Moric (2015, str. 209) se pita je li Petar Klepac zaista postojao i je li bio stvaran ili izmišljen lik. Za postojanje Petra Klepca nema materijalnih dokaza te on sumira nalaze za koje stanovnici uglavnom misle da je on nekada živio kao vrlo snažan čovjek (Primc i Moric, 2015), no ne pripisuju mu nadnaravne moći. Zbog očuvanosti njegove kuće u Malog Lugu, stanovnici se poistovjećuju s junakom. Prema nekim verzijama legende Klepac se vratio u selo i sagradio kuću (greda se ovdje ponovno pojavljuje), osnovao obitelj i živio dug život. Dakle, stanovnici ovog područja doživljavaju ga kao povijesnu ličnost (Moric i Perinić Lewis, 2018, str. 146-147). Tradicija Petra Klepca i dalje živi s obiju strana granice, no ne toliko u pričama koliko u marketinškim aktivnostima (Kropej Teblan, 2017). Autor tvrdi da, iako se ljudi u ovoj, inače ujedinjenoj regiji i dalje osjećaju međusobno povezani, granica ih je obilježila te pokrenula pitanje nacionalnog identiteta i potrage za izvorom Petra Klepca. Polemika među ljudima s obiju strana granice se proširila: narodni heroj Petar Klepac dio je hrvatske i slovenske nematerijalne kulturne baštine, koja se danas može razmatrati bez uzimanja u obzir društveno-ekonomske vrijednosti (Kropej Telban, 2017, str. 33). Moric (2015, str. 212) tvrdi da je Petar Klepac tijekom stoljeća bio simbol moći i opstanka na ovim zabačenim i ekonomski siromašnim mjestima. 38 PROGRAM ODRŽIVOG RAZVOJA GORSKOG KOTARA. Autor zaključuje da legenda o Petru Klepcu te zajednički dijalekt ujedinjuje stanovnike ovog kraja bez obzira na probleme koje je donijela državna granica. Do neovisnosti dviju država Petar Klepac bio je zajednički heroj doline s obiju strana granice, dok se kao nacionalni heroj afirmirao uglavnom u Sloveniji. U Hrvatskoj je najviše poznat u lokalnoj sredini, na hrvatskoj strani čabarsko-osilniške doline (Moric, 2015, str. 213). Malnar (2011) objašnjava da zapisa o Petru Klepcu ima više u Sloveniji nego u Hrvatskoj jer je poznati slovenski književnik France Bevk napisao knjigu za djecu, a RTV Slovenija snimila i radio predstavu o njemu. Uzrok zašto je Petar Klepac manje poznat u Hrvatskoj krije se u činjenici da djeca u Sloveniji u školi uče o Petru Klepcu, a u Hrvatskoj ne. Djeca u Hrvatskoj upoznaju Petra Klepca jedino ako učitelji odluče posvetiti pažnju lokalnom heroju (Mirjana u Moric, 2015, str. 213). Hrvati su legendu o Petru Klepcu počeli koristiti i prepričavati čak 18 godina kasnije nego u Sloveniji (postavljanje kipa Petra Klepca u Malom Lugu bilo je 2007. godine), a obje strane koriste njegovo ime i legendu u turističke svrhe. Na slovenskoj strani naziva se „Dežela Petra Klepca“, dok se u čabarskom kraju koristi naziv „Zavičaj Petra Klepca“ ili „Domovina Petra Klepca“. Zajednički heroj mogao bi doprinijeti kulturnom i geografskom povezivanju Hrvatske i Slovenije umjesto da ih razdvaja. Kao primjer možemo navesti zajedničkog međudržavnog lokalnog heroja Finske i Švedske, koji se zove Ilsakki Mustaparta2 (Sea Lapland Travel Ltd, 2019). Spomenik Petru Klepcu stoji na mjestu za koje se vjeruje da je nekada bila njegova rodna kuća (slika 12). Na tom mjestu još uvijek stoje ruševine kuće koja je izgorjela 1942. godine za vrijeme Drugog svjetskog rata (Turistička zajednica grada Čabra, b. d.). Drugi izvori navode da je tu kuću Klepac sagradio kao odrasla osoba, a neki čak i da je to kuća u koju se oženio. Ruševine kuće su u relativno dobrom stanju, no neprikladne za detaljnije istraživanje zbog sigurnosnih razloga, a ponajprije zbog želje da se što dulje očuvaju. 2 Ilsakki Mustaparta je finski nacionalni heroj iz 18. stoljeća. Povezan je i sa Švedskom jer je tamo ukrcavao katran, a na povratku kući vozio je žito. Kasnije je postao zastupnik u švedskom parlamentu gdje je branio prava poljoprivrednika. Zbog svojih plemenitih djela imenovan je Robinom Hoodom sa sjevera. Turisti tako mogu posjetiti restoran, predstavu ili čak otići na krstarenje na temu ovog heroja. M. Kuntarič i D. Gambaletta: Spomenik Petru Klepcu i legenda o njemu 39. Slika 12: Ruševine kuće Petra Klepca Izvor: Lasten. Drvena skulptura Petra Klepca (visoka 5 metara) djelo je lokalnog umjetnika Marijana Leša, koji je ujedno autor triju kipova Petra Klepca u Sloveniji u općini Osilnica (E-beat, 2018.). Spomenik je izrađen od drveta koje je glavna sirovina u Gorskom kotaru. Kip je očuvan, a uz njega je pričvršćeno zvono koje bi posjetiteljima, kad bi pozvonili, trebalo dati snagu i dobrotu Petra Klepca (Ludens media, 2017a). Spomenik se nalazi u Malom Lugu uz glavnu cestu Tršće - Gerovo, stoga je dobro vidljiv i pristupačan. U blizini kipa nema parkirnih mjesta, ali je moguće parkirati nasuprot spomeniku (na privatnom zemljištu). Za sada nema dovoljno prostora gdje bi se mogao parkirati putnički autobus. Mjesto nije posebno označeno, ali je svojim položajem i veličinom samog kipa vidljivo i prepoznatljivo. Postoji samo jedna informativna tabla koja je u vrlo lošem stanju zbog vremenskih prilika i nemoguće je razabrati podatke o mjestu, spomeniku i legendi. Turist koji nema predznanja o mjestu i legendi tako ostaje bez ključnih podataka i objašnjenja o skulpturi. Lokacija također ima nedostatak što ne nudi ništa više osim razgleda kipa te turist nema potrebu zadržavati se dulje od nekoliko minuta. Oko kipa nisu postavljene klupe i stolovi gdje bi turisti mogli sjesti i odmoriti, a nema niti kanta za smeće. Ipak, mjesto je pogodno za prihvat turista, a ujedno je i početna točka destinacije te mjesto za predstavljanje legende o Petru Klepcu. 40 PROGRAM ODRŽIVOG RAZVOJA GORSKOG KOTARA. 3.1.1 Promocija ponude Grad Čabar uključen je u promotivni materijal koji je Hrvatska turistička komora pripremila za promociju cijelog Gorskog kotara. No, možemo primijetiti da je područje grada Čabra vrlo slabo zastupljeno na web-stranicama Hrvatske turističke komore, a još više iznenađuje činjenica da je slabo promovirano na internetskim stranicama Gorskog kotara, gdje prednjače drugi dijelovi ove regije. Turistička zajednica grada Čabra ima aktivnu web-stranicu dostupnu na https://www.tz-cabar.hr kao i svoju Facebook stranicu pod nazivom „Turistička zajednica grada Čabra“ (slika 13). Proučavajući te stranice, uočili smo da je web-stranica zastarjela, nedovoljno transparentna i neažurirana. Stranica bi trebala sadržavati više informacija o običajima, kuhinji Gorskog kotara, trenutnim mogućnostima za sport i rekreaciju, ažuriranu galeriju, ponuditi više sadržaja o klubovima, događanjima itd. Facebook stranica također bi mogla postati dinamičnija. Ima nešto više od 700 sljedbenika koji slabo reagiraju na objave, a i one su rijetke. Turistička komora koristi grb Grada Čabra kao vizualni simbol grada, a na Facebook stranici prikazana je slika Petra Klepca s gredom, nema jedinstvenog identiteta. Slika 13: Facebook stranica Turističke zajednice grada Čabra Izvor: Turistička zajednica grada Čabra, 2019. Pružatelji usluga na tom području također nemaju jedinstven vizualni identitet, odnosno simbol, stoga svatko svoju ponudu predstavlja vlastitim simbolima, ako ih ima. Uz to, ovo područje nema vlastiti informativni materijal (npr. brošure) niti suvenir, a na samim mikrolokacijama dostupno je malo promotivnog i M. Kuntarič i D. Gambaletta: Spomenik Petru Klepcu i legenda o njemu 41. informativnog materijala o cijelom Gorskom kotaru. Veza između turističkog sadržaja i pružatelja usluga ne postoji. Iako turistički sadržaji i pružatelji usluga imaju mnogo mogućnosti, većina ih ostaje neiskorištena najvjerojatnije zbog visokih financijskih ulaganja, a neki od njih nisu dovoljno upoznati ili su pak nezainteresirani za ozbiljan posao u turizmu. Područje grada Čabra na nekim se mjestima promovira kao „Zavičaj Petra Klepca“ (web-stranica Turističke zajednice grada Čabra). Upravo zbog toga smo istraživali mogućnosti razvoja destinacije s tim nazivom te sadržajem koji se uz njega veže. 3.1.2 Povezanost s čimbenicima održivog razvoja Održivi turizam temelji se na ekonomskom uspjehu poslovanja i ne šteti prirodnom, socijalnom i kulturnom okruženju. Da bismo osmislili održivi razvoj destinacije, analizirali smo područje kroz četiri aspekta održivog stupa – ekonomski, ekološki, sociokulturni i klimatski. Prvi analizirani stup bio je ekonomski. Na području grada Čabra gospodarstvo se oduvijek temeljilo na drvu, koje je uz vodu najveće bogatstvo ovoga kraja, stoga oba elementa moraju biti povezana s održivim turizmom. Razvoj održive turističke destinacije povećao bi ekonomski prosperitet regije – više radnih mjesta, što znači i veću kupovnu moć, više prodanih lokalnih proizvoda te opstanak lokalnih proizvođača. Povezivanje davatelja usluga unutar lokacije omogućit će više novca od turista, a to će stvoriti priliku za daljnji razvoj čabarskog kraja. Najvažnija je prednost destinacije svakako prirodno okruženje s bogatim vodnim resursima i raznolikom florom i faunom. To je ključna prednost koja području daje osnovu za razvoj održivog turizma. Unutar ekološkog stupa održivog turizma treba brinuti o zaštiti prirode te postaviti smjernice za zaštitu okoliša kako bi se izbjeglo preopterećenje područja. Treba otkloniti i sanirati određene nepravilnosti koje su česte na tom području. Poticanjem lokalne vlasti i stanovnika toga kraja regulirala bi se i uredila kanalizacijska mreža, komunalna infrastruktura, smanjilo bi se sagorijevanje krutog goriva koje uzrokuje zagađenje zraka te zaštitilo tlo i podzemne vode (kraj pripada krškom području). Sociokulturni stup je također od velike važnosti. Na turističkoj lokaciji treba naglasiti važnost tradicije, običaja, događaja i bogate povijesti. Poticati treba pripadnost lokalnom okruženju i vrijednostima njegovih specifičnosti, poput čabarskog govora, raznih običaja (npr. tucanje jaja), čuvanja etnoloških predmeta, zbirki koje taj kraj 42 PROGRAM ODRŽIVOG RAZVOJA GORSKOG KOTARA. čine još posebnim. Najviše od svega treba poticati međusobnu suradnju lokalne zajednice da se što više uključi u aktivnosti kraja. Čabarski kraj trenutno nema velik broj turista, stoga nema ni prejakog turizma. No, turističku ponudu treba osmisliti tako da u najmanjoj mogućoj mjeri utječe na klimu i okoliš. Pri planiranju turističke ponude treba razmotriti kako smanjiti negativni utjecaji turizma na okoliš. Štednja vode, odvajanje i recikliranje otpada, uporaba javnog prijevoza, energetska obnova zgrada te upotreba alternativnih izvora energije samo su neki od načina kojima bi se postigao održivi razvoj turističkog područja. 3.2 SWOT analiza Prema analizi stanja sjevernog dijela Gorskog kotara i grada Čabra, napravljena je SWOT analiza (tablica 2) koja ističe ključne prednosti i nedostatke trenutnog stanja u pogledu spomenika Petru Klepcu i legende o njemu. M. Kuntarič i D. Gambaletta: Spomenik Petru Klepcu i legenda o njemu 43. Tablica 2: SWOT analiza spomenika i legende o Petru Klepcu PREDNOSTI NEDOSTACI − Petar Klepac povijesno potječe s ovog − neujednačene priče / verzije priča o područja Petru Klepcu − postoje ruševine njegove kuće − oronula tabla s informacijama na kipu − postoji skulptura / kip Petra Klepca i rodnoj kući koji je u dobrom stanju − kod rodne kuće i kipa nema dodatne − „Zavičaj Petra Klepca“ (slovenski ponude koja bi zadržala turiste više od „Dežela petra Klepca“) ponegdje se nekoliko minuta koristi kao naziv destinacije − nema promotivnog materijala o Petru − dio lokalnog stanovništva tvrdi da su Klepcu daleki rod Petru Klepcu − opasnost od izumiranja legende − legenda o Klepcu i dalje je živa među − ravnodušnost i pasivnost lokalnog starijom generacijom stanovništva − postoji ulica Petra Klepca i auto-moto − loša promocija i vidljivost turističkih klub „Petar Klepac“ atrakcija MOGUĆNOSTI RIZICI / OPASNOSTI − mnoštvo prirodnih obilježja, − neusklađenost turističke ponude netaknuta priroda − slab odaziv lokalne zajednice − područje je bogato kulturnom − iseljavanje aktivne mladeži baštinom − nedovoljno raspoloživih turističkih − velik broj pružatelja usluga i sadržaja (posebice smještaja) mogućnost njihovog povezivanja − loša infrastruktura (ceste, parkirališta) − autentičnost odredišta − nespremnost za suradnju među nekim − trend obrazovnog i kulturnog turizma pružateljima usluga − trend pripovijedanja u destinacijskom − birokratske prepreke marketingu − financijska ograničenja − mogućnost međugeneracijske − Petar Klepac ne spominje se u suradnje lokalnog stanovništva strategiji razvoja grada Čabra − povoljni ekonomski učinci turizma za − loša suradnja škola i udruga regiju − mogući spor oko − trend održivo orijentiranih destinacija „nacionalnosti“ Petra Klepca između − blizina Slovenije i Istre Hrvatske i Slovenije (preusmjeravanje turista onamo i povezanost s drugim turističkim destinacijama) SWOT analiza, kao što je prikazano u tablici 2, daje uvid u situaciju i moguća rješenja. Jedna od glavnih utvrđenih prednosti je ta što se na nekim mjestima već koristi naziv „Zavičaj Petra Klepca“,odnosno „Domovina Petra Klepca“, što se na slovenskom kaže „Dežela Petra Klepca“. Ljudi na ovom području dobro poznaju legendu i Petra Klepca doživljavaju kao istinsku povijesnu ličnost koja je živjela na tim mjestima, a neki ga ističu kao svojeg pretka. To je najviše vidljivo iz svjedočenja ljudi te upotrebe 44 PROGRAM ODRŽIVOG RAZVOJA GORSKOG KOTARA. njegovog imena za naziv ulice. Postoji činjenični dokaz o njegovom životu u Malom Lugu – dobro očuvane ruševine njegove kuće. Uz ruševine kuće nalazi se očuvana drvena skulptura – spomenik Petru Klepcu, koji je djelo umjetnika Marijana Leša, ujedno i autora nekoliko kipova Petra Klepca na slovenskoj strani. Na istom mjestu nalazi se trošna informativna tabla o Petru Klepcu koja je nečitka i oštećena vremenskim uvjetima i treba ju zamijeniti. Velik je nedostatak i manjak ponude na tom mjestu. Tradiciju Petra Klepca čuvaju starije generacije, dok je mlađa populacija slabo upoznata s njim. Sama destinacija nije uočljiva i promovirana pod imenom Petra Klepca, kao što je to u susjednoj Sloveniji. Mnoge mogućnosti proizlaze iz okoliša budući da je mjesto autentično, poznato po prirodnim obilježjima te bogato kulturom i poviješću. Upravo u tome leži prilika jer se danas sve više turista povlači iz masovnog turizma i traži udaljenije, autentičnije lokacije, sadržaj, priče i različitost. Budući da se taj kraj nalazi u blizini susjednih zemalja, posebice u blizini Slovenije te u blizini ostalih hrvatskih turističkih odredišta, postoji mogućnost preusmjeravanja turista s tih destinacija ili mogućnost povezivanja s njima. Tijekom posjeta mikrolokacijama sjevernog dijela Gorskog kotara identificirali smo mogućnosti za povezivanje već postojećih pružatelja usluga te je nastala ideja o oživljavanju, povezivanju i aktivaciji turističke ponude koristeći ime Petra Klepca, koji je u tom kraju lik poznat starijim i mlađim generacijama. Na taj bi se način mogao razvijati i obrazovni turizam koji bi istodobno poštivao i obuhvaćao prirodne i kulturne značajke tog područja i čuvao ih za budućnost. Obnovljena turistička ponuda privukla bi više turista, što bi imalo pozitivne učinke na ekonomski i socijalni razvoj. Moguće rizike vidimo u činjenici da lokalna turistička organizacija i ključni turistički djelatnici ne bi prihvatili novu viziju turističkog razvoja ovih mjesta pod imenom Petra Klepca. Također, postoji i mogućnost da se jedan od već istaknutih ili afirmiranih pružatelja usluga ne bi želio povezati s drugima te da bi suradnja među školom i udrugom bila slaba. Stoga je važno unutar lokalne zajednice uspostaviti dogovor da se legenda koristi kao tradicija i kao takva se promovira. Postoji rizik da vlasti neće financijski podržati projekt te se mogu pojaviti birokratske prepreke. Posljednji, ali nimalo nevažan prijedlog je pažljivo razmotriti kako započeti s uvođenjem promoviranja tradicije i legende o Petru Klepcu, a da to ne izazove spor sa susjednom regijom u Sloveniji gdje se područje naziva zemljom Petra Klepca i kao takvo se reklamira. M. Kuntarič i D. Gambaletta: Spomenik Petru Klepcu i legenda o njemu 45. 3.3 Vizija Zavičaj Petra Klepca 2025. godine bit će prepoznatljivo i posjećeno turističko mjesto i brand koji na održiv i društveno odgovoran način povezuje i njeguje tradiciju Petra Klepca. Ta destinacija objedinit će lokalno stanovništvo te sačuvati prirodne i kulturne resurse za sadašnje i buduće generacije. Spomenuta vizija cilj je koji bi trebalo postići do 2025. godine, a temelji se na SWOT analizi prikazanoj u tablici 2. Odredište „Domovina Petra Klepca“ uspjet će povezati postojeće pružatelje turističkih usluga pod jedinstvenim nazivom koji će biti šire prepoznatljiv. Tako će se povezati lokalno stanovništvo, sačuvati kulturna baština i tradicija Petra Klepca koji će i dalje živjeti na ovaj način. Povećan opseg turističkih posjeta imat će pozitivne i prepoznatljive učinke na socijalne i ekonomske uvjete, a istodobno će se očuvati i cijeniti prirodni i kulturni resursi. 3.4 Prioritetna područja i mjere PRIORITETNO PODRUČJE 1: IDENTIFIKACIJA LOKALNOG STANOVNIŠTVA S PETROM KLEPCEM TE VEĆA PREPOZNATLJIVOST DESTINACIJE POD NAZIVOM „DOMOVINA PETRA KLEPCA” UNUTAR LOKALNE ZAJEDNICE I ŠIRE S obzirom na to da se legenda o Petru Klepcu uglavnom prenosi usmenim putem, važno je da ona ne izumre, stoga treba educirati lokalnu zajednicu te poticati stanovnike da se više poistovjećuju s legendom. U to želimo uključiti djecu (u vrtiću i osnovnim školama) te stariju populaciju koja još uvijek održava legendu o Petru Klepcu živom. Najvažnije je ipak aktiviranje turističkih djelatnika koji će moći širiti tradiciju te ujedno provoditi marketing destinacije i prvi predstaviti legendu turistima. 1. mjera: edukacija turističkih djelatnika i pružatelja usluga o legendi Da bi se destinacija uopće mogla prepoznati pod zajedničkim imenom, važno je da turistički djelatnici, a posebno turistička zajednica, legendu dobro poznaju te ju nauče predstavljati turistima na odgovarajući način. Stoga turističke djelatnike i pružatelje usluga na tom području treba educirati o legendi, kako bi ju mogli prenositi pripovijedanjem te tako aktivno sudjelovati u marketingu destinacije 46 PROGRAM ODRŽIVOG RAZVOJA GORSKOG KOTARA. „Domovina Petra Klepca“. Svoje znanje upotpunjavali bi na organiziranim stručnim predavanjima i radionicama za turističke djelatnike u regiji. Stručnjaci na polju kulturne antropologije i etimologije predstavili bi legendu o Petru Klepcu koja živi u usmenoj i pisanoj tradiciji, kako u Hrvatskoj tako i u Sloveniji. Može se organizirati i tematska večer koju bi moderirala Turistička komora i na kojoj bi stariji mještani pričali anegdote o Petru Klepcu. Nakon pribavljanja potrebnih podataka, legendu treba turistima ispričati na zanimljiv način. To bismo učinili stvaranjem zajedničke priče ili anegdote o Petru Klepcu. Stečena znanja i razne priče o Klepcu mogle bi se prikupiti u zbirku koja će poslužiti kao osnova za razvoj novih turističkih proizvoda i sadržaja. Prijedlog je također organizirati predavanje i radionicu na kojoj bi turistički djelatnici naučili glavne elemente pripovijedanja kako bi turist destinaciju zaista doživio kao lijepo i nezaboravno iskustvo. Ovo je dobra prilika da se legenda o Petru Klepcu uklopi u njihove turističke proizvode. 2. mjera: uključivanje lokalnog stanovništva pripovijedanjem priča o Petru Klepcu Budući da isključivo lokalno stanovništvo može osigurati da tradicija Petra Klepca ne izumre i prenese se na buduće naraštaje, važno je biti dobro upoznat s legendom. S obzirom na to da legenda u Hrvatskoj nije široko poznata (za razliku od Slovenije), lokalno stanovništvo može najviše pripomoći da ta tradicije ne ode u zaborav. Stoga bi lokalno stanovništvo trebalo uključiti u već spomenute radionice za turističke djelatnike, a radionice provoditi i u osnovnim školama. Legendu bi trebalo uključiti u što veći broj postojećih kulturnih i društvenih programa koji jačaju identitet ljudi – naglašavaju se kvalitete poput hrabrosti, izdržljivosti, bistrog uma, plemenitosti i smisla za humor. 3. mjera: edukacija djece o legendi o Petru Klepcu u lokalnim vrtićima i školama Uz pomoć i suradnju lokalnih vrtića te osnovnih i srednjih škola, djeca bi se na prikladan način upoznala s legendama o Petru Klepcu te bi se na taj način tradicija prenijela na buduće generacije. Prvi predloženi način uključivanja je organiziranje dramskih susreta u okviru koji bi djeca izvela kazališnu predstavu o Petru Klepcu te nastupala na lokalnim događanjima i pred većom skupinom turista. Drugi su načini kreativne radionice (slikanje, kiparstvo, glazba itd.) ili interaktivne igre u kojima djeca putem legende uče o povijesti svoga kraja. M. Kuntarič i D. Gambaletta: Spomenik Petru Klepcu i legenda o njemu 47. PRIORITETNO PODRUČJE 2: BOLJA INFRASTRUKTURA Nakon pregleda stanja na terenu u Malom Lugu, utvrđeno je da je informativna ploča istrošena zbog vremenskih uvjeta i da ju treba zamijeniti. Drvena skulptura Petra Klepca lijepo je očuvana, a ruševine kuće i dalje su u dobrom stanju. Utvrđeno je da je mjesto potrebno obnoviti i učiniti ga turistički zanimljivijim i prepoznatljivim na turističkom tržištu. Mjera 1: uređenje parkirališta Na mjestu gdje se nalazi spomenik Petru Klepcu i ostaci njegove kuće nema organiziranih parkirnih mjesta. Predlaže se dogovor s vlasnicima privatnih zemljišta u blizini spomenika i kuće da se urede parkirna mjesta za najviše jedan autobus i nekoliko osobnih automobila. Mjera 2: Nova informativna ploča S obzirom na istrošenost sadašnje ploče, potrebno je postaviti novu. Elektronička i interaktivna ploča trajnija je i ekonomičnija. Glavna funkcija informativnih tabli je pričanje legende, prikaz povijesnih podataka i karakteristika područja te igranje interaktivnih igara i kvizova. Informativne table bile bi različitih veličina, otporne na sve vremenske uvjete, obložene imitacijom drveta kako ne bi odstupale od prirodnog okoliša. Table bi bile postavljene na pod pokriven daskama, a aktivirale bi se dodirom ruke ili noge. Mjera 3: Izrada klupa za sjedenje Klupe bi bile izrađene od drveta u obliku grede kako bi simbolizirale gredu koju je Petar Klepac donio sa Svete gore u kuću. Predviđene su četiri klupe koje bi bile namijenjene odmoru posjetitelja, lakšem praćenju informacija s tabla te druženju. Treba postaviti i kante za smeće kako bi se održala čistoća. 48 PROGRAM ODRŽIVOG RAZVOJA GORSKOG KOTARA. Mjera 4: Očuvanje rodne kuće Petra Klepca i „zvono želja“ Kao dodatnu vrijednost spomeniku Petru Klepcu dodali bismo podatke o njegovoj rodnoj kući. Radi zaštite kulturne baštine ulaz u ruševine kuće bio bi zabranjen. Interaktivna informativna ploča bila bi postavljena ispred kuće pokazujući njezinu unutrašnjost i nekadašnju sliku tipičnih kuća na tom području. Posjetitelji bi mogli baciti novčić u kutijicu pored spomenika te pozvoniti za sreću i moć u svim životnim nedaćama koje je prolazio i Petar Klepac. Prikupljeni prilozi bili bi korišteni za održavanje spomenika. PRIORITETNO PODRUČJE 3: POVEZATI PODRUČJE GORSKOG KOTARA S NAZIVOM „DOMOVINA PETRA KLEPCA“ ILI „ZAVIČAJ PETRA KLEPCA“ Utvrđena je potreba za povezivanjem i objedinjavanjem postojeće turističke ponude na području Gorskog kotara u svrhu promocije i povezivanja destinacija. Uvesti treba nove zanimljive turističke proizvode koji će biti konkurentni na širem tržištu. Postojeću, obnovljenu i novu turističku ponudu želimo povezati u prepoznatljiv brand pod nazivom „Zavičaj Petra Klepca“ ili „Domovina Petra Klepca“. Mjera 1: razvoj novih turističkih proizvoda Analiza stanja na području Goskog kotara pokazala je da bi uz obnovljenu ponudu na mikrolokacijama trebalo uspostaviti i nove proizvode koji će oživjeti „Domovinu Petra Klepca“ i učiniti je zanimljivijom i konkurentnijom turističkom destinacijom. Predlaže se razvoj i uvođenje novih proizvoda: − Predstava o Petru Klepcu namijenjena turistima različitih dobnih skupina (od djece do umirovljenika). Najavom veće skupine turista predstava bi se održala pored spomenika. Glumci (turistički djelatnici i volonteri) bili bi odjeveni u glavne likove: Petra Klepca, vilu, zle pastire, Turke te bi izvodili predstavu na šaljiv način. − Priče o Petru Klepcu bile bi dostupne u audio i video formatu, a nakon predstave te materijale prodavao bi glumac preodjeven u Petra. Te priče mogle bi se prodavati i na svim ostalim mikrolokacijama. M. Kuntarič i D. Gambaletta: Spomenik Petru Klepcu i legenda o njemu 49. − Doručak i ručak Petra Klepca te obroci koji bi dobili ime po njemu sadržavali bi lokalne i tradicionalne sastojke (mlijeko i mlječni proizvodi, kruh, krumpir, kupus) koji se koriste i uzgajaju u okolici i dio su prehrambene kulturne baštine. − „Klepčev put po gredu – pohod na Svetu goru“ bio bi događaj za posjetitelje, ali i za lokalno stanovništvo. Predlaže se da se jednom godišnje organizira planinarenje od Malog Luga do Svete gore, do svetišta Majke Božje Karmelske. Na kraju puta sudionici bi se družili uz tradicionalnu hranu i piće, pripremio bi se kulturni program te seoske igre. − Turistički paketi „Petar Klepac“. Trebalo bi osmisliti dvodnevne i višednevne turističke aranžmane čiji je cilj povećati broj posjeta, a posebno broj noćenja u „Domovini Petra Klepca“. Paketi bi uključivali novu i postojeću turističku ponudu (biciklizam, planinarenje, lov, ribolov, gastronomiju, kulturnu baštinu itd.). Mjera 2: oblikovanje „Staze Petra Klepca“ Turisti koji posjećuju to područje mogli bi stjecati odlično iskustvo povezivanjem postojećih mikrolokacija na održiv način s ciljem očuvanja kulturne baštine. To bi se postiglo korištenjem legende o Petru Klepcu, čiji je duh duboko ukorijenjen u lokalno stanovništvo. Predloženom trasom bile bi povezane sljedeće mikrolokacije: spomenik Petru Klepcu, izvor Gerovčice, pilana Malinarić, Selankin mlin, Palčava šiša, vlastelinstvo Zrinskih, izvor Čabranke, uzgajalište riba i kovačnica Urh te staza rudara i rudnik. Važno je da mikrolokacije budu opremljene informativnim pločama s jedinstvenom grafičkom slikom. Ruta prikazana na slici 14 započela bi u Malom Lugu kod spomenika Petru Klepcu, gdje bi posjetitelj dobio ključne informacije o domovini Petra Klepca, stazi i uključenim stajalištima na njoj. Veće skupine turista (uz prethodnu najavu) imale bi priliku pogledati kazališnu predstavu o Petru Klepcu. Nastavak puta bio bi prema Zamostu do pilane Mlinarić i Selankinog mlina gdje bi se moglo promatrati rad stare pilane, kako se brašno nekada mljelo mlinskim kamenjem te kupiti neki od tamošnjih domaćih proizvoda i suvenira. Aktivniji posjetitelji mogli bi prošetati do izvora Gerovčice. Staza bi se nastavila do mjesta Plešce gdje bi posjetitelji razgledali etnološku zbirku „Palčava šiša“ koja prikazuje život bogate trgovačke seoske obitelji iz sredine 19. stoljeća te život i kulturu stanovnika čabarske doline s obiju strana granice (Smole, 2015). Nakon razgleda posjetili bismo susjedni restoran gdje bismo se okrijepili „ručkom Petra Klepca“. Put 50 PROGRAM ODRŽIVOG RAZVOJA GORSKOG KOTARA. bismo nastavili posjetom dvorca Zrinskih u povijesno bogatom gradu Čabru. Nakon obilaska dvorca, posjetitelji mogu prošetati do izvora Čabranke te posjetiti uzgajalište riba i kovačnicu Urh. Na kraju bismo otišli do mjesta Tršće gdje bismo prošetali stazom rudara te posjetili rudnik. Slika 14: „Staza Petra Klepca“ Izvor: Lasten. Gore opisana poučna staza Petra Klepca može se koristiti kao ruta za individualne turističke posjete ili kao dio turističkih aranžmana. Prikazana ruta prijedlog je za uključivanje pružatelja usluga, ali se može redizajnirati i proširiti uključivanjem novih točaka. Mjera 3: promocija destinacije „Domovina Petra Klepca” Promocija destinacije „Domovina Petra Klepca” mora biti dobro promišljena i usklađena s cjelokupnom marketinškom strategijom. Prije same promocije mora biti jasno definirano tko je „čuvar” destinacije (npr. Turistička zajednica grada Čabra), tko je odgovoran za komunikaciju među unutarnjim sudionicima i pružateljima M. Kuntarič i D. Gambaletta: Spomenik Petru Klepcu i legenda o njemu 51. usluga te tko je odgovoran za promociju same destinacije. Ciljne skupine koje su predviđene kao potencijalni turisti su: − mlade obitelji s malom djecom − aktivne obitelji − aktivni pojedinci i parovi − umirovljenici − turisti koji traže održiva turistička središta, a ne masovni turizam − kulinarski turisti − turisti zainteresirani za etnologiju i kulturnu baštinu − članovi udruga U nastavku navodimo nekoliko prijedloga koji bi pripomogli promociji „Domovine Petra Klepca”: − Uključivanje turističkih komora, agencija na lokalnoj, regionalnoj, državnoj i međunarodnoj razini. − Zajednička grafička slika destinacije koja bi prikazivala prirodne značajke područja (upotreba određenih boja); logo odredišta bila bi obnovljena verzija slike Petra Klepca, na informativnim pločama bile bi označene ostale mikrolokacije. − Ažurirana i integrirana turistička web-stranica za područje sjevernog dijela Gorskog kotara ili grada Čabra, kojom trenutno najvjerojatnije upravlja Turistička zajednica grada Čabra. Web-stranica mora biti sadržajno i vizualno obnovljena. Važno je da posjetitelj web-stranice na zanimljiv način dobije ključne informacije o turističkoj ponudi: o mjestima, znamenitostima, iskustvima, hrani i smještaju. Također je važno da web-stranica djeluje i kao platforma za kupnju turističkih paketa, rezervaciju smještaja, kupnju karata i ostale interaktivne sadržaje. Web-stranica mora biti u skladu sa CGP-om te se svakodnevno mora ažurirati. − Facebook stranica trebala bi se redovito (svakodnevno) ažurirati vijestima s određenih lokacija, korisno ju je upotrijebiti za promociju pojedinih web-stranica i za objavljivanje zanimljivih članaka. Treba pridobiti što više sljedbenika stranice, što bi se moglo postići i plaćenim objavama i 52 PROGRAM ODRŽIVOG RAZVOJA GORSKOG KOTARA. zanimljivim sadržajem. Facebook bi trebalo koristiti za komunikaciju s potencijalnim turistima. − Uključivanje ostalih društvenih mreža, prije svega Instagrama, gdje bi se dijelile fotografije prirode te raznih događaja. − Uključivanje u što veći broj aplikacija za putovanja i turizam te poticanje turista da ocjenjuju usluge jer mnogi turisti odlučuju posjetiti određenu destinaciju na temelju ocjena s turističkih portala. − Uključivanje „influencera”. Pozvati na odredište nekoga tko ima puno sljedbenika na društvenim mrežama, opisuje svoja putovanja na blogu te objavljuje slike. Ovisno o iskustvu i onime što mu se ponudi, „infuencer” promovira destinaciju. Primjerice, poznata obitelj prikaže destinaciju kao mjesto privlačno obiteljima s malom djecom. − Promocija „Domovine Petra Klepca” unutar turističke ponude Gorskog kotara, kao dio Primorsko - goranske županije i na nacionalnoj razini, kao dio Hrvatske turističke zajednice te korištenje što više prodajnih i marketinških kanala. − Pripremanje promotivnog materijala – brošura koje sadrže ključne informacije o Stazi Petra Klepca i mikrolokacijama. Brošura mora sadržavati QR kôd s dodatnim informacijama o mikrolokacijama i drugim pružateljima usluga u regiji. − Povezivanje s raznim udrugama i putničkim agencijama te ponuda jednodnevnih i višednevnih izleta, čime je moguće pridobiti turiste koji ne koriste Internet. − Korištenje medija (po potrebi) – časopisa, novina, radija, televizije i plakata. − Promocija tradicionalnih suvenira na bazi drva s logotipom Petra Klepca. − Predstavljanje linije proizvoda Petra Klepca. U početku bi lokalni proizvodi (brašno, med, sir itd.) bili označeni samo etiketom Petra Klepca. S vremenom bi se mogla osmisliti ne samo jednolika grafička slika proizvoda, već i brand proizvoda koji bi jamčio lokalno podrijetlo i kvalitetu. Dugoročna mjera bila bi uspostava zajedničkog branda na području sjevernog dijela Gorskog kotara s hrvatske i slovenske strane (Osilniška dolina). To bi povezalo obje destinacije koje dijele istu legendu. M. Kuntarič i D. Gambaletta: Spomenik Petru Klepcu i legenda o njemu 53. 3.5 Pokazatelji i praćenje Pokazatelji i metode praćenja razvoja i uspostavljanja zajedničkog branda „Domovina Petra Klepca” prikazani su u tablici 3. Tablica 3: Pokazatelji i praćenje razvoja branda „Domovina Petra Klepca” Prioritetno područje 1: identifikacija lokalnog stanovništva s Petrom Klepcem te veća prepoznatljivost destinacije kao »Domovine Petra Klepca« unutar lokalne zajednice i šire Pokazatelj 1: četiri Praćenje: Provodili bi se radionice godišnje za razgovori kako bi se turističke pružatelje usluga, provjerilo koliko turistički jedna na temu legende, a djelatnici i pružatelji usluga druga o pripovijedanju poznaju legendu, a (sudionici dobivaju potvrde nadzirala bi se i brzina te o sudjelovanju) točnost odgovora. Takvu Pokazatelj 2: zbirka priča i provjeru trebale bi jednom Mjera 1: edukacija verzija legende o Petru godišnje provoditi vanjske turističkih djelatnika i Klepcu za turističke institucije. Razlog zašto pružatelja usluga o legendi pružatelje bismo uveli takav način praćenja u tome da bi Pokazatelj 3: 30 % turistički djelatnici pružatelja usluga u turizmu posjetiteljima što bolje i počinje koristiti legendu o uspješnije prezentirali Petru Klepcu prilikom legendu jer oni imaju prvi predstavljanja svojih kontakt s turistom i ključnu proizvoda i usluga ulogu u prikazivanju destinacije. Pokazatelj 1: najmanje 15 Praćenje: Broj događaja sudionika (mještana) na prati se statistikom jednom organiziranim radionicama godišnje. U to bi trebala Mjera 2: uključivanje o Petru Klepcu biti uključena lokalna lokalnog stanovništva turistička zajednica koja će pripovijedanjem priča o Pokazatelj 2: Motiv i provoditi analizu aktivnog Petru Klepcu legenda Petra Klepca uključivanja lokalnog uključeni su u većinu stanovništva u lokalnih događaja pripovijedanje o Petru Klepcu. Praćenje: Prikupljanje podataka o djeci koja Pokazatelj 1: 70 % djece sudjeluju u dramskim Mjera 3: edukacija djece o uključeno je u dramske predstavama, radionicama legendi o Petru Klepcu u aktivnosti, radionice te te interaktivnim igrama s lokalnim vrtićima i školama interaktivne igre o Petru temom Petra Klepca. Klepcu Nastavnici mogu u školama na kraju školske godine provoditi upitnike o Petru Klepcu. 54 PROGRAM ODRŽIVOG RAZVOJA GORSKOG KOTARA. Prioritetno područje 2: bolja infrastruktura Mjera 1: uređenje Pokazatelj 1: uređena Praćenje: Lokalna vlast parkirališta parkirališna mjesta: pet za postavila bi komunalnog automobile i jedno za redara koji bi nadzirao autobus stanje urednosti parkirališta. Nakon pregleda sastavilo bi se izvješće o stanju na terenu. Prikupljeni podaci analizirali bi se jednom godišnje. Terenski pregled provodio bi se jednom mjesečno. Tako bi se osiguralo da se turističko mjesto održava i čuva od uništavanja. Mjera 2: nova informativna Pokazatelj 1: postavljene su Praćenje: Brojanje i analiza ploča tri interaktivne »klikova« na interaktivnim informativne ploče informativnim pločama. Anketa za turiste mogla bi se također prikazati na informativnim pločama kako bi turisti dobili uvid u ocjenu ponude. Istraživanje bi uključivalo nekoliko kratkih pitanja o zadovoljstvu uslugom i samom destinacijom. Prikupljeni podaci mogu se kontinuirano nadzirati jednom tjedno. Temeljita analiza prikupljenih podataka je obavezna te predlažemo da se provjerava dva puta godišnje Mjera 3: izrada klupa za Pokazatelj 1: Postavljene su Praćenje: Može se odvijati sjedenje četiri klupe kao dio praćenja mjere 1 Pokazatelj 2: Postavljena su budući da lokalni upravitelj tri koša za smeće može pregledati stanje klupa (uključujući informativne ploče i koševe za smeće) tijekom redovitog obilaska parkirališta. Nakon pregleda (jednom mjesečno) napravilo b se izvješće o stanju na terenu, M. Kuntarič i D. Gambaletta: Spomenik Petru Klepcu i legenda o njemu 55. Prioritetno područje 2: bolja infrastruktura koje bi se analiziralo jednom godišnje. Mjera 4: Očuvanje rodne Pokazatelj 1: usporedba Praćenje: Turistička kuće Petra Klepca i „zvono stanja ruševina kuće s zajednica bila bi zadužena želja“ obzirom na analizirano za nadzor očuvanja kuće i početno stanje. njezinih ruševina, redovito Pokazatelj 2: 20 € tjedno održavanje zvona te kutije prikupljenog novca za za doprinose. Destinacija održavanje spomenika i se redovito pregledava okolice najmanje jednom mjesečno. Prioritetno područje 3: Povezati područje Gorskog kotara s nazivom „Domovina Petra Klepca“ ili „Zavičaj Petra Klepca“ Pokazatelj 1: Uvođenje pet Praćenje: provodi se kod novih turističkih proizvoda onih koji prodaju ili na tržište plasiraju nove turističke proizvode i mjesečno nose izvještaje Mjera 1: razvoj novih turističkoj zajednici koja Pokazatelj 2: rast prodaje turističkih proizvoda jednom godišnje prikuplja novih proizvoda za 40 % u podatke i izvještava odnosu na prodaju iz pružatelje usluga. prethodne ponude Ocjenjivanje određenih proizvoda pokazuje koji su proizvodi uspješni, a koji nisu. Praćenje: Podaci o broju posjetitelja prikupljaju se na pojedinim mikrolokacijama. Prati se i analizira broj onih koji su Pokazatelj 1: Postotak prošli cijelom Stazom Petra Mjera 2: oblikovanje »Staze turista koji posjećuju Klepca. Tijekom vođenih Petra Klepca« mikrolokacije povećava se izleta može se provesti za 30 % u odnosu na kratka anketa među početno stanje (prije turistima. Praćenje bi uspostavljanja staze) dijelom vodili turistički djelatnici na mikrolokacijama, a dijelom turistička zajednica koja bi podatke analizirala jednom godišnje. 56 PROGRAM ODRŽIVOG RAZVOJA GORSKOG KOTARA. Prioritetno područje 3: Povezati područje Gorskog kotara s nazivom „Domovina Petra Klepca“ ili „Zavičaj Petra Klepca“ Pokazatelj 1: broj posjetitelja web-stranice Turističke zajednice grada Čabra poveća se za 20 % Pokazatelj 2: 200 novih pratitelja na Facebook stranici u prvoj godini te povećan broj »lajkova« na objavama (najmanje 40 po Praćenje: Provodila bi ga objavi) turistička zajednica koja bi Pokazatelj 3: Broj barem jednom mjesečno spominjanja destinacije i provjeravala posjet web- objava na stranim web- stranici i društvenim stranicama povećava se za mrežama, interakciju s Mjera 3: promocija 15 % u usporedbi s potencijalnim turistima te destinacije »Domovina početnim stanjem povećanje broja posjetitelja Petra Klepca« Pokazatelj 4: broj ocjena na na destinaciji. S obzirom na internetu te preporuke za početno stanje, destinaciju povećavaju se uspoređivao bi se rast svih za 15 % aktivnosti te bi se o njima Pokazatelj 5: Broj informiralo sve uključene pretraživanja destinacije na ponuditelje usluga jednom Internet pretraživaču godišnje. povećava se za 20 % Pokazatelj 6: 70 % više proizvedenih i prodanih suvenira u odnosu na početno stanje. Pokazatelj 7: Broj turista na odredištu povećava se za 30 % u odnosu na trenutnu situaciju 3.6 Sažetak Čini se kako sjeverni dio Gorskog kotara (područje grada Čabra) nije posebno istaknuto na turističkoj karti Hrvatske. Krajevi koji se nalaze unutar ovog područja, unatoč tome što imaju ponudu sadržaja, ostaju zanemareni dio turističke ponude Hrvatske. M. Kuntarič i D. Gambaletta: Spomenik Petru Klepcu i legenda o njemu 57. Analizom situacije u regiji ustanovili smo kako je regija kulturno, povijesno i prirodno vrlo bogata i s mnogo dobrih polazišta za razvoj turizma. Postojeća ponuda obećava, ali je fragmentirana, prije svega nepovezana i bez ujedinjenog koncepta, stoga predlažemo da se postojeća turistička ponuda poveže, jer destinacija sa zajedničkom prisutnošću na tržištu ima veći potencijal da bude vidljiva. Pošto je područje proglašeno "Domovinom Petra Klepca", Klepac je taj koji bi to područje i turističke radnike s njihovim ponudama mogao povezati u turističku destinaciju. Ponajprije nas je zanimalo koliko se lokalno stanovništvo identificira s Petrom Klepcem, jer je to od primarne važnosti za uspjeh uvođenja tog lika kao branda destinacije. Utvrdili smo kako se stanovništvo s njime identificira te smo odlučili pronaći načine očuvanja identifikacije i njezino pojačanje. Nositelji ovog zadatka prvenstveno su turistički djelatnici, lokalno stanovništvo te, naravno, djeca koja mogu voditi brigu o očuvanju legende o Petru Klepcu. U drugoj fazi željeli smo unaprijediti postojeću ponudu i infrastrukturu vezanu uz legendu i spomenik Petru Klepcu kako bi bila što kvalitetnija i turistima zanimljivija. U trećoj fazi željeli smo povezati postojeće turističke djelatnike u tom pravcu djelovanja i istodobno iznijeti prijedloge za nove turističke proizvode, koji bi bili plasirani pod zajedničkim nazivom "Domovina Petra Klepca". Prvenstveno smo tražili načine kako prikazati i promovirati destinaciju kao atraktivnu, zanimljivu i povezanu te orijentiranu prema stjecanju iskustava. Na putu se, naravno, možemo suočiti s mnogim ograničenjima, ali vjerujemo da su dane sugestije i prijedlozi izvedivi i realni. Najvažnije nam je da se u skladu s trenutnom situacijom poduzimaju koraci kojima se prvenstveno osigurava koordinirana ponuda, a destinacijom kao jedinstvenim brandom upravlja jedan menadžer. 58 PROGRAM ODRŽIVOG RAZVOJA GORSKOG KOTARA. PROGRAM ODRŽIVOG RAZVOJA GORSKOG KOTARA B. Pavlakovič, M. Koščak, Z. Ožbolt i V. Čeligoj (ur.) Poglavlje 4 Poljoprivredno – edukacijski centar Gorski Kotar LINDA LOKAR I JANKO VIRANT 4.1 Analiza stanja U nastavku ćemo se detaljnije upoznati s idejom Poljoprivredno – edukacijskog centra Gorski kotar, koji je zamišljen od lokalnog stanovništva, odnosno udruge KIS Gorski kotar (2017). Centar bi se nalazio u Prezidu, udaljen od središta mjesta, ali dostupan automobilom ili pješice. Ukupna veličina centra bila bi oko 5 000 m², a uključivao bi kuću, gospodarsku zgradu s pilanom, staju te prostoriju za sijeno. Zamisao je srušiti staru kuću, koja ima vrlo debele zidove. Zidovi zauzimaju puno prostora, a kuća nije izgrađena na izvoran način (slika 15). U tom centru trebali bi se izvoditi poljoprivredni radovi, odnosno demonstracija načina života i poljoprivrede u prošlosti. U tu svrhu spomenuto poljoprivredno gospodarstvo ima velik voćnjak u kojemu rastu vrste kasnih jabuka (bobovec) i krušaka (tepke), tipične za ovo područje. One pripadaju sortama visokih voćaka. Neke su od njih prikladne za daljnju uporabu, stoga će se revitalizirati, a istrošene voćke zamijenit će se novima. Unutar centra nalazit će se i staja s prostorom predviđenim za manju količinu stoke 60 PROGRAM ODRŽIVOG RAZVOJA GORSKOG KOTARA. (nekoliko krava i koza). Staja će biti otvorena i bit će prezentirana posjetiteljima. Namjerava se zaposliti osoblje koje će brinuti o aktivnostima na farmi (briga o životinjama, obrezivanje voćnjaka, njega povrća itd.). Slika 15: Staro poljoprivredno gospodarstvo Izvor: Lasten. Uz obrazovni rad, želi se omogućiti noćenje na poljoprivredom gospodarstvu te, u manjoj mjeri, prodaju lokalnih proizvoda i mali restoran. Domaći su specijaliteti uglavnom proizvedeni od domaćeg sira, koji među ostalima proizvodi i poljoprivredno gospodarstvo obitelji Pintar iz Čabra, čije smo proizvode kušali u sklopu terenskih vježbi. Najtipičnija hrana ovog područja su krumpir, koraba i kupus. Gotovo su svi lokalni specijaliteti napravljeni od ovih triju sastojaka. Na prostoru Goranskoga vrta u Prezidu uzgajaju se sadnice. On je u izravnoj vezi s poljoprivrednim gospodarstvom, što je rezultat inicijative udruge KIS Gorski kotar i projekta u okviru razvojne pomoći Slovenije. U budućnosti se te sadnice namjeravaju prodavati te plasirati na okolna tržišta. Problem na koji ovdje možemo ukazati jest usitnjavanje parcela. Mnoga su zemljišta usitnjena u privatnom vlasništvu. Također treba uzeti u obzir brzu infiltraciju vode kroz tlo, uzrokovanu njegovim geološkim sastavom. Ono što bi se proizvelo u Goranskom vrtu moglo bi se koristiti i u ponudi gospodarstva, bilo u prodaji ili u ponudi lokalne gastronomije. L. Lokar i J. Virant: Poljoprivredno – edukacijski centar Gorski Kotar 61. U prijedlogu za izgradnju Poljoprivredno – edukacijskog centra (slika 16) KIS Gorski kotar postavio je poljoprivredno gospodarstvo kao središnju poveznicu i kreatora turističke ponude u Prezidu. Unutar poljoprivrednog gospodarstva trebalo bi oblikovati turističke proizvode i provoditi projekte povezane s poljoprivredom. Poljoprivredno gospodarstvo služit će kao turistički ured za područje Gorskog kotara, što bi za mjesto Prezid predstavljalo važnu akviziciju koja bi mogla upravljati razvojem turizma na ovom području. Slika 16: Poljoprivredno – edukacijski centar Gorski kotar Izvor: Lasten. Prezid je pogranično područje koje je povijesno povezano s Republikom Slovenijom, stoga se zalaže za suradnju sa slovenskim stanovništvom. Projekt, koji uključuje ovu razvojnu strategiju, rezultat je suradnje Republike Slovenije i Prezida. Uglavnom se radi o primjerima dobre prakse iz Slovenije te poboljšanju životnog standarda Prezida (Urad Vlade Republike Slovenije za Slovence v zamejstvu in po svetu, 2017). U okviru ovog projekta želi se uključiti i aktivirati uglavnom mlađi dio stanovništva Prezida te tako smanjiti i zaustaviti iseljavanje s tog područja. Zaključujemo da će svrha Poljoprivredno – edukacijskog centra biti i obrazovanje lokalnog stanovništva i njegovo uključivanje u turističku ponudu. Organiziranjem raznih radionica, seminara i treninga za lokalno stanovništvo potaknut će se razvoj gospodarstva, posebice na području šumarstva, poljoprivrede i samog turizma. 62 PROGRAM ODRŽIVOG RAZVOJA GORSKOG KOTARA. Ključni dio razvoja mjesta Prezid suradnja je unutar destinacije na mikrorazini. Riječ je o lokalnom stanovništvu ili mještanima Prezida. Potrebno je aktivirati lokalno stanovništvo kako bi pojedinac također pridonio ponudi turističkog gospodarstva. To je moguće učiniti samo edukacijom stanovništva te usmjeravanjem prema području rada. Vratimo se sada korak unazad, na riječi o zajedničkom radu, te recimo ponešto o poljoprivredi i poljoprivrednom zemljištu. U zajedničkom plasteniku proizvodila bi se lokalno uzgojena hrana, a uz to bi svaki pojedinac imao dodatno zemljište na kojemu bi uzgajao poljoprivredne kulture za vlastite potrebe. U tom slučaju govori se o principu „od polja do stola”, kada se lokalno uzgojeni proizvodi moraju prodavati u lokalnoj trgovini i koristiti u specijalitetima tog kraja. Ovdje je od velike važnosti da svaki stanovnik jednako doprinosi iz svog vrta i da se financijska sredstva dobivena prodajom ravnomjerno raspoređuju. Tako će svi mještani imati jednake mogućnosti da ponude svoje lokalne specijalitete, a posjetitelji će imati osjećaj da selo funkcionira kao cjelina, što bi također trebala biti svrha Poljoprivredno – edukacijskog centra. Osim poljoprivrede, u razvoj i ponudu mogu se uključiti i razne udruge (dobrovoljna vatrogasna društva) te druge gospodarske grane (npr. šumarska industrija). 4.2 SWOT analiza Navedeni parametri u SWOT tablici (tablica 4) prikazuju sliku trenutne situacije u pogledu mogućnosti i svijesti o izazovima i mjerama. Tablica 4: SWOT analiza Poljoprivredno – edukacijskog centra Gorski kotar PREDNOSTI NEDOSTACI − podrška MKGP Republike Slovenije − manjak radne snage, posebice među projektu Poljoprivredno – edukacijskog mladima centra Gorski kotar − nedostatak znanja o poljoprivredi i − povoljan geografski i klimatski položaj stočarstvu te marketingu s modernom objekta IT tehnologijom − autohtoni položaj centra i okolice − vremensko ograničenje − priče o Petru Klepcu, Martinu Krpanu itd. − bogata prirodna i kulturna baština − moć usmene predaje lokalnog stanovništva L. Lokar i J. Virant: Poljoprivredno – edukacijski centar Gorski Kotar 63. MOGUĆNOSTI RIZICI / OPASNOSTI − mogućnost razvoja mjesta provedbom − umor i nesigurnost zbog želje za brzim projekta; mjesto kao poljoprivredno djelovanjem gospodarstvo − nezainteresiranost lokalne zajednice − mogućnost aktivnog povezivanja s − uništavanje autohtonosti drugim znamenitostima u mjestu: − prevelika sklonost profitu i brzoj zaradi Goranski vrt, restoran Ožbolt, razvoj − mogućnost iskorištavanja financijskih smještajnih kapaciteta ili obnova sredstava koje su namijenjene investiciji postojećih autohtonih kuća u mjestu pojedinaca – nekontroliran odljev − mogućnost novih radnih mjesta novca − novi trendovi u školovanju djece poput centara za izvannastavne aktivnosti − povratak vrijednosti umjetnina izrađenih od drva te razvoj umjetničkih inkubatora − razvoj travarstva i upotreba ljekovitog bilja − trend održavanja radionica na temu zdravlja − globalni razvoj klimatskih lječilišta za djecu i adolescente − povratak obnavljanju starih vrsta voća pogodnih za viša područja − autohtonost u kulinarstvu − revitalizacija travnjaka pogodnih za uzgoj goveda, ovaca i konja − novi trend u turističkoj ponudi - provođenje vremena na farmi: pomoć kod životinja, u kuhinji, na promociji − programi obrazovanja mladih za osnivanje obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava (turističkih farmi) − Posluživanje specijaliteta od divljači. Temeljem gore navedenoga predlažemo zabilježene korake, odnosno mjere koje su osnova i polazište na kojima se temelji vizija i prioritetno područje za razvoj poljoprivrednog gospodarstva. U pogledu prednosti i mogućnosti imamo mnoštvo rješenja za razvoj mjesta i poljoprivredno – edukacijskog centra, koji bi svakako bili povezani s razvojem cijelog kraja. Budući da je geografski položaj kraja vrlo povoljan (blizina glavnih gospodarskih i turističkih mjesta te granični prijelaz), a priroda je netaknuta, sve navedeno u tablici nudi mogućnosti razvoja turizma i očuvanje bogate kulturne i prirodne baštine. Poljoprivredno – edukacijski centar, zajedno s ostalim zanimljivim točkama, može ponuditi nova radna mjesta kao rezultat novih trendova 64 PROGRAM ODRŽIVOG RAZVOJA GORSKOG KOTARA. u turizmu: to su uglavnom povratak autohtonosti i prirodi, obiteljski vikendi, gastroturizam i etnoturizam. Poljoprivredno – edukacijski centar sve to može ponuditi u svojim okvirima, a posebice ako tome pridruži Goranski vrt te ekološki uzgoj povrća. 4.3 Vizija Poljoprivredno – edukacijski centar Gorski kotar će do 2022. godine biti važno poljoprivredno i edukacijsko središte te središte autohtone kuhinje i kvalitetnog odmora na području netaknute prirode. Predstavljat će ekološki otok s razvojem autohtone održive poljoprivrede, koja će podići standard lokalnog stanovništva, potaknuti gospodarstvo te sačuvati radna mjesta. Viziju Prezida do 2022. godine možemo objasniti u nekoliko rečenica. Održivi turizam, koji će se razviti u blizini Poljoprivredno – edukacijskog centra, vratit će mlade te im osigurati radna mjesta, obnovit će se demografska struktura te financijska stabilnost. Uređenje mjesta i rad zajednice, kako bi zadovoljili svoje potrebe i potrebe turizma, spriječit će daljnje propadanje mjesta, odnosno zgrada, čija će se zemljišta pretvoriti u travnate površine. Uz planiranu edukacijsku politiku mještana i posjetitelja, Poljoprivredno – edukacijski centar postat će važan dio obrazovne ponude u smjeru autohtonosti, održivog razvoja i kulturnog djelovanja. Razvojem novih poljoprivrednih proizvoda i bioenergetskih polja povećat će se brojnost novih skupina posjetitelja, a nezagađenost i organska poljoprivreda bit će jedna od osnova za nove tržišne niše. 4.4 Prioritetna područja i mjere PRIORITETNO PODRUČJE 1: OSNIVANJE I POKRETANJE POLJOPRIVREDNO – EDUKACIJSKOG CENTRA Prioritetno je područje za koje se osiguravaju sredstva za kupnju i obnovu gospodarskih zgrada i poljoprivrednog zemljišta te izgradnja i uređenje turističkih objekata. Trenutno u Prezidu nema smještajnih kapaciteta za turiste ili ih je vrlo malo. Prezid broji manje od 1000 stanovnika, što nije dovoljno za promicanje kvalitetnog turizma ili oživljavanje gospodarstva. Postoji nekoliko lokacija na kojima je započela gradnja ili renovacija, no zbog financijskih ograničenja i nedostatka radne snage i znanja projekti miruju. Poticajem ministarstva daje se prilika za razvoj mjesta i povratak mladih. Prije dvije godine pojedinci su odlučili pokrenuti projekt „Goranski L. Lokar i J. Virant: Poljoprivredno – edukacijski centar Gorski Kotar 65. vrt” koji je vidno ohrabrio sumještane. Zajedno s Kmetijskim inštitutom Slovenije (Poljoprivredni institut Slovenije), koji ih je savjetovao o odabiru povrća, odabrali su niz biljaka koje bi mogle uspijevati u Goranskom vrtu. S obzirom da Gorski kotar može biti jedno od četiriju edukacijskih područja, upravo je Poljoprivredno – edukacijski centar prilika da se u njemu provode i izvannastavne aktivnosti. Mjera 1: rušenje stare kuće i izgradnja autohtone goranske kuće na određenom zemljištu te uređenje voćnjaka s autohtonim vrstama voća Predlažemo da se stara neautohtona kuća zajedno s pomoćnim objektima ukloni. Na toj lokaciji izgradila bi se goranska kuća. Pomoćni se objekti uklanjaju ako ne ulaze u koncept poljoprivrednog gospodarstva. Ostala bi zgrada koja bi služila kao sjenik i staja. U donjem dijelu nanovo će se urediti staja, dok će se na gornjem katu nalaziti novouređeni sjenik gdje će postojati mogućnost noćenja. Dio zgrade bio bi namijenjen uređenju pilane onako kako je izgledala u prošlosti, stoga bi se posjetiteljima nudio razgled i prezentacija. Voćnjak treba revitalizirati i obnoviti starim vrstama voća – jabukama (rane sorte beličnik i šarlamovski te zimske sorte bobovec, carjević i štajerski mošancelj), kruškama (tepka) i šljivama (Zeleni svet, b. d.). Pored voćnjaka uredio bi se i mali vrt s povrćem koje se uzgaja i u Goranskom vrtu, koji bi se prezentirao posjetiteljima. Mjera 2: otvaranje centra za posjetitelje i predstavljanje života u Gorskom kotaru Farma, odnosno poljoprivredno – edukacijski centar moraju sadržavati čimbenike autohtonosti življenja, a time i ulogu obrazovnog centra za posjetitelje. Centar bi također trebao uključivati lokalnu trgovinu prehrambenim proizvodima i prikladan restoran koji nudi samo tipična tradicionalna jela u ograničenoj ponudi. Blagovaonica bi bila uređena kao domaća, seoska kuhinja. Za poljoprivredno bi gospodarstvo brinuli ljudi, obitelj ili par, koji bi živjeli u susjedstvu te bi bili zaduženi za posjetitelje, spremanje jela i prodaju proizvoda. Kuća mora biti otvorena sve dane u godini, a mještani bi nudili pomoć obitelji ili paru u slučaju najavljenog posjeta većeg broja turista, organiziranih radionica ili edukacija. Kuća kao ustanova nudila bi posjetiteljima razgled domaćih životinja, a kao dodatan turistički sadržaj može se ponuditi i uključivanje posjetitelja u pomoć oko brige o životinjama. Taj bi kompleks ujedno prodavao domaće proizvode: jela, povrće, sadnice, ručne radove koje bi izradili mještani Prezida i okolice (pravni temelj je Zakon o OPG-u u HR). Uključiti 66 PROGRAM ODRŽIVOG RAZVOJA GORSKOG KOTARA. treba i Goranski vrt te predstaviti autohtone i odabrane sorte povrća. Gospodarstvo, odnosno poljoprivredno – edukacijski centar mora postati sinonim za cijeli Prezid jer samo na taj način sve turističke lokacije mogu zaživjeti kao dio turističke ponude i poljoprivredno – edukacijskog centra Gorski kotar. Mjera 3: smještajni kapaciteti u Prezidu Budući da Prezid nudi vrlo mali broj smještajnih jedinica za turiste, važno je napraviti plan za iskorištenje praznih i autohtonih kuća. Potom treba dobiti dozvole vlasnika za obnovu i korištenje kuća kao autohtonog smještaja po principu raspršenog hotela, a recepcija može biti u restoranu Ožbolt. Vlasnike treba upoznati s konceptom „time sharing” kako bi se sačuvao izvorni izgled kuća i zaselaka. Na taj način kuće ne bi propadale, a vlasnici ne bi ostali bez njih. Kuće bi trebale biti uređene starinskim namještajem. Posjetiteljima je potrebno dati mogućnost odabira smještaja po principu dopadanja, veličini prostora i sl. Obavezno treba osigurati i opremiti kuću većeg kapaciteta koja može primiti barem dva razreda učenika u svrhu škole u prirodi. Obroci se mogu posluživati u restoranu Ožbolt ili na način da osoba prilikom rezervacije smještaja odabere jelo za svaki obrok, popunjava kartu s jelovnikom, a obroci joj se dostavljaju u jednu od smještajnih jedinica. Jela trebaju biti tradicionalna i domaća. Ovu smo mjeru predložili Poljoprivredno – edukacijskom centru jer smatramo da je ona vrlo važna za funkcioniranje cijele turističke priče na tom području. Mjera 4: Poljoprivredno gospodarstvo kao edukacijski centar Poljoprivredno gospodarstvo mora postati središte u kojem su povezane sve točke zaselaka: − Goranski vrt – uzgoj i skrb o povrću, prodaja organskih proizvoda određenim restoranima te plasiranje tih proizvoda na tržište, − vatrogasni dom kao središte događanja uz Poljoprivredno-edukacijski centar, − zavičajna zbirka i muzej gdje se mogu vidjeti predmeti koji su se u prošlosti upotrebljavali u svakodnevnom životu i u poslu, − drvo kao osnovna sirovina i temelj egzistencije građana i radnika u prošlosti, s čime je povezana i proizvodnja šindre, L. Lokar i J. Virant: Poljoprivredno – edukacijski centar Gorski Kotar 67. − radionice domaće radinosti i rukotvorina, sadnja autohtonog voća i povrća, tečajevi kuhanja tradicionalnih jela tog kraja moraju biti organizirane svake godine, tako da i te radionice postanu tradicionalne. Danas je kuhinja vrlo tražena, a oživljavanje starih recepata postaje sve aktualnije. Povezivanje turista sa životom na poljoprivrednom gospodarstvu za turističku je ponudu od velikog značaja, a samo poljoprivredno gospodarstvo središte događanja i obrazovanja. − herbalizam i društvo Trbuhovica s tradicionalnim pješačenjem koje počinje i završava na poljoprivrednom gospodarstvu prezentacijom i tematskom radionicom, − bioenergetska staza koja započinje i završava na poljoprivrednom gospodarstvu i vodi po unaprijed određenim lokacijama / točkama. Poljoprivredne djelatnosti i s njima povezane aktivnosti koje su dio života i rada poljoprivrednog gospodarstva i obitelji: − uzgoj i upotreba povrća i voća – očuvanje autohtonih vrsta voća, − kuhinja i zbirka starih recepata Gorskog kotara, − izrada zimnice, − stočarstvo i ovčarstvo, − travarstvo i uporaba ljekovitog bilja, uzgoj ljekovitog bilja, − lov i očuvanje zaštićenih i rijetkih vrsta divljači: risa, vuka, medvjeda, tetrijeba (ljudi u Gorskom kotaru uvijek su živjeli s divljači), − ručni proizvodi, − obrada drva i izrada proizvoda od drva, − puhovi, − pripovijedanje o mjestu i njegovim mještanima – lokalne legende. Poljoprivredno – edukacijski centar može se prijaviti za sredstva iz programa „Konkurentnost turističkog gospodarstva” koji svake godine objavljuje Ministarstvo turizma Republike Hrvatske te na natječajima drugih ministarstava. Lokalna zajednica mogla bi se prijaviti i na druge natječaje (Uprava za ruralni razvoj, 2015). „Javni poziv za dodjelu bespovratnih sredstava u okviru Programa razvoja javne turističke infrastrukture u 2016. godini” Ministarstva turizma Republike Hrvatske odnosi se na uspostavljanje centara za posjetitelje, što spomenuti centar jest. Poziv će ponovno biti objavljen 2018. godine. 68 PROGRAM ODRŽIVOG RAZVOJA GORSKOG KOTARA. PRIORITETNO PODRUČJE 2: KOMUNIKACIJA I MARKETING KONCEPTA POLJOPRIVREDNOG GOSPODARSTVA Izgradnja i pokretanje poljoprivrednog gospodarstva nema smisla ako cijeli postupak nije komunikacijski povezan s okolinom ili s korisnicima društvenih mreža, tiskanih medija ili drugim oblicima komunikacije. Ekološka poljoprivreda, održivi razvoj, autohtonost i edukacija ključne su sastavnice te komunikacije. Sudjelovanje na turističkim i ekološkim sajmovima u svijetu i kod kuće, umrežavanje s udrugama uzgajivača bilja i autohtonih starih biljnih sorta, bioenergetičarima, lovcima i ministarstvima presudno je za razvoj mjesta i održivost projekta. Uključivanje u prodajne lance s garancijom autohtonosti i organske proizvodnje prilika je za veliki korak naprijed. Mjera 1: Stvoriti marketinšku web-stranicu Da bi se proizvod poljoprivrednog gospodarstva plasirao na tržište, potrebno je razviti marketinšku strategiju koja će sadržavati sustav od sedam P (na engleskome.): − product – proizvod koji predstavlja Prezid i njegovo poljoprivredno gospodarstvo s očuvanim okolišem, − place – mjesto gdje se nalazi poljoprivredno gospodarstvo te način na koji ga približavamo tržištu, a proizvod prodajemo u svojoj državi, inozemstvu, putem društvenih mreža, turističkih agencija itd., − price – cijena varira ovisno o usluzi. Odabiremo strategiju „vrijednost za novac” i pokušavamo uključiti cjelokupnu ponudu Prezida sa zanimljivim točkama; pripremanje turističkih paketa, − promotion – promotivnim sredstvima uspostavljamo svijest o prisutnosti mjesta s ponudom na tržištu i predstavljanje u javnosti – korištenje medijskih i marketinških alata, − people – ljudi i zaposlenici pridonijet će izgradnji branda (npr. Pre-zid), stvorit će se nova radna mjesta i time potaknuti povratak mladih, − process – proizvodnja novog branda povrća i lokalnih delicija koje distribuiramo u trgovačke lance (npr. Lidl, Hofer), − phisical environment – fizičko okruženje svojim autohtonim izgledom odražava vrijednost i karakter poljoprivrednog gospodarstva. Poljoprivredno – edukacijski centar i srodne jedinice čuvaju tradiciju i autohtonost ponude. L. Lokar i J. Virant: Poljoprivredno – edukacijski centar Gorski Kotar 69. Marketinški web mora sadržavati društvene mreže, tiskane medije (pripremaju se PR članci na temu održivog turizma i predstavlja se ponuda netaknute prirode u domaćem autohtonom okruženju), televiziju (pojavljivanje u emisijama na temu razvoja održivog turizma te promocije turizma i ruralnog upravljanja) te suradnju sa sajmovima u matičnoj državi i izvan nje. Osnovne su teme marketinga: priroda, autohtonost, dobar provod, povoljna klima, bioenergija, kuhinja i stari recepti, puhovi itd. Tijekom proljeća će hrvatsko Ministarstvo turizma donijeti smjernice za održivi razvoj i načine kako ga postići zajedno s mogućnošću sufinanciranja, stoga savjetujemo da se imenuje osoba koja će nadgledati natječaje te se na njih prijaviti. Mjera 2: komunikacija: opuštanje – aktivan odmor za tijelo i dušu – autentičnost i iskustvo prirode Statistički podaci (Eurostat, b. d.) pokazuju da su se stanovnici EU 2015. godine najčešće odlučili za tzv. „kratka putovanja”. Većina (58,2 %) od ukupnog broja putovanja bila su kraća putovanja s jednim do tri noćenja. Tri četvrtine (74,8 %) svih putovanja obavljeno je unutar zemlje, a ostatak u inozemstvu. Ti podaci znače da svijet postaje sve pristupačniji te kao turisti želimo vidjeti i iskusiti sve više. Posjetitelji vole kratke i višestruke odmore što je također naglašeno na konferenciji UKH 14. studenoga 2017. godine u Šibeniku. Ovo je prilika za poljoprivredno gospodarstvo jer je upravo noćenje cilj projekta. Tema komunikacije, kao što je spomenuto u naslovu, može biti korisna kao slogan poljoprivrednog gospodarstva u svrhu turističke ponude. Prezid se nalazi na nadmorskoj visini od 877 m, a okružen je pretežno četinarskom šumom koja sadrži i nekoliko vrsta listopadnog drveća, većinom bukve. Zahvaljujući bioenergetskim kapacitetima i krškoj klimi, poljoprivredno gospodarstvo može se koristiti i kao prirodno klimatsko lječilište, zajedno s aktivnim iskorištavanjem slobodnog vremena i ekološkom hranom. Mir i pozitivna energija nude mogućnost rehabilitacijskog centra za djecu i adolescente s osobnim poteškoćama i poremećajima. Kao što je već spomenuto u mjeri broj 1, koristimo razne metode komunikacije i alate dostupne na društvenim mrežama, u medijima i putem drugih načina oglašavanja, uključujući skriveno i otvoreno oglašavanje. 70 PROGRAM ODRŽIVOG RAZVOJA GORSKOG KOTARA. Mjera 3: pripovijedanje priča, legendi i običaja u svrhu turizma Nekada su na poljoprivrednim gospodarstvima ljudi pričali priče, koje i danas žive. Njihova upotreba u svrhu turističke ponude je sve učestalija. Savjetujemo upotrebu središnje priče o životu na poljoprivrednom gospodarstvu nakon koje slijede ostale priče. Pričanje koristimo za marketing te za upoznavanje i edukaciju djece o legendama i pričama ovoga kraja. Neke korisne priče i legende koje mogu poslužiti u svrhu promocije turizma su sljedeće: Petar Klepac Legendarni junak poznat s obiju strana današnje državne granice je Petar Klepac iz Osilnice, čovjek izvanredne snage koji je potjerao Turke iz doline (Turistička zajednica grada Čabra, rođ. D.a.). Klepac je kao dijete bio fizički slab te je bio meta nasilja zlih pastira. No, to se promijenilo kada mu je gorska vila dala nadnaravnu moć. Prema slovenskoj verziji, Petar Klepac je sagradio kuću u Malom Lugu kraj Gerova. Prema priči, napravljena je edukativna staza Petra Klepca kroz Prezid i okolicu, kao što je to učinjeno u Austriji (park Heidi). Prezid ima priliku razvijati se kroz ovu priču. Maškare i „živa bresa” Stari običaj „živa bresa” događaj je koji se odvija samo u Prezidu za vrijeme maškara. Ljudi su se posipali brašnom, napravili si zube od mrkve ili korabe te su pokriveni bijelom plahtom lutali Prezidom i plašili stanovnike. Taj običaj treba uključiti u turističku ponudu za vrijeme maškara. Potrebno je promovirati i tradicionalnu karnevalsku povorku u Prezidu, koja je starija i od riječke i od cerkniške, a organizira ju Pustno društvo Prezid. Trkanje / tucanje jaja Običaj je to koji je i danas prisutan. Za Uskrs muškarci se okupljaju u središtu mjesta i donose pisanice te tucaju jaje o jaje. Onaj čije se jaje razbije je gubitnik. U prošlosti su tako ljudi donosili kući hranu. Običaj treba uključiti u turističku ponudu te uz to organizirati radionice oslikavanja jaja, natjecanje za najljepše jaje i najviše osvojenih jaja. Promocija događaja odvija se putem PR najava, televizijskog izvještavanja u emisijama poput „Dobro jutro, Hrvatska“ te u nekim slovenskim medijima. L. Lokar i J. Virant: Poljoprivredno – edukacijski centar Gorski Kotar 71. „Fočuk” Legenda kaže da je u Prezidu postojala knjiga „Fočuk“ u kojoj su zapisani događaji koje će se dogoditi u budućnosti. Ova je knjiga izgubljena, a onoga tko ju nađe čeka okrutna sudbina. Napraviti treba „kopiju” knjige koja će se prilagoditi prostoru i posjetitelju koji je smješten u nekoj od uređenih kuća. Vražji vrtec Vražji vrtec brdo je u blizini Prezida koje je u davnim vremenima bilo vrlo tajanstveno (Lautar, 2017). Na vrhu brda, prema pričama, leže ostaci prapovijesnog grada sa zakopanim blagom. To se blago može iskopati samo noću, ali tada na tom brdu vragovi plešu svoj ples. Često su im se u plesu pridružile i vještice jer su brdo koristile za odmor na putu između slovenske Slivnice i hrvatskog Kleka. Nijedan junak nije uspio iskopati blago pod takvim uvjetima. S obzirom da brdo zarasta, zakopano blago bit će sve teže pronaći. Brdo je danas jako popularno za nedjeljna pješačenja i veća okupljanja. Ova se priča može razviti u dnevnu ponudu ili večernji događaj, a može se razviti i prodaja suvenira. Voda Mjesto Prezid ima mnogo izvora vode, no jedan je poseban. U Prezidu se govori da dijete ne nosi roda, već ga daje izvor Trbuhovica. Tako voda djeluje kao izvor života. Butalci Fran Milčinski napisao je poznatu priču o Butalcima. Butalci su stanovnici izmišljenog mjesta zvanog Butale. Smatraju se vrlo pametnima i važnima, iako su u stvarnosti poprilično mentalno ograničeni. Neprestano se natječu sa stanovnicima susjednog grada (Wikipedia, 2015). Da bi se iskoristila ova priča, može se stvoriti malo selo Butale s njegovim stanovnicima te se može organizirati ljetna predstava na otvorenom, koja će se reklamirati. To će dovesti nove posjetitelje koji mogu ostati ne samo danju, već i prenoćiti. Kao uzor uzmimo ljetno kazalište Muljava: http://www.slotic.si/sl/geo/tocke/letno-gledalisce-muljava.html. 72 PROGRAM ODRŽIVOG RAZVOJA GORSKOG KOTARA. PRIORITETNO PODRUČJE 3: EDUKACIJA KADRA ZA PREDSTAVLJANJE ODRŽIVOG RAZVOJA I POTICANJE MJEŠTANA Moramo biti svjesni mogućnosti koje nosi znanje o mjestu, načinu života i radu njegovih mještana, no samo to nije dovoljno jer su današnji posjetitelji i potrošači puno zahtjevniji nego prije. U novije vrijeme komunikacijski su se putovi ubrzali te posjetiteljima pomogli da informacije o destinaciji dobiju prije posjeta i tako naprave plan putovanja. Potrebna je edukacija kadrova. Radionice se trenutno održavaju u okviru Udruge „Trbuhovica”, a namijenjene su uzgoju povrća, upoznavanju biljaka i kuhinje. Projekt ”Uživam tradicijo” s Institutom Parnas popraćen je radom i aktivnošću čuvara baštine toga kraja. Unutar zajednica poznavatelja baštine, u obliku radionica, radi se na pripremi zajedničke strategije i programa za posjetitelje, organiziraju se edukacije o travarstvu, izradi pirea od rajčice, izradi božićnog kruha, pripremi budla i izradi lokalnih proizvoda. Projekt „Uživam tradicijo” odvija se u okviru programa Interreg VA Slovenija-Hrvatska 2014.-2012., u trajanju od 30 mjeseci, od 1. srpnja 2017. do 31. prosinca 2019. godine. Projekt sufinancira Europski fond za regionalni razvoj (Interreg Slovenija-Hrvatska, 2017). Mjera 1: edukacija o novim alatima i vještinama IT tehnologe, stranim jezicima i turizmu Razvoj programa specijaliziran je od strane tvrtki za sudionike u projektu u svrhu komunikacije putem društvenih mreža i medija. Strani jezici i komunikacija osnovno su znanje koje sudionici mogu steći tijekom projekta. Način obrazovanja određuje se brojem polaznika, a edukacije se mogu održati u obliku radionica, organiziranih tečajeva, individualnih programa itd. Tijekom ovoga tečaja učili bi se strani jezici, stvaranje i uređivanje web-stranica, društvenih mreža itd. Mjera 2: edukacija o održivom turizmu i područjima djelovanja Centri za obrazovanje nude dodatnu obuku na području turizma i pružanja usluga. Suradnja s profesorima i stručnjacima za određeno područje (travarstvo, kulinarstvo, obrada drva) provodi se u mjestu putem radionica i seminara ili izvan mjesta, u školama i drugim obrazovnim institucijama. Ponuda obrazovanja u području održive poljoprivrede u svrhu turizma može se pratiti na raznim portalima (npr. https://agrobiznis.finance.si/dogodki), web-portalima ili u školama kao što je L. Lokar i J. Virant: Poljoprivredno – edukacijski centar Gorski Kotar 73. Sveučilište u Rijeci koje nudi studijske programe preddiplomskog studija „Poslovna ekonomija u turizmu i ugostiteljstvu” i „Menadžment održivog razvoja”. PRIORITETNO PODRUČJE 4: PRAVILAN RAD POLJOPRIVREDNOG GOSPODARSTVA I PRAĆENJE TRENDOVA U TURIZMU Transparentnost rada na poljoprivrednim gospodarstvima i praćenje trendova u turizmu obaveza je investitora i sudionika u projektu. Procjena rada poljoprivrednog gospodarstva provodi se tijekom cijelog procesa; od pripreme projekta do provedbe programa na određenoj destinaciji. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske (2019), Čabar je 2019. imao 1414 noćenja domaćih gostiju te 1460 inozemnih gostiju, dok je 2015. godine noćilo 777 domaćih te 270 stranih gostiju. Novim smještajnim kapacitetima u Prezidu povećao bi se broj noćenja u gradu Čabru. Mjera 1: praćenje trendova u turizmu kod kuće i u svijetu Ponuda proizvoda s poljoprivrednog gospodarstva, prema pokazateljima trendova i prognozama većih turističkih pružatelja i agencija, bit će tražena u budućnosti. Također, preporučujemo aktiviranje portala i povezivanje s agencijama i pružateljima noćenja uz more za jednodnevne izlete ili vikend destinacije, prisustvovanje sajmovima te praćenje ideja i ponude usporedivih destinacija. Mjera 2: praćenje ocjena gostiju na web-portalima i u knjizi gostiju Za tu mjeru najprije treba analizirati ocjene sličnih pružatelja i usluga kako bi se mogla usporediti i poboljšati ponuda. Takvih ponuda ima mnogo u Austriji, Njemačkoj, Škotskoj i Irskoj. Portali Booking.com i Tripadvisor.com su web-stranice koje omogućuju praćenje stanja na ovom polju u inozemstvu. Podatke je potrebno razdvojiti po segmentima i prenijeti na zadani zadatak. Mjera 3: Pokazatelji i nadzor Nadzor je ključni dio projekta. Važno je izravno nadgledati postavljene ciljeve radi njihovog neposrednog dopunjavanja, završavanja i novog planiranja. S obzirom na veći opseg sadržaja i financijskih sredstava projekta, praćenje provedbe projekta i odljeva financijskih sredstava od izuzetne je važnosti. Izravni nadzor nad projektom 74 PROGRAM ODRŽIVOG RAZVOJA GORSKOG KOTARA. trebao bi voditi projektni tim sastavljen od stručnjaka iz različitih područja. Potrebno je izabrati osobu koja bi brinula o izvršenju posla, osoblju, trošenju sredstava, provedbi cijele priče o projektu itd. To bi dodatno pratio tim stručnjaka iz pojedinih područja izvan projektne skupine (poljoprivreda, voćarstvo, turizam, zdravstvo, obrazovanje). Nadzor ne smije završiti uspostavom projekta, već se mora provoditi kroz cijelo vrijeme njegove provedbe, najmanje jednom godišnje. Mještani Prezida mogu za to među sobom odrediti osobe koje moraju biti neutralne. Moraju se pratiti ciljevi i mjere, a prilagođavanja, promjene i popravci vrše se kontinuirano. Pokazatelji i načini praćenja poljoprivrednog gospodarstva prikazani su u tablici 5. L. Lokar i J. Virant: Poljoprivredno – edukacijski centar Gorski Kotar 75. Tablica 5: Pokazatelji i načini praćenja/nadzora poljoprivredno – edukacijskog centra Gorski kotar Prioritetno područje 1: osnivanje i pokretanje Poljoprivredno – edukacijskog centra Pokazatelj 1: Praćenje: Na temelju dobivenih podataka izgrađena je nova pokazatelji, koji uključuju raspored kuće, Mjera 1: rušenje autohtona goranska uređenje voćnjaka i staje, se mogu izvršiti stare i izgradnja kuća najkasnije u roku od dvije godine. Način autohtone goranske Pokazatelj 2: izvedbe provodi se pod vodstvom kuće na određenom Postojeći voćnjak i stručnjaka. Najzahtjevniji je dio izgradnja zemljištu te uređenje povrtnjak su kuće jer se prije početka radova mora voćnjaka s obnovljeni, a u izvršiti procjena stanja nekretnine i autohtonim vrstama voćnjaku su uskladiti s državnim institucijama voća zasađene stare voćke odgovornima za autohtonost kulturne (jabuke, kruške, baštine. šljive) Pokazatelj 1: Praćenje: Osobe koje će brinuti o odabrati jednu ili poljoprivrednom gospodarstvu treba dvije obitelji koje će potražiti odmah nakon odobrenja brinuti o projekta jer je edukacija vrlo važna za poljoprivrednom prilagođavanje okolišu i radu. Nakon gospodarstvu te ih toga počinje uređenje kuće kao Mjera 2: otvaranje smjestiti u blizini tematskog restorana s medijskim centra za posjetitelje gospodarstva centrom, koji će biti gotov najkasnije i predstavljanje godinu dana nakon uređenja kuće. Plan života u Gorskom edukacija i predstavljanja može započeti kotaru Pokazatelj 2: uređeni već u vrijeme gradnje kuće ili postavljanja centar za posjetitelje osnovnog koncepta. Nadzor provode s trgovinom i odabrane i imenovane osobe uključene u prikladnom projekt na temelju razvijenog plana, koje kuhinjom mogu odmah poduzeti mjere u slučaju kakvih komplikacija. Pokazatelj 1: Praćenje: Nakon odobrenja projekta, odabrane prazne ili paralelno s izgradnjom poljoprivrednog napuštene kuće u gospodarstva, započinje potraga i Prezidu u svrhu utvrđivanje mogućih kuća za raspršeni Mjera 3: smještajni uređenja većeg broja hotel. Napravljen je popis napuštenih kapaciteti u Prezidu. smještajnih kuća koje se kupuju ili iznajmljuju prema kapaciteta – sustavu „time sharing“. Izrađuje se plan raspršeni hotel ili uređenja kuća i popis radova na obnovi. sistem „time U restoranu Ožbolt uređena je recepcija, 76 PROGRAM ODRŽIVOG RAZVOJA GORSKOG KOTARA. sharing“ tu također može biti mjesto za noćenje, Pokazatelj 2: u ali u skladu s temom Prezida i restoranu Ožbolt poljoprivrednog gospodarstva. nalazi se recepcija Upravljanje smještajnim jedinicama u kao središnja autohtonom okruženju trebalo bi jedinica za provoditi paralelno s potragom za popunjavanje kućama. Procijenjeni je vremenski okvir kapaciteta. dvije godine ako bi timovi bili na Pokazatelj 3: raspolaganju za obnovu i popravak pripremljeni plan zgrada (unutarnji i vanjski). uređenja smještajnih jedinica u autohtonom okruženju – pronaći autohtoni namještaj i ostalu opremu Pokazatelj 1: priča o povezanim jedinicama Prezida (Goranski vrt, vatrogasni dom, Zavičajna zbirka, kuća Vesel) Praćenje: Uređenje poljoprivrednog povezana je u gospodarstva kao centra za edukaciju cjelinu, tj. u moguće je nakon završetka 1. mjere, iako Poljoprivredno – bi se projekt mogao početi promovirati Mjera 4: edukacijski centar odmah na početku rada kao dio poljoprivredno Gorski kotar marketinške strategije u obliku priče o gospodarstvo kao Pokazatelj 2: projektu revitalizacije te povezivanja edukacijski centar pripremljen je popis manjih jedinica u jednu cjelinu. predavača te plan Komunikaciju provodi tim izabran za edukacija, radionica marketing i komunikaciju te je pod itd. nadzorom voditelja projekta ili Pokazatelj 3: projektnog tima. Informacije poslane u 100 osnovnih i srednjih škola, odnosno škola specijaliziranih za tematsku edukaciju L. Lokar i J. Virant: Poljoprivredno – edukacijski centar Gorski Kotar 77. Prioritetno područje 2: komunikacija i marketing koncepta poljoprivrednog gospodarstva Pokazatelj 1: razvijena jasna marketinška strategija za Prezid kao Praćenje: Pokazatelji mjera mogu se proizvod primijeniti odmah nakon odobrenja Pokazatelj 2: nova projekta jer je osnovna priča jasna, a Mjera 1: Stvoriti web-stranica i projekt može biti primjer dobre prakse marketinšku web- Facebook stranica i izvrsna marketinška priča. Sve stranicu Prezida koja se navedeno kod pokazatelja mora biti povezuje s agencijama i napravljeno do izgradnje pružateljima usluga u poljoprivrednog gospodarstva, gdje se zemlji i inozemstvu kasnije uključuju i dodaju novi dijelovi Pokazatelj 3: izabran je priče. tim koji će se brinuti o marketingu i promociji Pokazatelj 1: novi proizvod „ekološko poljoprivredno selo“ omogućuje Praćenje: Druga mjera provodi se dodatna noćenja nakon realizacije prioritetnog područja 1 u roku od dvije godine jer se dijelovi Pokazatelj 2: Mjera 2: moraju oživjeti prije nego se drugi dio sudjelovanje na komunikacija: usluga ili novi proizvodi budu mogli sajmovima u EU na opuštanje – aktivan ponuditi na sajmovima ili drugim temu ekološkog i odmor za tijelo i marketinškim centrima. Nacrt projekta održivog turizma dušu – autentičnost klimatskog lječilišta i početak korištenja (informacije na i iskustvo prirode već izgrađenog puta bioenergetskog www.sejem.si/koledar- polja može se uspostaviti na početku sejmov/). projekta. Drugi pokazatelj može se Pokazatelj 3: nacrt primijeniti nakon postavljanja cijelog projekta klimatskog odredišta za četiri do pet godina. lječilišta i početak korištenja razvijene bioenergetske staze Mjera 3: Pokazatelj 1: Staza Praćenje: polazišta za treću mjeru nisu pripovijedanje Petra Klepca za izravno vezana za poljoprivredno priča, legendi i podučavanje djece o gospodarstvo, već za sam Prezid, stoga običaja u svrhu prirodi i godišnjim se mogu odmah primijeniti. Kad turizma dobima poljoprivredno gospodarstvo bude u 78 PROGRAM ODRŽIVOG RAZVOJA GORSKOG KOTARA. Pokazatelj 2: pet potpunosti izgrađeno, mjera se događaja godišnje za pridružuje priči s poljoprivrednim posebne praznike i gospodarstvom kao polazištem. običaje Pokazatelj 3: razvijena bioenergetska staza i označena staza za šetnju „Putem bilja“ Prioritetno područje 3: razvoj kadra za predstavljanje održivog razvoja i poticanje mještana Pokazatelj 1: osobe izabrane za rad na projektu bile su na edukaciji (internetska komunikacija, tečajevi kuhanja, tečajevi Praćenje: Edukacija za uporabu stranih jezika) suvremenih tehnoloških alata i izbor Mjera 1: edukacija Pokazatelj 2: u osoba koje će biti odgovorne za to, o novim alatima i projektu su određeni može započeti odmah nakon odobrenja vještinama ljudi sudjelovali u projekta. Obrazovanje nije trenutni, već tehnologije, obuci za turističke stalan proces i kao takav mora započeti stranim jezicima i djelatnike i održivi odmah. Nadzor nad obrazovanjem turizmu turizam provodi projektni tim ili član imenovan Pokazatelj 3: domaći i za kadrove. Obuka se provodi u roku od inozemni stručnjaci s tri godine. područja travarstva, povrtlarstva, kuhinje i etnografije pozvani su da prenesu znanja i dobre prakse Pokazatelj 1: Praćenje: Edukacija o održivom turizmu Odabrana su područja i definiranje mjera za održivi razvoj Mjera 2: edukacija aktivnosti koja su poljoprivrednog gospodarstva i o održivom ključna za destinacije započinju odmah nakon turizmu i poljoprivredno imenovanja osoblja. Obrazovanje je područjima gospodarstvo stalan proces, stoga ekipa mora biti djelovanja Pokazatelj 2: Stručni pripremljena i educirana kada se predavači imali su poljoprivredno gospodarstvo otvori za edukacije o održivom posjetitelje. Nadzor nad obrazovanjem turizmu provodi projektni tim ili član imenovan L. Lokar i J. Virant: Poljoprivredno – edukacijski centar Gorski Kotar 79. za osoblje. Obrazovanje se provodi u roku od tri godine. Prioritetno područje 4: pravilan rad poljoprivrednog gospodarstva i praćenje trendova u turizmu Pokazatelj 1: marketinški tim prati i izrađuje popis poljoprivrednih Praćenje: Transparentnost rada i gospodarstava i provedbe programa stalna je od samog web-stranica početka projekta kao i praćenje i Pokazatelj 2: na istraživanje rada konkurentskih temelju dobivenih pružatelja usluga u zemlji i inozemstvu. Mjera 1: praćenje analiza sličnih Ponuda za poljoprivredno gospodarstvo trendova u turizmu pružatelja usluga daje se na temelju istraživanja. Koristeći doma i u svijetu izrađuje se lista podatke i analize sličnih dobavljača, prioritetnih želja potrebno je napraviti planove za rad i posjetitelja ponudu poljoprivrednog gospodarstva. Pokazatelj 3: svaka Noćenja i broj posjetitelja mogu se tri mjeseca prikazuju računati tek nakon postavljanja se podaci o broju poljoprivrednog gospodarstva i cijelog posjeta i razvoju projekta. Rad nadgleda projektni tim ili trendova na članovi zaduženi za marketing. konkurentskim destinacijama u zemlji i inozemstvu Praćenje: Praćenje ocjena gostiju na Mjera 2: praćenje Pokazatelj 1: jednom web-stranici i u knjizi gostiju vrši se tek ocjena gostiju na mjesečno izrađuju se nakon što se izgradi poljoprivredno web-portalima i u izvješća o ocjeni gospodarstvo te se uspostavi cijela priča. knjizi gostiju usluga na turističkoj Tu nadzor ne prestaje jer je to destinaciji kontinuirani posao. Prati ga i provodi dio ekipe zadužen za marketing. 4.5 Sažetak Projekt Poljoprivredno – edukacijskog centra Gorski kotar u Prezidu odnosi se na poljoprivredno i obrazovno gospodarstvo. Samo na taj način mjesto ono može razviti priču, vratiti svoju ekonomsku vrijednost i postići demografski napredak. Prezid ima mnogo više mogućnosti i prednosti nego rizika i nedostataka. Najveća je 80 PROGRAM ODRŽIVOG RAZVOJA GORSKOG KOTARA. prednost zasigurno netaknuta priroda koja je sve traženija u svijetu turizma. Povijest i sadašnjost mjesta (rimski ostaci, blizina granice, blizina glavnih turističkih, stambenih i kulturnih središta, autohtonost u kuhinji i životu, mogućnost uzgoja hrane itd.) jamstvo su uspjeha. Održivi razvoj i turizam promiču razvoj mjesta, što je navedeno i u SWOT analizi. Projekt je zasigurno poticaj za razvoj drugih sličnih mjesta gdje je trenutna situacija poprilično zabrinjavajuća, posebice u pogledu demografske i ekonomske strukture. Navedenim prioritetnim područjima i mjerama pokazali smo smjer razvoja mjesta koje zasigurno može iznjedriti nove proizvode te pridonijeti otvaranju novih radnih mjesta i ekonomskoj sigurnosti mjesta. Održiva vizija Poljoprivredno – edukacijskog centra pod nazivom Gorski kotar mora biti uključena u sustav osnovnoškolskog obrazovanja kao slika jednog dijela Hrvatske sa svojom specifičnom strukturom života, rada i krajolika. Osnivanje autohtonog poljoprivrednog gospodarstva predstavlja temelj za razvoj mjesta te, s aspekta kulturne baštine, velik doprinos autohtonoj hrvatskoj ponudi. Poljoprivredno gospodarstvo svojim obrazovnim programom mora postati središte zbivanja i posjeta te jedna od turističkih odrednica Gorskog kotara. Život na poljoprivrednom gospodarstvu sa svime navedenim raznolik je, zanimljiv, ali i poučan, stoga Prezid upravo s njime može postati brand ruralnog područja. PROGRAM ODRŽIVOG RAZVOJA GORSKOG KOTARA B. Pavlakovič, M. Koščak, Z. Ožbolt i V. Čeligoj (ur.) Poglavlje 5 Značaj tehničke i kulturne Baštine u Prezidu NIKOLINA ŠINTIĆ I ALENKA VALENTINC 5.1 Analiza stanja Povijest je u Prezidu ostavila velik trag, a predmeti iz prošlosti čuvaju se u dvjema kućama. Prva od njih je Zavičajna zbirka koja čuva velik broj predmeta iz različitih povijesnih razdoblja. Druga je Kuća Vesel, rijedak primjer kuće u kojoj se može vidjeti kako se živjelo još prije dvadesetak godina. Zavičajna zbirka i goranska Kuća Vesel objekti su kulturno-povijesne baštine. 82 PROGRAM ODRŽIVOG RAZVOJA GORSKOG KOTARA. Slika 17: Goranska Kuća Vesel Izvor: Lasten. Tijekom ovog istraživanju posjetili smo staru Kuću Vesel (slika 17). Krajem 19. stoljeća Prezid je bio tipično malo goransko mjesto (Kovač, 2017). Kuće su uglavnom bile izgrađene od kamena i drva te prekrivene drvenim daskama. Kuća Vesel primjer je autohtone goranske arhitekture. Kuća je sagrađena 1858. godine od kamena i drva. U njoj su ljudi živjeli do 1996. godine, a za posjetitelje je otvorena 2003. godine. Posjetitelji tu mogu vidjeti čime su se stanovnici Prezida bavili te koje su predmete svakodnevno upotrebljavali. Tipična goranska kuća imala je jednu stranu kuće ukopanu u brdo, a pročelje je bilo postavljeno u ravnini s okolicom (Malnar, 2013, str. 13). U podrumu kuće nalazila se staja. Na ulazu u kuću Vesel, u predsoblju s lijeve strane nalaze se drvene stepenice koje vode do potkrovlja (jezba). U potkrovlju se nalazilo sušilo za meso te sijeno za stoku. S desne strane hodnika su vrata koja vode u prostoriju koja se zvala „kuća”. S lijeve strane te prostorije su vrata koja vode u kupaonicu te ostavu za odlaganje hrane. Zidovi su u ovom dijelu kuće bili deblji radi održavanja niskih temperatura. Soba je pretrpana nepotrebnim predmetima (pisaća mašina, štednjak iz novijeg doba, ali i posuđe novijeg doba). Na sredini kuće, u jednoj posebnoj prostoriji nalaze se vrata kuhinje (kuhna) gdje se kuhalo na drvenoj peći pored koje se sušilo drveno oruđe, a vrući zrak prolazio je do potkrovlja. Kuhinja je crne boje. U svakoj kući bio je oltar te krevet, stol i peć (slika 18). Pored peći su se obično igrala djeca jer je to mjesto bilo najtoplije u kući. N. Šintić i A. Valentinc: Značaj tehničke i kulturne Baštine u Prezidu 83. Cijela je kuća namještena i jasno prikazuje način života mještana Prezida u prošlosti. U kući se trenutno nalaze predmeti koji ne pripadaju tradicionalnoj goranskoj kući. Za današnje uvjete ona je prenatrpana , a organizacija prostora je loša. Kuća može primiti veći broj ljudi, ali je zbog tijesnosti teško slijediti vodiča. Pristup staji nije moguć jer zemljište oko kuće nije u vlasništvu Prezida. U prošlosti je kuća bila funkcionalna, u sobi i blagovaonici je bilo toplo, stoga je obitelj najviše boravila u jednoj prostoriji. U kuhinji se kuhalo, a istodobno je topao zrak sušio meso na tavanu. U drugoj sobi bile su kupaonica i ostava gdje je bilo uvijek hladno, stoga je hrana duže bila svježa. Slika 18: Unutrašnjost Kuće Vesel Izvor: Lasten. Drugi primjer tehničke i kulturne baštine je Zavičajna zbirka (slika 18). Etnološka je to zbirka koja se može pohvaliti arheološkim i etnografskim predmetima, ostacima japodske kulture te ostacima drvenog vodovoda u Prezidu koje je stanovništvo koristilo u određenom povijesnom razdoblju. Mnogi su predmeti povezani s obrambenim zidom limesom, koji su na području Vražjeg vrtca izgradili Rimljani. Na području Prezida pronađeni su zlatnik i potkovica koji datiraju iz rimskog doba. Ovdje se također nalazilo i halštatsko naselje. Kelti su preko Vražjeg vrtca prevozili sol. U Zavičajnoj zbirci se nalazi i „škljoca”, nož koji je simbol Prezida i jedan od najzanimljivijih predmeta u zbirci. Zamke za puhove, alat za striženje ovaca i obradu 84 PROGRAM ODRŽIVOG RAZVOJA GORSKOG KOTARA. vune, pinca za maslac, stara glačala i stari tipični „prezidanski kotač” dobro su očuvani te bi trebali biti istaknuti na vidljivijem mjestu. Etnografska zbirka nalazi se prostorijama nekadašnje mjesne zajednice u neposrednoj blizini crkve sv. Vida (slika 19). Zavičajnu zbirku istodobno može posjetiti najviše 5 ljudi, a zbog ograničenog prostora za posjetitelje predmete nije moguće pogledati izbliza. Zbog nedostatka prostora teško je pružiti sistematičan razgled predmeta prema pojedinim razdobljima. Slika 19: Lokacija Zavičajne zbirke Izvor: Lasten. Zavičajna zbirka ima svoju Facebook stranicu, ali je vrlo malo sljedbenika, „lajkova” i dijeljenja, što ljudima onemogućuje da ju posjete i pogledaju. Druge tiskane ili internetske promocije nema. Zavičajnu zbirku i Kuću Vesel može se posjetiti uz prethodnu najavu. Vodič kroz Zavičajnu zbirku i Kuću Vesel posao obavlja dobrovoljno. Kao što je već spomenuto, ni Zavičajna zbirka ni Kuća Vesel ne mogu primiti velik broj posjetitelja. Zavičajna zbirka ograničena je na mali prostor, a mjesto dodatno zauzima bankomat koji se nalazi u prostoriji s najviše povijesnih predmeta, a najmanje mjesta. Predmeti u Zavičajnoj zbirci nisu razvrstani po povijesnim N. Šintić i A. Valentinc: Značaj tehničke i kulturne Baštine u Prezidu 85. razdobljima jer za njih nema mjesta. Okosnica posjeta Zavičajnoj zbirci i Kući Vesel su priče koje vodič mora predstaviti turistima, a sama kulturna baština bez priče ne privlači turiste. Priče i mitovi iz prošlosti veoma su zanimljivi. Jedna od legendi govori da se iznad naselja Hallstatt nalazi Alipašin grob. Alipaša je bio veliki turski general te je pokopan sa svim svojim predmetima i sabljom. S Vražjim vrtcem povezane su legende. Jedna od njih govori o vragu koji bdije nad svojim zlatom. Jedini način da čovjek vidi to zlato je da se ujutro umije rosom. Čak se i vještice ponekad zaustave u blizini Prezida. Kad putuju s Kleka, na Vražjem vrtcu kuhaju u kotlovima i plešu, čak i love nestašnu i neposlušnu djecu. Nažalost, ove priče i legende polako odlaze u zaborav jer ih današnja djeca u Prezidu gotovo ne poznaju. Ipak, u Prezidu su sačuvani običaji koji su dio kulture toga mjesta. „Trkanje jaja” povezano je s blagdanom Uskrsa. Za taj kraj to je veliki praznik i tada se okupljaju svi mještani Prezida te sudjeluju u igri „trkanja jaja”. Dva protivnika natječu se čije je jaje tvrđe. Onaj kome pukne ljuska jajeta, ostaje bez njega. U narodnim običajima vatra označava kraj zime. Na dan ljetnog solsticija u tom su se kraju palili krijesovi. Maškare su također važan dio prezidske tradicije, no ta događanja više nisu posjećena kao nekada, a smanjuje se i broj stanovnika. 5.2 SWOT analiza SWOT analiza (tablica 6) daje nam dobar uvid u ono što imamo, što možemo očekivati i na koji način možemo nešto promijeniti. Prednost može biti lokacija naselja s obzirom na blizinu velikih gradova (Ljubljana, Rijeka, Trst). Posjetitelji mogu razgledati znamenitosti naselja u jednom danu. Prezid ima očuvanu autohtonu tradiciju, sačuvani su običaji, navike i predmeti iz prošlosti. U usporedbi s prošlošću, ta mjesta ne posjećuje puno ljudi. Povećanjem sekundarne turističke ponude i promocije, povećat će se broj posjetitelja jer je kulturna baština vrlo važan motiv za posjet nekoj destinaciji. Ističući važnost kulturne baštine, lokalno stanovništvo treba poticati da pregledaju svoje tavane i podrume jer postoji velika vjerojatnost da ima još zaboravljenih predmeta iz prošlosti, što će kod njih probuditi osjećaj pripadnosti. Za posjetitelje će to biti novo i neotkriveno područje koje će im biti još zanimljivije. 86 PROGRAM ODRŽIVOG RAZVOJA GORSKOG KOTARA. Tablica 6: SWOT analiza tehničke i kulturne baštine PREDNOSTI NEDOSTACI − relativna blizina većih gradova: − položaj mjesta – udaljenost, izolacija Ljubljane, Trsta, Rijeke, Zagreba − neadekvatni prostori u kojima se − očuvana tradicija i autohtonost područja prikazuje kulturna baština − mnogi sačuvani predmeti iz prošlosti − nepovezanost lokalnog stanovništva − neotkriveno i neistraženo područje − nezainteresiranost/pasivnost/pesimiza − lokalna pripadnost i domoljublje kao m lokalnog stanovništva mogućnost razvoja − nedostatak znanja o kulturnoj baštini − slaba svijest lokalnog stanovništva o važnosti kulturne baštine MOGUĆNOSTI RIZICI/OPASNOSTI − integracija na lokalnoj, regionalnoj i − prostor zatvoren prema trendovima nacionalnoj razini razvoja na tom području − uključivanje Zavičajne zbirke i Kuće − birokratske prepreke na polju Vesel u projekte (veći muzeji) prostornih i razvojnih ciljeva − nova radna mjesta povezana s − gubitak lokalnog stanovništva kulturnom baštinom (posebno za − odsutnost i nedostatak aktivne radne mlade) snage za razvoj u budućnosti − povezanost s većim muzejima − nemogućnost dobivanja sredstava za − sredstva iz EU fondova razvoj zbog nepoznavanja kulturne − povećanje znanja i standarda na polju baštine ljudskih resursa − pogranično i tranzitno područje − veza s cjelokupnom populacijom koja kod kuće još uvijek čuva predmete iz prošlosti Lokacija se također može pokazati kao nedostatak. Unatoč relativnoj blizini većih gradova, pristup mjestu je otežan, posebice s hrvatske strane (loša kvaliteta ceste, zavoji). Trenutni su nedostatak i prostori na kojima se prikazuje kulturna baština. Zavičajna zbirka nalazi se u premalom prostoru koji posjetitelju nije pregledan, a Kuća Vesel ne može biti prikazana u cijelosti jer je pristup kući s jedne strane otežan zbog neuređenog vlasništva. Lokalno se stanovništvo (uz nekoliko iznimaka) ne povezuje, što je neophodno za tako malo mjesto. Stanovnici su nezainteresirani, pasivni i pesimistični jer je život u tom kraju oduvijek bio težak, prožet borbom za opstanak, što ih je ostavilo razočaranima. Mogući nedostatak također može biti nedovoljna količina znanja na području kulturne baštine. U mjestu postoji jedan vodič koji može iznijeti zanimljivosti o povijesti Prezida. Lokalno stanovništvo nije svjesno svoje posebnosti te im kulturna baština ne znači puno. N. Šintić i A. Valentinc: Značaj tehničke i kulturne Baštine u Prezidu 87. Prilika se ukazuje povezivanjem na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj i široj razini. Integracija će potaknuti razvoj partnerstava koja su osnova za prijave na natječaj, uglavnom iz EU fondova u smislu zajedničke turističke ponude. Zavičajna zbirka i Kuća Vesel moraju se uključiti u veće projekte kako bi stekle priznanje i bile prepoznate. Povezati se treba s većim muzejima, npr. prilikom Noći muzeja, kada su te ustanove otvorene tijekom cijele noći. Kulturnu baštinu treba približiti lokalnom stanovništvu i poticati želju za upoznavanjem svoga mjesta, običaja i navika. To bi ujedno potaknulo stvaranje novih radnih mjesta, najviše na području kulturne baštine. Lokalno stanovništvo treba potaknuti da na svojim tavanima i u podrumima potraže predmete koji su bili korišteni davno u prošlosti. Budući da se radi o pograničnom području, moguće je očekivati posjet hrvatskih i slovenskih turista. Rizik i nedostatak predstavlja zatvorenost mjesta te nespremnost lokalnog stanovništva na promjene poput uređenja zgrada i uključivanja kulturne baštine u stalnu ponudu. Na području prostornih ciljeva postoje birokratske prepreke, što se u ovom slučaju odnosi na preseljenje Zavičajne zbirke i rješenje vlasništva dijela Kuće Vesel. Budući da stanovništvo polako gubi svoj identitet, postavlja se pitanje hoće li biti spremno sudjelovati u projektima koji uključuju kulturnu baštinu i u kojima će biti prikazani kao autohtono područje. Postoji opasnost da se lokalno stanovništvo neće htjeti dodatno educirati o povijesti mjesta, njegovim posebnostima, običajima i navikama koje su ga izgradile i oblikovale. Opasnost vidimo i u nemogućnosti dobivanja razvojnih sredstava zbog neznanja i nespremnosti za edukaciju o prošlosti. 5.3 Vizija Do 2025. godine u Prezidu će se urediti mjesta kulturne baštine, povezat će se s drugim pružateljima usluga, uključit će se u partnerstva, poboljšati razumijevanje važnosti kulturne baštine stvaranjem priča i legendi te povezati tradiciju i suvremenost za razvoj održivog i odgovornog turizma. Da bi se očuvala kulturna baština, moraju se poštivati smjernice tradicionalnog uređenja mjesta. S obzirom na smještaj Prezida, oduvijek su važni materijali bili drvo i kamen. Stoga treba oživjeti znanje o preradi prirodnih materijala. U Prezidu se zbog iseljavanja stanovništva te vještine gube, ali su vrlo važne za održavanje i revitaliziranje kulturne baštine. Prijenosom tih vještina na mlade te bi se vještine očuvale i njegovale, a kasnije bi se mogle prilagoditi neovisnim poduzetničkim 88 PROGRAM ODRŽIVOG RAZVOJA GORSKOG KOTARA. putovima. U Prezidu najprije treba projekt približiti lokalnom stanovništvu, a kada se ono bude osjetilo dijelom projekta, možemo očekivati razvoj mjesta na principima održivog i društveno odgovornog turizma. Ciljevi Prezida su: − aktivno uključivanje lokalnog stanovništva u projekt, − očuvanje tradicionalne kuhinje, − oživljavanje starih običaja, − traženje predmeta iz prošlosti koji su zaboravljeni, a leže na tavanima ili podrumima, − revitalizacija jezika uključivanjem djece, prenošenjem običaja i priča mladima, − osvješćivanje važnosti kulturne baštine, jačanje osjećaja pripadnosti i podizanje svijesti kod ljudi o važnosti svoje baštine i ponosa, − savjetovanje i poticanje lokalnog stanovništva pri obnovi kuća. 5.4 Prioritetna područja i mjere PRIORITETNO PODRUČJE 1: UREĐENJE KUĆE VESEL I ZAVIČAJNE ZBIRKE Kuća Vesel i Zavičajna zbirka najvažnija su mjesta kulturne baštine i povijesti Prezida. Trenutno je Kuća Vesel puna nepotrebnih predmeta koji ne pripadaju odgovarajućem povijesnom razdoblju te ih treba ukloniti. Zavičajna zbirka nalazi se u prostoru premalom za takvu količinu predmeta iz prošlosti. Zbirku treba premjestiti u veći prostor gdje će biti moguće predstaviti svako razdoblje. Trenutno zbirka sadrži mnogo zanimljivih predmeta, ali je nepregledna zbog malog prostora. Stanovnici Prezida kod kuće još uvijek drže predmete iz prošlosti te ih treba poticati da ih uključe u zbirku. Mjera 1: preseljenje Zavičajne zbirke u veći prostor Potrebno je pronaći prostor dovoljno velik za manju skupinu ljudi (do 15 osoba), u kojem će svi predmeti biti predstavljeni po određenim razdobljima. Bilo bi poželjno urediti prostor u blizini Kuće Vesel ili u njezinom donjem dijelu. Ako postojeći N. Šintić i A. Valentinc: Značaj tehničke i kulturne Baštine u Prezidu 89. prostor nije moguće koristiti, morat će se pronaći novi. Izgled zgrade u kojoj će se nalaziti Zavičajna zbirka mora se podudarati s izgledom tradicionalne goranske kuće (kamen, drvo prekriveno šindrom). Mjera 2: uređenje Kuće Vesel U Kući Vesel ima predmeta koji ne pripadaju prošlosti, stoga ih treba ukloniti i vratiti kuću u stanje u kojem je bila 1996. godine dok su u njoj još uvijek živjeli ljudi. Urediti treba i vlasništvo jer je staza uz kuću, koja vodi do podruma, neuređena i nepristupačna za posjetitelje. PRIORITETNO PODRUČJE 2: POBOLJŠANJE PREDSTAVLJANJA KULTURNE BAŠTINE I UKLJUČIVANJE PRIČA U KULTURNI TURIZAM Ovo turističko odredište zanimljivo je i posebno zbog ljudi koji tu žive, i na toj posebnosti temelji svoju privlačnost. U kulturnom turizmu isprepliću se umjetnost, etnologija, povijest, tradicija, hrana, vino i drugi lokalni proizvodi (Muzej suvremene umjetnosti, 2011). Treba oživjeti stare običaje i navike i pokazati ih turistima (proizvodnja maslaca, drveni ugljen). Turiste treba sa značajem kulturne baštine upoznati putem zanimljivih priča i objasniti im kako je povijest utjecala na mjesto i njegove stanovnike. Kada i sami mještani Prezida budu ponosni na svoju povijest, tada će i priče i legende biti puno zanimljivije i privlačnije. Važno je stvoriti priče koje će privući ljude i s kojima će se moći poistovjetiti. Priče se mogu prilagoditi dobnoj skupini posjetitelja. Mjera 1: oživljavanje starih običaja i oblikovanje turističkih proizvoda U Prezidu još uvijek postoje običaji koje treba prenositi i prikazati vanjskim posjetiteljima. Proizvodnja maslaca na starinski način korištenjem „pince” može biti vrlo zanimljiv način za integraciju turista u živote mještana. Posjetitelje može privući čak i proizvodnja jednostavnijih drvenih proizvoda. Turisti žele naučiti nešto novo, hoće surađivati s lokalnim stanovništvom te im se to mora omogućiti. Prikazivanje starih običaja trebalo bi uklopiti u postojeće događaje te ih tako proširiti. Također treba osposobiti ljude, pronaći stručnjake na tim područjima te organizirati radionice. 90 PROGRAM ODRŽIVOG RAZVOJA GORSKOG KOTARA. Mjera 2: živi muzej – predstavljanje kulturne baštine i oblikovanje priča U Zavičajnoj zbirci ima puno predmeta koji su povezani s određenim razdobljima povijesti. S obzirom na to da su grofovi Zrinski, Rimljani, Turci te Prvi i Drugi svjetski rat ostavili trag u Prezidu, bilo bi dobro razmišljati o prezentiranju povijesti sa živim glumcima i umjetnicima te tako na zanimljiv način posjetiteljima prikazati povijest. Priče su vrlo važan način prenošenja kulturne baštine te moraju biti prilagođene dobi posjetitelja. Djeci će zanimljive biti priče o vješticama, a starijima priče temeljene na povijesti. Potrebno je razviti priče za svaku skupinu posjetitelja, koje će ih približiti ovom mjestu te potaknuti osjećaj povezanosti i želju za ponovnim posjetom. Živi muzej (prikaz običaja) treba kombinirati s događajima koji već postoje i imaju najveću posjećenost lokalnog stanovništva. Odabrati treba najzanimljivije događaje u povijesti i prikazati ih na zanimljiv način te u njih uključiti lokalne stanovnike koji još uvijek znaju povijest, običaje, tradiciju, te umjetnike koji imaju iskustva na tom području. Umjetnici će pomoći pri izradi odjeće i uređenju prostora potrebnih za realističan prikaz života u prošlosti. Glumci će trebati specifičnu odjeću karakterističnu za određeno razdoblje u prošlosti, stoga treba pronaći dobavljače i osobe koje odjeću mogu izraditi. Djeca mogu sudjelovati u radionicama crtajući motive povezane s pričama. PRIORITETNO PODRUČJE 3: POVEZIVANJE KULTURE (MUZEJA, KUĆE) S PARTNERIMA Zavičajna zbirka i Kuća Vesel trebaju se povezati s partnerima. Tek kada se kulturna baština poveže s ostatkom turističke ponude, mjesto će postati turistički zanimljivo (Muzej suvremene umjetnosti, 2011.). Zavičajna zbirka i Kuća Vesel mogu se povezati i surađivati s: − različitim ministarstvima, − Gradom Čabrom, − udrugama (kulturno-umjetničke udruge), − kazalištima, − upravnim tijelima zajednice (ured za kulturu, služba za kulturu i obrazovanje), − lokalnim stanovništvom. N. Šintić i A. Valentinc: Značaj tehničke i kulturne Baštine u Prezidu 91. Prema riječima mještana, u Prezidu također nedostaju veze, partnerstva, suradnja itd. Potrebno je definirati ciljeve i odrediti aktivnosti kojima će se postavljeni ciljevi postići. Trebalo bi imati dobro uspostavljen sustav koji će povezivati, poticati suradnju i jačati pripadnost. Integracija se ne fokusira samo na lokalno, već i na šire okruženje. Mjera 1: analiza potreba i traženje potencijalnih partnera Potrebe posjetitelja treba analizirati odgovarajući na pitanja poput: − Što je turiste najviše zanimalo u tom mjestu (događaji, kulturna baština)? − Može li kulturna baština pomoći boljem predstavljanju mjesta? − Kakva iskustva mogu ponuditi Zavičajna zbirka i Kuća Vesel? − Osjeća li se posjetitelj dobrodošlima? Tijekom posjeta ili na njegovu kraju posjetitelji će ispuniti kratak upitnik koji će pomoći u pripremi turističke ponude. Posjetitelje zanima kulturna baština, a uključivanjem prirodnog okoliša to se okruženje razlikuje od ostalih. Turistički proizvodi moraju se temeljiti na specifičnostima kraja. Kulturni turizam nudi aktivnosti tijekom cijele godine. Posjetiteljima treba ponuditi pakete koji će biti zanimljiviji i vrijedni razgledavanja. Mjera 2: uključivanje u državne projekte „Noć muzeja” jedan je od vrlo zanimljivih načina povezivanja svih muzeja u Hrvatskoj. Ulaz u muzej je besplatan tijekom cijele noći, a svaki se muzej promovira brošurama i na web-stranicama. Jednom kada Zavičajna zbirka i Kuća Vesel budu na prikladnoj razini, mogu se uključiti u slične projekte. Potrebno je detaljnije istražiti sve mogućnosti povezivanja na široj razini i izabrati odgovarajuće obrazovanu osobu koja će moći sve to nadgledati. 92 PROGRAM ODRŽIVOG RAZVOJA GORSKOG KOTARA. PRIORITETNO PODRUČJE 4: IZVEDBA PROMOCIJE Potrebno je urediti Facebook stranicu Zavičajne zbirke i objaviti zanimljivosti, informacije o događajima i novim proizvodima. Gledati treba u smjeru stvaranja suvenira koji bi predstavljali kraj. U Zavičajnoj zbirci ima mnogo zanimljivih predmeta koji mogu biti inspiracija za potencijalne suvenire. U sklopu Zavičajne zbirke i Kuće Vesel treba osigurati prostor za suvenirnicu. Mjera 1: obnavljanje Facebook stranice Zavičajne zbirke Treba urediti Facebook stranicu Zavičajne zbirke i objaviti zanimljivosti i informacije o događajima i novim proizvodima. Facebook je besplatan način oglašavanja i vrlo je funkcionalan zbog velikog broja korisnika. Mjera 2: izrada suvenira Treba izraditi suvenire koji će predstavljati mjesto. Prije svega, set mogućih suvenira treba izraditi u suradnji s lokalnim stanovništvom i stručnjacima te stručnjacima na području kulturne baštine. Slijedi izbor suvenira koji odražavaju tradiciju, povijest, identitet i posebnost ovog područja. Izraditi treba suvenir koji sadrži što više obilježja mjesta. 5.5 Pokazatelji praćenje Nadzor je vrlo važan za uspješno poslovanje. Pri nadzoru se kontinuirano nadgledavaju ciljevi, omogućava se revizija, a u nekim slučajevima zahtijeva i ponovno planiranje. Nadzor nam pokazuje koliko smo bili uspješni u pojedinim akcijama. U tablici 7 prikazani su pokazatelji i metoda praćenja za svaku pojedinu mjeru na području tehničke i kulturne baštine istraživanog područja. N. Šintić i A. Valentinc: Značaj tehničke i kulturne Baštine u Prezidu 93. Tablica 7: Pokazatelji i nadzor na području tehničke i kulturne baštine istraživanog područja Prioritetno područje 1: uređenje Kuće Vesel i Zavičajne zbirke Mjera 1: preseljenje Pokazatelj 1: uređen Praćenje: Novi prostor može se Kuće Vesel u veći je novi prostor u pripremiti odmah nakon prikupljanja prostor kojem će zbirka biti potrebne dokumentacije za premještanje izložena zbirke, što mora biti završeno do 2020. Pokazatelj 2: broj godine. Provedba se prati popisom posjetitelja obavljenih radova. Praćenje broja posjetitelja može započeti otvaranjem novih prostorija, a provodi se jednom mjesečno. Mjera 2: uređenje Pokazatelj 1: uređena Praćenje: Mjera se može provesti odmah. Zavičajne zbirke kuća koja čuva Izvedbu prati osoba koja poznaje povijest autohtonost (bez mjesta (običaje, navike, upotrebu neprikladnih predmeta u prošlosti, odjeću). Izvedba se predmeta koji ne kontrolira popisom predmeta koji pripadaju opremi pripadaju tipičnoj goranskoj kući. tipične goranske Odmah nakon uređenja kuće može kuće) krenuti praćenje broja turista jednom mjesečno. Prioritetno područje 2: Poboljšanje predstavljanja kulturne baštine i uključivanje priča u kulturni turizam Pokazatelj 1: broj osoba Praćenje: Ova mjera traje duže Mjera 1: koji će se baviti starim vrijeme. Do 2020. godine potrebno je oživljavanje starih običajima/aktivnostima oživjeti barem dva običaja. Uspješnost običaja i se prati brojem mještana koji će biti oblikovanje Pokazatelj 2: novi spremni prikazati stare običaje. Izgled turističkih turistički proizvod koji proizvoda također ovisi o turističkim proizvoda uključuje običaje i pružateljima. Do 2021. godine stvorit tradiciju će se nov turistički proizvod koji će uključivati kulturnu baštinu. Pokazatelj 1: broj odabranih povijesnih tema (vračanje, Praćenje: Akcija započinje odabirom ratovanje, svakodnevni povijesnih tema koje će se uključiti u život), koji će biti realno prikaz kulturne baštine. Bit će Mjera 2: živi muzej prikazane (npr. kroz mjerljivo popisom odabranih tema – predstavljanje predstavu) koje će se predstaviti većem broju kulturne baštine i Pokazatelj 2: broj posjetitelja i bit će dovršen do 2020. oblikovanje priča događaja na kojima će godine. Broj događaja sa zanimljivim kulturna baština biti prikazima kulturne baštine dogovara predstavljena na se prema događajima izvedenim do zanimljiv način 2021. godine. (vještice, vojskovođe itd.) 94 PROGRAM ODRŽIVOG RAZVOJA GORSKOG KOTARA. Prioritetno područje 3: povezivanje kulture (muzeja, kuće) s partnerima Pokazatelj 1: novi Praćenje: Realizacija obaju pokazatelja Mjera 1: analiza turistički proizvod traje duže vrijeme. Na kvalitetnu potreba i traženje koji je dizajniran na provedbu pokazatelja 1 utječe potencijalnih temelju analize pokazatelj 2. Do 2021. godine turistički partnera potreba posjetitelja proizvod bit će osmišljen na temelju analize potreba posjetitelja, a također Pokazatelj 2: broj ćemo pratiti broj partnerstava u novih partnerstava projektu. Praćenje: Mjera se može provesti Pokazatelj 1: broj odmah povezivanjem s kulturnim Mjera 2: uključivanje sudjelovanja u institucijama. Traje duže vrijeme, a u državne projekte regionalnim ili način provedbe prati se brojem nacionalnim uključenosti u projekte. Mjerenje broja projektima posjetitelja takvih događaja može započeti odmah. Prioritetno područje 4: promocija Pokazatelj 1: broj Praćenje: Mjera se može provesti novih „prijateljstava” odmah aktivnim promicanjem kulturne na Facebooku baštine i stvaranjem događaja. Traje Mjera 1: obnavljanje duže vrijeme, a bit će mjerljiva brojem Facebook stranice novih „prijateljstava” na društvenoj Pokazatelj 2: broj Zavičajne zbirke mreži. Prati se tijekom razdoblja od šest upita za razgled mjeseci. Broj upita za posjet počinje se Zavičajne zbirke i pratiti kada Facebook stranica bude posjet Kući Vesel imala više pratitelja, a nadzirat će se jednom mjesečno. Pokazatelj 1: broj Praćenje: Mjera se može provesti proizvedenih odmah povezivanjem lokalnog suvenira koji stanovništva sa stručnjacima za prikazuju identitet kulturnu baštinu. Traje duže vremena, a Mjera 2: izrada mjesta način provedbe prati se brojem suvenira Pokazatelj 2: broj proizvedenih suvenira te se mora dovršiti do 2020. godine. Broj prodanih prodanih suvenira suvenira počinje se pratiti odmah nakon provedbe pokazatelja 1. Mjeri se praćenjem prodaje suvenira svaka tri mjeseca. 5.6 Sažetak U ovome istraživanju dane su smjernice koje kulturnu baštinu uključuju u cjelokupnu ponudu mjesta. Posjetitelje zanimaju umjetnost, arheologija, arhitektura, etnologija, kuhinja te autohtoni običaji koji i danas žive. Ako u ponudu uključimo prirodno okruženje, bit će vidljivo zbog čega se ono razlikuje od ostalih. Uključivanjem starih običaja, navika i tradicije, turistička ponuda mjesta bit će jedinstvena i temeljit će se N. Šintić i A. Valentinc: Značaj tehničke i kulturne Baštine u Prezidu 95. na tim posebnostima. Kulturni turizam omogućit će aktivnosti tijekom cijele godine, stoga je za posjetitelje potrebno pripremiti cjelogodišnje pakete koji će biti zanimljivi i vrijedni posjeta. Da bi se posjetitelji što duže zadržali u ovom kraju, treba ih povezati s pružateljima usluga koji će im ponuditi zanimljiv paket što će sadržavati visokokvalitetne smještajne kapacitete, tradicionalnu kuhinju, animaciju te preporuke u vidu što posjetiti, vidjeti itd. Područje ima mogućnosti za razvoj kulturnog turizma jer je povijest ovdje ostavila velik trag. Uređenjem prostora Zavičajne zbirke i Kuće Vesel, povezivanjem i ostvarivanjem zajedničkih ciljeva, Prezid može postati jedinstvena destinacija s visokokvalitetnom turističkom ponudom koja će pridonijeti razvoju održivog i društveno odgovornog turizma. Suvremeni turist postaje sve zahtjevniji, očekujući jedinstveno iskustvo i puno informacija. Kulturni turizam najbrže je rastući sektor u turističkoj industriji, a mnoge će se destinacije u budućnosti suočiti s većim brojem kulturnih turista. Mjesto ima bogatu kulturnu baštinu koja može privući brojne posjetitelje. Uz postavljena prioritetna područja i mjere, Prezid ima alat za uspostavljanje i usmjeravanje razvojnih aktivnosti na području kulturnog turizma. Da bi postigao željeno stanje, Prezid treba osigurati osnovnu turističku ponudu i provesti projekte na polju integrirane ponude. Turistički paketi moraju sadržavati i isticati kulturnu baštinu koja će biti predstavljena na zanimljiv način. Prezid ima i imat će sve atribute koji privlače modernog turista. Uspostavljanjem suradnje svih sudionika i slijedeći zajednički cilj, Prezid će postići da se posjetitelj taj kraj pamti nakon jedinstvenog i neponovljivog iskustva. 96 PROGRAM ODRŽIVOG RAZVOJA GORSKOG KOTARA. PROGRAM ODRŽIVOG RAZVOJA GORSKOG KOTARA B. Pavlakovič, M. Koščak, Z. Ožbolt i V. Čeligoj (ur.) Poglavlje 6 Dvorac Zrinski – zbirka i ponuda „putevima frankopana” MAJA ALIF I NIKOLINA GAĆINA BILIN 6.1 Analiza stanja Zrinski su bili utjecajna plemićka obitelj u Hrvatskoj. Od 1347. godine obitelj Zrinski vladala je dvorcem Zrin na Zrinskoj gori, a kasnije su svoje posjede proširili na teritorij između Une i Kupe. Članovi obitelji generacijama su se borili protiv Turaka, koji su nakon osvajanja Bosne 1463. godine počeli napadati njihove posjede. Knez Nikola IV pokazao se najboljim u bitkama, a kralj Ferdinand I. za njegove zasluge dodijelio mu je Međimurje i povrat vlastitih sredstava. Nikola IV postao je vrhovnim zapovjednikom u jugozapadnom dijelu Mađarske (SiolNET, 2018). U 16. stoljeću u čabarski se kraj doseljavaju Frankopani, hrvatska plemićka obitelj s područja današnjeg Kvarnera. 1577. godine, nakon smrti Štefana Frankopana, njihov posjed dobila je hrvatska plemićka obitelj Zrinski. Ban Petar IV. Zrinski osnovao je Čabar, sagradivši tamo 1651. kovački pogon za obradu naslaga limonita i željezne rude iz okolnih šuma. Važnost i utjecaj obitelji na društvena zbivanja u Hrvatskoj ojačala je i vrhunac dosegla sredinom 17. stoljeća s braćom Nikolom VII. i Petrom 98 PROGRAM ODRŽIVOG RAZVOJA GORSKOG KOTARA. IV. Petar IV je zbog sudjelovanja u neuspjeloj zavjeri protiv bečkog dvora pao u nemilost habsburške vlasti te je osuđen na smrt i pogubljen. Cijeloj obitelji Zrinski oduzeta je imovina, a bečke vlasti pobrinule su se da preostala dva muška potomka obitelji Zrinski budu pogubljena u kratkom vremenu (SiolNET, 2018). U središtu grada Čabra nalazi se dvorac Petra Zrinskog, koji je sagrađen 1651. godine. Od tada je sačuvan dio zida, kule i nekoliko lukova u prizemlju središnje zgrade. U dvorcu se nalaze važne zbirke slika, predmeta, zapisa, galerija umjetnika i slikara Vilima Svečnjaka te lovački trofeji Marijana Filipovića koje je darovao dvorcu. U 19. i 20. stoljeću dvorac je bio preuređen. Sastoji se od četiriju zgrada koje su međusobno povezane obrambenim zidom (Turistička zajednica grada Čabra, b. d.). Uređenjem zbirki u dvorcu Zrinski grad Čabar dobio je respektabilan muzejski prostor (slika 20). Tu se nalazi očuvan namještaj s početka 20. stoljeća, koji je tipičan za ovo područje. Nažalost, namještaj iz doba Zrinskih nije sačuvan. Prostor je prepun polica i vitrina u kojima su izloženi eksponati. Riječ je o objektima koji su se u Čabru koristili kroz povijest te dokumentima koji opisuju povijest i povijesne događaje ovoga kraja. Slika 20: Izložbeni prostori u dvorcu Zrinski Izvor: Lasten. M. Alif i N. Gaćina Bilin: Dvorac Zrinski – zbirka i ponuda „putevima frankopana” 99. Poznati akademski slikar Vilim Svečnjak rođen je 1906. godine u Zagrebu. 1987. godine Čabru je darovao četrdesetak svojih djela u znak dobre volje i lijepih uspomena iz djetinjstva. Slike su prethodno bile izložene u domu kulture u Čabru (slika 21). Slike je dvorcu poklonila Svečnjakova nećakinja Višnja Stopar Poljančić, a otada se zbirka slika povećala za još deset, stoga se danas može pohvaliti s čak 50 umjetničkih djela (Turistička zajednica grada Čabra, b. d.). Slika 21: Izložba umjetničkih djela Izvor: Lasten. Zanimljiva je i priča o tunelu koji iz podzemnih prostorija dvorca vodi do Tropetarske stijene iznad Čabra, gdje se nalazio izlaz u slučaju nužde. O ovom tunelu nema zapisa. To je priča kojom su stariji ljudi pripovijedali kako su se u njemu kao djeca igrali pronalazeći pritom veliku količinu starog oružja i ljudskih kostiju. Nakon rata, ulaz u tunel je zazidan kako bi se spriječio ulazak djece, a pretpostavlja se da je zazidan i zbog lošeg i trošnog stanja jer je postojala mogućnost da bi mogao dovesti do nesreće. Danas na putu koji vodi prema Tropetarskoj stijeni možemo vidjeti veliku rupu u zemlji za koju se vjeruje da je bila nekadašnji izlaz iz tunela (Turistička zajednica grada Čabra, b. d.). 100 PROGRAM ODRŽIVOG RAZVOJA GORSKOG KOTARA. Dvorac trenutno nije povezan s drugim turističkim destinacijama. Da bi ponovno oživio, pružatelji turističkih proizvoda trebali bi se povezati na toj destinaciji, regionalno, a i šire. Trenutno obilazak dvorca vodi gospodin Damjan Kovač, koji govori dijalektom tog područja (slika 22), a po potrebi i dogovoru vodi turističke grupe te se koristi hrvatskim, slovenskim i engleskim jezikom. Podatak o tome odakle posjetitelji dolaze nije moguće dobiti, no Kovač napominje da mnogi turisti prolaze ovim krajem kraj dok putuju prema nekoj drugoj, željenoj destinaciji (D. Kovač, osobna komunikacija, 19. listopada 2018.). Slika 22: Vodič s grupom turista ispred dvorca Zrinski Izvor: Lasten. Dvorac se promovira na web-stranicama Gorskog kotara i Čabra gdje uz sliku stoji kratak opis, no nismo pronašli samostalnu web-stranicu o dvorcu Zrinski. Nismo pronašli niti brošure, letke ili posebne proizvode i pakete koji bi bili ponuđeni posjetiteljima. Upravo to treba dodati osnovnoj ponudi, omogućiti dobru promociju dvorca Zrinski te povezivanje s drugim pružateljima usluga na tom području. M. Alif i N. Gaćina Bilin: Dvorac Zrinski – zbirka i ponuda „putevima frankopana” 101. 6.2 SWOT analiza Vrlo je važno da pružatelj usluga ima jasno definirane prednosti, nedostatke, mogućnosti i potencijalne rizike. Tako je nastala i SWOT analiza za dvorac Zrinski koja je prikazana u tablici 8. Prednosti i nedostaci dolaze od samog davatelja usluga, na njih imamo utjecaj i možemo im se prilagoditi. Mogućnosti i rizici dolaze iz okoline pa na njih ne možemo utjecati, ali im se možemo prilagoditi. Tablica 8: SWOT analiza dvorca Zrinski PREDNOSTI NEDOSTACI − nema konkurencije u okolici − nema sanitarija − dobar položaj i pristupačnost − nije prilagođeno invalidima − uređena infrastruktura objekta − nema zaposlenika koji je cijelo vrijeme − parkirna mjesta u blizini dostupan za usmjeravanje posjetitelja − zanimljive zbirke slika, predmeta i − loš marketing i promocija dokumenata na jednom mjestu − niska cijena ulaznice − očuvanje tradicije i prikaz načina života − nema uređene web-stranice na jednom mjestu − mali broj posjetitelja − dobar zemljopisni položaj MOGUĆNOSTI RIZICI / OPASNOSTI − mogućnost povezivanja s drugim − iseljavanje mlade radne snage turističkim pružateljima − spor razvoj infrastrukture − suvremeni digitalni načini promocije − nepovezanost pružatelja turističkih koji dopiru do šire javnosti usluga − postoji nekoliko projekata povezanih s − nepoznata destinacija kulturnom baštinom koji traže partnere − avanturistički trend, turisti traže događanja − posjet tranzitnih turista iz drugih zemalja − interes zajednice za razvoj turizma Prednost dvorca je u tome što u blizini nema objekta koji bi mu konkurirao. Lokacija dvorca je povoljna, u dobroj je mjeri dostupan zbog blizine tranzitnih ruta koje vode kroz obližnja mjesta i zbog blizine granice. Objekt je uređen, što znači da je uređena gotovo sva infrastruktura. U blizini je parkiralište na kojemu posjetitelji mogu besplatno parkirati. U dvorcu se mogu vidjeti uređene zbirke slika, predmeta i dokumenata koji čuvaju tradiciju mjesta i pokazuju kakav je bio život u gradu Čabru kroz povijest. Nedostatak dvorca Zrinski je nepostojanje sanitarija, a nije niti 102 PROGRAM ODRŽIVOG RAZVOJA GORSKOG KOTARA. prilagođen invalidima. Potrebno je zaposliti osobu koja će biti dostupna za informiranje i vođenje turističkih grupa. Dvorac je za posjetitelje otvoren samo nakon prethodne najave. Dvorac Zrinski nema web-stranicu na kojoj se mogu objavljivati informacije i obavijesti o događajima, nema brošura ni promotivnog materijala, a cijena ulaznice je preniska. Ipak, najveći nedostatak je mali broj posjetitelja, što je posljedica lošeg marketinga i promocije. Mogućnosti dvorca vidimo u povezivanju s drugim turističkim destinacijama, u stvaranju zajedničkog branda koji bi se prodavao. Izrada web-stranice i promotivnog materijala pripomogli bi većoj promociji dvorca. Bilo bi dobro uključiti se u neki projekt koji je vezan uz kulturnu baštinu poboljšavajući na taj način ponudu i organizaciju događaja kojima bi se privukli gosti. Turistima iz drugih zemalja treba ponuditi audiovodiče na različitim jezicima. Osim povezivanja destinacija, najveću mogućnost za razvoj turizma te poboljšanje turističke ponude vidimo u zainteresiranosti lokalne zajednice. Opasnost predstavlja mali broj stanovnika i činjenica da se mladi ljudi iseljavaju zbog nedostatka posla, a problem može biti i spor razvoj infrastrukture, neprepoznatljivost te neprivlačnost destinacije za posjetitelje. 6.3 Vizija Do 2025. godine dvorac Zrinski postat će popularno turističko mjesto gdje će turisti posjećivati i razgledavati zbirke slika, predmeta i dokumenata. Dvorac će postati zajednička točka svih pružatelja kulturnih, umjetničkih i turističkih usluga, potaknut će se rast integracijske mreže i motivirati sudionike da aktivno stvaraju zajednički prostor. Razvit će se mentalitet u kojemu je kultura dobro koje jača lokalno i nacionalno samopouzdanje i daje važan doprinos očuvanju identiteta ovog kraja. U nastavku će biti predstavljena tri prioritetna područja razvoja strategije dvorca Zrinski. Prioritetna područja su ključne aktivnosti ili projekti koje treba provesti kako bi se postigla postavljena vizija. M. Alif i N. Gaćina Bilin: Dvorac Zrinski – zbirka i ponuda „putevima frankopana” 103. 6.4 Prioritetna područja i mjere PRIORITETNO PODRUČJE 1: RAZVOJ DODATNE PONUDE I DOGAĐAJA U DVORCU U dvorcu se trenutno ne održavaju nikakvi događaji ili aktivnosti. Središnji vanjski prostor između zgrada mogao bi se koristiti višenamjenski, što ćemo prikazati u nastavku. Iza dvorca nalazi se prekrasan travnati prostor koji se također ne koristi. Organiziranjem raznih aktivnosti i dodatnih ponuda mogli bismo pomoći dvorcu da ponovno oživi. Mjera 1: izgradnja dječjeg igrališta na travnjaku iza dvorca Iza dvorca nalazi se prekrasna livada na kojoj bi se moglo izgraditi dječje igralište. Trenutno je taj prostor prazan i neiskorišten. Tu bi se postavile sprave za djecu te bi se zasadile biljke koje uspijevaju na tom području. Djeca bi se mogla igrati na igralištu dok bi njihovi roditelji razgledavali dvorac Zrinski. Osigurati treba i dovoljno travnatog prostora gdje bi se mogao održati pokoji piknik. Mjera 2: izgradnja sanitarija te postavljanje dodatne opreme Trenutno u dvorcu nema sanitarija, koje su prijeko potrebne posjetiteljima. Također, dvorac bi trebalo urediti tako da je ulaz i razgled moguć i invalidima. Izgradnjom dodatne opreme, npr. dizala ili podesta, u dvorac bi mogle ući i osobe smanjene pokretljivosti. Mjera 3: preuređenje prostorije dvorca u dvoranu za vjenčanja U gornjem prostoru dvorca, gdje su izložene slike, nalazi se prekrasan ambijent u kojem bi se mogli izvoditi obredi vjenčanja i drugi događaji. Postaviti treba stol i stolice te urediti osvjetljenje u sobi. Nakon ceremonije, prostor iza dvorca mogao bi poslužiti za fotografiranje. Prostor bi bilo moguće koristiti za druženje ili izložbu lokalnih umjetnika. 104 PROGRAM ODRŽIVOG RAZVOJA GORSKOG KOTARA. Mjera 4: uređenje otvorenog atrija na sredini dvorca Otvoren prostori u sredini dvorca potpuno je neiskorišten. Vikendom bi tamo mogla biti tržnica, lokalni poljoprivrednici imali bi štandove na kojima bi prodavali svoje domaće proizvode. Prodavati bi mogli i suvenire od drva, željeza ili nekih drugih domaćih materijala. To bi ojačalo lokalnu blagajnu, mještani bi tako imali dodatan izvor prihoda te bi se osjećali povezani s dvorcem. Osim toga, navečer bi se tu mogli okupljati mještani i osobe važne za mjesto i družiti se. Dvorac bi mogao postati mjesto jačanja međusobnih odnosa i produbljivanja veza između pružatelja usluga. Mjera 5: organizacija događaja u dvorcu Postoji mogućnost osmišljavanja raznih događaja, npr. „Priče iz dvorca”. Na takvim događanjima pričale bi se stare priče, plesali tradicionalni plesovi ili bi se održavale degustacije tradicionalnih jela. Mjera 6: ponuda audiovodiča za posjetitelje iz drugih zemalja Dvorac mogu posjetiti turisti iz cijelog svijeta. Teško je pronaći osobu koja će turiste voditi kroz dvorac i govoriti više različitih jezika. Taj bi se problem riješio audiovodičima koji se mogu prilagoditi različitim jezicima. PRIORITETNO PODRUČJE 2: NOVI NAČIN PROMOCIJE I PRODAJE Trenutno se dvorac Zrinski ne nudi i ne promovira. Velik je nedostatak to što dvorac nema web-stranicu i promotivni materijal (brošure) kojim bi se mogao predstaviti na drugim turističkim destinacijama. Dvorac nije označen nijednom tablom, stoga je turistima nevidljiv i nepoznat. Dvorac bi se trebao uključiti u projekt koji se odnosi na kulturnu baštinu, što bi za njega bila jako dobra promocija. Novi način promocije može biti i povezivanje s drugim pružateljima usluga, npr. s Palčavom šišom, čiji je vlasnik vrlo predan zajedničkom marketingu i promociji destinacije. M. Alif i N. Gaćina Bilin: Dvorac Zrinski – zbirka i ponuda „putevima frankopana” 105. Mjera 1: izrada web-stranice Dvorac nema web-stranicu, ali se kratko spominje na drugim web-stranicama na kojima su predstavljena veća mjesta na tom području. Potrebno je izraditi web-stranicu na kojoj bi se objavljivale novosti te pozivalo i mještane i posjetitelje na događanja u dvorcu. Mjera 2: izrada promotivnog materijala Dvorac nema nijedan promotivni materijal. Potrebno je izraditi brošure, koje se (uz prethodno dopuštenje) mogu ostaviti u svim turističkim informativnim centrima u regiji i ostalim turističkim destinacijama. Mjera 3: izrada i postavljanje informativne table Tijekom posjeta Čabru nigdje nismo uočili ploču koja bi posjetitelje usmjeravala na mjesto gdje se dvorac nalazi i što mogu u njemu vidjeti. Trebalo bi izraditi ploču i postaviti je na vidljivo mjesto uz cestu kako bi turisti izdaleka i na vrijeme mogli vidjeti gdje se nalazi dvorac Zrinski. Mjera 4: povezivanje s drugim pružateljima usluga Ako se dvorac Zrinski poveže s drugim pružateljima turističkih usluga, zajedno bi mogli stvoriti priču koja će turistima biti privlačna. Na taj bi način promovirali jedni druge i možda čak stvorili zajednički brand unutar kojeg bi se mogla oglašavati cijela destinacija. PRIORITETNO PODRUČJE 3: IZGRADNJA NOVE POUČNE STAZE „PJEŠICE NA SIR” Prema usmenoj predaji starih ljudi, od dvorca do sirane Pintar postojao je podzemni tunel. Predlažemo izgradnju i uređenje nove pješačke staze „Pješice na sir”, označene tablama te dodavanjem animacija. Tako bi se, pričanjem priča, povijest Čabra predstavila na slikovit i „drukčiji“ način. Povezali bi se sa siranom Pintar te stvorili zajednički turistički proizvod. 106 PROGRAM ODRŽIVOG RAZVOJA GORSKOG KOTARA. Mjera 1: dodavanje animacija na poučnoj stazi Animacije bi predstavljale lokalnu tradiciju, običaje i navike. Sudionici bi na zanimljiv način upoznali legende i priče tog područja. Animacije bi poučnu stazu učinile sadržajnijom i zanimljivijom, posebice za djecu. Mjera 2: postavljanje ploča Na poučnoj stazi treba postaviti ploče na kojima bi bili ispripovijedani povijesni događaji. Tako bi posjetiteljima predstavili povijest kraja, a istovremeno bi privukli i one posjetitelje koji vole biti aktivni. Mjera 3: stvaranje zajedničkog turističkog proizvoda sa siranom Dvorac Zrinski nalazi se nedaleko od sirane Pintar. S obzirom da bi predloženi put vodio od dvorca do sirane, sirana bi na kraju staze mogla nuditi svoje proizvode. Jednom kada bi dvorac i sirana stvorili zajednički proizvod, mogli bi surađivati i zajedno se promovirati. 6.5 Pokazatelji i nadzor U nastavku su izneseni pokazatelji koji se mogu koristiti za praćenje napretka postavljenih mjera. Svaka strategija zahtijeva i kontrolu nad postizanjem definiranih ciljeva. Ona pokazuje kako napreduje postizanje ciljeva ili prioritetnih područja i koliko su same mjere učinkovite. Praćenje se može provoditi jednom godišnje, ponegdje i nekoliko puta godišnje ili mjesečno. Opisani su načini kako pratiti stanje i koristiti pokazatelje koji su zadani za pojedinu mjeru određenog prioritetnog područja. Prvi način je metodološki; ovdje će se koristiti metode poput analize podataka, anketa i intervjua. Drugi način je povezan s vremenom; radi se o vremenskom okviru koji prikazuje koliko često će situacija biti praćena (tablica 9). M. Alif i N. Gaćina Bilin: Dvorac Zrinski – zbirka i ponuda „putevima frankopana” 107. Tablica 9: Pokazatelji i nadzor dvorca Zrinski Prioritetno područje 1: razvoj dodatne ponude i događaja u dvorcu Pokazatelj 1: postavljanje Mjera 1: izgradnja dječjeg dječjih igračaka Praćenje: Provodilo bi se u igrališta na travnjaku iza Pokazatelj 2: sadnja biljaka obliku ankete, jednom do dvorca Pokazatelj 3: broj djece dva puta godišnje koja su posjetila dvorac Pokazatelj 1: izgradnja dvaju toaletnih prostora Mjera 2: izgradnja sanitarija Pokazatelj 2: izgradnja Praćenje: U obliku te postavljanje dodatne jednog lifta ili podesta statistike jednom ili dva opreme Pokazatelj 3: broj puta godišnje invalidnih osoba koje su posjetile dvorac Mjera 3: preuređenje Pokazatelj 1: broj novih Praćenje: Statistički jednom prostorije dvorca u događaja ili dva puta godišnje dvoranu za vjenčanja Pokazatelj 2: broj vjenčanja Mjera 4: uređenje Pokazatelj 1: broj novih Praćenje: Statistički jednom otvorenog atrija na sredini događaja ili tržnice ili dva puta godišnje dvorca Mjera 5: organizacija Pokazatelj 1: broj Praćenje: Statistički jednom događaja u dvorcu posjetitelja na događajima mjesečno Pokazatelj 1: Nabava 50 Mjera 6: ponuda audio vodiča Praćenje: Statistički jednom audiovodiča za posjetitelje Pokazatelj 2: Broj korisnika ili dva puta godišnje iz drugih zemalja audio vodiča Prioritetno područje 2: novi način promocije i prodaje Pokazatelj 1: izgled web- Mjera 1: izrada web- stranice Praćenje: Statistički jednom stranice Pokazatelj 2: broj ili dva puta godišnje posjetitelja web-stranice Pokazatelj 1: broj tiskanih i podijeljenih brošura Mjera 2: izrada Praćenje: Statistički jednom Pokazatelj 2: broj promotivnog materijala ili dva puta godišnje posjetitelja na društvenim mrežama Mjera 3: izrada i Pokazatelj 1: broj Praćenje: Statistički jednom postavljanje informativne postavljenih informativnih ili dva puta godišnje table tabli 108 PROGRAM ODRŽIVOG RAZVOJA GORSKOG KOTARA. Pokazatelj 1: broj pružatelja Mjera 4: povezivanje s Praćenje: Statistički jednom usluga s kojima se dvorac drugim pružateljima usluga ili dva puta godišnje povezuje Prioritetno područje 3: izgradnja nove poučne staze »Pješice po sir« Pokazatelj 1: ponuda triju Mjera 1: dodavanje različitih animacija Praćenje: Statistički jednom animacija na poučnoj stazi Pokazatelj 2: broj mjesečno posjetitelja na poučnoj stazi Pokazatelj 1: broj Praćenje: Statistički jednom Mjera 2: postavljanje tabli informativnih tabli ili dva puta godišnje Pokazatelj 1: jedan Mjera 3: stvaranje zajednički turistički Praćenje: Statistički jednom zajedničkog turističkog proizvod ili dva puta godišnje proizvoda sa siranom Pokazatelj 2: broj prodanih proizvoda 6.6 Sažetak Ovom smo studijom analizirali trenutnu situaciju u kojoj se nalazi dvorac Zrinski, predstavili dvorac i njegovu ponudu, opisali kako se povezuje s drugim pružateljima usluga i kako se promovira. Budući da je održivi razvoj turizma jedini pravi smjer razvoja, na primjeru dvorca dotaknuli smo se četiriju stupova održivog razvoja, napravili smo SWOT analizu, opisali viziju, istaknuli prioritete, mjere i indikatore te smo se na kraju dotaknuli i praćenja indikatora. Predstavili smo prioritete i mjere za koje vjerujemo da bi trebali biti ostvareni kako bi se poboljšalo funkcioniranje dvorca. Potrebno je razviti dodatnu ponudu i aktivnosti u dvorcu, odabrati nov pristup promociji i marketingu te izgraditi novitet – stazu za učenje. Veoma je važno u ponudu uključiti sadržaje za djecu, na primjer igralište na travnjaku iza dvorca. Posjetiteljima treba omogućiti prilaz do sanitarija, a ulaz u dvorac omogućiti i osobama s invaliditetom. U dvorcu ima mnogo neiskorištenog prostora, osobito u gornjem dijelu, gdje se mogu održavati različiti događaji. Kada bi se dvorac koristio u druge svrhe, povećala bi se vidljivost i broj posjeta. Dvorac bi se najbolje promovirao kroz organizaciju različitih pozitivnih događaja u njemu, jer ljudi još uvijek najviše vjeruju u promociju "od usta do usta". M. Alif i N. Gaćina Bilin: Dvorac Zrinski – zbirka i ponuda „putevima frankopana” 109. Naravno, nije dovoljno da se dvorac spominje tek šturim opisom na ponekim web-stranicama, treba izraditi lijepu i urednu web-stranicu na kojoj internetski posjetitelji odmah mogu pregledati ponudu dvorca. Važan aranžman predstavljaju slike, dvorac zaista ima posebnu ponudu, a dio ponude može se predstaviti i fotografijama koje bi dodali na stranicu. Ovdje bi se mogli objavljivati događaji koji bi privukli i domaće i strane posjetitelje. Stvaranje Facebook profila ili stranice te Instagrama bilo bi sjajno, jer mnogi ljudi koriste te društvene mreže, čija je prednost što se događaji mogu dijeliti i tako doprijeti do šireg kruga korisnika. Izgradnja nove pješačke staze "Pješice na sir" povezala bi dvorac i OPG (obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo) koji ima trgovinu sirevima i privukla ljude koji žele biti tjelesno aktivni i kulturno obrazovani. Animacije bi za posjetitelje bile posebno iskustvo, budući da se ne mogu vidjeti na mnogim mjestima. Uz njihovu pomoć, tema odnosno priča o dvorcu i lokalnom okolišu približit će se i drugim potencijalnim posjetiteljima i po potrebi predstaviti na dinamičan način. Naravno, izbor načina ovisi o ciljanoj publici koja posjećuje dvorac. Dvorac Zrinski ima ogroman potencijal da postane jedna od vodećih turističkih atrakcija na području Gorskog kotara. Zbirke slika, predmeta i dokumenata predstavljaju način života u prošlosti. Može se reći kako je sva povijest kraja prikupljena na jednom mjestu. Uz dobru promociju i marketing, povezivanje s drugim turističkim djelatnicima i poboljšanje ponude, dvorac bi mogao uistinu oživjeti i postići velik značaj. Na odredištu je moguće upoznati mnogo noviteta; jedan je od njih govor ili dijalekt toga kraja. S rukom u ruci, stvaranjem novih proizvoda i predstavljanjem svojih čari, Gorski kotar može postati važna točka na turističkoj karti. 110 PROGRAM ODRŽIVOG RAZVOJA GORSKOG KOTARA. PROGRAM ODRŽIVOG RAZVOJA GORSKOG KOTARA B. Pavlakovič, M. Koščak, Z. Ožbolt i V. Čeligoj (ur.) Poglavlje 7 Palčava šiša HELENA JAKOVINA I NADJA MLAKAR 7.1 Analiza stanja Priča o Palčavoj šiši (kući) započinje s obitelji Čop, koja je stoljećima prisutna na području doline Kupe i Čabranke, a spominje se u prvoj zemljišnoj knjizi iz 1498. godine. Zapisani su kao poljoprivrednici, gradonačelnici, svećenici, kovači u željezari Zrinski, a kasnije i kao trgovci raznom robom jer su bili prisutni na području glavnih trgovačkih putova, stoga im je bilo teško izbjeći ovu profesiju. U drugoj polovici 18. stoljeća dolinu rijeke Kupe počinju povezivati ceste i od tada postoje prvi dokumenti o obitelji Čop. U tim dokumentima oni se spominju prilikom kupnje imanja, zabilježen je brak s najbogatijom mladenkom u dolini, Lenkom Kvaternik, a Ivan Čop obnašao je dužnost seoskog suca (Zelenko, Smole, Labus i Malnar, 2010). Po završetku izgradnje južne željeznice izbila je epidemija kolere koja je uništila stanovništvo te su se obitelji vratile u dolinu do izvora bistre vode, gdje je 1856. godine započela gradnja Palčave šiše i kamene staje (slika 23). Unatoč činjenici da su tu kuću gradili najbolji majstori iz Primorja, sačuvana je arhitektura tog podneblja, proporcije, materijali i raspored prostorija. Zbog straha od kolere obiteljske sobe bile su odvojene od ostalih prostorija, s kamenim WC-om. Sve to vrijeme zadržali su 112 PROGRAM ODRŽIVOG RAZVOJA GORSKOG KOTARA. važan položaj u okruženju koje se neprestano razvijalo. Bavili su se trgovinom, ugostiteljstvom i turizmom, a kuću su nadogradili novim salonom. Vjenčali su se s bogatim mladenkama, putovali u strane zemlje, a djeca su pohađala hrvatske, slovenske i njemačke škole. Tijekom krize krajem 19. stoljeća ljudi su masovno odlazili u inozemstvo, a obitelj Čop ostala je u Plešcima u svojoj domovini (Zelenko, Smole, Labus i Malnar, 2010). Slika 23: Palčava šiša Izvor: Lasten. Tijekom Prvog i Drugog svjetskog rata obitelj je ulagala u turizam; sadili su voćke i promovirali dolinu. U kući su ugošćivali turiste koji su uživali u udobnosti, privatnoj knjižnici, dobroj kuhinji i prekrasnom okruženju. Razvoj Palčave šiše prekinula je smrt vlasnika kuće prije rata. Rat je odnio mnogo života, mnoga su sela spaljena, a mnoge kuće napuštene. Među onima koji su napustili svoj dom bili su i posljednji potomci obitelji Čop. Skupina mladih nasljednika kasnije se pobrinula za novu budućnost Palčave šiše, koja se je postepeno obnavljala. Obitelj Smole otkrila je dragocjenosti koje Palčava šiša nosi te ju 2006. godine zaštitila kao spomenik kulture i otvorila prvu privatnu etnološku zbirku koja predstavlja kulturnu baštinu ovog područja (slika 24). 2010. godine je, prema UNESCO-voj konvenciji, kuća zaštićena, H. Jakovina i N. Mlakar: Palčava šiša 113. dijalekt je uvršten u katalog žive baštine Republike Hrvatske, a nastojanja su ga se ga uvrsti i u nematerijalnu kulturnu baštinu Republike Hrvatske (Zelenko, Smole, Labus i Malnar, 2010). Slika 24: Prikaz nekadašnje trgovine u Palčavoj šiši Izvor: Lasten. Palčava šiša opremljena je originalnim namještajem i različitim predmetima koji čine etnografsku zbirku (slika 25). Najstariji predmeti, koji predstavljaju kulturu doline Čabranke, datiraju iz 18. stoljeća. U prizemlju je sačuvana stara trgovina s izvornom opremom iz sredine 19. stoljeća, predsoblje s gostionicom te privatni stambeni prostori kao što su kuhinja i dnevni boravak, koji posjetiteljima nisu ponuđeni za razgled. Na prvom katu sačuvan je stari ured, salon s opremom, knjižnica, spavaće sobe i WC. Na zidovima prostorija kuće nalaze se vrlo kvalitetne slike, no mnoge od njih treba obnoviti. U podrumu su izloženi planovi Palčave šiše koji uključuju kamenu gospodarsku zgradu, koja je jedina takva u dolini. Tu su predstavljeni i tradicionalni zanati i struka tog područja, proizvodi nastali na raznim radionicama te govor sv. Ane od Babnog Polja (Smole, 2005, 2015). U muzejskoj zbirci mogu se naći mnogi predmeti tog doba, koje nam je predstavila posljednja gospođa u obitelji, koja pripada Palčavima. Njezin sin Marko Smole također je aktivan u očuvanju 114 PROGRAM ODRŽIVOG RAZVOJA GORSKOG KOTARA. baštine brinući se ne samo o kući, već i o posjetiteljima i povezivanju s ostalim destinacijama. Slika 25: Unutrašnjost Palčave šiše Izvor: Lasten. Vlasnici Palčave šiše svjesni su važnosti sudjelovanja na raznim projektima za dobivanje financijskih sredstava, što zahtijeva puno truda. Međutim, uz pomoć svih sudionika i jasno postavljenih ciljeva, krajnji je rezultat izvrsno iskustvo koje potiče daljnji razvoj te istovremeno osmišljava događaje za mještane i obogaćuje etnološku zbirku. Tijekom 2011. godine, dobivši tek 20 % traženih sredstava, posvetili su se predavanjima i zabavnim aktivnostima te istraživanju i očuvanju nematerijalne ili tzv. žive baštine (Smole, 2011). Svake godine tijekom ljeta u Palčavoj šiši održava se tjedan kulturnih događanja, koje ne posjećuju samo mještani okolnih naselja. Od 10. do 18. kolovoza 2018. godine na etnološko – muzejskoj radionici Slovenskog etnološkog društva u suradnji s Pomorskim i povijesnim muzejem Hrvatskog primorja iz Rijeke te Muzejem Kočevje, u sklopu dijalektnih događanja Palčave šiše i SKD Gorski kotar, održan je tjedan događanja. Gradska knjižnica Čabar organizirala je šetnju Čabrom, projekciju H. Jakovina i N. Mlakar: Palčava šiša 115. starog dokumentarnog filma o Čabru, a Marko Smole održao je predavanje „Priče od Hrvatskog do izvora Kupe”. Na Palčavom „skdnu” odvijale su se razne kreativne radionice poput izrade cvijeća od papira, pekarska radionica izrade malih peciva te razna predavanja i književne večeri (Palčava šiša, 2018). Na web-stranici Rihtarjeve domačije, u sklopu predstavljanja Palčave šiše, Smole (2015) je dao nekoliko smjernica za izlete u okolici, što potvrđuje riječi vlasnika da žele još jaču suradnju na lokalnoj razini jer će jedino tako uspjeti voditi računa o održivom razvoju destinacije. U Palčavoj šiši dostupni su suveniri i s nekih drugih turističkih destinacija tog područja. Marko Smole vrlo je aktivan na području kulturne baštine i pograničnog područja, puno piše o graditeljskoj i nematerijalnoj baštini te značenju i očuvanju dijalekta. Objavio je mnogo knjiga i članaka gdje je navedena i etnološka zbirka koju vodi njegova obitelj. Redovitim radom u Ljubljani i raznovrsnom autorskom literaturom brine za promociju etnološke zbirke. Dobra promocija turističkih proizvoda također uključuje kulturna događanja i aktivnosti. Događanja organizirana u Palčavoj šiši promoviraju se letcima i reklamnim plakatima. Trenutno se ne žele baviti internetskim oglašavanjem i ne osjećaju potrebu za izradom vlastite web-stranice jer žele da događaji koje organiziraju imaju osobni dodir i posjetiteljima pruže jedinstveno iskustvo. 7.2 SWOT analiza Biloslavo (2006, str. 72) definira SWOT analizu kao (eng.) „strenghts, weaknesses, opportunities and threats”, odnosno u slovenskoj analizi PSPN-a, a to znači prednosti, nedostatke, mogućnosti i prepreke za objekt, odnosno predmet analize. U nastavku tablica 10 predstavlja prednosti, nedostatke, mogućnosti i prepreke muzejske zbirke Palčava šiša. 116 PROGRAM ODRŽIVOG RAZVOJA GORSKOG KOTARA. Tablica 10: SWOT analiza Palčave šiše PREDNOSTI NEDOSTACI − jedinstvena i autentična etnološka − nema digitalizacije zbirka − ograničen broj posjetitelja radi − velik broj starih predmeta tipičnih za očuvanja zbirke ovo područje − nered u zbirci; zbog bogate ponude − u privatnom je obiteljskom vlasništvu zbirke na tako malom prostoru dolazi gdje turisti dobivaju informacije iz prve do nejasnosti, predmeti se gube, nisu ruke odgovarajuće označeni − zbirka nastoji očuvati dijalekt i prikazati − loša suradnja između lokalnih ga turistima pružatelja usluga − organiziranje kulturnih događaja, okupljanja i edukacija − educirani vlasnici zbirke koji žele podići standard turizma u mjestu neprestano traže mogućnosti za poboljšanje ponude − postojeća promocija dovoljna je za održavanje željenog i trenutnog stanja posjeta turista i sudionika događaja − na web-stranici neprofitne organizacije Rihtarjeva domačija turisti mogu dobiti više informacija o Palčavoj šiši MOGUĆNOSTI PREPREKE − mogućnost financiranja iz europskih − nepristupačna destinacija fondova − neslaganje s lokalnim stanovnicima, što − brand rezultira lošom suradnjom − trend digitalizacije − loše prometne veze − trend kulturnog turizma − birokratske barijere (pogranično − trend pripovijedanja područje) − trend educiranja, upoznavanje s − pitanje vlasništva nad baštinom prošlošću i kulturnom baštinom (hrvatsko ili slovensko) − poboljšanje ponude smještajnim − nepravilno rukovanje zgradama objektima koji bi bili u skladu s (ispuštanje kanalizacije) i prevelike muzejskom zbirkom smetnje u prirodi − posjeti prilagođeni školskim grupama te organiziranje događaja za njih − suradnja s raznim udrugama, institucijama (fakultetima) što omogućuje nastanak novih ideja H. Jakovina i N. Mlakar: Palčava šiša 117. 7.3 Vizija Palčava šiša će do 2025. godine biti poznata široj javnosti te će postati pristupačno i zanimljivo odredište za kulturni turizam. Imat će pravilno reguliran marketing i organizaciju te će slijediti smjernice održivog razvoja. Unatoč položaju destinacije i raznim preprekama, projekt je već na zavidnoj razini, no vizija razvoja Palčave šiše do 2025. godine usredotočena je na razvoj destinacije kao branda koji privlači širu publiku. Vizija također predviđa da se destinacija održi na razini koja uzima u obzir ciljeve održivog razvoja. To bi značilo sprječavanje rušenja kulturnih dobara, održavanje sadašnjeg uređenog i očuvanog stanja te očuvanje posebnosti i karaktera zbog kojih je domaćinstvo kroz povijest postalo kulturnom baštinom. U budućnosti će Palčavu šišu kao kulturno dobro podržavati javni sektor, prema tome će ona moći primiti malo posjetitelja kako bi se održao stvaran i osobniji kontakt između posjetitelja i vlasnika, ali i stanja u kući. Istodobno, cilj je da se javni i privatni sektor međusobno nadopunjavaju na području Plešci i Prezida te da zajedno rade na poboljšanju infrastrukture, cesta i smještajnih kapaciteta kako bi pridonijeli modernizaciji i uspostavi turističkog branda. Kao odredište, Palčava šiša zračit će svojom poviješću, a bit će prepoznata i kao atrakcija koja povezuje ne samo Hrvate, Slovence i Nijemce, već i nove generacije koje će izravno učiti o vrijednostima ovog mjesta. Cjelokupni projekt bit će bliži široj javnost (posebno putem interneta) i na taj će način doprinijeti širenju turističkog branda zadržavajući pritom mali broj posjetitelja i bolji odnos između uloženog i dobivenog. 7.4 Prioritetna područja i mjere PRIORITETNO PODRUČJE 1: DIGITALIZACIJA Prvi je prijedlog digitalizacija etnografskih zbirki koje su ključni dio objekta. One predstavljaju i povezuju cijelu jedinicu Palčave šiše, naselje te ostale pružatelje usluga u ovom mjestu dajući im širi kontekst, uz očuvanje kulturnog bogatstva. S druge strane, povezivanje starog s modernim i ulazak u svojevrsni eklekticizam Palčavu šišu približava široj javnosti i istodobno rješava probleme i nedostatke SWOT analize, 118 PROGRAM ODRŽIVOG RAZVOJA GORSKOG KOTARA. kao što je primjerice negativan utjecaj masovnog turizma na to područje. To pomaže i u organizaciji same zbirke jer daje mogućnost pretraživanja kroz različite filtere koji omogućuju lakši pristup i bolji pregled sadržaja, lako označavanje i dopunjavanje zbirke. Mjera 1: digitalizacija etnografske zbirke Prema riječima gospodina Marka Smoleta, etnografska zbirka svakodnevno se proširuje, stoga ju treba organizirati i sistematizirati u jedinstvenu zbirku. Svijet je danas globalno selo. To znači da su ljudi jače više povezani putem interneta, web-stranica i društvenih mreža, što je posljedica sve većeg opterećenja ljudi i nedostatka slobodnog vremena. Zbog toga vjerujemo da treba pratiti trendove i informacije približavati ljudima. Taj postupak išao bi u smjeru stvaranja digitalizirane etnografske zbirke koja olakšava pristup željenim podacima, olakšava pretraživanje i sistematizaciju, koja zahtijeva kontinuirani rad i prisutnost te ju je teže pružiti u fizičkom obliku. Etnografska zbirka mogla bi se digitalizirati na dva načina; kao internetska (online) zbirka na web-stranici ili kao izvan mrežna (offline) zbirka u aplikaciji koja bi se u slučaju kakvih promjena automatski ažurirala. Mjera 2: spajanje internetske (online) zbirke i izvan mrežne (offline) zbirke Postoji mogućnost izrade zajedničke, spojene verzije zbirke. Na internetu bi imali zbirku koja omogućuje pohranu aplikacije koja sadrži izvan mrežnu zbirku u trenucima kada internetske veze nema. Na taj bi način cijela zbirka bila nadohvat ruke kad god kome zatreba. Mjera 3: interaktivna aplikacija / web-stranica Da bi se uvela interaktivna web-stranica, treba izraditi aplikaciju ili program koji uključuje slike i snimke Palčave šiše od najmanjih prostorija do vanjskih zgrada i dvorišta. Konačni cilj je 3D interaktivni doživljaj samog objekta kroz koji se može putovati virtualno, a klikom na određeni predmet u kući otvorio bi se novi prozor s tekstom i opisom predmeta ili kratkom snimkom. Posjetitelj bi tako imao osjećaj da je stvarno prisutan i vidio bi sve ono što možda ne bi imao priliku posjetiti zbog npr. loše prometne veze. H. Jakovina i N. Mlakar: Palčava šiša 119. PRIORITETNO PODRUČJE 2: NATJEČAJ ZA DOBIVANJE SREDSTAVA IZ DRŽAVNIH I EUROPSKIH FONDOVA Sljedeće prioritetno područje je dobivanje sredstava iz državnih i europskih fondova, koja su namijenjena očuvanju kulture i kulturnih dobara. Fondovi za očuvanje spomenutoga osnovani su zbog velikog interesa za očuvanjem vrijedne kulturne baštine i s namjerom da se dugotrajno očuvaju djelatnosti te materijalna i nematerijalna imovina. Mjera 1: Informiranje o natječajima za dodjelu sredstava iz državnih tijela i EU fondova Budući da je Palčava šiša jedna od rijetkih sačuvanih kuća s bogatom tradicijom u kojoj se mogu naći mnogi predmeti iz prošlosti (od najsitnijih detalja poput konca i igle, bogatih lustera, stiliziranog drvenog namještaja, raznog posuđa i alata), predlaže se nastavak očuvanja i zaštite spomenute kuće ne samo pod pokroviteljstvom Republike Hrvatske, već i korištenjem sredstava koje nude institucije Europske unije. Bilo da se radi o nadogradnji, preuređenju ili obnovi infrastrukture, dostupne su opcije koje su navedene u tablici 11. U tablici su navedene minimalna i maksimalna nepovratna sredstva koja su dodijeljena uglavnom za pripremu dokumentacije i dodatna ulaganja (EU fondovi.hr, 2016). Tablica 11: Pregled okvirnih iznosa nepovratnih sredstava Skupina A (priprema dokumentacije): Najniži iznos: 500 000 kuna Najviši iznos: 5 000 000 kuna Skupina B (investiranje u obnovu objekta): Najniži iznos: 7 000 000 kuna Najviši iznos: 100 000 000 kuna Iz tablice je vidljivo da su iznosi nepovratnih sredstava razumni i dovoljno visoki te da se mogu koristiti za složenije mjere. S obzirom da se radi o trajno otvorenim natječajima, predlaže se prijava za obje skupine; za popravke, preoblikovanje ili digitalizaciju pri čemu bi se ujedinila prioritetna područja 1 i 2. Potrebno je imenovati osobu koja će nadzirati natječaje i biti informirana o postupcima, birokraciji i ostalim uvjetima. 120 PROGRAM ODRŽIVOG RAZVOJA GORSKOG KOTARA. Mjera 2: sakupljanje potrebne dokumentacije Sva potrebna dokumentacija mora biti organizirana i prikupljena u skladu s natječajima na koje se treba prijaviti. Tada je potrebno kontaktirati druga državna tijela ili institucije kako bi ih na vrijeme obavijestili gdje mogu naći dokumentaciju o natječaju te kamo ju i kada proslijediti. Mjera 3: priprema, provedba i prijava projekta Potrebno je detaljno objasniti cjelokupnu svrhu trošenja sredstava dobivenih od nacionalnih ili europskih institucija te izraditi plan za realizaciju potrošnje. Najprije treba uključiti osobe koje se time bave ili se samostalno informirati o načinu izrade plana kako će ta sredstva biti utrošena. Dalje treba pripremiti i plan provedbe projekta. U slučaju obnove ili uređenja vanjskih prostora, potrebno je pronaći projektanta, a u slučaju digitalizacije treba pronaći IT stručnjaka. Najvažnije od svega je da se projekt sa svom potrebnom dokumentacijom na vrijeme pošalje nadležnim institucijama. PRIORITETNO PODRUČJE 3: PREDSTAVLJANJE DESTINACIJE I SURADNJA LOKALNIH PRUŽATELJA USLUGA Treće prioritetno područje je brandiranje destinacije radi veće prepoznatljivosti i popularnosti. Pritom treba paziti da se ne prijeđu postavljene granice i da se ne uništi autohtono odredište. Najvažniji kriterij za destinaciju bilo bi iskustvo, način na koji ga posjetitelji doživljavaju, kako se postupa prema njima ili koje ih emocije vežu za mjesto koje su posjetili. Također, važno je uspostaviti odnose između lokalnih pružatelja usluga i surađivati u zajedničkom brandiranju i promociji. Na taj bi način mještani održavali sklad turističke destinacije, spriječili uništavanje i prenapučenost destinacije kao takve i održavali ravnotežu u broju posjetitelja. Palčava šiša trenutno uživa u plodovima očuvanja svoje baštine jer su vlasnici sami započeli svoju promociju i na temelju svojih želja stvorili stalan krug posjetitelja i ljudi koje takve stvari zanimaju. S druge strane, činjenica je da bilo koje odredište može poboljšati svoj položaj ispravljajući neke nedostatke, većom promocijom samog imena ili priljevom sredstava ako ih nema dovoljno. H. Jakovina i N. Mlakar: Palčava šiša 121. Mjera 1: izrada logotipa Svi lokalni pružatelji usluga moraju se okupiti i povezati kako bi stvorili prepoznatljiv brand i pridonijeli povećanju broja noćenja, degustacija i turističkih posjeta općenito. Povećanje turističkog interesa i moguće stvaranje novih radnih mjesta očuvat će postojeći i omogućiti daljnji rast i razvoj destinacije. Davatelji usluga trebaju dizajnirati zajednički logotip i ispisati ga na svim proizvodima i brošurama u lokalnoj zajednici. Vjerujemo da je logotip Petra Klepca najbolje povezan s cijelim sustavom jer je priča zanimljiva, razumljiva i najbolje povezuje sva turistička mjesta u tom kraju. Može se stvoriti jednostavan i prepoznatljiv logotip koji će biti dobro vidljiv turistima, ali i svim posjetiteljima i poznavaocima ove regije. Mjera 2: izrada brošura, postavljanje info-točke i izrada web-stranice Pružatelji usluga trebali bi imati kratke brošure o lokalnim proizvodima i okolnim atrakcijama, ali i osobno preporučiti sebe ili nekoga drugoga. Poželjno je imati jednu glavnu turističku info-točku na kojoj bi se na jednom mjestu mogle dobiti sve informacije. Bio bi to svojevrsni centar informacija o svemu što područje grada Čabra nudi – od atrakcija do hrane. Predlažemo da se objedine svi lokalni pružatelji usluga na jednoj web-stranici, koja bi koristila zajednički logotip i na kojoj bi posjetitelji mogli vidjeti što se nudi, rezervirati i slično. Mjera 3: organiziranje redovnih sastanaka Predlažemo i organiziranje redovitih sastanaka kako bi se moglo redovito pratiti stanje u lokalnoj zajednici i gdje bi se vršili dogovori o mogućim daljnjim projektima. Istodobno bi se imenovala osoba koja bi se brinula o stanju cijele destinacije te redovito o tome informirala lokalnu zajednicu. 7.5 Pokazatelji i praćenje Pokazatelji su jedinice koje određuju kako se mjere mogu provesti. S time na umu, postavljaju se pokazatelji za najvažnije i izvedive metode koje će mjeriti uspjeh projekta te metode njegova praćenja. Poželjno je imenovati tijela koja će biti odgovorna za praćenje izvedbe. Stručni ili projektni tim bio bi u tijeku sa svim aktivnostima i u kontaktu s dobavljačima, objektivno bi obavljao pregled situacije i predlagao nova rješenja, budući da uvijek postoji mogućnost da se projekt pomakne 122 PROGRAM ODRŽIVOG RAZVOJA GORSKOG KOTARA. u smjeru drugačijem od predviđenog. Pokazatelji i metoda praćenja / nadzora prikazani su u tablici 12. Tablica 12: Pokazatelji i nadzor Palčave šiše Prioritetno područje 1: digitalizacija Pokazatelj 1: sistematizacija Praćenje: internetski brojač etnološke zbirke – potpuna provjerit će broj posjetitelja digitalizacija dokumenata koji će posjetiti i promatrati zbirku. Osobe koje budu Pokazatelj 2: izrađena web- Mjera 1: digitalizacija održavale web-stranicu stranica etnografske zbirke provjeravat će se intervjuima mjesec dana Pokazatelj 3: izabrane dvije nakon uređenja zbirke i osobe koje će se baviti izrade web-stranice, a zatim održavanjem zbirke i web- svakih šest mjeseci do stranice 2025. godine. Pokazatelj 1: izrađena jedna Praćenje: Web-brojač interaktivna web-stranica ili provjerava broj posjetitelja aplikacija koji posjećuju interaktivnu stranicu i broj preuzetih Pokazatelj 2: razvijena Mjera 2: spajanje izvan mrežnih (offline) jedna izvan mrežna internetske (online) zbirke i verzija zbirke. Osobe koje (offline) aplikacija izvan mrežne (offline) će održavati web-stranicu zbirke provjeravaju se intervjuima Pokazatelj 3: dvije izabrane mjesec dana nakon osobe koje će se baviti uređenja zbirke i izrade održavanjem zbirke i web- web-stranice, a zatim stranice svakih šest mjeseci do 2025. godine Pokazatelj 1: izrađena jedna Praćenje: Web-brojač interaktivna aplikacija provjerava broj posjetitelja koji posjećuju interaktivnu Pokazatelj 2: tematski stranicu i broj preuzetih dizajnirana web-stranica izvan mrežnih (offline) verzija zbirke. Osobe koje će održavati web-stranicu Mjera 3: interaktivna provjeravaju se intervjuima aplikacija/web-stranica mjesec dana nakon Pokazatelj 3: dvije osobe uređenja zbirke i izrade koje će se baviti web-stranice, a zatim održavanjem zbirke i web- svakih šest mjeseci do stranice 2025. godine. Dizajn web- stranice dovršen je prije stavljanja na web- poslužitelj. H. Jakovina i N. Mlakar: Palčava šiša 123. Prioritetno područje 2: natječaj za dobivanje sredstava iz državnih i europskih fondova Pokazatelj 1: sudjelovanje Praćenje: sva tri pokazatelja na trima edukacijama o EU provjeravaju se putem Mjera 1: Informiranje o fondovima u jednoj godini intervjua neposredno natječajima za dodjelu nakon početka projekta, a sredstava iz državnih tijela i Pokazatelj 2: najmanje zatim jednom godišnje do EU fondova jedna prijava na natječaj 2020. godine s obzirom na Pokazatelj 3: jedan zahtjev to da se natječaji objavljuju prihvaćen do 2020. godine do te godine Pokazatelj 1: uspostavljanje kontakata s najmanje pet Praćenje: Sva tri javnih institucija pokazatelja provjeravaju se Pokazatelj 2: jedan fizički intervjuima i posjet državnim dokumentacijom Mjera 2: sakupljanje institucijama (zemljišne neposredno nakon početka potrebne dokumentacije knjige, katastar, grad) u projekta, a zatim jednom svrhu prikupljanja godišnje do 2020. godine s dokumentacije ili putem obzirom na to da se stranice E-građanin natječaji objavljuju do te godine. Pokazatelj 3: Čitanje postojeće dokumentacije Pokazatelj 1: detaljno određena namjena/svrha Praćenje: sva četiri potrošnje pokazatelja provjeravaju se intervjuom i provjerom Pokazatelj 2: priprema Mjera 3: priprema, dokumentacije neposredno jednog projekta provedba i prijava projekta nakon početka projekta, a Pokazatelj 3: preraspodjela zatim jednom godišnje do sredstava prema namjeni 2020. godine s obzirom na to da se natječaji objavljuju Pokazatelj 4: prijava na do te godine. jedan natječaj godišnje Prioritetno područje 3: predstavljanje destinacije i suradnja lokalnih pružatelja usluga Pokazatelj 1: proizvodnja branda Petar Klepac Pokazatelj 2: dizajniranje Praćenje: Sva tri triju različitih primjera pokazatelja provjeravaju se Mjera 1: izrada logotipa logotipa te izbor intervjuom i pregledom najreprezentativnijeg dokumentacije neposredno Pokazatelj 3: odabir triju nakon početka projekta. osoba koje će biti odgovorne za marketing Pokazatelj 1: izrada 200 Praćenje: prvi pokazatelj brošura treba provjeriti intervjuom 124 PROGRAM ODRŽIVOG RAZVOJA GORSKOG KOTARA. Pokazatelj 2: povezivanje i analizom podijeljenih svih pružatelja usluga tog brošura. Pokazatelji 2, 3 i 5 odredišta provjeravaju se intervjuima Pokazatelj 3: određeno i osobnim uvidima na mjesto infotočke terenu. Pokazatelj 4 Mjera 2: izrada brošura, provjerava se intervjuom, postavljanje infotočke i Pokazatelj 4: Izrađena uvidom i brojem izrada web-stranice cjelovita web-stranica posjetitelja (web-brojač), provodi se neposredno Pokazatelj 5: tri osobe bit nakon početka projekta, a će odgovorne za zatim svaka 3 mjeseca do održavanje web-stranice 2025. godine. Pokazatelj 1: odabir dviju Praćenje: Koriste se Mjera 3: organiziranje osoba koje će se baviti intervjui, odvija se od redovnih sastanaka pripremom sastanaka (što početka projekta, a kasnije nedostaje, briga za redovite svakih šest mjeseci do sastanke itd.) 2025. godine. 7.6 Sažetak Kulturna su dobra vrijednosti koje ne smijemo zaboraviti, koje nas kao osobe mogu oplemeniti i proširiti naše vidike, stoga treba težiti k očuvanju tradicije. Glavni je cilj optimalno iskorištavanje postojećih resursa kao ključnog elementa za razvoj turizma, da se pritom zadrže ekološki procesi te se pomogne u održavanju zaštite kulturne i prirodne baštine. U odnosu na ostale ponuđače na lokaciji, ponuda Palčave šiše prilično je raznolika, te se kao takva nadograđuje i razvija, kako bi se poboljšala i povezala s ostalim ponuđačima na jedinstven način u smislu razvijanja zajedničkog logotipa, koji bi zapečatio cijelu destinaciju kao autohtoni brand. Ono što želimo postići jest da se osuvremeni i pristup, kako bi se dobilo na većoj prepoznatljivosti te informiranosti, dok bi se sredstva osigurala putem državnih i internacionalnih tijela za budući razvoj te cjelokupnu potporu projektu Palčave šiše, jer svakako treba biti u tijeku s trendovima, a zub vremena često zna uzeti svoje. Iz tog razloga potrebna je šira vizija, koja objedinjuje sve elemente održanja Palčave šiše na svojevrsnom pijedestalu, koji je konstantan i sa sveprisutnim manjim oscilacijama. Uzevši u obzir gore navedene smjernice, možemo zaključiti kako sve što se na određenoj destinaciji radi, radi se isključivo u svrhu prezentacije te povezivanja. Bez socijalnog aspekta te uključivanja nekoliko sudionika iz različitih slojeva u projekt, kakav god on bio, povezivanje nije lako izvedivo, a usudili bismo se reći, gotovo je nemoguće. Iz tog razloga, vezano za proces očuvanja, vjerujemo kako projekt H. Jakovina i N. Mlakar: Palčava šiša 125. Palčave šiše ima svijetlu budućnost i perspektivu, koja je već ionako na zavidnom nivou. Ako uzmemo u obzir faktore, odnosno prepreke, najočitija je od njih dostupnost, odnosno loša povezanost i loš pristup. Mnogo je više prednosti nego nedostataka, koje Palčavu šišu čine vrijednom, a to su njena tradicija te prijenos vrijednosti očuvanja iz generacije u generaciju. Sve se to može nadograditi digitalizacijom etnografske zbirke i ponudom na web-aplikacijama koje dopiru do šire javnosti. Također, za očuvanje i razvoj Palčave šiše mogu se tražiti državna i europska sredstva, koja bi se mogla uložiti u nadogradnju ponude. Međutim, opće prioritetno područje moglo bi biti uspostavljanje zajedničkog branda područja koje ne samo da bi promoviralo Palčavu šišu, već i druge pružatelje usluga. Time bi se također osigurala integracija svih pružatelja usluga na odredištu. Vjerujemo kako smo kroz pregled mogućih rješenja dali širu sliku o tome da postoji još načina na koje sama atrakcija može zaživjeti te da joj se pridoda značenje koje ona zaslužuje. S druge strane, ona povezuje cijelo mjesto te bi uz svoju dosadašnju “popularnost” i uključivanjem gore navedenih mjera proširila suradnju s ostalim lokalnim ponuđačima, kako bi se doprlo do šire publike, odnosno publike uopće. Ako se ne govori, ne nudi, ne traži i ne promovira, kako je moguće čuti za nešto, što je itekako vrijedno pažnje te učenja i očuvanja? 126 PROGRAM ODRŽIVOG RAZVOJA GORSKOG KOTARA. PROGRAM ODRŽIVOG RAZVOJA GORSKOG KOTARA B. Pavlakovič, M. Koščak, Z. Ožbolt i V. Čeligoj (ur.) Poglavlje 8 Staza rudara i rudnik; „stopama Tršćanskih rudara” KATJA KOKOT I ALEN NIKOLA RAJKOVIĆ 8.1 Analiza stanja3 Tršće je najmlađe naselje na području grada Čabra. Leži na većim nadmorskim visinama, uglavnom na 824 m nadmorske visine. Isprepleteno je mnogim uskim cestama koje vode do manjih sela i zaselaka kao što su: Brinjeva Draga, Crni Lazi, Frbežari, Kraljev Vrh, Lazi, Makov Hrib, Prhutova Draga, Ravnice, Selo, Sokoli, Srednja Draga i Vrhovci. Tim je selima zajednička velika površina šuma i uređenih livada. U Tršću se na 1052 metra nadmorske visine nalazi planina Rudnik, gdje je i skijalište s dvjema skijaškim stazama i žičarom, koje je u vlasništvu Skijaškog kluba Tršće (pansion Gorski kotar, b. d.). 3Podaci o turističkoj atrakciji dobiveni su na temelju knjiga i internetskih izvora te osobnom komunikacijom s Alenom i Katarinom Leš, 20. listopada 2018. godine u sklopu vježbi na toj lokaciji. 128 PROGRAM ODRŽIVOG RAZVOJA GORSKOG KOTARA. Najstariji spomen naselja nalazi se na crkvenom zvonu iz 1659. godine. Tršće se ubrzano razvija u vrijeme Petra Zrinskog za potrebe rada željezare u Čabru. Iskopavanje željezne rude započelo je 1665. godine, kada su ta mjesta bila pod njegovom vlašću. Prve tragove žive opazio je Antun Turk 1830. godine, i to kapljice čiste žive te zrna crljenca. Oboje je poslano u Beč gdje je provedeno istraživanje. Tada je Vlada poslala gospodina Ambraza, upravitelja idrijskog rudnika žive da započne iskopavanje. U početku su radila samo tri idrijska rudara, a u najprofitabilnijem razdoblju i do 200 rudara. Danas su ti rudnici istraženi i predstavljeni stazom pod nazivom „Stopama tršćanskih rudara” (slika 26). Željezna ruda vadila se do početka Drugog svjetskog rata, a rudnik je dobio veću važnost u 19. stoljeću kada je otkrivena živa. Iskopavanje žive nije trajalo dugo, a rudnik je brzo bio opustošen zbog male količine žive (Hirc, 1898, str. 141; Gorski kotar pansion, b. d.). Rudnik danas još nije zaštićen kao nepokretna kulturna baština. Slika 26: U rovu Izvor: Lasten. K. Kokot i A. Nikola Rajković: Staza rudara i rudnik; „stopama Tršćanskih rudara” 129. Staza „Tragovima tršćanskih rudara” U neposrednoj blizini Tršća nalaze se rudnici i ostaci površinskog iskopavanja koje povezuje poučna staza „Stopama tršćanskih rudara”. Ukupna duljina staze je 6,5 kilometara, a sastoji se od osam stajališta koja su opremljena informativnim pločama s opisima pojedinih tunela ili znamenitosti. Stajališta su (Grad Čabar, b.d.b): − polazna točka - središte naselja Tršće, − postolje elektroagregata - „lokomotiva”: na tom mjestu instalirana je električna jedinica na parni pogon za bušenje i osvjetljenje rudnika, koju su stanovnici sela nazvali „lokomotiva”. U Tršću je prva žarulja zasvijetlila upravo u rudniku. Još su uvijek vidljivi temelji na kojima je stajao elektroagregat. − rudnici „August” i „Paulus” u Krajcu: najpoznatije i jako dobro istraženo nalazište cinabarita i rumenice otkriveno je u drugoj polovici 19. stoljeća, − površinski kopovi željezne rude: ruda se najčešće koristila u površinskim kopovima ili rudnicima. Tu su rudari iskopali male udubine na površini koje su nazivali površinski ili dnevni kop. − vidikovac i odmorište: otprilike 15 kilometara sjeverno od Risnjaka proteže se slikovito planinsko područje s vrhovima Sokolanske stijene ispod kojeg se razvilo idilično selo Sokoli, − „Sokolica rov”: cinabarit je pronađen u gornjem rovu, no rudarima je smetala voda, stoga su iskopali novi rov „vodenjak” gdje je voda istakala. Za ovaj zadatak pobrinulo se 20 rudara. Rudnik u Krajcu prokopan je 80 metara u dubinu. − Lukin rov: dvadeset rudara iz okolnih gradova iz Slovenije radilo je dvanaest sati u vrlo teškim uvjetima, bez ventilacije te bez zaštitne odjeće i obuće. Lukin rov u potpunosti je prohodan (280 m) i bio je povezan s Otilijinim rovom. − Ivanov rov: nalazi se iznad Sokolice, u blizini Jelčkinovog mlina. U rovu je velik prostor u kojem su rudari čuvali alat i opremu, a tu su i objedovali. Rov je dobio ime po Ivanu kojega su zemlja i kamenje slučajno zatrpali (slika 27). 130 PROGRAM ODRŽIVOG RAZVOJA GORSKOG KOTARA. Slika 27: Informativna tabla ispred ulaza u Ivanov rov Izvor: Lasten. Staza rudara i sam rudnik do sada nisu reklamirani i povezani s drugim pružateljima usluga jer nitko nije ponudio organizirano turističko vođenje. Bivše vodstvo Grada Čabra željelo je rudnik povezati s gostionicom koja stoji uz informativnu ploču u središtu Tršća i koja je trebala nuditi jela vezana uz rudarsku baštinu, ali zbog različitih interesa to se nije ostvarilo. Alen i Katarina Leš, koji su bili inicijatori te su sudjelovali u postavljanju informativnih ploča, do sada su vodili pojedince ili grupe koji su bili gosti u njihovim smještajnim objektima. U njihovom je vlasništvu i Adrenalinski park Tršće, koji je poligon za jačanje vještina i snage, nudi nekoliko drvenih skulptura u zraku povezanih mostovima te nekoliko drvenih predstraža. Tu su i tri kraće čelične užadi za spust (zipline). Park se nalazi na nadmorskoj visini od 860 metara i trenutno je najviši adrenalinski park u Hrvatskoj. Park nudi prekrasan pogled na Nacionalni park Risnjak, Snježnik i slovenski Snežnik. Park također organizira cjelodnevne izlete za sve prigode, npr. proslave rođendana, a park planiraju proširiti streljanom i poligonom za manju djecu (Gorski Lazi, b. d.). U Tršću postoji i staza predatora i botanički vrt. Staza je duga 1,7 kilometara i opremljena tablama na kojima su naslikani predatori u prirodnoj veličini. Na tablama su opisani način života i karakteristike životinja. Zastupljene su tri europske zvijeri: medvjed, vuk i ris (Apartman Rede, b. d.). Novija akvizicija u Tršću je i Bike Park Tršće koji je uređen na planini Rudnik. Do sada je uređena staza za spust te za električne bicikle (tzv. enduro staza). Posjetitelji mogu izbjeći zahtjevnije dijelove staze, stoga je park pogodan i za rekreativce (Ludens Media, 2017b). K. Kokot i A. Nikola Rajković: Staza rudara i rudnik; „stopama Tršćanskih rudara” 131. Obje prirodne atrakcije mogle bi se povezati s rudnikom i pripadajućom stazom te se povezati u adrenalinski i kulturni turizam. Možemo zaključiti da ova destinacija definitivno nudi dovoljno ponuda, koje će posjetitelje zadržati duže od jednog dana stvarajući tako veći prihod i povezujući pružatelje usluga. USPOREDNA ANALIZA: IDRIJSKI RUDNIK ŽIVE Kao primjer upravljanja rudarskom baštinom možemo istaknuti Center za upravljanje z dediščino živega srebra Idrija, koji upravlja nekada funkcionalnim i međunarodno važnim rudnikom žive. Odlučili su da će jedan od rovova, Antonijev rov, opremiti te ga nuditi turistima. Nakon razgledavanja moguće je kupiti suvenir u obližnjoj suvenirnici. Na raspolaganju su dvije tematske staze za dvije različite skupine posjetitelja (Center za upravljanje z dediščino živega srebra Idrija, b. d.): − Stopama idrijskih rudara Obilazak se sastoji od uvodne video prezentacije 500-godišnje povijesti grada i rudnika te puta u najstariji dio rudnika, koji je danas jedan od najstarijih sačuvanih ulaza u rudnik u Europi. Idrijski su ga rudari sačuvali i obnovili u spomen na pola tisućljeća rudarstva i generacije „tavarskih knapa” koji su za kruh radili u mračnom podzemlju grada. Vodič vodi posjetitelje kroz podzemni svijet rudnika žive, sve do skrivenih kutova s dragocjenom rudom cinabarita i kapljica žive. Silazak kroz okno rudnika posjetitelju otkriva naporan rad rudara, rudarske alate, metode iskopavanja kroz stoljeća i geološki fenomen stvaranja jedne od najsloženijih ruda na svijetu gdje je utočište potražio i špiljski patuljak Perkmandlc. − Lov na Perkmandlčekovo blago Obilazak završava video prezentacijom kojom se predstavlja spiljski patuljak koji otkriva priču o živinom zdencu i silasku u rudnik pod zemljom. Permandlc se brine o sigurnosti prvenstveno mladih posjetitelja, stoga im na ulazu dijeli kacige i kapute, a zatim otvara vrata u tajanstveni podzemni svijet ležišta žive. Na 1200 metara dugoj ruti djeca upoznaju različite rudarske profesije promatranjem, iskustvom, osjećajima i otkrivanjem rudnika. Rješavanjem zadataka djeca mogu pronaći i spiljsko blago. Nakon istraživanja rudnika, zajedno s Rudarsko – geološko - naftnim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu, Grad Čabar uložio je oko 280 000 kuna u stvaranje poučne 132 PROGRAM ODRŽIVOG RAZVOJA GORSKOG KOTARA. staze „Stopama tršćanskih rudara”. U tu svrhu osmislili su kružnu stazu koja se sastoji od rovova rudnika, a ispred svake točke postavljena je edukativna tabla. U središtu Tršća postavljene su dvije table koje su predstavljale važnost rudarstva za grad i poučnu stazu (Malnar, Ž., 2007). U šumi ispred ulaza u Lukin rov namjeravali su sagraditi drvenu kuću za pohranu obuće, kaciga i lampi za posjetitelje rudnika te pumpati vodu iz rudnika ili instalirati pumpe koje će odvoditi vodu jer u slučaju kiša ulaz u rudnik nije moguć. Nakon toga namjeravali su osvijetliti rovove. Pokraj glavne informativne table u središtu Tršća je restoran koji su željeli opremiti u rudarskom stilu, a u njemu bi se posluživala jela koja su bila tipična za rudare. Planirala se organizirati i turistička manifestacija na dan sv. Barbare, zaštitnice rudara. Nijedna od ovih ideja nije se ostvarila jer se gradsko vodstvo promijenilo, a trenutne mogućnosti za razvoj turizma ovog rudnika nisu vidljive. U međuvremenu su i informativne ploče zanemarene, prilično uništene te više ne služe svojoj svrsi. Na internetu gotovo da i nema podataka o rudniku i poučnoj stazi „Stopama tršćanskih rudara”, nema profila na društvenim mrežama niti vlastite web-stranice. Atrakcija je navedena samo na internetskim stranicama Grada Čabra, Turističkoj zajednici grada Čabra i kao dodatna ponuda mjesta na web-stranicama nekih drugih pružatelja smještaja, npr. Apartmani Rede (Apartman Rede, b. d.). U prošlosti je lokalna turistička zajednica osmislila brošuru na temu poučne staze, no kad su zalihe potrošene, brošure nisu ponovo išle u tisak zbog nedostatka novca. 8.2 SWOT analiza SWOT analiza (tablica 13) sadrži prednosti i nedostatke istraživanog područja te mogućnosti i moguće prijetnje u pogledu budućeg razvoja rudnika i poučne staze. Svojom jednostavnom i razumljivom strukturom omogućuje procjenu mogućnosti turističke destinacije i analizu okoliša u kojem se destinacija nalazi. Cilj analize je pronaći slabe točke u trenutnom radu rudnika i poučne staze, te pokazati prednosti na kojima bi se temeljila buduća razvojna strategija. Procjena vanjskog okruženja naglašava mogućnosti koje bi lokalne vlasti trebale iskoristiti, kao i potencijalne prijetnje i opasnosti kojima je odredište izloženo prije i tijekom razvoja. K. Kokot i A. Nikola Rajković: Staza rudara i rudnik; „stopama Tršćanskih rudara” 133. Tablica 13: SWOT analiza rudarske staze i rudnika Tršće PREDNOSTI NEDOSTACI − blizina glavnih potencijalnih ciljnih − nedovoljno educirani vodiči za vođenje tržišta (Hrvatska i susjedne zemlje) po rudniku / stazi − blizina mora i turističkih odredišta na − nema promocije, nedostatak znanja i moru vještina za provođenje promocije − očuvano prirodno okruženje − premalo dodatne ponude na tom − povoljno bioklimatsko područje području − jedinstvena kulturna i povijesna baština − nedostatak svijesti lokalne zajednice o − šuma se može iskoristiti kao važnosti ove baštine višenamjenski prostor za druženje − neuređenost rudnika (npr. poplave) i − neotkriveno i novo odredište okoliša (npr. srušeno drveće na putu do − angažman pojedinaca za daljnji razvoj rudnika) − dotrajale informativne table i promotivne table u centru Tršća − nema opreme za siguran ulaz u rudnik − nezainteresiranost grada / lokalne zajednice − neadekvatne dosadašnje mjere u upravljanju rudnikom / okolinom MOGUĆNOSTI PREPREKE − mogućnost povezivanja s lokalnom − birokratske prepreke tijekom kuhinjom prostornom razvoja − mogućnost povezivanja s Nacionalnim − velika konkurencija u susjednim parkom Risnjak destinacijama / zemljama − Trend provođenja aktivnog odmora u − odsutnost i nedostatak radne snage za prirodi (šire područje već posjećuju budućnost turisti - ljubitelji prirode) − zagađenje okoliša − podizanje znanja i standarda na − neadekvatne intervencije zbog želje za promotivnom polju brzom zaradom − mogućnost povezivanja s rudnikom žive − vremenske neprilike (npr. ledolom) u Idriji − mogućnost povezivanja s drugim događajima u mjestu (npr. puharska noć) − trend pripovijedanja priča − mogućnost korištenja EU fondova Navedeni parametri u SWOT analizi daju sliku situacije koja je uglavnom na strani mogućnosti i svijesti o izazovima i mjerama. Na temelju toga dolazimo do sljedećih koraka i mjera, koji su osnova i polazišna točka na kojoj se temelje vizija i prioritetna područja za rudnik i pripadajuću poučnu stazu. Najveća prednost u razvoju turizma 134 PROGRAM ODRŽIVOG RAZVOJA GORSKOG KOTARA. zasigurno je tranzitno područje, a Gorski kotar ima upravu tu karakteristiku. Kroz Tršće prolazi važna cesta Delnice - Babno Polje koja povezuje Sloveniju i Hrvatsku. Uz to, područje je blizu razvijenijih primorskih gradova koji su gotovo premašili svoj smještajni kapacitet. Znamenitosti se nalaze u prirodnom okolišu s povoljnom klimom i imaju veliko kulturno značenje, što je dobar razlog za razvoj održivog i ekološkog turizma koji je trenutno u prvom planu. Šuma se može koristiti kao višenamjenski prostor za druženje. U svakom slučaju, to je nova i neotkrivena destinacija koja može strancima biti vrlo zanimljiva, ali njome treba pravilno upravljati. Ohrabruje činjenica da postoje predani pojedinci za daljnji razvoj toga kraja. U nedostatke možemo ubrojiti to što nema dovoljno educiranih vodiča koji bi imali dovoljno znanja o rudniku. Ljudi zaduženi za promociju nemaju vještine i znanje za njezinu provedbu. Nedostaje dodatnih ponuda koje bi nadogradile iskustvo posjeta rudniku i produžile vrijeme posjeta regiji. Još jedan nedostatak je neuređenost rudnika (npr. poplave) i okolice (npr. srušeno drveće na putu do rudnika). Oprema poput kaciga, svjetiljki i obuće još uvijek nije dostupna za siguran ulazak u rudnik. Rudnik i poučna staza nigdje se ne promoviraju, niti na internetskim stranicama niti u tisku. Jedino sredstvo promocije je promidžbena tabla u središtu Tršća, no i ona propada i više ne služi svrsi. Grad trenutno nije zainteresiran za daljnji razvoj ove ponude i njezin marketing, a za razvoj nije zainteresirana ni lokalna zajednica. Nedostatak su i prošli neredoviti zahvati u uređenju rudnika i okolice, poput postavljanja drvene kuće ispred ulaza u rudnik što nije u skladu s tradicijom mjesta. Prilike se očituju u suradnji na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj i široj razini. Povezivanje s npr. adrenalinskim parkom ili Nacionalnim parkom Risnjak može potaknuti razvoj partnerstva koja su osnova za prijavu na natječaje, posebno iz EU fondova. Provođenje vremena u prirodi već je dugo popularno među stranim turistima koji u svom okruženju nemaju mogućnosti za to. Ovaj je trend zasigurno razlog za daljnji razvoj šire destinacije. Ovaj element kulturne baštine treba približiti lokalnom stanovništvu kako bi se potaknulo stvaranje novih radnih mjesta. Ističući važnost ove kulturne baštine, lokalno stanovništvo treba poticati da osjeća te da i samo djeluje kao promotor. To bi uvelike pridonijelo uspješnijem marketingu šire destinacije. Tijekom godine Tršće je domaćin mnogih manjih događaja usmjerenih na lokalno stanovništvo, koji bi se mogli povezati s rudnikom ili u svoj program uključiti obilazak rudnika, podižući svijest lokalnog stanovništva ili nadograđujući ponudu kako bi turistu bila zanimljivija (npr. puharska noć). Prilika se također može K. Kokot i A. Nikola Rajković: Staza rudara i rudnik; „stopama Tršćanskih rudara” 135. obogatiti mnoštvom priča o ovom području istraživanja, koje bi bile zanimljive različitim skupinama, primjerice djeci. Među rizicima i opasnostima navodimo birokratske prepreke na polju prostornih ciljeva, kao što je regulacija pristupa rudniku zbog podijeljenog vlasništva nad šumama. Također smo svjesni da postoji mnogo sličnih odredišta, posebno u europskim zemljama, stoga treba postići jedinstvenost u razvoju. Opasnostima za okoliš smatraju se i divlja odlagališta otpada. U slučaju razvoja rudnika kao turističke atrakcije, može se očekivati i povećana količina otpada koji će ostaviti posjetitelji. Prekomjerne intervencije u rudniku i njegovu okolišu mogu se dogoditi i zbog prevelike želje za brzom zaradom. Okolišu prijete i vremenski utjecaji koji negativno utječu na rudnik i okolicu, poput obilne kiše koja onemogućava ulazak u rudnike te ledoloma. 8.3 Vizija Do 2025. godine rudnik u Tršću i poučna staza „Stopama tršćanskih rudara” bit će među atrakcijama Gorskog kotara koje će svojom netaknutom prirodom i jedinstvenim sadržajem privući domaće i strane turiste te razne skupine posjetitelja. Razvoj će se temeljiti na načelima održivog turizma s obzirom na zaštitu okoliša i uključivanje lokalnih zajednica. Glavna svrha rada je stvoriti prioritetna područja za razvoj i s time povezane mjere za oživljavanje rudnika i pripadajuće poučne staze, stoga je predočena vizija koja će biti glavna smjernica za daljnji rad. Vizija Gorskog kotara za 2020. godinu glasi: „Gorski kotar je zeleni planinski park iznad mora u kojem, poštujući tradicionalnu vrijednost, prirodni materijali čine osnovu lokalne arhitekture u skladu s okolišem. Ovo je ravnomjerno razvijena regija s aktivnim i srdačnim stanovništvom koja svojim društvenim i gospodarskim aktivnostima, poštujući vlastitu vrijednost, doprinosi razvoju Gorskog kotara na održiv način (Strategija lokalnog razvoja LAGa Gorski kotar 2014.-2020., str. 33). Vizija Čabra za 2020. godinu glasi: „Grad Čabar je razvijena ekonomska mikrolokacija u Gorskom kotaru. Znanje i tradicija u šumarskoj industriji omogućuju razvoj i napredak. Razvoj turizma temelji se na kulturnoj baštini i organskom uzgoju (Strategija razvoja dvorca Čabar 2015.-2020., str. 97). Uzimajući u obzir smjernice obiju strategija, razvili smo vlastitu strategiju za rudnik u Tršću i poučnu stazu. 136 PROGRAM ODRŽIVOG RAZVOJA GORSKOG KOTARA. 8.4 Prioritetna područja i mjere PRIORITETNO PODRUČJE 1: ULAGANJE U INFRASTRUKTURU Glavno prioritetno područje trebalo bi biti ulaganje u osnovnu infrastrukturu. Današnja situacija na terenu zahtijeva određena ulaganja kako bi rudnik kao takav bio zanimljiv svim dobnim skupinama posjetitelja. Rudnici su trenutno slabo dostupni i neosvijetljeni. U svim rudnicima ima podzemne vode, stoga su teško prohodni. Međutim, ne smijemo zaboraviti važnost znanja o okolnim mjestima i način na koji se to znanje prenosi potencijalnim posjetiteljima. Mnogo je priča o prvim rudarima, a povijest Čabra i okolnih mjesta također je izuzetno zanimljiva. No, sve je to besmisleno ako se ne prenese posjetiteljima, prije svega lokalnim stanovnicima. Mjera 1: kupnja vozila za vožnju poučnom stazom „Stopama tršćanskih rudara” Poučna staza „Stopama tršćanskih rudara” nudi brojne mogućnosti i kao takva trebala bi biti vodeći čimbenik stavljanja regije na turističku kartu. Rudnici nude velike mogućnosti nadogradnje trenutne ponude, ali je za provedbu tih ideja potrebna osnovna infrastruktura. Prva mjera mogla bi biti kupnja vozila za vođenje turista kružnom stazom od rudnika do rudnika. Ideja je u tu svrhu kupiti stari džip ili staro vojno vozilo koje se uz minimalna sredstva može preurediti u vozilo pogodno za vožnju makadamskom cestom kapaciteta deset ljudi. U vozilo treba biti ugrađen audio uređaj koji se može podesiti na nekoliko jezika. Mjera 2: uređenje ulaza u rovove Da bi rovovi bili dostupni široj javnosti, treba urediti ulaz u njih. Trenutno je staza od glavne ceste do rudnika strma, skliska i jako opasna. Da bi ulaz u rov bio dostupan i starijim osobama, neophodno je urediti put do rudnika. Mjera 3: povećanje sigurnosti u rudnicima Rovovi su trenutno nepristupačni i bez osvjetljenja. Naš prijedlog nije da se u rudnik postavi rasvjeta, već da se svaki posjetitelj prilikom ulaska u rudnik dobije rudarsku kacigu sa svjetiljkom. Bilo bi još autentičnije kada bi se rudnici obilazili s petrolejskim lampama, starim svjetiljkama kojima su tadašnji rudari osvjetljavali rudnike tijekom K. Kokot i A. Nikola Rajković: Staza rudara i rudnik; „stopama Tršćanskih rudara” 137. svog rada. Za veću sigurnost važno je urediti drenažu za odvod vode. Ugraditi treba podvodne pumpe za crpenje viška vode iz tunela. Mjera 4: uređenje Ivanovog rova Posljednja mjera vezana za ulaganje u dodatnu infrastrukturu je uređenje Ivanovog rova. Ovo je tunel u kojem su nekada rudari organizirali proslave i gozbe. Za uređenje rudnika potrebno je nabaviti stolice i stolove, a urediti treba i rasvjetu te ozvučenje. PRIORITETNO PODRUČJE 2: RAZVOJ DODATNE PONUDE Jedno od glavnih prioritetnih područja trebao bi biti razvoj dodatne ponude. Sam obilazak rudnika zanimljivo je i adrenalinom ispunjeno iskustvo, no nažalost nije dovoljno privlačno posjetiteljima. Na poučnoj stazi „Stopama tršćanskih rudara” nalazi se osam postaja koje su u prošlosti bile dio kružne rute. Neki su rudnici i danas dostupni, dok u neke nije moguće ili je vrlo teško ući. Ovisno o načinu kopanja i vrsti rude koja se kopala, rovovi izgledaju slično cestovnim tunelima ukopanima u živu stijenu. Trenutna je situacija takva da rovove posjećuju prolaznici koji su slučajno čuli da se na tom području nalaze neke vrste rovova. Mjesto, međutim, trenutno nije prikladno za privlačenje velikog broja posjetitelja. Mjera 1: organizacija događaja u Ivanovom rovu Uzimajući u obzir gore navedene mjere, otvaraju se brojne nove mogućnosti za razvoj dodatne opskrbe za Stazu tršćanskih rudara. Ponudu bi bilo moguće proširiti pripremom proslava vjenčanja, rođendana i drugih događaja u Ivanovom rovu. Iako možda zvuči neizvedivo, vjenčanje u rudniku bila bi novost i nešto čega još nema u turističkoj ponudi tog područja. Pod pretpostavkom da je rudnik infrastrukturno uređen, za provedbu takvih događaja potreban je samo ugostiteljski aranžman zasnovan prvenstveno na lokalnim kulinarskim specijalitetima. 138 PROGRAM ODRŽIVOG RAZVOJA GORSKOG KOTARA. Mjera 2: tradicionalni objed rudara Staza tršćanskih rudara ima osam informativnih točaka. Jedna od mogućih nadogradnji ovih točaka je posjet vidikovcu, gdje je također predviđena pauza. Predlaže se da se posjetiteljima na ovom mjestu posluži objed. Objed bi se trebao sastojati od jela koja su konzumirali rudari koji su svakodnevno kopali rudu. Uživanje u prirodi i pogledu u kombinaciji s dobrom hranom garancija je uspjeha. Mjera 3: lov na skriveno blago Za najmlađe posjetitelje, ali i one koji su još uvijek mladi u srcu, idealna razonoda bio bi lov na skriveno blago. U rudniku bi se sakrili mali pokloni koje treba pronaći. Za najmlađe to bi mogle biti bojanke na temu rudnika, dok bi za one malo starije to bio suvenir koji će ih podsjetiti na iskustva prilikom posjeta rudnicima. Mjera 4: simulacija eksplozije spilje Za autentičniji doživljaj samog rudnika predlažemo da se na neko skriveno mjesto u Lukinom rovu postave zvučnici te se pusti snimka eksplozije spilje. Simulacija eksplozije 100 metara pod zemljom iznimno je iskustvo, čak i za one koji su navikli na uzbuđenja. PRIORITETNO PODRUČJE 3: PRODAJA TURISTIČKOG PROIZVODA Treće prioritetno područje je nov, inovativan način marketinga turističkog proizvoda u cjelini. Preostala su prioritetna područja besmislena ako nisu komunikacijski povezana s okolinom, tj. korisnicima društvenih mreža, tiskanim medijima ili drugim komunikacijskim alatima. Potrebno je prodrijeti na tržište i upoznati potencijalne posjetitelje s mogućnostima koje nudi Staza tršćanskih rudara. Mjera 1: izrada web-stranice Neophodno je da informacije o turističkoj destinaciji budu objavljene na internetu. Obavezno je izraditi web-stranicu ili Facebook stranicu koja će sadržavati sve informacije, slike i video materijale te će na taj način privući posjetitelje. K. Kokot i A. Nikola Rajković: Staza rudara i rudnik; „stopama Tršćanskih rudara” 139. Mjera 2: izrada Instagrama Uz Facebook stranicu, potrebno je napraviti i Instagram profil. Instagram je sve popularnija mreža koju uglavnom koriste mlađe generacije. Ovdje nema prepreka pri dobivanju sljedbenika koji će vidjeti sav objavljen sadržaj. Jedina je prepreka ograničena mašta. Mjera 3: posjeti sajmovima vjenčanja Jedan od rudnika mogao bi se koristiti za vjenčanja i ostala događanja, stoga je prisustvovanje sajmovima vjenčanja dobrodošlo jer se tamo rudnik može predstaviti kao opcija prilikom odabira mjesta vjenčanja. 8.5 Pokazatelji i praćenje Pokazatelji predočavaju stanje i trendove kretanja prema postavljenim ciljevima. Oni su alat za mjerenje napretka. Namijenjeni su različitim korisnicima (široj javnosti, političarima, stručnoj javnosti), stoga moraju biti pripremljeni na takav način da predstavljaju informacije koje su važne za postavljeni razvoj. Nadzor je ključni dio projekta jer se izravno praćenje postavljenih ciljeva provodi s ciljem neposredne revizije i novog planiranja. Vrlo je važno kontrolirati upotrebu sredstava i stvarnu provedbu projekta te njihovu koordinaciju. Izravni nadzor nad projektom trebao bi voditi projektni tim od najmanje triju osoba. Najbolje bi bilo pronaći ljude iz lokalnog okruženja radi praćenja, no važno je da ti ljudi djeluju neutralno i objektivno. Nadzor ne smije završiti uspostavom projekta, već se mora provoditi tijekom cijele operacije, barem jednom godišnje. Razvojni ciljevi i mjere moraju se pratiti, a prilagodbe ili ispravci moraju se kontinuirano vršiti. Definirali smo dvije dimenzije metoda praćenja stanja i postizanja zabilježenih pokazatelja, metodologiju i vremenski okvir. Pokazatelji i metoda praćenja Staze tršćanskih rudara i rudnika Tršće prikazani su u tablici 14. 140 PROGRAM ODRŽIVOG RAZVOJA GORSKOG KOTARA. Tablica 14: Pokazatelji i nadzor Staze tršćanskih rudara i rudnika Tršće Prioritetno područje 1: ulaganje u infrastrukturu Pokazatelj 1: jedno Praćenje: Mjere treba kupljeno vozilo provesti odmah nakon odobrenja projekta. Oba su Mjera 1: kupnja vozila za pokazatelja ključna za vožnju poučno stazom uspješan početak projekta. „Stopama tršćanskih Pokazatelj 2: ugrađeni Nadzor izvedbe je rudara” audio uređaji (8 uređaja) jednostavan jer treba kupiti jedan automobil koji će se opremiti dodatnim audio uređajima. Praćenje: Izrađuje se plan za najlakši pristup rudniku. Način provedbe trebali bi nadgledati stručnjaci za ovo područje. Radovi moraju započeti i završiti prije Mjera 2: uređenje ulaza u Pokazatelj 1: uređen dolaska prvih posjetitelja. rovove pristup Praćenje se vrši promatranjem situacije nakon završenog posla. Ova se mjera može provesti u roku od šest mjeseci od odobrenja projekta. Pokazatelj 1: Kupljene Praćenje: Izrađuje se plan naglavne svjetiljke (deset puta evakuacije i plan za komada) rasvjetu. Mjera se mora Pokazatelj 2: Kupljene provesti prije postavljanja petrolejske svjetiljke (deset proizvoda. Je li mjera Mjera 3: povećati sigurnost komada) provedena ili ne, utvrđuje u rudnicima se na licu mjesta prije nego što se prvi posjetitelji Pokazatelj 3: regulirana spuste u rudnik. Ova mjera odvodnja provodi se u roku od šest mjeseci od odobrenja projekta. Pokazatelj 1: Kupnja Praćenje: Osmišljen je stolova i stolica (10 stolova logičan i najbolji mogući i 50 stolica) raspored potrebne opreme. Mjera 4: uređenje Ivanovog Pokazatelj 2: Kupnja i Ugrađuje se audio oprema i rova instalacija zvučnog sustava rasvjeta. To se također rješava u roku od šest Pokazatelj 3: uređena mjeseci od odobrenja rasvjeta u rovu projekta. Plan je potrebno pregledati na početku, a K. Kokot i A. Nikola Rajković: Staza rudara i rudnik; „stopama Tršćanskih rudara” 141. zatim se napredak prati svaka dva mjeseca. Prioritetno područje 2: razvoj dodatne ponude Pokazatelj 1: broj događaja Praćenje: Sporazum s u rovu matičarem i dogovor s Pokazatelj 2: dogovor s ugostiteljem treba provesti ugostiteljem (barem jednim odmah nakon u okolici) uspostavljanja mjera prioritetnog područja 1. Mjera 1: organizacija Treći je pokazatelj događaja u Ivanovom rovu potrebno pratiti šest mjeseci nakon početka Pokazatelj 3: dogovor s marketinga ove ponude matičarem kako bi se dobili djelomični rezultati uspješnosti. Pokazatelje treba pratiti cijelo vrijeme, a mjere se prate statistički. Pokazatelj 1: Broj Praćenje: U suradnji s posluženih ručaka lokalnim ugostiteljima treba pripremiti prijedlog za ručak tipičan za rudara tog doba. Suradnja se može zaključiti s Poljoprivredno - Mjera 2: tradicionalni objed edukacijskim centrom rudara Pokazatelj 2: Predstavljanje Gorski kotar iz Prezida. lokalne hrane Ponuda mora biti napravljena prije projekta. Praćenje broja posluženih obroka odvija se nakon što je projekt zaključen. I ovdje se mjera prati statistički. Pokazatelj 1: izrađen plan Praćenje: Odmah nakon igre »lov na blago« odobrenja projekta Pokazatelj 2: dogovor o potrebno je razviti plan i kupnji darova i suvenira metode igre. Istodobno se mora postići dogovor s Mjera 3: lov na skriveno lokalnim obrtnicima o blago nabavi suvenira i poklona. Uspjeh mjere ocjenjuje se Pokazatelj 2: Broj odgovorima posjetitelja. sklopljenih brakova Svaka peta grupa treba popuniti anketu ili dati prijedloge za poboljšanje igre. 142 PROGRAM ODRŽIVOG RAZVOJA GORSKOG KOTARA. Pokazatelj 1: Postavljanje Praćenje: Obje mjere opreme za simulaciju provode se odmah nakon odobrenja projekta. U suradnji sa stručnjacima za audio tehniku postavlja se i testira simulacija prije Mjera 4: simulacija dolaska prvih posjetitelja. eksplozije spilje Pokazatelj 2: Uspostavljen Uspjeh mjere ocjenjuje se scenarij simulacije anketama o zadovoljstvu eksplozije posjetitelja. Ova se mjera može provesti u roku od šest mjeseci nakon početka provedbe projekta, dok se uređuju rudnik i okolica. Prioritetno područje 3: prodaja turističkog proizvoda Pokazatelj 1: izrada web- Praćenje: Mjere se mogu stranice provesti odmah nakon Pokazatelj 2: Izrada odobrenja projekta jer je Facebook stranice osnovna priča jasna. Projekt može biti primjer dobre i sjajne marketinške Mjera 1: izrada web- Pokazatelj 3: broj posjeta priče. Sve navedeno mora stranice web-stranici (jednokratni biti napravljeno prije posjet, ponovni posjet, broj stavljanja turističkog klikova na poveznice, proizvoda na tržište. trajanje posjeta web- Uspjeh mjera ocjenjuje se stranici itd.) jednom mjesečno prateći statistiku posjeta web- stranice. Pokazatelj 1: otvaranje Praćenje: Mjere se mogu računa na Instagramu provesti odmah. Osoba Pokazatelj 2: broj zadužena za upravljanje sljedbenika profilom na Instagramu mora objavljivati sadržaj kojim će prezentirati rudnik. Dobrim objavama i Mjera 2: izrada Instagrama sadržajem povećava se broj sljedbenika, stoga se Pokazatelj 3: broj i vrsta nadzor mora provoditi objava cijelo vrijeme. Praćenje se provodi jednom mjesečno praćenjem broja sljedbenika te mjerenjem učinaka koje su proizvele objave. K. Kokot i A. Nikola Rajković: Staza rudara i rudnik; „stopama Tršćanskih rudara” 143. Praćenje: Sajmove treba početi posjećivati nakon što se pripremi potrebna infrastruktura za organiziranje vjenčanja, a Mjera 3: posjeti sajmovima Pokazatelj 1: broj može se pripremiti i vjenčanja posjećenih sajmova simulacija. Uspjeh mjere, koji se odražava u broju posjećenih sajmova vjenčanja, trebao bi se pratiti cijelo vrijeme ili barem jednom u sezoni. 8.6 Sažetak Tršće je malo mjesto, slabo naseljeno, okruženo šumom i livadama. Ima određenu jedinstvenu turističku prednost – nalazi se na području gdje je u prošlosti u funkciji bio rudnik željezne rude i žive. Stanovnici tog mjesta već su prije prepoznali važnost ove kulturne baštine stvaranjem edukativne staze "Stopama Tršćanskih rudara", ali se ova turistička atrakcija trenutno ne koristi u turističke svrhe zbog neodgovarajućih pristupa i napuštanja marketinga ove ponude. Procjenjujemo da turistička atrakcija rudnika i poučna staza "Stopama Tršćanskih rudara" nudi brojne mogućnosti, ali je potrebno slijediti načela održivog razvoja kako bi se sačuvala njegova autentičnost i integritet. U prvom dijelu rada analizirali smo situaciju na samoj lokaciji, na temelju koje smo razvili SWOT analizu. Postavili smo viziju koja je poslužila kao osnova za postavljanje prioritetnih područja i povezanih aktivnosti. Kako bismo olakšali praćenje razvoja, uspostavili smo sustav pokazatelja i praćenja tih indikatora. Razvoj lokalnog turizma ide u smjeru aktivnog integriranja turističkih djelatnika, kulturne i prirodne baštine, gastronomije te održivog i odgovornog turizma općenito. Rudnik se nalazi u očuvanom prirodnom okruženju s povoljnom klimom i iznimnog je kulturnog značaja, što je dobar razlog za razvoj održivog i ekološkog turizma, koji je trenutno u trendu. Ovo je neotkriveno i novo odredište te može biti vrlo zanimljivo strancima, ali treba pravilno njime upravljati. Također je važno da već postoje zainteresirani pojedinci za daljnji razvoj. Na području Gorskog kotara nema dovoljno obrazovanih vodiča s dovoljno znanja o rudniku. Također ne postoje osobe zadužene za promociju mjesta ili imaju nedostatak vještina i znanja za provođenje promocije. U svakom slučaju, u obližnjem i širem području rudnika nedostaje 144 PROGRAM ODRŽIVOG RAZVOJA GORSKOG KOTARA. dodatna ponuda koja bi unaprijedila iskustvo posjeta rudnika i produžila trajanje boravka posjetitelja. Osim toga rudnik ima i prirodnih nedostataka (npr. poplave u slučaju jakih kiša), kao i bliža okolica (na primjer, srušena stabla na putu do rovova). Osim toga, za sada nije dostupna oprema kao što su kacige, svjetiljke i obuća za siguran ulazak u rudnik. Glavni prioritet mora biti ulaganje u osnovnu infrastrukturu. Situacija na terenu sada zahtijeva ulaganje u opremu kako bi rudnik kao takav postao zanimljiv za sve dobne skupine posjetitelja. U rovovima postoji sigurnosni problem. Oni su trenutno vrlo slabo dostupni i neosvijetljeni. Drugi važan prioritet razvoja svakako je razvoj dodatne ponude. Pogled na rovove je zanimljiv i uzbudljiv doživljaj, ali to nije dovoljno za privlačenje potencijalnih posjetitelja. Treći prioritet trebao bi biti nov, inovativan pristup marketingu turističkog proizvoda. Konkretno, predlažemo da rudnik i s njime povezana iskustva postanu dostupni online i na društvenim mrežama, koje su pristupačne i dopiru do velikog broja ljudi. PROGRAM ODRŽIVOG RAZVOJA GORSKOG KOTARA B. Pavlakovič, M. Koščak, Z. Ožbolt i V. Čeligoj (ur.) Poglavlje 9 Stari vatrogasni dom i važnost drva PETAR RADELJAK I LARISA ŽILBERT 9.1 Analiza stanja Dobrovoljno vatrogasno društvo Prezid djeluje u Prezidu od 1886. godine. Ono je svojim aktivnostima obogaćivalo događanja u Prezidu, uz koje je stvorena posebna tradicija. Za potrebe Dobrovoljnog vatrogasnog društva sagrađena je vatrogasni dom (slika 28) koji se nalazi gotovo u središtu Prezida. Slika 28: Stari vatrogasni dom 146 PROGRAM ODRŽIVOG RAZVOJA GORSKOG KOTARA. P.Radeljak i L. Žilbert: Stari vatrogasni dom i važnost drva 147. Stara, izvorna zgrada vatrogasnog doma danas ima funkciju vatrogasnog muzeja u kojemu su pohranjeni i izloženi mnogi eksponati. Izložbena zbirka nalazi se u prostorijama sadašnjeg muzeja te je obnovljena i uređena 2006. godine, kada je Dobrovoljno vatrogasno društvo Prezid proslavilo 120. obljetnicu postojanja. U muzeju su izložene vatrogasne uniforme i kacige koje su stare i više od stotinu godina te prilično dobro očuvane. Najveća je vrijednost dio zbirke koji uključuje stara vatrogasna vozila i pumpe iz 19. stoljeća te svečana pogrebna vozila u vlasništvu DVD-a Prezid (F. Ožbolt, osobna komunikacija, 20. listopada 2017.). 4 U drugoj sobi koja je bila namijenjena sastancima DVD-a čuvaju se važni stari dokumenti, fotografije i priznanja koja svjedoče o dugoj tradiciji i marljivom radu društva. Članovi društva i danas ovdje održavaju sastanke. Nažalost, zgrada starog vatrogasnog doma u vrlo je lošem stanju i treba temeljitu i cjelovitu obnovu. Ulaskom u zgradu primijetili smo značajnu prisutnost vlage u sobi zbog blizine vode koja teče neposredno uz zgradu, a za vrijeme obilnih kiša prostori doma budu poplavljeni. Zidovi starog doma natopljeni su vodom i oronuli. Zbog toga objekt nije pogodan za čuvanje starih dokumenata i fotografija te se oni najvrjedniji, arhiva i dnevnik društva, čuvaju izvan njega. Pored ulaza u stari vatrogasni dom nalazi se stubište koje vodi do potkrovlja i nekadašnjeg kontrolnog tornja. U potkrovlju, koje je u potpunosti izrađeno od drva, možemo pronaći još vatrogasne opreme i povijesnih predmeta kojima su potrebni čišćenje i obnova. Potkrovlje bi bilo pogodno za uređenje i proširenje muzejske zbirke, ali je zbog dotrajalosti potrebna cjelovita obnova zgrade. Toranj starog vatrogasnog doma, koji je nekada služio za praćenje i upozoravanje mještana u slučaju požara, izrađen je od drveta. Do tornja se može doći stepenicama, no one nisu previše sigurne, a dodatan strah izaziva i roj pčela koje su pod krovom tornja smjestile svoje košnice. Pretpostavljamo da bi duga i bogata povijest vatrogasne postrojbe Prezida, koja datira iz 1886. godine, zajedno s očuvanom vatrogasnom opremom unutar prostora sadašnjeg vatrogasnog muzeja mogla biti zanimljiv turistički sadržaj te od velike kulturno – povijesne vrijednosti. Zbog trenutne površine i stanja izloženih objekata, stari vatrogasni dom može biti važan samo kao jedan dio zajedničke turističke ponude Prezida i okolice. Uzmemo li u obzir sve administrativne i pravne probleme, 4 Slika 28: Stari vatrogasni dom (slika lijevo) Izvor: Lasten. 148 PROGRAM ODRŽIVOG RAZVOJA GORSKOG KOTARA. ne vidimo mogućnost da se zbirka vatrogasnog doma proširi na obližnji objekt, već je potrebna cjelovita obnova i uređenje stare zgrade i izložbe. Vatrogastvo se u Prezidu razvilo uglavnom zbog praktične potrebe za zaštitom okoliša i gospodarskih aktivnosti, što je u prošlosti bilo karakteristično za to mjesto. Područje Prezida usko je povezano s obradom drva jer se nalazi na veoma šumovitom području. Potreba za razvojem vatrogastva nastala je zbog toga što je nekontrolirana sječa drveća uzrokovala velik broj požara. Drvo se tradicionalno koristilo za gradnju kuća, za što su uglavnom koristili prirodne resurse, tj. kamen i drvo. I vatrogastvo i iskorištavanje drva uvijek su bili prisutni na području Prezida. Budući da se drvna industrija sve više razvijala, na ovom je području osnovano podosta pilana. Začetnik pilana bio je Vilhar, koji je 1847. godine osnovao prvu pilanu u Prezidu koja je ujedno i prva pilana na području Gorskog kotara. Kasnije su započele s radom pilane u Mlakama i Milanovom Vrhu (Dobrovoljno vatrogasno društvo Prezid, 2006, str. 11, 50). No, s vremenom su pilane propale. Zanimljivo je da je prvi gradski vodovod u potpunosti izrađen od drva i imao je dužinu od 940 metara. Godine 1911. drveni je vodovod zamijenjen željeznim (Dobrovoljno vatrogasno društvo Prezid, 2006, str. 50). Primjerci izvornih drvenih vodovodnih cijevi čuvaju se u starom vatrogasnom domu. U Prezidu i okolici uz potoke Trbuhovicu i Mlake izgrađeno je i nekoliko mlinova koji su mljeli pšenicu, no danas od njih ništa nije ostalo. Obrtnička je aktivnost tijekom godina opadala, a više gotovo nema niti tradicionalne proizvodnje krovnih „šindri”. Znanje o takvom načinu obrade drva sačuvano je među stanovništvom Prezida, no polako se i ono zaboravlja. Pretpostavljamo da bi se ovaj zanimljivi postupak izrade krovišta mogao uključiti u turističku ponudu Prezida te na taj način očuvati i zaštititi tradiciju. P.Radeljak i L. Žilbert: Stari vatrogasni dom i važnost drva 149. Slika 29: Izrada šindre Izvor: Lasten. 9.2 SWOT analiza SWOT analiza na području vatrogastva prikazana je u tablici 15. Ona prikazuje prednosti, nedostatke, mogućnosti i prepreke utvrđene analizom trenutne situacije na području vatrogastva i važnosti drva u Prezidu te njihovo potencijalno korištenje u turističke svrhe. 150 PROGRAM ODRŽIVOG RAZVOJA GORSKOG KOTARA. Tablica 15: SWOT analiza starog vatrogasnog doma i važnosti drva PREDNOSTI NEDOSTACI − duga tradicija rada Dobrovoljnog − zgrada starog vatrogasnog doma u vatrogasnog društva Prezid lošem je stanju i neprikladna za − bogata povijesna kolekcija obavljanje funkcije muzeja te joj je vatrogasne opreme dobro je hitno potrebna obnova očuvana − obližnji izvor vode pored starog − zgrada starog vatrogasnog doma vatrogasnog doma zagađen je vrlo je pogodna kao mjesto za fekalijama, stoga je zapreka izložbu eksponata potencijalnim turistima, a i prijetnja − bogatstvo prirodnih resursa (drvo) zbog poplave objekta − snažna povezanost s drvom kroz − vlaga uništava stari vatrogasni dom povijest − drvna industrija i obrt izumiru − tradicionalni krovni pokrivači više se ne koriste MOGUĆNOSTI PREPREKE − uključivanje starog vatrogasnog − iseljavanje mladih, što znači doma i povijesti vatrogasne nedostatak aktivnih ljudskih resursa postrojbe u turističku ponudu i interesa za razvoj Prezida − birokratske prepreke na polju − dobivanje razvojnih sredstava iz EU prostornih i razvojnih ciljeva fondova − zagađenje vodnih resursa − obnova starog vatrogasnog doma i − nepoštivanje povijesne i kulturne uređenje muzeja baštine − obnova i proširenje muzejske zbirke − nemogućnost dobivanja razvojnih i uključivanje važnosti drva u sredstava izložbeni odjel − proces izrade šindre prikladna je tema za priču koja predstavlja Prezid i njegovu povezanost s obradom drva U budućoj turističkoj slici, koja će Prezid predstaviti u cjelini, zasigurno vidimo i stari vatrogasni dom. Na prvi pogled ovo svjedoči o povijesti vatrogastva na tom području i dugotrajnom djelovanju dobrovoljnog vatrogasnog društva, što je pridonijelo razvoju mjesta kakvo je danas. Prednost vidimo u tradiciji i povezanosti DVD-a Prezid, trenutnoj zbirci i samoj lokaciji na kojoj su izloženi eksponati koji imaju veliku povijesnu vrijednost. Uz to, područje je bogato drvnim resursima i usko P.Radeljak i L. Žilbert: Stari vatrogasni dom i važnost drva 151. je povezano s drvom i njegovom upotrebom. Kao nedostatak istakli smo oronulu zgradu starog vatrogasnog doma koja je natopljena vlagom te neprikladna za čuvanje starina. Odmah uz zgradu nalazi se izvor vode koji je zagađen i treba sanaciju. Jedan je od nedostataka i izumiranje drvne industrije i obrta te zaboravljanje tradicionalne proizvodnje krovišta od šindre. Uključivanje kulturno – povijesne baštine starog vatrogasnog doma i DVD-a Prezid u turističku ponudu Prezida vidimo kao priliku za razvoj i očuvanje tradicije. U našoj je viziji hitno potrebna obnova starog vatrogasnog doma, što će stvoriti uvjete za daljnji razvoj. Može se pokušati dobiti sredstva iz EU fondova povezivanjem i planiranjem. Priliku vidimo u proširenju zbirke jer postoji mnogo neiskorištenih predmeta koji bi nakon restauracije mogli biti uključeni u muzejsku zbirku. Budući da muzejska zbirka već ilustrira povijesnu upotrebu drva (drveni vodovod), jedan bi odjel mogao biti posvećen isključivo upotrebi drva, a mogao bi obuhvaćati i postupak izrade tradicionalnog krovišta. Opasnosti za razvoj uglavnom su birokratske prepreke u postizanju ciljeva i dobivanju sredstava, a napredak uvelike može usporiti loša demografska slika i iseljavanje mladih. Ako ne naglasimo važnost kulturno – povijesne baštine, ona će potonuti u zaborav. 9.3 Vizija Stari će vatrogasni dom ili vatrogasni muzej do 2025. godine postati cijenjen spomenik kulture u kojemu će se poštivati duga tradicija i povijest prezidskog vatrogasnog društva, održavati lokalna povezanost i aktivno raditi na polju očuvanja i zaštite povijesne i kulturne baštine, odnosno muzejske djelatnosti. Upotrebom drvnih resursa, revitaliziraju se drvne zanatske djelatnosti te se čuva tradicionalni postupak izrade krovišta. Mjesna zajednica Prezida u budućnosti želi oživjeti svoje mjesto te ga popularizirati. U tu svrhu trebalo bi osigurati odgovarajuće životne uvjete za stanovništvo uključujući ekonomsko jačanje područja i stvaranje radnih mjesta. Idealno rješenje bio bi razvoj turizma, što bi lokalnom stanovništvu omogućilo bavljenje turističkim aktivnostima i uslugama, a istovremeno privuklo posjetitelje. Kao turistička destinacija Prezid bi se trebao usredotočiti na povezivanje ekoloških i kulturnih čimbenika, koji su preduvjet za daljnji razvoj održivog turizma. Stari vatrogasni dom samo je jedan kulturno – povijesni objekt koji treba uvrstiti u integriranu turističku ponudu Prezida. 152 PROGRAM ODRŽIVOG RAZVOJA GORSKOG KOTARA. Da bi se ostvarila vizija Prezida, moraju se poštivati načela održivog, odgovornog i zelenog turizma, što znači da se pažnja poklanja okolišu, gospodarstvu i dobrobiti stanovništva. Velike mogućnosti razvoja ukazuju se na području aktivnog ili rekreacijskog turizma i zelenog turizma, ali i na polju kulturno – povijesne ponude. Iz tog razloga postavili smo dolje navedena prioritetna područja. 9.4 Prioritetna područja i mjere PRIORITETNO PODRUČJE 1: RAZVOJ TURISTIČKE PONUDE KOJA ĆE UKLJUČITI KULTURNO – POVIJESNU BAŠTINU STAROG VATROGASNOG DOMA I DOBROVOLJNOG VATROGASNOG DRUŠTVA PREZID Prvo prioritetno područje postavljeno je prema sposobnostima koje smo uočili na polju kulturno – povijesne baštine uvidom u rad Dobrovoljnog vatrogasnog društva Prezid te baštinom koja je rezultat duge tradicije vatrogastva u Prezidu. Uvidjeli smo važnost njegova očuvanja i zaštite, stoga vjerujemo da ovaj dio Prezida treba naglasiti i ojačati uspostavljanjem turističke ponude. U nastavku su iznijete razvojne mjere koje bi to omogućile. Mjera 1: obnova starog vatrogasnog doma Starom vatrogasnom domu, koji je u prošlosti obnovljen i pretvoren u muzej, zbog dotrajalosti zgrade i velike količine vlage potrebna je cjelovita obnova. Za potrebe vatrogastva u blizini je izgrađen nov vatrogasni dom. Prostorije starog vatrogasnog doma koriste se za čuvanje stare vatrogasne opreme, dokumenata i priznanja koji svjedoče o radu DVD-a Prezid. Projekt obnove zahtijeva strateško planiranje, koje će omogućiti dobivanje sredstava i izradu plana gradnje, a potom i konačnu obnovu. Obnovljeni vatrogasni muzej mora sadržavati izvorne arhitektonske elemente i uklapati se u okolicu Prezida, što je sa stajališta održivog razvoja vrlo važan čimbenik. Tijekom gradnje ne smije se zaboraviti na vanjske utjecaje na zgradu, kao što je voda, te treba naći odgovarajuća rješenja kako bi se spriječila oštećenja zgrade i poboljšala njena funkcionalnost. Budući da će objekt biti namijenjen muzejskoj djelatnosti, prevencija negativnih učinaka vode i vlage bitna je za dugoročno skladištenje izložbenih predmeta. Predlažemo da se uredi i potkrovlje te da se i ono koristi u svrhu izložbe. Toranj vatrogasnog doma izgrađen je od drva, stoga bi trebao zadržati P.Radeljak i L. Žilbert: Stari vatrogasni dom i važnost drva 153. svoju autentičnost, ali je potrebno osigurati siguran pristup atraktivnoj osmatračnici na vrhu. Mjera 2: proširenje postojeće muzejske zbirke te njezin smještaj u izložbeni prostor Možemo reći da je srce starog vatrogasnog doma vrijedna zbirka vozila, pumpa, vatrogasne opreme, fotografija, dokumenata i nagrada DVD-a Prezid. Kolekcija se može sačuvati i zaživjeti jedino ako za to postoje odgovarajući uvjeti. Dom ima važnu povijesnu i kulturnu vrijednost za Prezid i njegove stanovnike, a omogućuje i turističku upotrebu koja bi mogla biti od dugoročne koristi. Velike mogućnosti vidimo u predmetima koji još nisu dio muzejske zbirke te još uvijek čekaju svoj izložbeni prostor. U potkrovlju se nalazi mnogo zanimljivih predmeta kojima je potrebno čišćenje, obnova, a prije svega prikladno mjesto za skladištenje i izložbu. Potrebno je napraviti popis predmeta, razmisliti o rasporedu prostora te unutar njega napraviti tematske cjeline prema kojima bi se predmeti razvrstavali. Pojedinačni predmeti ili skupne muzejske zbirke obično su jasno kategorizirani te označeni naslovima i opisima. Uspjeh druge i treće mjere uvjetovan je uspješnom realizacijom prve, odnosno obnovom starog vatrogasnog doma. Svi napori i resursi moraju se posvetiti postizanju ovog cilja, a sljedeći će koraci biti mnogo jednostavniji i mogu zahtijevati samo dobru mjeru kreativnosti i građanske inicijative. Mjera 3: uspostava vatrogasnog muzeja kao turističkog proizvoda koji će biti važan dio kulturnog – povijesnog dijela sveobuhvatne turističke ponude Prezida Cilj treće mjere je uspješno djelovanje Vatrogasnog muzeja, koji će biti među ključnim dijelovima sveobuhvatne turističke ponude Prezida te će uspješno čuvati i predstavljati kulturnu baštinu vatrogasne zajednice. Ključ ove mjere je uspostaviti organiziranu promociju i potaknuti dolazak turista. Potrebno je uspostaviti trajni rad muzeja tako da se odredi radno vrijeme i cijena ulaznica prema potrebama koje će se s vremenom pojaviti. 154 PROGRAM ODRŽIVOG RAZVOJA GORSKOG KOTARA. PRIORITETNO PODRUČJE 2: UKLJUČIVANJE UPOTREBE DRVA U TRADICIONALNI PROCES IZRADE ŠINDRE U TURISTIČKOJ PONUDI Ovo prioritetno područje odnosi se na ponovnu uspostavu održive upotrebe drva i uključivanja u ponudu tradicionalnog postupka izrade krovišta od šindre. Davno umrlu industriju potrebno je preusmjeriti na održivu upotrebu drvnih resursa što bi pomoglo jačanju lokalne povezanosti te potaklo revitalizaciju obrta i rukotvorina. Mjera 1: promocija i revitalizacija drvnog obrta i rukotvorina Upotreba drva izgubila je svoj značaj otkako je drvna industrija pretežno izumrla. Potrebno je poticati oživljavanje korištenja drva u obrtničke svrhe tako da će budući zanatski proizvodi imati dodatnu vrijednost i predstavljati lokalno okruženje. Korištenje lokalnih drvnih resursa mora biti odgovorno, a rezultat moraju biti kvalitetni proizvodi koji će se nadovezati na vidljivost i izvrsnost destinacije. Prezid nema samo ekološku povezanost s drvom, već i povijesnu jer je drvo nekada ovdje bilo temelj ekonomije. Danas je vizija Prezida drugačije orijentirana pa je za uspješan i dugoročan razvoj turizma potrebno slijediti održive trendove poštujući pri tome povijest i entitet destinacije. Predlažemo organizaciju radionica o korištenju drva u razne svrhe kako bi se pobudilo zanimanje za obrtničke djelatnosti. Mjera 2: promocija značenja i postupka izrade tradicionalnog krovišta Postupak izrade šindre zanimljiv je s gledišta tradicionalne gradnje te ujedno predstavlja život kakav su nekada imali stanovnici Prezida. Da bi se taj način pokrivanja krovova sačuvao i dobio na dodatnoj vrijednosti, smisleno je od toga stvoriti priču i tako pokazati njezin značaj i povijesnu vezanost za Prezid. Ako je moguće, važnost upotrebe drva treba predstaviti zajedno s vatrogastvom na način da se u vatrogasnom muzeju uredi odjel s temom upotrebe drva gdje bi bila predstavljena proizvodnja šindre uz stari drveni vodovod. Mjera 3: rekonstrukcija starog mlina Na području Prezida nekoć je pored izvora vode radilo nekoliko mlinova, od kojih danas ništa nije ostalo. Izgradnja replike starog mlina obogatila bi turističku ponudu i dodatno ojačala povezanost s drvom. Moguće je da se ovaj objekt koristi i za radionice i predavanja na temu gospodarenja drvom. P.Radeljak i L. Žilbert: Stari vatrogasni dom i važnost drva 155. 9.5 Pokazatelji i nadzor Provedba nadzora preporučljiva je i potrebna za praćenje napretka prema postavljenim ciljevima (tablica 16). Praćenjem provjeravamo situaciju, na temelju čega utvrđujemo treba li u mjere uvesti promjene ili rješenja prilagoditi trenutnoj situaciji. Za sva gore navedena prioritetna područja, situacija bi se tijekom prve godine nadzirala svakih šest mjeseci, a zatim svakih dvanaest mjeseci. Tablica 16: Pokazatelji i praćenje starog vatrogasnog doma i značaj drva Prioritetno područje 1: Razvoj turističke ponude koja će uključiti kulturno – povijesnu baštinu starog vatrogasnog doma i Dobrovoljnog vatrogasnog društva Prezid Pokazatelj 1: Izrada plana gradnje, dobivanje financijskih sredstava te Mjera 1: obnavljanje starog izvođača radova očekuju se vatrogasnog doma do kraja 2020. godine Pokazatelj 2: Završetak gradnje obnovljenog vatrogasnog muzeja očekuje se do 2025. godine Praćenje: Trenutno stanje Pokazatelj 1: Broj za prioritetno područje 1 eksponata u muzeju treba provjeriti analizom uvećan je za 30 % u podataka o dobivenim Mjera 2: proširenje postojeće razdoblju od 2018. do sredstvima za obnovu muzejske zbirke te njezin 2025. godine starog vatrogasnog doma, smještaj u izložbeni prostor Pokazatelj 2: Svečano stanju muzeja, izložbenim otvorenje novog predmetima i broju vatrogasnog muzeja do posjetitelja. 2025. godine Mjera 3: uspostava Pokazatelj 1: Uključivanje Vatrogasnog muzeja kao vatrogasnog muzeja u turističkog proizvoda koji će najmanje tri nova biti važan dio kulturnog – promotivna materijala povijesnog dijela Pokazatelj 2: povećan broj sveobuhvatne turističke posjeta vatrogasnom ponude Prezida muzeju, za 10 % godišnje Prioritetno područje 2: Uključivanje upotrebe drva i tradicionalni proces izrade šindre u turističkoj ponudi Mjera 1: promocija i Pokazatelj 1: Do 2025. Praćenje: Za prioritetno revitalizacija drvnog obrta i godine bit će provedeno područje 2 situacija bi se rukotvorina najmanje 10 radionica o provjerila analizom preradi i korištenju drva podataka o broju 156 PROGRAM ODRŽIVOG RAZVOJA GORSKOG KOTARA. Pokazatelj 2: Revitalizacija izvedenih radionica i drvnih zanata i prezentacija o korištenju rukotvorina za 20 % do drva te novim obrtničkim 2025. godine aktivnostima povezanim s Pokazatelj 1: Uređenje drvom izložbenog dijela u vatrogasnom muzeju koji će predstaviti upotrebu drva i postupak izrade Mjera 2: promocija značenja krovišta od šindre i postupka izrade Pokazatelj 2: Provedba tradicionalnog krovišta najmanje deset prezentacija tradicionalne proizvodnje šindre u odgojno-obrazovnim i sličnim ustanovama do 2025. godine Pokazatelj 1: Odabir lokacije, priprema planova Mjera 3: rekonstrukcija za gradnju i dobivanje starog mlina sredstava i izvođača radova do 2020. godine Pokazatelj 2: Do 2025. godine obnovljen je mlin 9.6 Sažetak Iz svega navedenog zaključujemo da u Prezidu još uvijek ima puno neiskorištenih prilika koje bi pravim i održivim pristupom mogle osigurati procvat mjesta. U ovom dijelu raspravljali smo o području vatrogastva i korištenju drva te iznijeli neke prijedloge za koje vjerujemo da bi značajno pridonijeli vidljivim promjenama u Prezidu i ujedno bili početak turističkih događaja u ovom mjestu. Kultura i tradicija faktori su koji Prezidu daju osobnost i autentičnost, stoga je nužno da oni ostanu ključni i reprezentativni dio cjelokupne slike tog kraja. PROGRAM ODRŽIVOG RAZVOJA GORSKOG KOTARA B. Pavlakovič, M. Koščak, Z. Ožbolt i V. Čeligoj (ur.) Poglavlje 10 Selankin mlin TANJA HLEBEC I IRENA LAZANSKI 10.1 Analiza stanja Podno Svete gore, gdje izvire rječica Gerovčica, smjestilo se selo Zamost. Selo se prvi put spominje 1498. godine u zemljišnim knjigama Kočevja, kao samostalno naselje Bei der Prucken pored rijeke tada zvane Ossionica. Zbog svog položaja uz rijeke Čabranku i Kupu, selo je oduvijek imalo važnu trgovačku ulogu. U svom kratkom toku, Gerovčica tijekom cijele godine ima dovoljno velik protok, stoga je u prošlosti pokretala čak 5 vodenih pogona: pilane, mlinove, kovačke čekiće, a neko vrijeme i malu hidroelektranu (Jurić, Muhvić, Pochobradsky i Jakovljević, b. d.). Blizu izvora Gerovčice leži domaćinstvo obitelji Kovač („Jezirci”), pored kojega se još danas nalazi stara pilana s vodenom turbinom. Zanimljivo je da je turbina osim pile napajala i mlin i kovački čekić koji je sada izložen u muzeju u Čabru. Uz čekiće, postoje i drugi alati potrebni za kovanje i piljenje. 1938. godine ta je turbina napajala prvu hidroelektranu na tom području i pružala struju susjednim selima. Svaka je kuća imala samo jednu žarulju, koja je navečer kratkim treptanjem objavljivala da se cjelodnevni rad privodi kraju i da će struja za taj dan nestati (Palčava šiša Plešce, b. d.). 158 PROGRAM ODRŽIVOG RAZVOJA GORSKOG KOTARA. Na istom potoku još uvijek djeluje Selankin mlin (slika 30). To je mlin na vodeni pogon, a nalazi se u Zamostu, na rijeci Gerovčici. Vlasnik je obitelj Žagar, koja je po svome mlinu poznata od 1751. godine. Mlinom trenutno upravlja gospodin Andrej Žagar. Obitelj Žagar do danas je sačuvala mlinove s trima kamenima koji su stoljećima mljeli kukuruz, pšenicu, ječam i zob iz okolnih naselja na hrvatskoj i slovenskoj strani. I danas se tamo može dobiti svježe mljeveno brašno. Uz svoju glavnu djelatnost, u prošlosti su od lokalnih lovaca kupovali i obrađivali kožu divljih životinja, ulovljenih u okolnim šumama, kao i kožu domaćih životinja. Usmena predaja govori da je lovac za dva krzna kune mogao dobiti kravu (Turistička zajednica grada Čabra, b. d.a.). Slika 30: Selankin mlin Izvor: Lasten. Vanjski i unutrašnji dio mlina vrlo su očuvani jer je mlin održavan te prikazuje stanje kakvo je bilo u prošlosti. Proizvodi se također dobivaju iz starog drvenog mlina. Uz mlin, vlasnik se bavi pčelarstvom te prodajom vlastitog meda (slika 31). T. Hlebec i I. Lazanski: Selankin mlin 159. Slika 31: Pčelinjak kod Selankinog mlina Izvor: Lasten. Selankin mlin promovira se putem Turističke zajednice grada Čabra i lokalnih turističkih agencija. Za jači i bolji razvoj potrebno je u svoj turistički proizvod uključiti još jedan proizvod te se povezati regionalno, ali i šire. Tako bi se omogućilo povezivanje svih turističkih gospodarstava u regiji, a preporučujemo i da se informacije o mlinu i njegovom brašnu pojavljuju na sajmovima, u suvenirnicama te na drugim turističkim mjestima. Trenutno je Selankin mlin povezan s turističkim gospodarstvom Kovač koje brašno mljeveno u mlinu koristi za pripremu jela od pastrva (A. Žagar, osobna komunikacija, 20. listopada 2018.). Njihovu je brošuru moguće dobiti jedino u Palčavoj šiši. 10.2 SWOT analiza U nastavku je predstavljena SWOT analiza Selankinog mlina za koju je pripremljena razvojna strategija. Prikazane su prednosti, nedostaci, kao i mogućnosti i prepreke povezane s radom i organizacijom Selankinog mlina. Svi dijelovi analiza prikazani su u tablici 17. 160 PROGRAM ODRŽIVOG RAZVOJA GORSKOG KOTARA. Tablica 17: SWOT analiza Selankinog mlina PREDNOSTI NEDOSTACI − povoljan geografski položaj − nema ulaganja u turističku − prirodni resursi – rijeka Gerovčica i infrastrukturu njezin cjelogodišnji tok − nedostatak promocije (nema web- − nema konkurencije na tom području stranice ni brošura) − postojeća ponuda − preskromna ponuda vrsta brašna − jednostavna obnova (upotreba kamena i − nedovoljno prepoznatljiv turistički drva) proizvod zbog loše obilježene lokacije − mlin je još uvijek u funkciji − prespora prilagodba turističke ponude − mljevenje brašna na starinski način trendovima u turizmu − ponuda i prodaja brašna − nedovoljna povezanost lokalnih − ponuda i prodaja meda zajednica − ponuda i prodaja jabuka − neprikladan logotip − niska cijena ulaznica − nema dodatne pomoći kod posjeta velikih turističkih grupa − ne postoji prezentacija mlina koja bi bila prilagođena ciljanoj skupini − nema nasljednika MOGUĆNOSTI PREPREKE − blizina susjednih zemalja i državnih − iseljavanje obrazovanog stanovništva granica − prespor razvoj infrastrukture i − interes zajednice za razvoj turizma nadgradnje − popularnost meda i njegovo ljekovito − preusmjeravanje turista na razvijenije i djelovanje aktualnije turističke destinacije − prekrasno okruženje za uređenje − loša povezanost turističkih pružatelja izletišta i klupa na travnjaku pored mlina − sajmovi lokalnih i širih zajednica kao opcija promocije U SWOT analizi prednosti ukazuju na povoljan geografski položaj i prirodne resurse (blizina izvora rijeke Gerovčice koja pokreće mlin, nikada ne presušuje i ima cjelogodišnji protok). Sljedeća prednost Selankinog mlina je postojeća turistička ponuda jer je mlin u funkciji od 1751. godine i jedini je mlin na vodeni pogon u regiji koji još uvijek djeluje. Zbog korištenja prirodnih resursa, poput drva za izradu mlina i kamena za mljevenje brašna, obnova ne bi bila previše zahtjevna jer bi se drvo i kamen mogli dobiti iz okoliša: kamen sa Svete gore kakav je bio vađen u prošlosti te drvo iz okolnih šuma. Jedna je od prednosti i mogućnost mljevenja brašna na stari T. Hlebec i I. Lazanski: Selankin mlin 161. način jer upravo to dodatno povećava vrijednost turističkom proizvodu i održivom radu. Zbog mogućnosti mljevenja brašna, mlin već ima postojeću zalihu kukuruznog brašna. Osim kukuruznog brašna, na toj se destinaciji mogu kupiti i jabuke i med. Analiza također opisuje nedostatke na koje smo naišli u Selankinom mlinu. Jedan od njih je taj što do sada nije bilo puno ulaganja u turističku infrastrukturu. Sljedeće je nedostatak promocije; mlin nema web-stranicu na kojoj bi turisti mogli dobiti informacije o postojanju mlina i njegovoj ponudi. Brošure su se u prošlosti tiskale, no sada ih više nema. U ponudi je samo kukuruzno brašno, no ponuda bi se mogla povećati uvođenjem pšeničnog, raženog i heljdinog brašna. Kukuruzno brašno nema široku primjenu u kućanstvu, dok je uporaba raženog i heljdinog brašna u porastu. Ne postoji putokaz koji bi turiste usmjeravao prema Selankinom mlinu. Znak stoji tek uza sam mlin, ali se ne vidi s ceste. Temelj je održivog razvoja integracija lokalne zajednice, koja je ovdje tek u povojima. Potrebna je bolja povezanost turističkih pružatelja kako bi turisti stekli kvalitetno iskustvo zahvaljujući sveobuhvatnoj ponudi. Pod nedostatke naveli smo i neprikladan logotip gdje se u prvom planu oglašavaju proizvodi od meda, koji spadaju u dodatnu ponudu, a ne mlin koji je primarna djelatnost. Nedostatak je i spomenuta niska cijena ulaznica koja bi svakako trebala biti veća jer je vrijednost iskustva veća od trenutne cijene. Viša cijena turistima bi omogućila prikaz mljevenja brašna na stari način te upoznavanje tradicije koja proizlazi iz njega. Vlasnik radi sam, što je ujedno nedostatak iz kojeg može nastati velika opasnost jer, prema njegovim riječima, nema nasljednika, a među mladima u njihovoj obitelji ne postoji interes za nastavkom tradicije. To se najviše očituje kod posjeta veće skupine turista gdje vlasnik sam predstavlja mlin i njegovu ponudu, koja je jednaka za sve ciljne skupine. SWOT analiza pokazala je i nekoliko prilika. Prva i najveća prilika u okolici je blizina susjednih država i državne granice, što to mjesto stavlja na vrlo pristupačan položaj i povećava mogućnosti za razvoj turizma. U posljednje vrijeme povećao se interes zajednice za razvoj turizma, u čemu možemo vidjeti prve pokušaje razvoja održivog i ekološkog turizma. Zbog dobrog i atraktivnog položaja, jedna mogućnost je uređenje travnjaka oko mlina što bi uvelike privuklo turiste i povećalo zanimanje za mlin. Potražnja za domaćim proizvodima od meda raste pa se predlaže proširenje ponude te povećanje cijene proizvoda. Preporučujemo da vlasnik ili suvlasnik mlina prisustvuje sajmovima lokalnih zajednica na tom području jer bi to povećalo interes ljudi koji bi posljedično kupovali njegove proizvode. Ovo bi ujedno bio izvrstan oblik promocije mlina. 162 PROGRAM ODRŽIVOG RAZVOJA GORSKOG KOTARA. Rizici iz okolice, koji su utvrđeni SWOT analizom, pokazuju trend velikog iseljavanja obrazovanih i mladih ljudi iz regije, a time i napuštanje starih zanata i tradicije. S većim naglaskom na održivom turizmu, evidentan je polagani razvoj turističke infrastrukture i nadgradnje te polagano prilagođavanje turističke ponude s obzirom na aktualne trendove u turizmu. Kako turistička destinacija i turistička ponuda trenutno nisu dovoljno razvijeni zbog neprepoznatljivosti destinacije, turisti se preusmjeravaju u razvijenija i aktualnija turistička odredišta. Opasnost se očituje i u lošoj povezanosti turističkih pružatelja jer zbog nepovezanosti ponude nema dodatne promocije mlina. 10.3 Vizija U razdoblju od 2019. do 2025. godine, Selankin mlin postat će atraktivno odredište, konkurentno i održivo razvijeno, gdje će turisti moći doživjeti bogato iskustvo te uživati u prirodi i bogatoj kulturnoj baštini. Selankin mlin je mlin na vodeni pogon, smješten u Zamostu na rijeci Gerovčici. Turisti će u lijepo uređenoj suvenirnici moći kupiti razne vrste brašna te proizvode od meda i jabuka. Bit će moguće iznajmiti prostor za piknik, gdje će grupe turista moći uživati u pogledu na prekrasnu okolicu i Selankin mlin. Za to će vrijeme i šire područje sjevernog dijela Gorskog kotara postati mjesto čiji stanovnici žive kvalitetno i postižu uspjeh, što će dodatno privući brojne posjetitelje. 10.4 Prioritetna područja i mjere PRIORITETNO PODRUČJE 1: NOV OBLIK PROMOCIJE Promocija Selankinog mlina trenutno gotovo da i ne postoji. U prošlosti se mlin oglašavao brošurama, no danas tih brošura više nema. Tako je mlin izgubio jedino sredstvo promocije koje je imao. Veliki nedostatak u promociji mlina je i taj što nema vlastitu web-stranicu niti se predstavlja na društvenim stranicama. Ispred mlina nema znaka koji bi označivao turističku destinaciju, stoga turisti koji putuju kroz taj kraj ne znaju da tamo postoji mlin. Iako mlin ima logotip, on je neprikladan jer se na njemu nalazi pčela, a glavna je turistička atrakcija zapravo mlin. Novi način promocije uključivao bi suradnju s lokalnim turističkim gospodarstvima. T. Hlebec i I. Lazanski: Selankin mlin 163. Mjera 1: izrada novog promocijskog materijala Kao što smo već spomenuli, mlin nema svoju web-stranicu niti ikakav drugi promotivni materijal, što mu nanosi veliku štetu na polju promocije. Predlažemo izradu web-stranice Selankin mlin, koju bi mogao osmisliti i izraditi nećak vlasnika koji radi kao programer web-stranica u Zagrebu, stoga bi izrada stranice bila besplatna. Na zahtjev vlasnika, na web-stranici turisti bi bili obavješteni da je posjet moguć samo uz prethodnu najavu. Jedini trošak promocije bile bi brošure koje bi se dijelile na lokalnim turističkim gospodarstvima i sajmovima. Mjera 2: putokaz Putokaz koji bi trebao označavati turističku destinaciju postavljen je na neprikladnom mjestu uz rijeku. Zbog svog položaja, znak se ne vidi s ceste pa turisti u prolazu ne mogu znati da se tamo nalazi mlin na vodeni pogon. Predlažemo postavljanje putokaza na prikladno vidljivo mjesto uz cestu. Putokaz bi trebao imati osnovne informacije o mlinu i glavnim proizvodima koje nudi, što bi bilo dovoljno za privlačenje turista. Mjera 3: izrada novog logotipa Logotip Selankinog mlina trenutno je pčela što nije primjereno jer bi se trebao reklamirati mlin. Iako se proizvodi od meda zaista nude, oni spadaju u dodatnu ponudu, dok je mlin glavna djelatnost. Predlažemo izradu novog logotipa sa slikom mlina koji bi bio prisutan na promotivnom materijalu. Mjera 4: povezanost s drugim turističkim gospodarstvima Mlin je povezan samo s jednim lokalnim turističkim gospodarstvom, odnosno s turističkim gospodarstvom Kovač (koje se nalazi na slovenskoj strani), gdje se isporučuje kukuruzno brašno koje se koristi za pripremu jela (pastrve na mlinarski način). Prijedlog je povezivanje mlina s drugim turističkim gospodarstvima gdje bi se, uz upotrebu brašna, mogle dijeliti i promotivne brošure Selankinog mlina. Brašno i ostali proizvodi izrađeni u Selankinom mlinu mogli bi biti osnova za pečenje krušnih proizvoda na turističkim gospodarstvima i restoranima u okolici, što bi dodatno naglasilo važnost integracije i održivog rada. 164 PROGRAM ODRŽIVOG RAZVOJA GORSKOG KOTARA. Mjera 5: sudjelovanje na sajmovima Vlasnik mlina trenutno ne posjećuje sajmove i ne promovira svoje aktivnosti. Predlažemo sudjelovanje na sajmovima u regiji i izvan nje jer bi se tamo mogli prodavati proizvodi, a mlin bi dobio nova sredstva za promociju. PRIORITETNO PODRUČJE 2: POVEĆANJE KVALITETE TURISTIČKE PONUDE Mlin nema odgovarajuću prezentaciju u odnosu na ciljanu publiku te je ona jednaka za sve posjetitelje. Vrlo je važan korak odrediti skupine posjetitelja i osmisliti različite proizvode i načine predstavljanja mlina ciljnim skupinama. Važno je iskoristiti i mogućnosti koje nudi Selankin mlin te pokazati običaje i navike koje povećavaju vrijednost, a upravo to može biti presudno. Ponuda sadrži samo kukuruzno brašno te ograničene količine meda i jabuka. Mlin već ima mogućnosti razviti svoju ponudu i podići njezinu kvalitetu, ali ih ne koristi na prikladan način. Mjera 1: prikladna prezentacija mlina za sve turističke grupe Predstavljanje mlina provodi se na isti način za sve ciljne skupine što nije baš prikladno. Prijedlog je pripremiti različite prezentacije za različite ciljne skupine, npr. za djecu, adolescente, starije osobe itd. Potrebno je prilagoditi se svakoj ciljnoj skupini jer svaka od njih ima različite potrebe i interese. To je jedan od razloga zašto mlin ne doseže najvišu razinu u pogledu kvalitetne ponude. Mjera 2: proizvodi od meda Med spada u dodatnu ponudu, što je nedovoljno u pogledu potražnje. Predlažemo veći broj košnica, a time i količine proizvoda od meda poput medice, propolisa i saća. Očekuje se da će cijena proizvoda biti viša jer su trenutno domaći proizvodi od meda vrlo traženi i na tržištu dosežu visoke cijene. T. Hlebec i I. Lazanski: Selankin mlin 165. Mjera 3: proizvodi od jabuka Zbog dovoljnog broja nasada jabuka mogli bi se prodavati proizvodi od jabuka poput octa, suhog voća i jabukovače. Jabučni proizvodi dodali bi vrijednost mlinu i njegovoj ponudi. Na tržištu rastu cijene domaćih proizvoda pa bi, s obzirom na okoliš i dovoljnu količinu voćaka jabuka, povećali ponudu i osigurali da bude još bolja. Mjera 4: različite vrste brašna Glavna je ponuda mlina kukuruzno brašno koje kućanstva ne koriste toliko kao pšenično, pirovo ili heljdino brašno. Iz tog razloga turisti kupuju samo jedan kilogram kukuruznog brašna, dok bi pšenično, pirovo i heljdino brašno zasigurno kupovali u većoj količini. Vjerujemo da bi i mještani radije kupovali brašno u Selankinom mlinu. Predlažemo da se počne mljeti nekoliko različitih vrsta brašna te se poveća trenutna cijena brašna. PRIORITETNO PODRUČJE 3: RAZVOJ DODATNE PONUDE Vrtići i škole često dolaze na prezentaciju mlina, ali za njih nema odgovarajuće prezentacije. Nedostaje i aktivnosti koje bi povećale interes škola i vrtića za mlin. Mlinarski proizvodi i ostala ponuda prodaju se u neuređenom prostoru, a ni vani nema prikladnoga prostora gdje bi se ljudi mogli družiti i uživati u pogledu na mlin, okolicu i prekrasnu rijeku. Potrebne su dodatne aktivnosti zbog kojih bi destinacija bila atraktivnija i time bi se povećao interes za posjet samom mlinu. Mjera 1: iskustvo za djecu Vrtići i škole pokazuju veliko zanimanje za mlin, stoga ga redovito posjećuju. Budući da je prezentacija mlina jednaka za sve, pretpostavka je da nije prikladna za mlađu djecu. Uz prikladnu prezentaciju, predlažemo i razne radionice i aktivnosti koje bi još više privlačile posjet škola i vrtića. Jedna od takvih aktivnosti mogla bi biti „Put od polja do proizvoda”. Djeca bi kukuruz sama čistila te ga pripremala za mljevenje. Zatim bi sami kukuruz stavili u mlin te promatrali kako se dobiva brašno. 166 PROGRAM ODRŽIVOG RAZVOJA GORSKOG KOTARA. Mjera 2: prezentacija rada mlina U obnovljenom prostoru uz mlin mogla bi se održati prezentacija mlina i njegovog značaja, a predstavljeni bi bili i dodatni proizvodi te suveniri. Prostor bi ujedno mogao biti i muzejska soba u kojoj bi bile slike samog početka rada mlina i njegovog prvog vlasnika te bi bio kronološki prikazan napredak mlina. Mjera 3: uređenje travnjaka za piknik Pokraj mlina nalazi se drveni most koji vodi do malog travnjaka u kojem vlasnik predstavlja rad svog mlina. Zbog lijepog položaja i predivnog pogleda na Svetu goru, rijeku Gerovčicu, krajolik te Selankin mlin, predlažemo da se tamo uredi prostor za piknik, koji bi povećao broj posjetitelja Selankinog mlina te prodaju proizvoda. Postavila bi se nadstrešnica ispod koje bi bila tri stola za piknik kapaciteta 30 ljudi. Broj bi bio ograničen kako bi prostor i dalje ostao lijep s netaknutom prirodom. Postavio bi se i roštilj koji bi turisti mogli koristiti, a uz stolove postavile bi se i tri kante za smeće. 10.5 Pokazatelji i praćenje Pokazatelji navedeni u ovom poglavlju nadgledat će napredak postavljenih mjera koje će pomoći ostvariti prioritetna područja za razvoj Selankinog mlina. Utvrđene su mjere za tri prioritetna područja koja su izvediva u određenom vremenskom razdoblju. Sve ove mjere izravno i neizravno utječu na buduće performanse turističkog proizvoda. Ispunjavanjem ovih ciljeva i mjera očekuje se veći broj turista te ujedno i veći financijski prihod. Ovo poglavlje također opisuje i dva načina kojima će se pratiti situacija i doseći pokazatelji postavljeni za svaku mjeru. Prva metoda je metodološka, korištene su analize podataka, ankete i intervjui. Druga metoda mjerenja povezana je s vremenom i učestalošću praćenja stanja. Pokazatelji i metode prikazani su u tablici 18. T. Hlebec i I. Lazanski: Selankin mlin 167. Tablica 18: Pokazatelji i nadzor Selankinog mlina Prioritetno područje 1: novi oblik promocije Pokazatelj 1: Izrada web- stranice Pokazatelj 2: Broj posjeta Praćenje: Jednom ili dva web stranici puta godišnje prate se Mjera 1: izrada novog Pokazatelj 3: Broj statistički podaci o tome promocijskog materijala podijeljenih brošura gdje i kako su posjetitelji Pokazatelj 4: Predstavljanje saznali za destinaciju na društvenim mrežama Selankin mlin Pokazatelj 5: Broj posjeta društvenim mrežama Praćenje: jednom ili dvaput godišnje prate se statistički Pokazatelj 1: dva podaci o tome je li mlin Mjera 2: putokaz postavljena putokaza pravilno označen i vidljiv na cesti koja prolazi pored kuće Praćenje: Jednom ili dvaput godišnje prate se statistički podaci o tome prepoznaju Mjera 3: izrada novog li turisti logotip (sajmovi, Pokazatelj 1: novi logotip logotipa lokalna turistička gospodarstva, drugi pružatelji usluga na tom području) Praćenje: Razgovor s vlasnikom jednom ili dvaput godišnje, kako bi se Mjera 4: povezanost s Pokazatelj 1: Broj lokalnih provjerilo je li se povezao s drugim turističkim turističkih gospodarstava lokalnim turističkim gospodarstvima gospodarstvima na kojima bi prodavao i promovirao svoje proizvode Pokazatelj 1: broj Praćenje: Razgovor s sudjelovanja na sajmovima vlasnikom jednom do dva Mjera 5: sudjelovanje na puta godišnje kako bi se Pokazatelj 2: broj prodanih sajmovima provjerilo je li prisustvovao proizvoda na lokalnim na lokalnim i regionalnim sajmovima sajmovima 168 PROGRAM ODRŽIVOG RAZVOJA GORSKOG KOTARA. Prioritetno područje 2: povećanje kvalitete turističke ponude Pokazatelj 1: Broj različitih Praćenje: Anketa na kraju načina prezentacije prezentacije, jednom ili dvaput godišnje. Anketom bi se provjerilo koliko su Mjera 1: prezentacija mlina turisti zadovoljni načinom prikladna za sve turističke Pokazatelj 2: Broj grupa na koji se destinacija grupe koje odabiru svaku vrstu predstavlja. U anketi bi prezentacije turisti mogli dati i svoje ideje i prijedloge za poboljšanje prezentacije. Pokazatelj 1: broj košnica Praćenje: statistička analiza Pokazatelj 2: broj prodanih prodanih proizvoda svaka medica tri mjeseca. Time bi se Mjera 2: proizvodi od meda utvrdilo jesu li potrebne Pokazatelj 3: količina promjene nakon proširenja prodanog propolisa ponude. Pokazatelj 1: broj prodanih Praćenje: Statistička analiza proizvoda od jabuka - ocat prodanih proizvoda kojom Mjera 3: proizvodi od bi se utvrdilo je li ponuda Pokazatelj 2: broj prodanih jabuka dovoljna te jesu li potrebne proizvoda od jabuka – promjene nakon proširenja suho voće ponude. Pokazatelj 1: broj prodanog heljdinog brašna u Praćenje: Statistička analiza kilogramima prodanih proizvoda, koja se Pokazatelj 2: broj prodanog provodi svaka tri mjeseca. Mjera 4: različite vrste pirovog brašna u Njome bi se utvrdilo je li brašna kilogramima ponuda dovoljna te jesu li Pokazatelj 3: broj prodanog potrebne promjene nakon pšeničnog brašna u proširenja ponude kilogramima Prioritetno područje 3: razvoj dodatne ponude Pokazatelj 1: Broj škola Praćenje: Posebna anketa koje su posjetile mlin provodi se jednom ili dvaput godišnje za djecu na Mjera 1: iskustvo za djecu Pokazatelj 2: Broj vrtića kraju predstavljanja mlina, koji su posjetili mlin kojom se provjerava zadovoljstvo te njihovi T. Hlebec i I. Lazanski: Selankin mlin 169. prijedlozi kojima bi se mogla ponuda poboljšati. Pokazatelj 1: Uređena Praćenje: Poseban upitnik suvenirnica na kraju prezentacije radi provjere zadovoljstva Mjera 2: prezentacija rada posjetitelja suvenirnicom, u mlina Pokazatelj 2: Broj prodanih kojem postoji mogućnost suvenira za pisanje prijedloga. Analiza se provodi jednom ili dvaput godišnje Pokazatelj 1: Broj uređenih Praćenje: Jednom godišnje sjedala (30) Mjera 3: uređenje travnjaka provodi se statistička Pokazatelj 2: Broj grupa za piknik analiza o iznajmljivanju koje su koristile prostor za prostora za piknik piknik 10.6 Sažetak U uvodnom dijelu predstavljen je primjer turističkog razvoja Selankinog mlina. Kako bi se ostvario razvoj turističkog proizvoda, potrebno je osigurati njegovu veću prepoznatljivost. Prema našem mišljenju, mlin bi se mogao promovirati putem brošura koje bi se distribuirale na različitim mjestima. Informacijska tabla, koja se sada nalazi na vrlo nepovoljnom mjestu, također je vrlo važan način za informiranje potencijalnih gostiju o postojanju obližnjeg, jednokratnog i vrlo zanimljivog turističkog proizvoda. S obzirom na činjenicu da je glavni proizvod mlina brašno, potrebno je stvoriti novi logotip, koji će biti prepoznatljiv u budućnosti. Selankin mlin također može postići veću vidljivost postavljanjem web-stranice na kojoj svatko može saznati više o uslugama koje se nude. Kako bismo dobili sve potrebne informacije za formuliranje strategije, analizirali smo situaciju i odredište. Prvo smo analizirali vanjsko okruženje i okoliš u kojem se nalazi Selankin mlin, zatim smo napravili analizu samog mlina i na temelju svih informacija i nalaza utvrdili ključne smjernice i prioritete naše razvojne strategije. 170 PROGRAM ODRŽIVOG RAZVOJA GORSKOG KOTARA. Također smo naglasili da je razvoj mlina i dodatne turističke ponude od ključne važnosti. Vjerujemo da prezentacija mlina ne smije biti univerzalna, već prilagođena svakoj ciljnoj skupini i njihovim potrebama. Tu je i dosta prostora za poboljšanje u smjeru okolice samog mlina, gdje se mogu urediti mjesta za počinak i mjesto za piknik, gdje se ljudi mogu družiti i uživati u netaknutoj prirodi. Osim toga, izgradili bismo prostor u kojemu bi gosti mogli kupiti jedinstvene proizvode proizvedene u mlinu i okolici. Vjerujemo da bi to dodalo novu vrijednost proizvodima i da bi gosti rado kupovali domaće proizvode. Analizom terena i turističkog proizvoda utvrdili smo da turistički produkt ima velik potencijal za daljnji održivi razvoj te da će proširenjem ponude postati poželjna turistička atrakcija. Budući da se održivi turizam temelji na mnogim zahtjevima, optimalno iskorištava ekološke resurse i čuva prirodne resurse i baštinu, ova je strategija također pripremljena na način da predloženi prioriteti pomažu u njihovom očuvanju. PROGRAM ODRŽIVOG RAZVOJA GORSKOG KOTARA B. Pavlakovič, M. Koščak, Z. Ožbolt i V. Čeligoj (ur.) Poglavlje 11 Pilana Malinarić NATAŠA URŠIĆ 11.1 Analiza stanja Pilana je gospodarski pogon koji se bavi preradom trupaca u poluproizvode od drva (slika 32). Ovisno o pogonskoj snazi, razlikujemo više vrsta pilana. Šumski krajolik Gorskog kotara uvijek je pružao povoljne uvjete za razvoj pilana, a bogati vodni resursi omogućavali su razvoj pilana na vodeni pogon. Ovu vrstu pilane nazivamo venecijanka, a napaja ju voda koja teče preko velikog vodenog kotača te rotira osovinu. Na osovini je pričvršćena klipnjača koja vodoravnu silu pretvara u vertikalnu. Proces piljenja drva odvija se pomicanjem lista pile gore-dolje. U slivu rijeke Kupe bilo je mnogo pilana koje su za svoj rad koristile vodenu snagu. Vodeni kotač temelj je vodenih pogona, koji su omogućili razvoj mehanizacije i neizravno doveli do izuma parnog stroja i turbine. Do 30-ih godina 20. stoljeća pilana je bila jedna od najvažnijih gospodarskih djelatnosti. Kasnije je, zbog razvoja gospodarstva i druge industrije, pilana izgubila svoj značaj. 172 PROGRAM ODRŽIVOG RAZVOJA GORSKOG KOTARA. Slika 32: Trupac pripremljen za obradu Izvor: Lasten. Opisujući ovu turističku destinaciju, ne možemo zanemariti usmenu predaju preuzetu iz izvornika koji se i danas čuva u etnološkoj zbirci Palčave šiše u Plešcima: ŽAGAR / PILANAR NAŠ KRAJ JE POZNAT PO DRVE. NO NEJSO SE V NJEMU SOMU RUŠEUA DRVA, NEGO SE JE I DRVU ŽAGAU JE TESAU. TOK SO V NAŠMU KRAJE UNKRAT BLE JE PILANE. PRVU SE JE V NIMEN ŽAGAU NA ROKU V ŠUME. TU JE BUO JAKU TEŠKU DEJUO. AL NEJ BUO VIZANU NA VODO. PUOLE SO SE POČILE GRADET PILANE V KIREME JE ŽAGA DEJUAUA NA POGON VODI, AL PA PARE. ŽAGE V DALINE SO NASTAJALE NA MEJSTEH KEJ SO BLE PREJK MALNE, PASIBNU V CAJTEH KO SO BLE JE CEJSTE BULJE. UOD POČITKA SO BLE VENECIJANKE NA VODNU KAU, PUOLE PA PREDEJVANE NA TURBINE. ŽAGAR JE LEJS ZEŽAGOU NA SVAJE VENECIJANKE NA RAZLIČITE DEBLINE, JIH UOBREJZOU PA DUŽINE JE PARAVNOU. ŠČASEH JE LEJS KEPIU, ZAŽAGOU JE PREDAU NAPREJ. N. Uršić: Pilana Malinarić 173. V NAŠE OKOLICE JE NAJBLIŽJA PILANA PR MALINARIĆE. UON JE ŽAGOU ZA PLEŠCE. AL I ZA UOKULNA MEJSTA V SLOVENIJE. NAJVEČ JE DEJVOU DOSKE JE GREDI ZOK SO BLE UNKAT POTRJEBNE ZA GRADNJO ŠIŠ. V ČOBRE JE ŠE ANA PILANA V POTUKE. UONA DEJVA JE DONOS, AL NA STRUJO JE STROJEVE. U sjevernom dijelu Gorskog kotara nalazi se grad Čabar koji graniči sa Slovenijom te pripada Primorsko – goranskoj županiji. Osnovne djelatnosti ovog kraja su poljoprivreda, stočarstvo i prerada drva s obzirom da je 94 % ukupne površine čabarskog kraja prekriveno šumom (Grad Čabar, b. d.a). Mjesta istraženog područja protežu se od 650 do 1299 metara nadmorske visine što uvelike otežava pristup, posebice zimi. Selo Zamost skriveno je u jednom od najudaljenijih krajeva Gorskog kotara, u gustim šumama na području naselja Plešce. Zamost je uvijek imao važnu ulogu, ponajviše zbog položaja uz most preko rijeke Čabranke, koja je pritok rijeke Kupe dug 15,5 kilometara, ali i zbog pritoka Gerovčice. Obje imaju velik protok i pad svoga kratkog protoka tijekom cijele godine. Pored njih, ispod litica Svete gore, ljudi su još prije nekoliko stoljeća stvarali svoje domove, obitelji i živote (Etnološka zbirka obitelji Čop, b. d.). Izgradili su mlinove, kovačnice i pilane na vodeni pogon od kojih su neki i danas u upotrebi. Neko vrijeme postojala je i mala hidroelektrana. Uz ostale znamenitosti u Zamostu, na jednom obiteljskom posjedu nalazi se posljednja pilana koja je od svojih početaka koristila snagu protoka vode (slika 33). Vlasnik pilane Malinarić je gospodin Franjo Malinarić koji je po struci bravar, a sada je u mirovini. Prije 150 godina njegov je pradjed došao u ovaj kraj s hrvatske obale. Nakon povratka iz Amerike, gdje je neko vrijeme radio, prije Prvog svjetskog rata na tom je području sagradio kuću s gospodarskom zgradom. Njegovi su preci 1906. godine izgradili mlin koji je mljeo žito do 1950. godine. 1912. godine izgrađena je pilana, na koju je naknadno postavljena vodena turbinu i električni pogon. Franjo Malinarić je peta generacija obitelji Malinarić koja i danas pažljivo upravlja pilanom s puno volje i daškom obiteljske i lokalne tradicije te sa zadovoljstvom primaju najavljene, ali i nenajavljene goste (F. Malinarić, osobna komunikacija, 20. listopada 2018.). 174 PROGRAM ODRŽIVOG RAZVOJA GORSKOG KOTARA. Slika 33: Pilana Malinarić Izvor: Lasten. Stara originalna pilana danas je još uvijek u dobrom stanju. Odmah pored ceste stoji stara zgrada koja je nekoć služila za spremanje usjeva i smještaj životinja. Na toj zgradi nalazi se lokalni natpis u sklopu turističko – poučne staze „Putevima okusa i mirisa moje bake” s kratkim opisom pilane. Pilana je smještena desetak metara od ceste odmah uz rijeku. Ispred pilane naslagani su trupci za obradu, izrezane daske te drvo koje se koristi za grijanje. Po željeznim tračnicama vozi vagon, kojim je olakšan prijevoz drva od skladišta do mlina i obrnuto. Dvadesetak metara od pilane nalazi se drveni most koji vodi na mjesto gdje vlasnik skladišti obrađeno drvo. Konstrukcija pilane potpuno je drvena, a krov je u prilično lošem stanju. Na objektu se nalazi drvena ploča u koju je urezano ime pilane. Ulaskom u objekt, vlasnik ljubazno nudi topli domaći čaj, koji sam proizvodi, i domaću rakiju. Nakon dvadesetak minuta pripreme, vlasnik može pokazati stvarni rad pilane, što zahtijeva detaljnu pripremu, preciznost i očuvanje (slika 34). Prilikom piljenja trupaca, prostor nije zaštićen za posjetitelje i uz malo nepažnje može doći do ozljeda vlasnika ili posjetitelja, što može biti posebno opasno ako pilanu posjete školska djeca. U pilani su naslagane letvice te ispiljene daske s ponešto otpadnog materijala. Na lijevoj strani radnog stola nalazi se plakat na kojem su zalijepljene 4 fotografije koje prikazuju pilanu. Vlasnik objašnjava i prezentira sadržaj tih fotografija te odvodi posjetitelje do N. Uršić: Pilana Malinarić 175. stepenica koje vode ispod pile, gdje se jasno vidi prijenos snage vodenog toka na vodenu turbinu i dalje na samu pilu. Godišnje Malinarićevu pilanu posjeti oko 200 turista, najčešće su to umirovljenici i školarci. Cijena ulaznice za posjetitelje su dobrovoljni prilozi koji vlasniku olakšavaju i pomažu u održavanju pilane. Uz pilanu se nalazi obiteljska kuća u kojoj vlasnik boravi sa svojom djecom i njihovim obiteljima. Nitko od djece do sada nije pokazao interes za prijenos znanja u upravljanju ovom pilanom ili za održavanje, nadogradnju i razvoj ovog kulturnog i obiteljskog miraza u duhu održivog turizma. Slika 34: vlasnik Malinarićeve pilane pokazuje rad pile Izvor: Lasten. Uz Malinarićevu pilanu, u Zamostu možemo pronaći i druge destinacije s turističkim proizvodima. Samo nekoliko stotina metara ispod Jezira, nalazi se gospodarstvo obitelji Kovač („Jezirski”) pored kojeg također stoji stara pilana s vodenom turbinom. Uz pilu, turbina je pokretala i mlin te veliki kovački čekić i druge uređaje potrebne za kovanje i piljenje. 1938. godine ista turbina korištena je za prvu hidroelektranu u tom kraju za opskrbu susjednih sela. Ispod „Jezirskih” nekada je stajao mlin „Uobrških” obitelji Resman. Do danas su tu ostale samo ruševine, a na njegovom mjestu stoji nova pilana. U blizini se nalazi obitelj Žagar, „Salanci”, a 176 PROGRAM ODRŽIVOG RAZVOJA GORSKOG KOTARA. njihovo je gospodarstvo opisano u prethodnom poglavlju. Posljednji mlin na Gerovčici bio je kod obitelji Poje, „Buaškovi”, no on nije sačuvan. Iz Zamosta do izvora Gerovčice vodi lijepo uređena staza, a u stijenama Svete gore nalaze se podzemne špilje u kojima su se, prema legendi, stanovnici skrivali od Turaka (Etnološka zbirka obitelji Čop, b. d.). Navedene lokacije sa svojom ponudom u Zamostu i šire nisu međusobno povezane. U mjestu se nalazi i stara crkva s freskama, koja se rijetko spominje u usmenoj i pismenoj predaji. Najveći napredak u Zamostu mogao bi se postići povezivanjem, suradnjom i promocijom pilana, mlinova i izvora Gerovčice. Te se destinacije međusobno isključuju, ali su i povezane, mogle bi stvoriti zajedničku priču te se tako brže razvijati. 11.2 SWOT analiza SWOT analiza proučava prednosti, nedostatke, mogućnosti i prijetnje za razmatrano područje te je osnova za daljnje planiranje. Na temelju posjeta pilani Malinarić, razgovora s vlasnikom i pregleda literature, u tablici 19 izneseni su sljedeći zaključci. N. Uršić: Pilana Malinarić 177. Tablica 19: SWOT analiza pilane Malinarić PREDNOSTI NEDOSTACI − postojeći objekt − nezainteresiranost mlađih generacija te − dobra pristupačnost i položaj nedostatak ideja i motivacije − parking − pesimističan pogled vlasnika na trenutnu − duga tradicija rada situaciju i budućnost − bogatstvo prirodnih resursa (drvo, − neadekvatna prezentacija voda) − loša promocija i vidljivost − autohtonost − nema oznake / putokaza − propadanje drvenog objekta jer pila ne radi i ne održava se MOGUĆNOSTI PREPREKE − povećan interes za strukovno − nezainteresiranost države ili Europske unije obrazovanje mladih umjesto za za dodjelu financijskih sredstava za razvoj opću orijentaciju u obrazovanju područja (strojarstvo, građevina, obrada − propadanje objekta zbog vanjskih utjecaja drva) (blizina vode) ako se on ne održava i ne − mogućnost povezivanja na koristi lokalnoj razini − emotivna vezanost vlasnika objekta prije − korištenje proizvoda od drva na njegova uređenja u stanje živog muzeja te povezanim turističkim prestanak rada pilane destinacijama kraja − mogućnost uništavanja autohtonosti okoliša − razvoj destinacije i povezivanje s − trend iseljavanja mladih lokalnim okolišem − nezainteresiranost mladih generacija za − mogućnost preuređenja pilane u turističke i poslovne prilike u lokalnom živi muzej okruženju − trend pronalaženja informacija o − smanjen interes potencijalnih turista za ponudi i posjeta web-stranicama i posjet zbog teže dostupnosti i smještaja društvenim mrežama − trend turističke potražnje za jedinstveno ili autentično proizvedenim lokalnim ili vlastitim proizvodima − povezivanje sustava marketinške promocije vlastitih i lokalno proizvedenih proizvoda − mogućnost dobivanja sredstava iz državnih ili EU fondova U prednostima smo saželi činjenice o tome što turistički proizvod i lokacija nude. Najprije smo kao prednost naveli postojeći pogon pilane te sačuvanu autentičnost i autohtonost. Položaj pilane je dobar jer stoji uz glavnu cestu koja vodi kroz Zamost. 178 PROGRAM ODRŽIVOG RAZVOJA GORSKOG KOTARA. U neposrednoj blizini nalaze se Selankin mlin te izvor Gerovčice. Prednost vidimo i u dugoj tradiciji rada pilane i pile na vodeni pogon na širem području promatranog područja. To je posljedica bogatstva šuma i drvnih resursa te povijesne povezanosti s drvom i njegovom upotrebom. Kao nedostatak možemo istaknuti to što mlađe generacije nerado uče i prihvaćaju znanje o radu jedne od posljednjih pilana ove vrste. Nemaju jasnu strategiju i želju za daljnjim djelovanjem, postojanjem ili razvojem. Otuda i vlasnikov pesimizam kada je riječ o budućnosti rada i postojanja pilane kao objekta i njegove svrhe. Sama prezentacija rada pilane vrlo je oskudna, stoga smatramo da bi bolja sistematičnost i strukturiranost opisa privukla raznolikiju publiku. Promocije gotovo i nema pa je vidljivost pilane lošija. Uz cestu i na zgradi nedostaje veći znak. Vlasnici najveći problem vide u propadanju objekta, što bi se moglo i ubrzati u slučaju nekorištenja i neodržavanja pilane. Prisutnost vode znači i veću vlažnost čemu također pomažu klimatske promjene i propadanje drvenog objekta te hrđanje turbine. Kao priliku za razvoj proizvoda potrebno je mlade zainteresirati za strukovno obrazovanje poput strojarstva, građevine i obrade drva. To bi ujedno moglo povećati interes za posjedovanjem ili upravljanjem pilanom. Bliskom vezom sa susjedima i izvorom Gerovčice može se ojačati veza na lokalnoj razini te tako postići šira vidljivost. Kao jednu od mogućnosti možemo spomenuti uporabu proizvoda od drva u lokalnom okruženju na povezanim turističkim destinacijama. Nakon posjeta pilani te u razgovoru s vlasnikom jasno je da se nisu bavili finom obradom drva. Vlasnik za svoje potrebe od neuporabljivog drva izrađuje klupe i stolove. Drveni poluproizvodi mogli bi se, uz suradnju na lokalnoj razini, prodavati kao konačni proizvod u sklopu drugih turističkih destinacija ili proizvoda. Ako zanimanja nasljednika ili drugih mogućih voditelja pilane ne bi bilo, postoji mogućnost da se pilana uredi u živi muzej. U svakom slučaju, zbog suvremenog načina pretraživanja informacija o ponudi na web-mjestima i društvenim mrežama, nužno je uspostaviti takvu promociju koja će uključivati marketing vlastitih i lokalno proizvedenih proizvoda. Mogućnost dobivanja sredstava iz nacionalnih ili europskih fondova također je jedna od mogućnosti. Prepreke su nezainteresiranost države ili Europske unije za dodjelu financijskih sredstava za razvoj područja, propadanje objekta zbog vanjskih utjecaja (blizina vode) ako se ne koristi i održava, emocionalna vezanost, mogućnost uništavanja autohtonosti okolice i primarnog izgleda pilane zbog neodržavanja. Mogućnost N. Uršić: Pilana Malinarić 179. razvoja ugrožava i iseljavanje mlade populacije i nezainteresiranost mlađih generacija za turističke i poslovne prilike u lokalnom okruženju. Teža geografska dostupnost također može biti prepreka u stjecanju nasljednika i posjetitelja. 11.3 Vizija Do 2025. godine pilana Malinarić postat će jedna od poznatih turističkih destinacija za posjetitelje kao dio kulturne baštine Zamosta i grada Čabra. Predstavit će povijest gospodarskog razvoja iskorištavanjem prirodnih resursa na mjestu netaknute prirode. Kroz muzejske aktivnosti pomoći će očuvanju i zaštiti povijesne i kulturne baštine turističke destinacije. Da bi se vizija pilane Malinarić ostvarila, najprije za to treba pridobiti sadašnjeg vlasnika te potencijalne buduće vlasnike. Znanje o radu pilane, njenoj povijesti i svrsi rada treba prenijeti budućim naraštajima. To je početni plan očuvanja pilane u izvornom stanju, povezivanja s mogućim turističkim destinacijama u tom kraju te preuređenja u živi muzej sa svim njegovim karakteristikama. Muzej bi ponudio temeljno objašnjenje kako su korišteni prirodni resursi u prošlosti, rad pilane te prodaju proizvoda. Iz tog razloga su u nastavku definirana prioritetna područja za razvoj, mjere te njihovi pokazatelji za praćenje situacije. 11.4 Prioritetno područje i mjere PRIORITETNO PODRUČJE 1: IZRADA PROIZVODA I POLUPROIZVODA OD DRVA „Srce je ove turističke destinacije pilana, njezina je krv voda koja od izvora Gerovčice teče do pilane i dalje, a hrana joj je drvo koje dolazi izravno iz šume Gorskog kotara.” Takva može biti priča koja bi objedinila izvornost, svrhu i specifičnost proizvoda izrađenih od drva, uzgajanih na domaćem tlu s lokalnim resursima te s puno srca i ljubavi. Pilana na vodeni pogon, osim rezanja trupaca debljine od 2 do 8 centimetara, nema mogućnosti za dodatnu obradu i izradu. Vlasnik posjeduje vještinu izrade klupa i stolova od otpadnih dasaka. Oba proizvoda daju dašak prirode i autentičnosti. To vidimo kao vrlo dobar proizvod koji se može promovirati ispred ulaza u pilanu na području za posjetitelje opisanom u trećem prioritetnom području. Predlažemo i da se proizvodi namijene prodaji (posjetiteljima), da se oni oglašavaju na web-stranici i 180 PROGRAM ODRŽIVOG RAZVOJA GORSKOG KOTARA. društvenim mrežama te se promoviraju (npr. postavljanjem klupa i stolova na turističkoj planinarskoj stazi do izvora Gerovčice). Kad govorimo o proizvodima turističke destinacije, mislimo na konačne proizvode od drva koji bi se koristili kao dopuna ostalim turističkim proizvodima u gradu te bi time vjerojatno došlo do povezivanja lokalnog stanovništva. U tom bi se slučaju daske debljine 2 cm izrađivale od piljene cjepanice i kružnom pilom rezale na manje komade veličine približno 30 x 30 cm ili promjera 30 cm ako bi bile okrugle. Takvi bi se proizvodi poslali na daljnju preradu stanovnicima okolnih područja koji se bave tzv. „finom” preradom drva. Takvi bi se proizvodi mogli koristiti kao podmetači u kuhinji i slično. U svakom slučaju, to može biti dobra promocija autohtonog drva iz Gorskog kotara. Mjera 1: promicanje i obnavljanje važnosti starih zanata U prošlosti se razvoj grada Čabra temeljio na razvoju drvnih obrta i industrije, no s vremenom je počeo usporavati. Drvo kao bogatstvo Gorskog kotara bilo je glavno sredstvo preživljavanja lokalnog stanovništva. Zatvaranjem većih poduzeća mnogi su mještani ostali bez posla. Mlado i obrazovano lokalno stanovništvo zbog toga je bilo prisiljeno otići u razvijenije regije, dok je u općini, odnosno gradu ostalo starije stanovništvo. Stoga je potrebno postaviti nove ciljeve za obnavljanje svijesti o važnosti podrijetla drva, njegove obrade i prerade kako bi se očuvao ekonomski, kulturni i turistički razvoj. Samo uz prave poticaje mlađe će generacije i potomci moći biti uključeni u očuvanje kulturne baštine mjesta i brinuti o daljnjem održivom razvoju. Mjera 2: povezivanje s lokalnim mikro prerađivačima drva Grad Čabar dom je mnogih stanovnika koji, osim svojih zanimanja i posla u domaćinstvu, imaju i brojne druge sposobnosti i mogućnosti za osobni i društveni razvoj. Njihove sposobnosti i znanja mogla bi se uključiti u razvoj pojedinog turističkog proizvoda i omogućiti njegovu veću vidljivost, povezanost s okolicom te mogućnost održivog razvoja. Kada govorimo o pilani Malinarić, predviđamo takav razvoj s povezivanjem i suradnjom s ljudima koji imaju sposobnosti za doradu i tzv. „finu” obradu drva. Proizvodi koji bi nastali mogli bi uz ostale proizvode na širem području činiti prirodno i kulturno nasljeđe grada Čabra. Jedan je od takvih primjera izrada drvenih podloga za različite pekarske proizvode te drvenih ploča za rezanje. N. Uršić: Pilana Malinarić 181. Rezultat rada moraju biti kvalitetni proizvodi s daškom tradicije i povijesti gospodarstva. Mjera 3: promocija i prodaja proizvoda Sama promocija proizvoda nije važna samo sa stajališta vidljivosti, već se zbog određenih uloženih sredstava od njih očekuju dodatni ekonomski učinci. Riječ je o promociji proizvoda izrađenih izravno na toj destinaciji, koji zahtijevaju ulaganje sredstava vezanih uz razmatrani proizvod. Ovdje možemo spomenuti izradu klupa, stolica i stolova koji svojim prirodnim izgledom karakteriziraju autentičnost okoliša. Njihovom prodajom i zaradom od nje objekt i njegovo funkcioniranje mogli bi se osposobiti za dugoročni rad ili osigurati dodatna financijska sredstva za uređenje muzejske zbirke. S druge strane, proizvodi izrađeni uz pomoć stručnjaka za „finu” preradu drva mogli bi pridonijeti široj prepoznatljivosti pilane Malinarić, mjesta Zamost, proizvoda i običaja na tom području. Suradnja i prodaja mogle bi svakako donijeti neku neizravnu zaradu. PRIORITETNO PODRUČJE 2: PREDSTAVLJANJE I PROMOCIJA PILANE Navedenim prioritetnim područjem želimo upozoriti na prednosti koje bi proizvod dobio unaprijed pripremljenom prezentacijom za posjetitelje i odgovarajućom promocijom. Unatoč izvanrednoj ljubaznosti vlasnika i njegovom predanom prikazivanju rada pilane, to nažalost nije dovoljno. Posjetitelji danas u turističkoj ponudi žele puno više. Uz tablu o proizvodu uz cestu, dobrodošlicu, prezentaciju prostora oko pilane i rijeke Gerovčice te kronološku prezentaciju povijesti pilane Malinarić, proizvod bi se nadovezao na njegovu promociju i vidljivost. To bi mogao biti unaprijed pripremljeni tekst koji bi omogućio jasnu i strukturiranu prezentaciju. U tom duhu slijedila bi daljnja promocija susjednih proizvoda, mjesta i općenito cijelog područja. Mjera 1: upute za strukturirano predstavljanje destinacije te stvaranje zaokružene priče Turist je danas osoba koja diktira smjernice u turističkoj industriji. Turisti postaju sve zahtjevniji, znatiželjniji te žele iskoristiti svoje vrijeme i novac koji su za to uplatili. Nestrukturirano upravljanje i prezentacija pojedinog turističkog proizvoda danas više nije konkurentna. Sve poželjnije postaju interaktivne prezentacije. U tu svrhu, 182 PROGRAM ODRŽIVOG RAZVOJA GORSKOG KOTARA. za predstavljanje pilane Malinarić bio bi pripremljen tekstualni materijal, prilagođen određenim skupinama posjetitelja (umirovljenici, školarci, sindikalna putovanja zaposlenika). U sklopu predstavljanja pilane, planirana je i praktična demonstracija piljenja trupaca, interaktivnog sadržaja i proizvoda izrađenih pilom. Sve to mora slijediti holističku priču koja će biti temelj dobrog turističkog proizvoda. Posjetitelji bi svoje mišljenje i dojmove mogli zapisati u knjigu dojmova. Danas su te knjige zamijenile „lajkovi“ i mišljenja, a zamjenjuju ih i razne aplikacije. No, zbog slabije pokrivenosti signalom, za sada bismo se držali ideje koja uključuje knjigu dojmova u kojoj će posjetitelji moći izraziti stupanj zadovoljstva turističkim proizvodom. Mjera 2: izrada web-stranice i stranice na Facebooku Potrebno je izraditi odgovarajuću i zanimljivu web-stranicu pod nazivom Pilana Malinarić u gradu Čabru. Radi suvremenog umrežavanja i vidljivosti, potrebno je dizajnirati Facebook stranicu pilane. Opisati treba pilanu, ispričati njenu povijest te iznijeti zanimljivosti i informacije o posjetiteljima, moguće događaje i proizvode. Izrada web-stranice se plaća, ali s marketinškog gledišta ima pozitivne učinke. Izrada stranice na Facebooku besplatna je te ima velik broj korisnika, što bi moglo doprinijeti razvoju turističke destinacije. Mjera 3: promocija i prodaja Zadovoljni posjetitelji najveći su izvor dobre promocije i širenja pozitivnih iskustava. Realizacijom spomenutih mjera osigurala bi se šira promocija pilane Malinarić. Integriranom pričom, zbog povećanog broja posjetitelja, mogli bi se planirati i prihodi od ulaznica te dobrovoljni prihodi. Predviđena je svakako podrška lokalne turističke zajednice i udruga, davatelja ostalih turističkih proizvoda uključenih u održivi razvoj turizma na tom području, te suradnja s najbližim susjednim turističkim proizvodima, poput Selankinog mlina i izvora Gerovčice. Namjera je da se posjetitelj koji prođe turističkom stazom do izvora Gerovčice te posjeti Selankin mlin, usput zaustavi i kod pilane Malinarić. N. Uršić: Pilana Malinarić 183. PRIORITETNO PODRUČJE 4: PREUREĐENJE PILANE U ŽIVI MUZEJ Mjesto na kojemu se može upoznati identitet neke zajednice je muzej. To je medij koji svojim djelovanjem omogućuje zaštitu, opstanak i nastavak kulturne baštine. Može utjecati na razvoj turističke industrije i tako postati čimbenik gospodarskog razvoja mjesta, regije i države (Batina, 2005., str. 187). Muzeji trebaju turističku industriju jer im ona organizirano donosi profit od posjetitelja. Turizmu su, s druge strane, potrebni muzeji sa svojim nasljeđem jer ih on može pretvoriti u atraktivnu destinaciju. Okoliš i unutrašnjost pilane trebali bi posjetiteljima pružiti osjećaj gostoprimstva, autohtonosti i važnosti spomenutog proizvoda te će se tako lakše poistovjetiti s cijelom pričom. Skladište drva može se premjestiti preko mosta na drugu stranu rijeke. Tamo je već uskladišten dio drva namijenjen osnovnoj opskrbi gorivom. Izgradnjom drvene nadstrešnice spremište bi bilo kvalitetnije i sigurnije od izlaganja vanjskim utjecajima. Ispred ulaza u pilanu uredio bi se prostor na travi gdje bi posjetitelji tijekom prezentacije mogli sjediti, opustiti se ili čak nešto pojesti. Unutrašnjost pilane također bi trebalo preurediti. Središte unutrašnjosti je pila. Snaga protoka vode na gornji se kat prenosi s donjeg dijela zgrade, koji je ukopan u zemlju i tako pokreće listove pile. Na ulazu u pilanu sa strane se nalaze izrezane daske, koje moraju biti unutra radi sušenja. S desne strane nalazi se poseban prostor sa starom kružnom pilom te radnim stolom, koji vlasnik koristi za daljnju obradu drva. Stol je također pun piljevine što pokazuje da je još u upotrebi. S lijeve strane nalazi se plakat na kojemu su četiri fotografije turbine koje vlasnik upotrebljava za prezentaciju o radu turbine. Nekoliko metara naprijed nalaze se stepenice, koje su u lošem stanju, a vode u prostor ispod pile gdje se prijenos snage protoka vode može izravno vidjeti u prostoru koji je visine oko jednog metra. Na zidovima se nalaze stari predmeti koji su se koristili u prošlosti, a neki se od njih još uvijek koriste kao alat za rad. Parkirna mjesta nisu označena pa predlažemo da se prostor namijeni i za dva do tri parkirna mjesta, gdje se može parkirati i autobus. Mjera 1: izgled i okoliš objekta Izgled i okoliš objekta moraju biti usklađeni s etnoloških podrijetlom te posjetiteljima moraju osigurati funkcionalnost proizvoda u slučaju preuređenja pilane u živi muzej. Skladište drva trebalo bi premjestiti preko mosta na drugu stranu rijeke. Ispred ulaza u pilanu predlažemo uređenje travnatog prostora gdje bi posjetitelji tijekom prezentacije mogli sjediti i opustiti se. U tu svrhu koristile bi se klupe i stolovi iz 184 PROGRAM ODRŽIVOG RAZVOJA GORSKOG KOTARA. domaće radinosti, koje smo opisali u prvom prioritetnom području. Potrebno je osigurati dva do tri parkirna mjesta na kojima bi se mogao parkirati i autobus. Veći natpis s drvenom pločom nalazio bi se najmanje 50 metara prije pilane Malinarić uz cestu kako bi se na vrijeme privukla pažnja slučajnih prolaznika. Mjera 2: izgled izložbenog prostora Izložbeni prostor mora privući pažnju već na samom ulazu. Trenutno prvi pogled nakon ulaza u pilanu pada na pilu, koja je središte zbivanja te se slažemo da tako ostane i nakon reorganizacije prostora. Predmete i materijale koji više nisu u upotrebi potrebno je očistiti te radne površine i zidove pripremiti za izložbu muzejske zbirke. Prostor oko pile potrebno je zaštititi i osigurati užetom kako bi se spriječile moguće nepotrebne smetnje i ozljede tijekom demonstracije rada, ali i dok pila miruje. Potrebno je obnoviti stubište koje vodi u prostor ispod pilane te ograničiti pristup do turbine. Prostor za obradu drva s desne strane treba očistiti i osvijetliti. Izložbeni prostor posjetitelje bi vodio u krug oko pile u središtu te nazad prema ulazu. Predlažemo i postavljanje odgovarajuće rasvjete unutar pilane. Mjera 3: priprema muzejske zbirke Za muzejsku zbirku pripremilo bi se sedam zidnih plakata s tekstualnim materijalom o povijesti mjesta, kulturnoj baštini, ekonomskom značaju drva, povijesti vlasnikove obitelji, povijesti pilane na vodeni pogon u Hrvatskoj i svijetu, tehničkim karakteristikama pilane na vodeni pogon te proizvodima od drva iz ovdašnjih šuma. Na radnim površinama ispod plakata bi bili izloženi alati i sva druga pomagala koja vlasnik koristi u radu s pilom. U slučaju da iz nekog razloga pila ne radi, u sredini prostora pilane prikazao bi se film o pripremi za rad pile te rezanju trupaca pomoću nje. U prostoriji gdje se obrađuje drvo posjetiteljima bi bila dana mogućnost da pokušaju blanjati brusilicom ili rezati ručnom pilom. 11.5 Pokazatelji i nadzor Za svaku od predloženih mjera u određenom prioritetnom području postavljaju se pokazatelji koji prate razvoj i napredak svake mjere, a time i prioritetnog područja. Proces redovitog praćenja te istodobno bilježenje aktivnosti koje se odvijaju u okviru određenog projekta ili programa naziva se praćenje. Ako se takvo praćenje provodi, znači da se prati napredak projektnih aktivnosti. To daje povratne informacije o N. Uršić: Pilana Malinarić 185. projektima, izvođačima i korisnicima projekta. Pri ocjenjivanju destinacije pilane Malinarić, situacija bi se provjeravala svakih šest mjeseci tijekom prve tri godine, jednom godišnje tijekom daljnjih 5 godina, a zatim prema potrebi. U tablici 20 navedeni su svi pokazatelji i načini praćenja provedbe mjera po pojedinim prioritetnim područjima. Tablica 20: pokazatelji i praćenje pilane Malinarić Prioritetno područje 1: izrada proizvoda i poluproizvoda od drva Pokazatelj 1: Nasljeđivanje Praćenje: Mjera se može obrta i daljnje upravljanje provesti odmah. Mjerenje muzejom prvog pokazatelja može se Mjera 1: promicanje i procijeniti razgovorom s u obnavljanje važnosti starih prvoj polovici godine na zanata Pokazatelj 2: Broj početku projekta, dok se edukacijskih programa i drugi pokazatelj prati radionica za škole statistikom kada su jasno izvedeni prvo i drugo prioritetno područje. Pokazatelj 1: Dva partnera Praćenje: Mjera se može koja će sudjelovati u provesti odmah. Mjerenje provedbi prvog pokazatelja može se ocijeniti razgovorom s Mjera 2: povezivanje s vlasnikom i partnerima, a lokalnim mikro mjerenje drugog Pokazatelj 2: Broj događaja prerađivačima drva pokazatelja statističkim i sudjelovanje u praćenjem. Pokazatelji će radionicama za izradu biti mjerljivi vrlo brzo, što proizvoda od drva se očekuje u prvoj polovici godine nakon početka projekta. Pokazatelj 1: Broj ukrasnih ploča izrađenih kao Praćenje: Mjera se može podloga za pekarske provesti odmah nakon Mjera 3: promocija i proizvode uspješne provedbe druge prodaja proizvoda mjere. Nakon početka Pokazatelj 2: Broj događaja projekta, oba pokazatelja i lokalnih događaja na mogu se statistički pratiti u kojima će se proizvodi drugoj polovici godine. predstaviti Prioritetno područje 2: predstavljanje i promocija pilane Mjera 1: upute za Pokazatelj 1: Odabir osobe Praćenje: Kada se odabere strukturirano predstavljanje koja će predstavljati pilanu osoba koja će predstavljati destinacije te stvaranje i/ili nasljednika za pilanu, može se provesti zaokružene priče upravljanje pilanom analiza drugog i trećeg Pokazatelj 2: Broj pokazatelja, koji se mogu pozitivnih, odnosno pratiti odmah nakon 186 PROGRAM ODRŽIVOG RAZVOJA GORSKOG KOTARA. negativnih komentara u pripreme knjige dojmova i knjizi dojmova izrade internetske ankete. Pokazatelj 3: internetska Prvi pokazatelj mjerit će se anketa o zadovoljstvu intervjuom, drugi sadržajima na destinaciji statistikom, a treći anketom Mjera 1: Mjerenje Praćenje: Mjera se može učestalosti posjeta web- provesti odmah. Svaka tri stranici te struktura mjeseca potrebno je Mjera 2: izrada web- posjetitelja web-stranice obnoviti web-stranicu i stranice i stranice na Facebook profil jer će se Facebook-u Mjera 2: Broj sljedbenika ponuda turističkog na Facebook stranici i proizvoda mijenjati i dijeljenje objavljenog nadograđivati. Oba sadržaja pokazatelja mogu se pratiti statistički. Pokazatelj 1: vođenje Praćenje: Dnevnik se može dnevnika o broju gostiju početi voditi odmah. Jednom mjesečno pratila bi se statistika pojedinačnih ili grupno organiziranih Mjera 3: promocija i Pokazatelj 2: broj događaja posjetitelja, trajanje posjeta prodaja provedenih u suradnji sa i svrha posjeta. U suradnji s školama, vrtićima, javnim institucijama i fakultetima, udrugama i udrugama mogu se tvrtkama redovito organizirati profesionalne i društvene ekskurzije koje se također prate statistički. Prioritetno područje 3: uređenje pilane u živi muzej Pokazatelj 1: Postavljanje nove informativne table ispred pilane Praćenje: Mjera se može provesti čim se prikupe ili Pokazatelj 2: Premještanje dodijele odgovarajuća Mjera 1: izgled i okoliš prostora za skladištenje financijska sredstva. Kada objekta drva na drugu stranu rijeke se ona primijene, Pokazatelj 3: Uređenje pokazatelji će biti mjerljivi prostora ispred ulaza u odmah s posjetom pilanu, koje je namijenjeno destinacije prezentaciji, druženju i odmoru posjetitelja Pokazatelj 1: Postavljanje i Praćenje: Mjera se može uređenje panoa i radnih provesti odmah. Pokazatelji Mjera 2: izgled izložbenog ploča unutar pilane će se mjeriti odmah i prostora Pokazatelj 2: jednom, izravno na Rekonstrukcija stubišta s destinaciji. Kod pokazatelja otvorom za ulazak u je potrebno obratiti pažnju prostorije ispod pilane na očuvanje autentičnosti. N. Uršić: Pilana Malinarić 187. Pokazatelj 1: Osiguranje područja oko pilane i Praćenje: Mjera se može unutar nje provesti nakon provedbe prvog prioritetnog Pokazatelj 2: Broj područja. Ako je početna izložbenih panoa (7) i točka jasna, bit će moguće radnih površina (2) u postupno urediti muzejsku unutrašnjosti pilane zbirku, koja bi trebala u Mjera 3: priprema muzejske potpunosti zaživjeti sa svih zbirke sedam panoa i radnim Pokazatelj 3: Postavljanje površinama nakon otprilike godinu dana, ako zaslona za reprodukciju nasljednici odluče da pilana snimljenog filma o neće više raditi. Drugi pripremi i izvođenju pokazatelj prati se numerički, a ostala fizičkim postupka piljenja trupaca posjetom destinaciji. 11.6 Sažetak Glavna je ideja održivog turizma pronaći ravnotežu između ljudskih i prirodnih resursa. Stoga je za stvaranje konačnog proizvoda nužno projektiranje, zaštita i integracija svih važnih aktera i same okoline. Ključ je u sudjelovanju i suradnji lokalne samouprave, lokalnih turističkih zajednica, ključnih institucija u području zaštite i promicanja prirodne i kulturne baštine, vlasnika smještajnih kapaciteta, pružatelja gastronomskih usluga, lokalnih turističkih agencija i lokalnog stanovništva. Gorski kotar bogat je stvarnim (korištenim) i potencijalnim (neiskorištenim) turističkim atrakcijama prirodne i kulturne baštine, koje su još uvijek slabo zastupljene u aktualnoj turističkoj ponudi (Batel et al., 2017, str. 10). Kulturna je baština jedinstvena u svakom okruženju i u svakom vremenskom razdoblju. Ne postoji posvuda Big Ben niti Slavoluk pobjede, stoga treba sagledati vlastita "blaga" i posebnosti (Halb, 2013, str. 60). To može biti i vaš vlastiti objekt, koji bi trebalo samo preurediti ili nadograditi bez većih smetnji okoline i mijenjanja primarnih resursa. U primjeru Malinarićeve pilane vidjeli smo tri prioritetna područja. Prvo je izrada proizvoda i poluproizvoda od drva koje dolazi iz Gorskog kotara, s ciljem da se motivira obitelj pružatelja i okolne organizacije kako bi se očuvala važnost drvne industrije i promicalo očuvanje tradicije. Također bismo poticali korištenje drva u 188 PROGRAM ODRŽIVOG RAZVOJA GORSKOG KOTARA. svakodnevnim situacijama. Drugo je prioritetno područje stvaranje strukturirane prezentacije pilane za različite ciljne skupine posjetitelja te poboljšanje promocije i vidljivosti destinacije. Kao treće prioritetno područje, u okviru dugoročne strategije održivog razvoja destinacije, predlažemo da se Malinarićeva pilana pretvori u živi muzej. Time bi se našim potomcima omogućio pregled bogate pilanske tradicije i obrade drva. Malinarićeva pilana može doprinijeti zaštiti, očuvanju i predstavljanju zajedničke baštine na širem području regije kroz provedbu predloženih aktivnosti ili barem dio njih. Time bi se sačuvao integritet naslijeđenog identiteta koji bi se mogao prenijeti na buduće generacije. PROGRAM ODRŽIVOG RAZVOJA GORSKOG KOTARA B. Pavlakovič, M. Koščak, Z. Ožbolt i V. Čeligoj (ur.) Poglavlje 12 Ribogojilište i kovačnica Urh LEA PLAHUTA I JAN POKOMY 12.1 Analiza stanja Kovanje je nekad bila jedna od najvažnijih zanatskih djelatnosti u selu i većim gradovima. Svako je mjesto imalo barem jednoga kovača koji je izrađivao poljoprivredne i druge alate, kovane dijelove zaprežnih kola, alate za rad u šumi i gradnju kuća te razne vrste čavala. Čavli su u kovanju povezani s drugom djelatnošću, čavlarstvom koje se razvilo kao posebna grana rano kapitalističkog željezarstva, a bilo je aktualno od kasnog srednjeg vijeka do kraja 19. stoljeća (Bogataj, 1989, str. 113). U kovačkom zanatu razlikujemo kovače alata i kovače potkovica, iako većina od njih savlada oboje. Osim njih, poznajemo i umjetničke kovače. Karakteristika kovačkog zanata bila je da je se prenosila s generacije na generaciju, s oca na sina. Onima koji su usvoji kovački zanat, to je značilo stalno i dobro uhodano poslovanje, ujedno i dobru zaradu. Za obavljanje ovog zanata potreban je bio majstorski ispit, dok u ostalim zanatima to nije bilo nužno. To se posebno odnosilo na kovače potkovica jer je potkivanje konja, krava, volova ili magaraca bio zahtjevan zadatak, koji je često nadilazio samu „uslugu” potkivanja. Kovači su ujedno bili i veterinari te su 190 PROGRAM ODRŽIVOG RAZVOJA GORSKOG KOTARA. pregledavali meso za prodaju, bili su svojevrsni „nadzornici nad mesom” (Mršnik, 2008, str. 11). Kovanje je kroz povijest izgubilo svoju ulogu te se uloga kovača znatno promijenila. U prošlosti je svako veće selo imalo vlastitog kovača, dok danas mnoge kovane proizvode izrađuju razne kovačke industrije i željezare te ih šalju na tržište (Bogataj, 1989, str. 115). Kovanje kakvo danas postoji tehnološki je mnogo naprednije i jednostavnije od kovanja u prošlosti, kada je kovač morao imati puno znanja da bi izradio različite vrste alata. Uz poljoprivredu, kovanje je ponekad bilo usko povezano s drugim industrijama poput vinogradarstva, šumarstva, poljoprivrede i čavlarstva što je bilo važno u izgradnji objekata. Može se reći da kovanje nije u potpunosti izumrlo, no ono je danas vrlo rijetko. Arheološki nalazi dokazuju da je kovanje bilo prisutno prije 11. stoljeća, a u 12. stoljeću postalo je jedan od najvažnijih zanata koji se brzo razvijao. Vrhunac kovanja datira s kraja 15. stoljeća, u vrijeme otkrića Amerike, kada su kovači koristili prirodne resurse kao pojednostavljen i inovativan način izrade i oblikovanja željeznih predmeta. Ovdje govorimo o upotrebi vodene energije koja je pokretala čekiće kod oblikovanja, stiskanja te zagrijavanja željeza. Nakon industrijalizacije koja se dogodila u 19. stoljeću, kovanje se podijelilo na obrtničko i industrijsko kovanje, a klasificirano je na temelju stupnja mehanizacije ili količine proizvoda (Dajčar et al., 1999, str. 16-18). Danas staro kovanje gotovo i ne postoji, sve je manje kovača koji bi nastavili tradiciju. Ipak, neki kovači još uvijek postoje. Jedan je od njih Branko Urh iz kovačke radionice Urh, stoga je važno oživjeti njegovo kovačko znanje stvaranjem turističke ponude za turiste, kako bi se sami uvjerili kakav je kovački posao bio u prošlosti (slika 35). L. Plahuta i J. Pokomy: Ribogojilište i kovačnica Urh 191. Slika 35: Kovačnica Urh Izvor: Lasten. Ribarstvo je u prošlosti bila česta gospodarska djelatnost, s ciljem da se dodatno zaradi. Poljoprivredna gospodarska zbornica (KGZS, b. d.) u projektu izrade ribogojilišta definira da je prosječna potrošnja ribe na jednog slovenskog stanovnika od 6 do 8 kg godišnje. Podaci nam govore da ribarstvo kao industrija ima mogućnost prodaje prirodno uzgojene ribe. Ribarstvo je podijeljeno u četiri podvrste, a to su hladnovodno i toplovodno slatkovodno ribarstvo te hladnovodno i toplovodno morsko ribarstvo. Unatoč činjenici da se broj registriranih prodavača ribe smanjuje (SURS, 2016), nositelji ovih djelatnosti imaju priliku razvijati industriju, budući da potrošači traže kvalitetnu ponudu i pouzdane proizvođače. Potrošači ribu obično kupuju u ribarnici i često se prije kupnje oslanjaju na izjavu prodavača da je riba svježa. Međutim, to nije uvijek slučaj, u što se i sami mogu uvjeriti, ali za to treba uzeti malo vremena i imati malo znanja o ribi. Posjetitelji se mogu uvjeriti u kvalitetu uzgajališta riba Urh, gdje se riba uzgaja na prirodan način u netaknutoj prirodi. Budući da ljudi danas veliki naglasak daju svome zdravlju, sigurni smo da ima i da bi se našlo još stalnih kupaca u ribogojilištu. No, da bi se do toga došlo, potrebni su adekvatni distribucijski kanali. 192 PROGRAM ODRŽIVOG RAZVOJA GORSKOG KOTARA. Ribogojilište i kovačnica Urh smještena je u Čabru, gotovo u samom središtu mjesta te je pristup moguć i automobilom i pješice. Na raspolaganju je tek nekoliko parkirnih mjesta, stoga je poželjno da posjetitelji svoj automobil prilikom dolaska ostave na gradskom parkiralištu te se pješice upute do objekta, koji je udaljen nekoliko minuta hoda. Posjed obitelji Urh uključuje stambenu kuću, kovačnicu i ribogojilište (slika 36). Prema riječima g. Urha (B. Urh, osobna komunikacija, 19. listopada 2018.), koji je umirovljeni kovač, njegovi su prednici također bili kovači, a živjeli su 3 km niže od Čabra na slovenskoj strani. Prethodnu generaciju kovača činilo je nekoliko braće, od kojih je jedan preuzeo kovačnicu 3 km niže od Čabra, dok je drugi 1935. godine osnovao kovačnicu o kojoj raspravljamo u ovom članku. U ovoj je kovačnici radio posljednji kovač u Hrvatskoj. Od tada, zanimanje kovača u Hrvatskoj više ne postoji. Slika 36: Ribogojilište Urh Izvor: Lasten. Ribogojilište i kovačnica Urh turistički su nerazvijeni zbog čega ne možemo govoriti o uspostavljenoj turističkoj ponudi, no destinacija ima dobre uvjete za razvoj. Gospodin Urh ima znanje o proizvodnji i preradi željeza što bi se moglo iskoristiti za očuvanje tradicije kovanja kroz turističke proizvode. U tu svrhu kovačnica ima potrebne uređaje koji su pogodni za daljnju uporabu, a svi uređaji za rad koriste obnovljivi izvor energije budući da se napajaju vodom. Neki su od važnijih predmeta L. Plahuta i J. Pokomy: Ribogojilište i kovačnica Urh 193. u kovačnici peć za topljenje željeza, koja zagrijava željezo na visoku temperaturu kako bi ono bilo spremno za obradu, uređaj za brušenje željeznog alata, uređaj za razrjeđivanje i uređaj za probijanje željezne rupe (slika 37). Slika 37: Kovač Urh na poslu Izvor: Lasten. Izgradnja ribogojilišta seže u 19. stoljeće, a danas ono broji i ribnjake različitih veličina, koji bivaju opskrbljeni vodom iz obližnje rijeke. Tu se uzgaja kalifornijska pastrva kojoj treba godinu dana da naraste. Većina kupaca dolazi sa slovenskog teritorija, no taj je broj relativno mali pa bi uspostavljanje veće prepoznatljivosti ribogojilišta dovelo do veće prodaje riba. Vlasnik je svjestan autentičnosti kovačnice i ribogojilišta, ali njegova ponuda trenutno uključuje samo prodaju riba i povremene posjete kovačnici što je zanimljivo uglavnom starijim generacijama (B. Urh, osobna komunikacija, 19. listopada 2018.). Da bi se dopunila turistička ponuda te se predstavilo znanje o kovanju, trebalo bi se 194 PROGRAM ODRŽIVOG RAZVOJA GORSKOG KOTARA. povezati s drugim turističkim pružateljima u okolici, ali i šire. Potrebno je povezati se s turističkim poljoprivrednim gospodarstvima i agencijama u regiji te preko njih privući veći broj turista u kovačnicu i potaknuti ih na kupnju ribe. Trenutno zanimanje za kupnju ribe dolazi samo od pojedinaca iz Slovenije pa smatramo da bi se vlasnik trebao povezati s manjim restoranima, gostionicama ili lokalnim trgovinama, koje bi kupovale uzgojenu pastrvu. Vlasnik bi tako financijski profitirao od kupnje ribe, a lokalne trgovine i ugostiteljski objekti mogli bi naglasiti kvalitetu pastrve iz lokalnog okruženja. 12.2 SWOT analiza Tablica 21: SWOT analiza ribogojilišta i kovačnice Urh PREDNOSTI NEDOSTACI − dobar pristup destinaciji zbog − loša turistička ponuda povoljnog geografskog položaja − nedostatak radne snage − autohtona kovačnica (jedina sačuvana − nema nasljednika u upravljanju kovačnica na tom području) kovačnicom i ribogojilištem − bogata prirodna i kulturna baština − neznanje stranih jezika i upravljanja − prodaja svježe i domaće ribe iz čiste turizmom vode − nedostatak znanja i vještina za − obližnji izvor vode (rijeka Čabranka) promociju destinacije − blizina turističkog smještaja − neprepoznatljivost destinacije − podrška lokalne zajednice − nema putokaza koji bi vodili do − nema konkurencije destinacije − loša promocija MOGUĆNOSTI PREPREKE − mogućnost uređenja kovačnice u − odsutnost i nedostatak radne snage za turističku atrakciju i prikladno mjesto budući razvoj za uređenje pristupačnosti − financijska ograničenja − interes turista da vide kovačnicu te rad − birokratska ograničenja u kovačnici te da sudjeluju u − loša povezanost turističkih pružatelja radionicama kovanja − nezainteresiranost za suradnju između − mogućnost povezivanja s udrugama, određenih pružatelja usluga školama i turističkim smještajem − propadanje kovačnice ako se ona ne − nove digitalne mogućnosti za bolju uredi promociju − smanjen interes potencijalnih posjetitelja zbog udaljenosti mjesta − nezainteresiranost posjetitelja za tradicionalne zanate L. Plahuta i J. Pokomy: Ribogojilište i kovačnica Urh 195. Ribogojilište i kovačnica smješteni su usred netaknute prirode, nalaze se u mjestu Čabar čuvajući na taj način svoju tradiciju te su dostupni osobnim i većim vozilima. Danas ribogojilište i kovačnica izumiru, a s njima i bogata kulturna baština. S obzirom da je kovačnica jedina takva sačuvana u Hrvatskoj, sama je po sebi autentična i nema konkurencije u takvoj turističkoj ponudi. Bogata prirodna baština posebno je istaknuta u ribogojilištu jer se čuva od 19. stoljeća i sadrži čistu vodu iz obližnje rijeke Čabranke. Ribe su svježe i uzgajaju se u netaknutoj prirodi. Prednost je i blizina turističkog smještaja u gradu, što znači da destinacija može privući turiste koji borave u blizini. Destinacija ima i neke nedostatke. Ima slabo razvijenu turističku ponudu i lošu promociju, a primijetili smo i nedostatak promotivnog materijala. Signalizacije za odredište također nema. Upravo zbog toga destinacija ostaje neprepoznatljiva potencijalnim turistima. Kovač je stariji gospodin te nije upoznat s korištenjem suvremenih i digitalnih komunikacijskih kanala za provedbu promocije. Prije razvoja nove turističke ponude kovačnicu treba urediti. Ako bi se turistička ponuda razvila, g. Urh suočio bi se s nedostatkom radne snage prilikom posjeta većih skupina, a nema ni zainteresiranih za nasljedstvo u vođenju posla u kovačnici jer je g. Urh zadnji vješt i izučen kovač svoje generacije. Ima sina koji nije previše zainteresiran za bavljenje turizmom i ne pokazuje velik interes za kovanje i ribogojilište. Prilikom posjeta stranih grupa koje ne razumiju hrvatski ili slovenski jezik, prepreka bi bila komunikacija budući da vlasnik ne poznaje drugi strani jezik. Kovanje i uzgoj ribe kao tradicionalni zanat dobra su osnova za razvoj turističke djelatnosti na toj destinaciji. Kao jednu od mogućnosti predlažemo obilazak kovačnice, gdje bi ponuditelj demonstrirao postupke obrade željeza. Kao dodatnu vrijednost posjetu kovačnici uveli bismo i radionice u kojima bi se posjetitelji mogli okušati u kovačkim vještinama. U blizini kovačnice nalaze se turistički pružatelji i pružatelji smještaja s kojima bi se vlasnik mogao povezati i tako zajedno predstavljati turističku ponudu grada Čabra. Jednu od mogućnosti za razvoj destinacije vidimo i u povezivanju s raznim udrugama i školama, što bi uvelike proširilo vidljivost pružatelja usluga. Posljednja, ali vrlo važna prilika za razvoj destinacije je oglašavanje ribogojilišta i kovačnice Urh na web-stranicama grada Čabra te izrada vlastitog promotivnog materijala. 196 PROGRAM ODRŽIVOG RAZVOJA GORSKOG KOTARA. Kao prepreku navodimo udaljenost mjesta i njegovu neprepoznatljivost. Taj bi se problem mogao riješiti učinkovitom promocijom, no unatoč tome prijetnju predstavlja neučinkovito oglašavanje vlasnika zbog slabog poznavanja upotrebe računala i interneta. Na ovom mjestu postavljamo si pitanje bi li i drugi turistički pružatelji sudjelovali u oglašavanju kovačnice te pobudili zanimanje turista za tradicionalne zanate koji su danas ostali u tragovima (posebno među mladima). Ograničena financijska sredstva također mogu biti prepreka jer bi dobar razvoj i marketing zahtijevao velika financijska ulaganja. Ako želimo razviti prodaju riba te postaviti table sa smjernicama, možemo naići na birokratske prepreke. Veliki nedostatak radne snage za budući razvoj turističke djelatnosti već je spomenut, a ako se ne bude investiralo u turističku infrastrukturu ili obnovu kovačnice, može doći do njenog propadanja. Na temelju analize stanja predlažemo mjere koje su temelj vizije za razvoj ribogojilišta i kovačnice. Postoji mnogo mogućnosti za razvoj ribogojilišta i kovačnice, koji bi mogao biti povezan s razvojem cijelog kraja. 12.3 Vizija Ribogojilište i kovačnica Urh će do 2025. godine postati popularna turistička destinacija putem revitalizacije dvaju zanata – kovanja i ribogojstva. Destinacija će posjetiteljima pružiti autentično iskustvo održavanjem kovačkog posla, a ponudom svježe ribe iz netaknute prirode pružit će turistima neočekivani kulinarski užitak. Povezivanje s turističkim djelatnostima kraja te održivim razvojem destinacije, ribogojilište i kovačnica Urh nastavit će s radom i za buduće generacije te će biti očuvana kako bi zadovoljila potrebe davatelja usluga i gostiju. Najvažniji je dio našeg rada stvaranje prioritetnih područja i mjera kojima ćemo uspostaviti bogatu turističku ponudu, stoga je potrebna vizija koja će nas usmjeravati pri pisanju. Kovanje i ribogojilište prepoznati su kao važni zanati kulturne baštine koje treba čuvati. Viziju treba približiti vlasniku te se nadati da će biti zainteresiran za daljnji razvoj destinacije. Prijenos znanja o obradi metala i uzgoju ribe mora se održati na autentičan i održiv način te tako steći važnu ulogu u turizmu. L. Plahuta i J. Pokomy: Ribogojilište i kovačnica Urh 197. 12.4 Prioritetna područja i mjere PRIORITETNO PODRUČJE 1: UREĐENJE KOVAČNCE Sama kovačnica zadržala je izgled tipične stare kovačnice, no njezina je unutrašnjost neuređena. Puno je istrošenih stvari koje nepotrebno skreću pozornost posjetitelja (npr. daske). Izgled kovačnice bio bi puno privlačniji turistima kada bi ona bila uređena. Prilikom posjeta može se vidjeti puno zanimljivosti koje nisu pravilno prikazane. Razne informativne ploče trebale bi naglasiti tradiciju obaju zanata te turistima predstaviti ono najvažnije. Uz pomoć volontera vlasnik bi lakšim fizičkim radom mogao organizirati kovačnicu koja bi bila prikladna za razgledavanje i predstavljanje zanata. Mjera 1: poboljšanje izgleda kovačnice Tijekom pregleda unutrašnjosti kovačnice primijetili smo stare, rijetke, ali i vrlo korisne proizvode. Oni bi se mogli očistiti i pripremiti za izložbu, tj. predstavljanje turistima. Primijetili smo i mnoge druge predmete, daske i slično što nepotrebno ispunjava prostor. Izgled kovačnice bio bi puno privlačniji kada bi se te stvari odstranile, a predmeti koji imaju značenje očistili i izložili. Kod nekih predmeta postoji opasnost od ozljeda, stoga bi trebali biti zaštićeni na odgovarajući način. Na vidljivo mjesto potrebno je postaviti i predmete koji prikazuju djelovanje kovačnice. Izblijedjeli natpis na zidu kovačnice, koji je napravio umjetnik iz Osilnice, potrebno je obnoviti. Predlažemo da se u obnovu uključe i volonteri koji će g. Urhu pomoći oko uređenja prostora. Mjera 2: postavljanje informativne ploče o kovačnici Kovačnica i njezina unutrašnjost nude brojne zanimljivosti koje nisu pravilno prikazane. Kovačnica ima uređaje za topljenje željeza, brušenje i probijanje rupa, a svi ti uređaji imaju žargonska imena koja su tijekom obilaska nakratko spomenuta. Da bi turisti mogli dobro upoznati pojedinačni objekt, naziv i svrhu uređaja, ispred svakog važnog predmeta predlažemo postaviti malu informativnu ploču s imenom, opisom i svrhom uređaja. Tako bi gosti lakše pratili pojedini predmet, a kasnije bi imali priliku pročitati nešto više o uređajima. Na ulazu u kovačnicu predlažemo da se postavi informativna tabla s osnovnim informacijama o kovanju i dugoj tradiciji 198 PROGRAM ODRŽIVOG RAZVOJA GORSKOG KOTARA. kovačke radionice Urh. Podaci na informativnim pločama bili bi napisani na hrvatskom, slovenskom i engleskom jeziku. Mjera 3: postavljanje informativne ploče o ribogojilištu Prilikom posjeta ribogojilištu nismo uočili da su negdje izloženi osnovni podaci o ribama i njihovom uzgoju. G. Urh (osobna komunikacija, 19. listopada 2018.) je spomenuo da je riječ o vrsti koja se naziva kalifornijska pastrva, a treba joj godinu dana da naraste. Tradicija ribogojilišta datira iz 1882. godine kada je postalo prvo uzgajalište pastrva u Hrvatskoj. Prije ulaska u ribogojilište nalazi se slika iz 1882. godine, kojoj bi se mogao dodati opis duge tradicije uzgoja ribe te podatci o vrsti uzgajane ribe – kalifornijskoj pastrvi (karakteristike ribe, životni vijek, prehrana itd.). Podatci bi bili napisani na hrvatskom, slovenskom i engleskom jeziku. PRIORITETNO PODRUČJE 2: OBLIKOVANJE TURISTIČKE PONUDE Prilikom osmišljavanja turističke ponude usredotočili bismo se na razgled kovačnice i postupaka obrade željeza kao i na radionice izrade željeznih predmeta. Ponudila bi se mogućnost razgleda kovačnice gdje bi vlasnik predstavio rad svih uređaja za oblikovanje željeza. Da bi gosti iskusili vještine obrade željeza, treba im omogućiti da sudjeluju u radionici te tako dožive autentično i nezaboravno iskustvo. Pružatelj usluga tako bi imao priliku zaraditi novac, a gosti bi se upoznali s tradicionalnim zanatom koji danas sve više blijedi. Mjera 1: uvođenje razgleda kovačnice i postupaka oblikovanja željeza Nudili bismo mogućnost razgleda unutrašnjosti kovačnice i prikazivanja rada svih uređaja od strane davatelja usluga. Kovač može gostima pokazati postupak topljenja željeza, brušenja sjekira i alata, tanjenje te bušenje željeza, dakle cijeli proces oblikovanja željeza od trenutka kada ono uđe u topionicu do trenutka kada je spremno za upotrebu. Budući da u kovačnici postoji alat koji bi gostima mogao nanijeti tjelesne ozljede, oni bi trebali biti zaštićeni. Pružatelji usluga primali bi individualne goste, male i velike skupne, a cijena bi se usklađivala sukladno broju posjetitelja. Od velike je važnosti da se pružatelj usluga poveže s osobom koja ima iskustva u vođenju organiziranih grupa. Ona bi mu dala smjernice kako pravilno komunicirati s turistima; kako ih primiti u kovačnicu, kako pridobiti i zadržati L. Plahuta i J. Pokomy: Ribogojilište i kovačnica Urh 199. njihovu pažnju te prije svega kako na jednostavan i zanimljiv način u ograničenom vremenu predstaviti sve bitne informacije o kovačnici. Mjera 2: radionice oblikovanja željeza Gosti bi imali priliku okušati se u oblikovanju željeza uz prethodno predstavljanje i upute kovača. Treba se pobrinuti za sigurnost gostiju, stoga prilikom izvođenja radionica gostima treba dati zaštitne rukavice te odgovarajuću obuću koja će ih zaštititi od ozljeda. Ako kovač ima na raspolaganju višak željeza koji bi posjetitelji mogli koristiti na radionicama, mogli bi izraditi alat po svom izboru (sjekira, vrtni alat itd.) ili vrstu alata za koju će kovač procijeniti da ga oni mogu napraviti. Na kraju bi se uz pomoć uređaja na alat otisnuo pečat kovačnice, kako bi im ostao u sjećanju. Radionica bi trajala oko dva sata, a bila bi prilagođena programu i broju posjetitelja. Cijena radionica bila bi 10 eura za djecu (do 15 godina) i 15 eura za odrasle. Primjer radionice za posjetitelje kovačnice Skupine do 10 sudionika okupile bi se ispred kovačnice gdje bi g. Urh dao bitne informacije o samoj kovačnici – njezinoj povijesti, ulozi u prošlosti i danas, vlasništvu itd. Vlasnik bi skupinu odveo u kovačnicu, gdje bi predstavio najvažnije uređaje za oblikovanje željeza. Svako objašnjenje uređaja bilo bi praćeno demonstracijom njegovog rada. S obzirom na to da je kovanje povezano s vatrom i uređajima koji mogu prouzročiti ozljede, pružatelj će osigurati sigurnu provedbu razgleda i izložbe. Za radionicu ponuditelj mora osigurati zaštitnu opremu, uključujući zaštitne naočale, rukavice, odgovarajuću obuću i radno odijelo. Broj kompleta zaštitne opreme ovisi o njenoj dostupnosti. Pod stručnim vodstvom kovača uslijedila bi izrada željeznih predmeta. Svaki bi pojedinac na početku dobio komad željeznog predmeta koji bi, prema kovačevoj prosudbi, bio najprikladniji za obradu. Rad bi se odvijao u skupinama, radi lakšeg praćenja najviše na trima strojevima odjednom. Svakoj bi skupini g. Urh na početku demonstrirao način izrade i oblikovanja predmeta, a zatim bi posao prepustio grupi uz povremeni nadzor stručnjaka jer posljedice pogrešaka mogu biti kobne. Upravo iz tog razloga predlažemo upotrebu manje opasnih strojeva. Svaki sudionik radionice oblikuje vlastiti željezni predmet prema uputama kovača, a može ga po želji zadržati kao suvenir. 200 PROGRAM ODRŽIVOG RAZVOJA GORSKOG KOTARA. Nakon radionice, za potrebe daljnjeg razvoja kovačnice, sudionicima bi se podijelile ankete o zadovoljstvu turističkom ponudom i mogućim prijedlozima za poboljšanje. Na temelju ispunjenih anketa, kovač bi imao priliku procijeniti odgovara li cjenovni raspon ponude očekivanjima sudionika, jesu li zadovoljni praktičnim radom, saznao bi moguće nedostatke itd., Ti bi odgovori pomogli bržem i učinkovitijem poboljšanju ponude. Na kraju radionice slijedilo bi druženje na terasi ispred kovačnice uz mogućnost dodatne gastronomske ponude (riba sa žara, riblji fileti itd.). Mjera 3: prodaja ribljih proizvoda Osnovna djelatnost ribogojilišta je uzgoj i prodaja ribe. Tome se može dodati i prodaja ribljih proizvoda. Gostima bi se mogao ponuditi domaći namaz od ribe koji bi sami pripremali u domaćinstvu. Namazi bi se pakirali u staklenu ambalažu, koja se jeftino može kupiti u prodavaonicama hrane i neprehrambenih proizvoda (jedna staklenka košta oko 0,50 eura). Namazima bi priložili i recept (npr. recept za pečenu pastrvu) i različite korisne savjete (npr. da pastrva prije pečenja treba stajati najmanje 1 sat jer se inače brže uvija i raspada, da se svježa riba može držati u hladnjaku do 3 dana na 8 stupnjeva Celzijusa, da se smrznuta riba može čuvati do 7 mjeseci itd.). To bi goste potaknulo na dodatnu kupnju svježe ribe s kojom će moći isprobati recepte i slijediti popratne savjete. Mjera 4: uređenje prostora za piknik i ponuda hrane Na travnjak ispred kovačnice predlažemo postaviti velik drven stol za desetak ljudi. U blizini bi bio postavljen roštilj, gdje bi se gostima nakon posjeta ponudio autentični ručak – pastrva sa žara. Ako g. Urh ne bi želio imati roštilj ispred kovačnice, postoji mogućnost pripreme ribljeg tanjura za grupe gostiju, koji bi sadržavao riblji file, namaz od pastrve, maslac i kruh. Veličina plate ovisila bi o broju gostiju. Kante za otpad također bi trebalo postaviti u blizini stolova. Mjera 5: dostava riba Promocija bi poboljšala vidljivost uzgajališta riba te bi posljedično pobudila zanimanje za kupnju ribe i na drugim područjima. Za neke potencijalne kupce prepreka bi bila udaljenost ribogojilišta ili nedostatak vlastitih prijevoznih sredstava za dostavu ribe. Ako g. Urh ima vlastiti automobil, vrijeme i motivaciju za povećanu prodaju riba, tada bi mogli uvesti ponudu kućne dostave ribe. Nudila bi se dostava L. Plahuta i J. Pokomy: Ribogojilište i kovačnica Urh 201. očišćene i neočišćene pastrve, a za veće količine ribe (preko 2 kg) bilo bi potrebno naručiti dan prije. Naručivanje ribe vršilo bi se telefonom, a dostava bi ovisila o količini kupljene ribe. PRIORITETNO PODRUČJE 3: PROMOCIJA Posljednje prioritetno područje je povećati vidljivost turističke destinacije. Uspješan razvoj turističke ponude temelji se na pravilno odabranim taktikama oglašavanja i promocije. Kovačnica nudi kulturnu baštinu što bi se moglo definirati kao turistička ponuda „natrag u budućnost” (eng. back to future). Pojam opisujemo kao ponudu bez koje se nekad nije moglo živjeti, ali danas je toliko rijetka da opet postaje zanimljiva i mlađim i starijim generacijama. Ponuda bi zaživjela kad bi se odabrali pravi komunikacijski kanali, putem kojih bi se privukle različite skupine gostiju. Ribogojilište i kovačnica te prodaja riba promovirali bi se na web-stranicama grada Čabra, a ponuda bi se mogla reklamirati i vlastitim promotivnim materijalom te na web-portalima i društvenim mrežama. Kako bi se očuvala tradicija kovačkog rada u lokalnom okruženju, davatelj usluga trebao bi se povezati s lokalnim udrugama i školama, koje bi pozvao u posjet i tako osigurao dodatnu promociju. Da bi se postigao zadovoljavajući broj posjeta na temelju uspješne promocije, uz cestu treba postaviti putokaze. Mjera 1: promocija destinacije na web-stranicama i društvenim mrežama Na početku razvoja turističke ponude ne isplati se izrađivati vlastitu web-stranicu jer je to prevelik trošak. S obzirom na trenutnu neprepoznatljivost destinacije, bilo bi dovoljno oglašavati ju na web-stranicama Grada Čabra te na raznim društvenim mrežama gdje su objave besplatne (Facebook, Instagram) i vidljive velikom broju korisnika. U ponudi kovačnice i ribogojilišta potrebno je opisati ponudu, tradiciju, mjesto te ostaviti podatke za kontakt. Način promocije bio bi učinkovitiji kad bi promociju na društvenim mrežama uređivala mlađa osoba koja se u to razumije. Ako metode marketinga na internetskim stranicama ne uspiju, tada je prikladno promotivno sredstvo i oglašavanje letcima koje bi gosti mogli dobiti u turističkom smještaju te važnim informacijskim točkama područja. Izrada vlastitog promotivnog materijala opisana je u sljedećoj mjeri. 202 PROGRAM ODRŽIVOG RAZVOJA GORSKOG KOTARA. Mjera 2: izrada vlastitog promotivnog materijala Predlažemo izraditi letke i brošure na kojima će biti predstavljene ključne informacije o ponudi kovačnice i ribogojilišta. Promotivni materijal mora se distribuirati u sve turističke smještajne jedinice te objaviti na glavnim informativnim mjestima u tom kraju. Turistički radnici moraju također biti obaviješteni o destinaciji kako bi mogli gostima preporučiti ponudu kovačnice i ribogojilišta. Letak bi trebao naglasiti autohtonost kovačnice, njezinu radionicu, kao i ponudu svježe pastrve iz netaknute prirode. Potrebni su i podaci za kontakt, karta s rutom do destinacije te slike kovačnice i ribogojilišta. Veličina letka bi bila A5, dizajnirao bi je pružatelj usluga, a tiskao bi se u obližnjoj tiskari. Mjera 3: povezivanje s udrugama i školama U Čabru djeluje puno udruga, vrtić te osnovna i srednja škola, stoga vlasnik ima mogućnost kontaktirati ih i pozvati da posjete kovačnicu. Budući da društva potiču lokalno i domaće, sigurni smo da bi se puno skupina odlučilo posjetiti kovačnicu. Poziv bi trebalo uputiti i školama te ih pozvati u posjet. Tako bi pružatelj usluga imao priliku zaraditi novac te bi istodobno upoznao učenike s kovačkim vještinama koje danas blijede. Upoznali bi se sa svim uređajima potrebnim za obradu željeza, a vlasnik bi im i demonstrirao način rada. Sadržaj bi bio vrlo zanimljiv i poučan. Možda bi se ipak među mladima pronašao nasljednik koji bi nastavio tradiciju kovanja. Mjera 4: postavljanje putokaza Budući da se ribogojilište i kovačnica trenutno mogu naći samo uz pomoć mještana, koji posjetitelja usmjeravaju na pravi put, potrebno je osigurati odgovarajuću dostupnost i signalizaciju koja će turiste dovesti do odredišta. Predlažemo da se u gradu Čabru na glavnim cestama postave putokazi koji vode do turističke destinacije. 12.5 Pokazatelji i praćenje Pokazatelji prikazuju napredak i postizanje postavljenih ciljeva. Oni moraju biti jasni i mjerljivi. U nastavku tablica 22 daje pokazatelje za svaku pojedinu mjeru za prioritetno područje kovačnice i ribogojilišta. Nadzor igra važnu ulogu u određivanju uspješnosti poslovanja u proteklom razdoblju te pokazuje jesu li mjere uspješno provedene. Tablica 22 ujedno pokazuje i kako pratiti provedbu svake mjere zasebno. L. Plahuta i J. Pokomy: Ribogojilište i kovačnica Urh 203. Tablica 22: pokazatelji i praćenje razvoja ribogojilišta i kovačnice Urh Prioritetno područje 1: uređenje kovačnice Praćenje: Kroz razgovor s kovačem te praćenjem stanja unutrašnjosti kovačnice. Najprije je potrebno organizirati tri Mjera 1: poboljšanje izgleda Pokazatelj 1: broj radnih radne akcije u jednom kovačnice akcija (tri radne akcije) mjesecu, a nakon toga redovno uređenje dvaput godišnje. Provjerava se nalaze li se u kovačnici predmeti koji joj ne pripadaju te se oni uklanjaju. Pokazatelj 1: Broj Praćenje: Dva puta informativnih tablica – pet godišnje provjerava se jesu tablica s objašnjenjem za li ploče pravilno postavljene što služe alati i strojevi u (tako da ne ometaju rad Mjera 2: postavljanje kovačnici strojeva te da istodobno informativne ploče o budu dostupne kovačnici Pokazatelj 2: jedna tabla s posjetiteljima) ili ih je općim informacijama potrebno zamijeniti. postavljena je ispred Pružatelj usluge odlučuje o kovačnice dotrajalosti informativnih tabli. Praćenje: Dva puta Mjera 3: postavljanje Pokazatelj 1: jedna tabla s godišnje provjerava se je li informativne ploče o općim informacijama ploča pravilno postavljena i ribogojilištu ispred ribogojilišta treba li ju zamijeniti, o čemu odlučuje vlasnik. Prioritetno područje 2: oblikovanje turističke ponude Pokazatelj 1: broj prodanih Praćenje: mjesečno ulaznica za razgled prikupljanje statističkih kovačnice podataka u o broju Pokazatelj 2: iznos zarade prodanih ulaznica. Na temelju odabranih podataka Mjera 1: uvođenje razgleda napravila bi se statistika kovačnice i postupaka koja prikazuje mjesečnu oblikovanja željeza razinu posjeta kovačnici. Prikupljali bi se podaci o iznosu mjesečne zarade od prihoda za kovačnicu. Istraživanje o zadovoljstvu gostiju provodilo bi se putem anonimne ankete, koja bi se dijelila gostima 204 PROGRAM ODRŽIVOG RAZVOJA GORSKOG KOTARA. nakon obilaska destinacije. Na taj bi način gosti mogli dati svoje mišljenje i prijedloge za razvoj destinacije. Pokazatelj 1: broj prodanih Praćenje: Mjesečno radionica prikupljanje statističkih podataka o broju radionica. Na temelju tih podataka napravila bi se statistika koja pokazuje mjesečni broj radionica koje se provode u kovačnici. Tako bi se Mjera 2: radionice za prikupili podaci o oblikovanje željeza mjesečnom iznosu zarade Pokazatelj 2: iznos zarade od prihoda za kovačnicu. Ispitivanje zadovoljstva gostiju provodilo bi se putem anonimne ankete koja bi se gostima dijelila na kraju radionice. Na taj način gosti bi mogli dati svoje mišljenje i prijedloge za razvoj destinacije. Pokazatelj 1: broj prodanih Praćenje: Statistika prodaje Mjera 3: prodaja ribljih proizvoda ribljih proizvoda pratila bi proizvoda se jednom mjesečno jer je Pokazatelj 2: iznos zarade to jedini način da se prati stanje turističke aktivnosti. Pokazatelj 1: postavljen je jedan stol Praćenje: Uređeni prostor Pokazatelj 2: broj provjeravao bi se četiri puta postavljenih klupa Mjera 4: uređenje prostora godišnje. Prodaja ribe s Pokazatelj 3: broj za piknik i ponuda hrane roštilja ili ribljih plata pratila postavljenih koševa za bi se jednom mjesečno jer smeće je to jedini način da se prati Pokazatelj 4: količina stanje turističke aktivnosti. prodane ribe na žaru ili ribljih plata Pokazatelj 1: broj isporuka Praćenje: Broj isporuka Mjera 5: dostava riba pratio bi se mjesečnom Pokazatelj 2: iznos zarade statistikom aktivnosti. L. Plahuta i J. Pokomy: Ribogojilište i kovačnica Urh 205. Prioritetno područje 3: promocija Pokazatelj 1: najmanje jedna objava tjedno na Praćenje: Dvaput godišnje Facebooku ili Instagramu provjerila bi se statistika posjeta na službenim web- Mjera 1: promocija Pokazatelj 2: broj stranicama grada Čabra i na destinacije na web- posjetitelja web-stranice pojedinačnim društvenim stranicama i društvenim Pokazatelj 3: broj mrežama. Analizirao bi se mrežama posjetitelja na društvenim broj objava te provjerila mrežama statistika »lajkova« Pokazatelj 4: broj novih pojedinih objava gdje bi se sljedbenika na Facebooku i saznalo što gosti vole. Instagramu Pokazatelj 1: broj tiskanih Praćenje: Dvaput godišnje letaka (1000) provjeravala bi se statistika tiskanih i podijeljenih letaka Mjera 2: izrada vlastitog kako bi se utvrdila Pokazatelj 2: broj mjesta na promotivnog materijala učinkovitost promocije koja se dostavljaju letci vlastitim promotivnim (turistički smještaj, materijalom. Ako bi to bilo infotočke) učinkovito, povećao bi se broj tiskanih primjeraka. Pokazatelj 1: broj pozvanih Praćenje: Dvaput godišnje / gostujućih udruga pratila bi se statistika poslanih pozivnica i Mjera 3: povezivanje s Pokazatelj 2: broj skupina ostvarenih suradnji s udrugama i školama učenika škola koje su pojedincima, školama, pozvane, odnosno posjetile udrugama, kako bi se destinaciju utvrđivao uspjeh međusobne suradnje. Praćenje: Pokazatelj se provjerava osobnim obilaskom mjesta na kojima su postavljeni putokazi te Mjera 4: postavljanje Pokazatelj 1: broj se provjerava je li putokaz putokaza postavljenih putokaza pravilno postavljen. Obilazak putokaza bio bi jednom godišnje, a zimski vremenski uvjeti mogli bi ubrzati njihovo uništavanje. 12.6 Sažetak Svrha ovoga istraživanja bila je stvoriti prijedlog turističke ponude ribogojilišta i kovačnice Urh. Osmislili smo ga s vjerom da će ono u budućnosti privući različite segmente tijekom cijele godine. Kako bismo razvili strategiju razvoja destinacije, nastavili smo s pregledom trenutnog stanja. Osmislili smo SWOT analizu u kojoj 206 PROGRAM ODRŽIVOG RAZVOJA GORSKOG KOTARA. smo se fokusirali na mogućnosti; što možemo učiniti da poboljšamo turističku ponudu kovača i ribogojilišta? Na terenu smo također proveli intervju s domaćinom i na temelju svih dobivenih informacija razvili mjere za postizanje turističkog razvoja destinacije. Vjerujemo kako destinacija ima potencijal da poveća broj turista, kako u posjetu odnosno razgledavanju kovačnice, tako i u prodaji ribe. Ponudu bi se moglo veoma oživjeti, ako se ostvare prijedlozi koji opisuju početak razvoja turizma kod pružatelja usluga. Bitni koraci za razvoj turističke ponude uglavnom su vezani uz uređenje postojećeg kovačkog prostora i ribogojilišta te uspješno uspostavljanje turističkih proizvoda. U kovačnici će biti uvedeni obilasci i radionice, a prodaja ribe omogućit će se kroz inovativna rješenja i lakšu dostupnost. Očekujemo da će uspješnim razvojem ponude ciljani gosti predstavljati sve dobne skupine turista. Dok ponuda kovačnice bude privukla uglavnom one turiste koji žele upoznati tradiciju i gotovo mrtvu plovidbu, ponuda ribe privući će ljude koji žele kvalitetnu i domaću hranu. Promocija je važan čimbenik u relativno neprepoznatoj lokaciji na kojoj se nalaze kovačnica i ribogojilište. Ako se pružatelj usluga bude oglašavao na različitim komunikacijskim kanalima, slijedit će povećani posjeti i posljedično povećani prihod za domaćina. Tradicija kovanja i akvakulture predstavlja potencijal za uspješan marketing i vjerujemo da će u budućnosti, putem provedbe mjera, nadogradnjom ponude i suradnjom s lokalnom zajednicom, destinacija privući više posjetitelja i postati poznata turistička atrakcija. PROGRAM ODRŽIVOG RAZVOJA GORSKOG KOTARA B. Pavlakovič, M. Koščak, Z. Ožbolt i V. Čeligoj (ur.) Poglavlje 13 Goranski vrt SIMONA ŠTRAUS FLAJNIK 13.1 Analiza stanja Projekt Goranski vrt proizvod je dobrosusjedske suradnje između Republike Hrvatske i Republike Slovenije. Riječ je o vrtu stvorenom na inicijativu stanovništva koje je željelo potaknuti vrtlarske aktivnosti unutar lokalne zajednice. Veliku je ulogu u tome imala Kmetijsko – izobraževalna skupnost Gorski kotar (KIS Gorski kotar) koja godinama surađuje s Kmetijsko – gozdarsko zbornico Slovenije – Zavod Ljubljana (Poljoprivredno – šumarska komora Slovenije) te je provela velik broj stručnih edukativnih seminara i radionica (Kmetijsko gozdarski zavod Ljubljana, 2017). U Prezidu djeluje i Udruga za zdrav život i zdravu prirodu Trbuhovica, koja je nastala sa željom da Prezid postane prepoznatljiv te motom da i male stvari mogu postati velike. Ideja o osnivanju udruge rodila se 90-ih godina prošloga stoljeća. To je društvo koje zastupa ideje i dobra te sudjeluje u revitalizaciji i promociji mjesta. Cilj udruge bio je produbiti i proširiti kontakte između stanovništva s obiju strana granica te surađivati na različitim poljima. Malim koracima počele su se tkati međunarodne veze i suradnja sa slovenskim društvima na polju travarstva, zaštite prirode, očuvanja 208 PROGRAM ODRŽIVOG RAZVOJA GORSKOG KOTARA. kulturne i prirodne baštine i lokalnih običaja, promocije mjesta i njegove gastronomije, samodostatnosti, promocije lokalnih proizvoda te promocije malih poljoprivrednih gospodarstava. Te su aktivnosti bile počeci razvoja projekta Goranski vrt. Uza sve navedeno, motivirala ih je želja za boljim životom, dodatnim prihodima, očuvanjem stanovništva te ponajviše želja za održivim životom lokalnog stanovništva, što koristi i pojedincima i društvu, ali i potencijalnim posjetiteljima mjesta. Projekt Goranski vrt odnosno prijenos Goranskog vrta na područje Prezida (slika 38) potaknut će revitalizaciju ovog područja i omogućiti sljedeće: − bio-raznolikost, − očuvanje divljih, autohtonih i starih te otpornih sorti jestivih biljaka s naglaskom na trajnicama (npr. začinsko bilje), voćkama i bobičastom voću, − lako održavanje, − javni pristup lokalnoj i organski uzgojenoj hrani, − provedba i pružanje brige o sebi, senzornih, umjetničkih i drugih praksi za praćenje i vrednovanje, − promicanje i jačanje socijalnih kontakata i obrazovanja o očuvanju kulturne baštine, održivih okolišnih i socijalnih načela kroz planirane sadržaje i događanja, − aktivno povezivanje različitih profesija s lokalnom zajednicom ili određenim interesnim skupinama, − međugeneracijska integracija, − turistička atrakcija, − korištenje obnovljivih izvora, − nova radna mjesta, − zadovoljstvo sudionika. S. Štraus Flajnik: Goranski vrt 209. Slika 38: Goranski vrt Izvor: Lasten. U Prezidu se ideja o tzv. zajedničkom vrtu počela realizirati prije mnogo godina uz pomoć stručne savjetodavne službe Ministrstva za kmetijstvo, gozdarstvo in prehrano RS (Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i prehrane Republike Slovenije). Područje Gorskog kotara specifično je zbog klimatskih uvjeta. Klima je oštra s vrlo kratkim vegetacijskim razdobljem. Postoji i naziv „zemlja mraza” za koju sa sigurnošću možemo reći da su temperature iznad 0 stupnjeva Celzijusa samo od svibnja do rujna. Izvan tog razdoblja redovito se javljaju niske temperature i mraz, što ograničava uzgoj domaćeg cvijeća, voća i povrća (Urad Vlade Republike Slovenije za Slovence v zamejstvu in po svetu, 2017). Od žitarica ovdje uspijevaju ječam, pšenica, raž i zob. Mještani navode da su ovdje uvijek dobro uspijevali krumpir, kupus i koraba. Krumpir je bio osnovna lokalna hrana. Teško je zamisliti kako su ljudi živjeli prije nego što je carica Marija Terezija uvela obvezni uzgoj krumpira za hranu, a ta se obaveza na tome području provodila jako sporo. Budući da su obitelji bile velike, konzumirale su puno krumpira. Čovjek je trebao sve više hrane jer je radio težak fizički posao. Stari krumpir jeo se do početka kolovoza, a na blagdan sv. Jakoba 25. srpnja ljudi su krumpir „budili” tako 210 PROGRAM ODRŽIVOG RAZVOJA GORSKOG KOTARA. da su izvadili gomolj ili dva (Malnar, 2013). Kupus, koraba i drugo povrće bralo se prije 18. listopada, blagdana sv. Luke. Mještani su vjerovali da tek nakon blagdana sv. Luke smiju pustiti stoku na pašu bez nadzora te ako bi stoka nanijela štetu drugim poljima, vlasnici stoke nisu bili za to krivi. Neki poljoprivrednici iz različitih razloga nisu mogli obrađivati svu svoju zemlju, stoga su je iznajmljivali ili su je obrađivali oni koji nisu imali dovoljno. Unajmitelj je tako vlasniku zemlje morao dati polovicu uroda. „Kad bi se vratili u život oni koji su nas napustili prije pola stoljeća, ne bi mogli vjerovati da danas malo tko želi obrađivati zemlju besplatno”, (Malnar, 2013) bila je misao vodilja u idejnom rješenju projekta Goranski vrt. Proizvod Goranski vrt stvoren je na inicijativu lokalnog stanovništva. Cilj je bio pobuditi želju lokalne zajednice za vlastitim uzgojem voća i povrća na prirodan te ekološki svjestan način. S obzirom da se vrt nalazi u specifičnom klimatskom okruženju, najprije se smatrao svojevrsnim testnim centrom. U suradnji sa stručno savjetodavnom službom MKGD-a Republike Slovenije tražili su i testirali nove sorte koje bi bile što otpornije na klimatske čimbenike te bi stanovništvu omogućile uzgoj sadnica koje nisu tipične za ovo područje. Također se revitaliziraju stare autohtone sorte jabuka i krušaka koje bi željeli vratiti u voćnjake ovog kraja. Goranski vrt ima i dio za uzgoj ljekovitog bilja, začina, aromatičnih biljaka, što u budućnosti, uz odgovarajući turistički razvoj destinacije, otvara brojne mogućnosti za razvoj novih proizvoda pod brandom Goranski vrt. Udruga se počela baviti proizvodnjom domaćeg sapuna, domaće marmelade, sušenih začina itd., ali projekt još nije spreman u smislu stvaranja novih tržišnih turističkih proizvoda. U sklopu projekta već se održavaju brojne radionice i edukacije koje mještanima žele predstaviti tehnike i metode s područja organske proizvodnje te ih upoznati s prirodnim načinima vrtlarenja. 2016. godine postavljen je prvi staklenik za uzgoj povrća (slika 39), što je izuzetno važno za to područje. Danas u tom mjestu možemo vidjeti nekoliko staklenika što dokazuje da su ljudi prepoznali inicijativu organske proizvodnje i uzgoja sadnica te se razina samodostatnosti mještana Prezida povećava. S. Štraus Flajnik: Goranski vrt 211. Slika 39: Plastenik Izvor: Lasten. Razvojem projekta Goranski vrt organizirana su događanja u Prezidu. Svake se godine tradicionalno organizira međunarodni susret travara i ljubitelja prirode – Dani travarstva u Prezidu, što je svojevrsni sažetak rada u okviru projekta Goranski vrt. Taj se dan u suradnji s KIS-om Gorski kotar predstavljaju gotovo zaboravljena domaća jela koja pripremaju članovi udruge, organiziraju se izložbe, radionice i sajmovi, koji promoviraju i predstavljaju organsku poljoprivredu, proizvodnju zdrave hrane, proizvode posebne kvalitete i rukotvorine. Glavni je dio programa kulturna manifestacija na kojoj se predstavljaju običaji te očuvanje domaćeg dijalekta. Cilj je radionica razmjena iskustava i dobrih praksi sa srodnim društvima, organizacijama i pojedincima, a teme su uvijek lokalno zanimljive i vrlo različite: samodostatnost i proizvodnja zdrave hrane (npr. uzgoj češnjaka ili graha na tzv. „pametnoj njivi”), proizvodnja sezonskog bilja, njihova berba, priprema, uporaba i ostalo (slika 40). 212 PROGRAM ODRŽIVOG RAZVOJA GORSKOG KOTARA. Slika 40: Žetva Izvor: Lasten. Za posjetitelje željne lijepe prirode i čistog zraka organizira se pješačenje rekreacijskom stazom Trbuhovica kroz botanički vrt i pored izvora pitke vode. Usput, u suradnji s KIS-om Gorski kotar predstavljaju se noviteti i aktivnosti u Goranskom vrtu, noviteti u području proizvodnje hrane te se posjećuju poljoprivredna gospodarstva gdje se nude dodatne aktivnosti. Dan se nastavlja u ugodnom društvu s okusima izvrsnih i jednostavnih domaćih jela od krumpira koja su postala specijalitet zbog načina pripreme i sastojaka (gulaš od krumpira, pita od krumpira). Unatoč naporima i brojnim aktivnostima lokalne zajednice, moramo naglasiti da proizvod Goranski vrt još nije aktivno uključen u turističku ponudu mjesta. Razlog tome je nedefinirana strategija razvoja turizma u Prezidu. Dijelovi Goranskog vrta nisu vidljivi u ugostiteljskoj ponudi mjesta niti u prezentaciji lokalnih atrakcija, iako je to dio ponude koji je već fizički osmišljen i mogao bi se posjetiteljima predstaviti s prikladnom pričom. S. Štraus Flajnik: Goranski vrt 213. 13.2 SWOT analiza Na temelju terenske analize okoliša, razgovora s lokalnim predstavnicima i pregleda postojeće literature, odredili smo osnovne prednosti i nedostatke koji definiraju područje. Paralelno s time odredili smo mogućnosti i prepreke u daljnjem razvoju Prezida ili točnije, u razvoju projekta Goranski vrt. U tablici 23 navedeni su zaključci do kojih smo došli. Geografski položaj možemo istaknuti kao prednost u razvoju projekta Goranski vrt. Prezid je relativno blizu svih većih gradova što znači da možemo očekivati da će s pravilnim razvojem privući posjetitelje. To je važno sa stajališta razvoja tržišne ponude usjeva (vikend tržnice), ali i sa stajališta stvaranja zanimljive turističke ponude koja bi mogla privući sve više turista. Udaljenost, mir i netaknuta priroda prednost su jer mnogi upravo to traže u svoje slobodno vrijeme. Ako tome dodamo zanimljive priče o tom kraju iz prošlosti, mistični dodir i pozitivnu energetsku orijentaciju mjesta, može se razviti zanimljiv turistički proizvod. Zeleni turizam oblik je slobodnog vremena za moderne turiste, a Prezid je izvrstan primjer destinacije koja bi mogla zaživjeti strateški planiranim razvojem aktivnosti. Navodeći mogućnosti, moramo naglasiti važnost strateškog razvoja Prezida. Sve aktivnosti koje želimo provesti u sklopu projekta povezane su i snažno ovise o razvoju mjesta u cjelini. Turistički proizvod Goranski vrt ne može uspjeti bez istodobnog razvoja ostalih turističkih aktivnosti u tom kraju. Stoga kao glavni nedostatak projekta možemo istaknuti turističku nerazvijenost mjesta. Prezid nema gotovu ponudu i tamo ne postoji nijedan ugostiteljski objekt s pripremom hrane. Stanovništvo je željno razvoja turizma, formiralo je svoja očekivanja, a istodobno je prilično nespremno za razvoj. Ne postoji osnovni smjer za razvoj tog područja, a Goranski bi vrt mogao biti osnova za njegovo oblikovanje. U vezi s tim bit će potrebno organizirati edukacije i radionice na kojima će stanovništvo i lokalno vodstvo steći dodatna znanja kao smjernice za daljnji razvoj. 214 PROGRAM ODRŽIVOG RAZVOJA GORSKOG KOTARA. Tablica 23: SWOT analiza Goranskog vrta PREDNOSTI NEDOSTACI − relativna blizina većih gradova / − loša turistička ponuda (malo restorana, mogućih ciljnih tržišta: Ljubljana, Trst, poljoprivrednih gospodarstava, Rijeka, Zagreb smještajnih kapaciteta) − netaknuta priroda – mir, sunce, čist zrak − ne postoji glavna atrakcija koja − suradnja s prekograničnim vladinim i povezuje ostale dijelove ponude mjesta nevladinim organizacijama − loše označeni dijelovi postojeće ponude − priroda i prirodni resursi − nedostatak svijesti o turističkim − kulturno – povijesna baština kapacitetima na lokalnoj razini − „tajanstvene” priče, legende zajednice − KIS društvo − neoznačene i neuređene staze − nema masovnih posjeta − nedostatak znanja na području održive − interes stanovništva za vrtlarstvo, organske proizvodnje organsku proizvodnju − nedostatak znanja na području turizma, marketinga i promocije − nema promotivnih materijala − pretjerana zatvorenost stanovništva prema novim, modernim trendovima i metodama MOGUĆNOSTI PREPREKE − trend zelenog turizma prihvatljivog za − pretjerana očekivanja od turizma prirodu − gubitak zdravog okoliša (mir, buka, − takva su područja u svijetu sve rjeđa integritet) − obrazovni turizam – Goranski vrt kao − nepovezani pružatelji usluga – različiti primjer dobre prakse za vrtlarenje u interesi zajednici, samodostatnost i kao − gubitak kulturnog krajolika mogućnost dodatnog prihoda za − negativan stav lokalnog stanovništva lokalno stanovništvo − raspršena komunikacija − uređena slika mjesta − nesuradnja svih čimbenika uključenih u − promicanje zanimljivih lokalnih običaja turizam i njihova prezentacija široj javnosti − nedovoljno resursa za pokretanje i rad − nova radna mjesta − iseljavanje mladih – „odljev mozgova” − stvorena slika Goranskog vrta i dodani društveni sadržaji (radionice, događaji) − izrada prepoznatljivih i autentičnih suvenira s osnovnim motiva Goranskog vrta − očuvana priroda s Goranskim vrtom nudi brojne mogućnosti za proizvodnju kvalitetne, zdrave hrane, za razvoj različitog uzgoja i aktivnosti koje proizlaze iz kapaciteta okoliša (ponuda lokalnih proizvoda) S. Štraus Flajnik: Goranski vrt 215. 13.3 Vizija Goranski vrt bit će ključni čimbenik na području Prezida u smislu etične brige za zemlju, prirodu, ljude i kulturnu baštinu, poštene raspodjele dobara, jačanja i podizanja svijesti zajednice, privlačenja posjetitelja pomoću obrazovanja, druženja, uzgoja i sakupljanja biljaka te razmjene znanja i robe. Goranski vrt osnova je ispunjenja vizije Prezida. Riječ je o pomno postavljenom konceptu sadnje i uzgoja samoodrživog ekosustava i programu namjene prostora s pripadajućim sadržajima i aktivnostima. Uključuje primjenu održivih, holističkih, iskustvenih i profesionalno – istraživačkih principa. Lokalnoj zajednici i posjetiteljima Prezida nudi se iskustvo pomoću kojega oni mogu upoznati biljke u svom vrtu, pripremiti ih, kušati te se brinuti se o njima. Goranski vrt svojim sadržajem predstavlja važan segment u daljnjem razvoju turizma u Prezidu. U skladu s provedenom analizom stanja, dolje su navedeni ciljevi koji vode do ostvarenja projekta Goranski vrt i temelj su za ostvarenje vizije u skladu sa strategijom razvoja Prezida do 2025. godine. 13.4 Prioritetna područja i mjere PRIORITETNO PODRUČJE 1: RAZVOJ AUTENTIČNOG PROIZVODA GORANSKI VRT PREMA NAČELIMA ODRŽIVOG RAZVOJA U OKVIRU EKOLOŠKE DESTINACIJE PREZID Prirodni i kulturni krajolik, netaknuta priroda i nepredvidivi identitet stanovništva prednosti su Prezida. Stoga je prilikom razvijanja autentičnog proizvoda Goranski vrt potrebno osigurati da se razvoj projekata, intervencije i planirane aktivnosti provode prema načelima održivog razvoja. Turizam, naravno, ima važnu ulogu u zaštiti i povećanju vrijednosti okoliša. Paralelno s tim mora doprinijeti razvoju, obnavljanju i održavanju ekosustava i njihove biološke raznolikosti uz sudjelovanje zajednica u skladu s prirodnim okolišem. Goranski vrt bit će model tzv. „zajedničkog seoskog vrta”. Ovo je trenutno globalni trend i ne radi se samo o uzgoju zdrave hrane. Ljudski vrtovi ujedinjuju, povezuju i aktiviraju svoje gene solidarnosti. Vrt na neki način liječi razdor između onoga što čovjek misli i onoga što radi. Vrt okuplja različite identitete suvremenog čovjeka – potrošača, ekologa, proizvođača i građanina, kako kaže američki novinar Michael 216 PROGRAM ODRŽIVOG RAZVOJA GORSKOG KOTARA. Pollan (Štauhodar, 2014). Zajednički je vrt, gradski ili seoski, aktivnost pojedinaca koji na zemlji u danom okruženju amaterski uzgajaju hranu za vlastite potrebe. Može se organizirati na inicijativu lokalnog vodstva ili provesti u organizaciji stanovnika. Zajednički vrt način je vrtlarenja na određenom području gdje korisnici zajedno planiraju i uređuju prostor. Zemljište može biti u javnom ili privatnom vlasništvu, u praksi se proširuje i na razna napuštena zemljišta i rubove zelenih površina. U pogledu proizvodnje hrane prednjače organska proizvodnja i obnova prirodnih metoda vrtlarenja, poput permakulture. Bitna značajka zajedničkog vrta je da korisnici njime zajedno upravljaju. To je i glavna razlika zajedničkog vrta od klasičnoga, gdje na primjer, vlasnik zemljišta pojedine dijelove zemlje daje u najam te se na taj način uspostavlja odnos vlasnik-korisnik. S druge strane, zajednički bi vrt trebalo urediti na temelju inicijative pojedinaca koji se udružuju te zajedno planiraju i uređuju vrt; svi zajedno djeluju u nekoliko faza. To vrijedi bez obzira obrađuju li cijelo područje zajedno ili je područje podijeljeno tako da svaki korisnik ima svoj vrt za uzgoj, a zajedničke površine uređuju zajedno. Takve prakse zahtijevaju aranžmane za razne aktivnosti – od planiranja uređenja i zajedničkih prostora, mogućih površina za dječja igrališta, spremanja i korištenja alata do metoda vrtlarenja, održavanja, korištenja i provođenja drugih aktivnosti (obrazovanje, kultura itd.). Zajednica koja se stvori inicijativom i akcijom za uspostavu i uređenje vrta, osvijestit će uređenje urbanog prostora, razviti suodgovornost za uređenje i postati osnaženi i artikulirani sudionik u lokalnom okruženju. Zajednički vrtovi odgovor su na potrebe stanovnika. U posljednje vrijeme zanimanje za vrtlarstvo ponovno raste zbog sve veće ekološke svijesti stanovnika i njihove želje za samodostatnošću i razonodom u kontaktu s prirodom. Vrtlarstvo, mogućnost uzgoja povrća za vlastite potrebe, može pridonijeti dobrobiti pojedinca te uže i šire zajednice na nekom području. Na razini pojedinaca radi se o proizvodnji vlastite zdrave hrane, provođenju slobodnog vremena, rekreaciji u kontaktu s prirodom, socijalnoj integraciji te samoostvarenju. Na razini zajednice radi se o povezivanju članova zajednice, druženju, osnaživanju, preuzimanju odgovornosti za prostorno planiranje i druga zajednička pitanja, artikuliranju zajedničkog glasa, kao i zaštiti zelenih površina u neposrednom životnom okruženju te međugeneracijsko učenje. Na razini šire zajednice riječ je o boljoj regulaciji okoliša i boljem održavanju zelenih površina, promicanju samodostatnosti i organski proizvedene hrane, kao i primjeru prostornog planiranja zajednice odozdo prema gore u održivom razvoju mjesta. Sve S. Štraus Flajnik: Goranski vrt 217. navedeno doprinosi podizanju kvalitete života te povećanju dobrobiti stanovništva (Šifkovič Vrbica i Simoneti, 2017). Proizvod Goranski vrt već je u osnovi dizajniran u okviru modernog koncepta zajedničkog vrta. Kao što je već spomenuto, mjesto ima izrazito oštru klimu. Duge zime i hladna ljetna jutra ne ostavljaju puno prostora za kreativnost prirode. Zbog klime je proizvodnja i opskrba na ovom mjestu prava umjetnost. Kao rezultat toga, ljudi su osjećali zajedničku potrebu , interes za obrazovanjem, želju za napretkom s naglaskom na očuvanju lokalnih, autohtonih vrsta sjemena i drveća koje je preživjelo u tako surovoj klimi. Unatoč prepoznavanju potrebe i iskazanom interesu stanovnika ovog okruženja, njihov interes mora se prije početka aktivnosti provjeriti. Interes korisnika, međutim, ovisi o njihovim potrebama i sposobnosti zajedničkog vrta da udovolji tim potrebama. Dugoročno gledano, Prezid bi se mogao promatrati i kao ekoselo, alternativni oblik održivog života lokalnog stanovništva, koji bira sve više ljudi u Europi (Tomažič, 2017). Glavno je načelo ekosela održivi život, održivi razvoj i dugotrajni suživot ljudi i prirode u manjim zajednicama. Ekosela su uglavnom samodostatna, stanovnici se opskrbljuju hranom i energijom iz lokalnih izvora, ostaju vjerni načelu „manje je više”, skromni su i pažljivi u korištenju prirodnih resursa. Od velike je važnosti razmjena znanja, učenja, a naglasak je na lokalnoj zajednici jer je ona snaga i moć takvog sela. Prevladavajući način ili model poljoprivrede je tzv. permakultura koja svojim načelima osigurava održiv uzgoj i samodostatnost. Važno načelo života u ekoselima je i smanjenje potrošnje energije, gnojiva, raspršivača i druge plastike koja nije potrebna za život, a taj se mentalitet uočava i među stanovništvom Prezida, koji je osmislilo projekt Goranski vrt. Međutim, iako je stanovništvo projekt Goranski vrt zamislilo kao čimbenik promicanja samodostatnosti, u tom se slučaju ne radi samo o zadovoljavanju potreba stanovništva za samodostatnošću. Jedan od postavljenih ciljeva je i plasman proizvoda u program turističkog razvoja destinacije Prezid. Mjera 1: izrada idejnog rješenja zajedničkog vrta Goranski vrt Idejno rješenje zajedničkog vrta Goranski vrt uključuje: − prostorni plan vrta, dodatne sadržaje (igralište, pogranični dijelovi, socijalni dio, edukativni dio) 218 PROGRAM ODRŽIVOG RAZVOJA GORSKOG KOTARA. − organizacijsku strukturu korisničke zajednice − pravila za proizvodnju povrća, voća, začina, aromatičnih biljaka, koji bi trebali biti usmjereni na organsku proizvodnju − odredbe o uređenju okoliša, upravljanju i održavanju površina − pravila o sakupljanju kišnice i zalijevanju − pravila o korištenju i skladištenju potrebnih alata − pravila o podijeli usjeva − pravila o sakupljanju i odlaganju otpada ili kompostiranju Mjera 2: centar održivog života Goranskog vrta Goranski vrt bit će model dobre prakse, stoga se formalno uspostavlja centar za održiv život koji omogućava provedbu mnogih sadržaja s ciljem edukacije lokalnog stanovništva, svih sudionika u održavanju zajedničkog vrta i javnosti. Zadatak je centra revitalizirati stare vrste voća i zasaditi nove sorte, odnosno vrste usjeva koje organska proizvodnja još uvijek dopušta u ovim klimatskim uvjetima. U gradnji i planiranju koristit će se tradicionalna znanja i nove tehnologije, planiranje permakulture, organska poljoprivreda itd. Centar će u osnovi biti namijenjen pružanju samodostatnosti lokalnom stanovništvu, a istodobno će biti otvoren posjetiteljima kao primjer dobre prakse. S vremenom će postati prepoznatljivo turističko odredište i imati ulogu ekološkog promotora. PRIORITETNO PODRUČJE 2: POVEZIVANJE I ORGANIZACIJA DESTINACIJE Razvoj održivog turizma zahtijeva široko uključivanje svih segmenata lokalne zajednice, koordinaciju i izgradnju konsenzusa na svim područjima djelovanja, odnosno snažno političko vodstvo i sudjelovanje svih ključnih sudionika. Turizam je tek dio priče o ovom procesu, ali je činjenica da je održiv razvoj od najveće važnosti za turizam koji se gradi na prirodnoj i kulturnoj baštini. Postizanje održivog turizma trajan je i sveobuhvatan proces koji zahtijeva koordinirano djelovanje na trima razinama: 1. općinska / gradska razina – općina /grad mora uključiti načela održivog razvoja u sva svoja područja planiranja; od prostorne politike, razvojnog S. Štraus Flajnik: Goranski vrt 219. programa prema načelima održivog razvoja do izgradnje potrebne infrastrukture), 2. razina pojedinačnih pružatelja usluga u turizmu, koji moraju provoditi koncept održivog razvoja kroz svoju ponudu, 3. razina organizacije destinacije – prema načelima održivog razvoja, ona mora promicati, usmjeravati i voditi politiku turističke destinacije, podržati razvoj zelenih proizvoda na razini destinacije, osigurati zeleni marketing i surađivati u povezivanju održivih aspekata politike općinskog / gradskog razvoja i razina opskrbe. Organizacija destinacije odgovorna je za cjelokupno upravljanje razvojem. Goranski vrt bit će uzor dobre prakse za povezivanje lokalnog stanovništva. Uz dobro osmišljenu turističku priču, to bi zasigurno predstavljalo važan segment u ponudi mjesta. Riječ je o načinu života, odnosno prepoznavanju prirodnih dobara koja se uzgajaju u kućnom okruženju u specifičnim klimatskim uvjetima na održiv način. Takav način suživota ljudi u ovome kraju treba približiti i predstaviti posjetiteljima. Stoga bi aspekt Goranskog vrta trebao biti uključen u sve segmente ponude te međusobno povezati: − Goranski vrt u smještaju: pružatelji smještajnih kapaciteta u svoju ponudu uključuju proizvode Goranskog vrta (začini, esencijalna ulja), − Goranski vrt u gastronomiji: ugostiteljski objekti proizvode iz Goranskog vrta uključuju u svoju ugostiteljsku ponudu i oblikuju sezonske jelovnike temeljene na dinamici vrta (voće, povrće, začini, džemovi itd.), − Goranski vrt u organizaciji događaja: tematske gastrovečeri, kuharske radionice, tematska događanja, npr. goranski festival krumpira. Projekt ili proizvod Goranski vrt nudi mogućnost jačanja i širenja mreže samodostatnosti mještana. Naravno, ima smisla uključiti ga u turističke kanale i uspostaviti mrežu prodajnih mjesta. Posjetiteljima je predstavljen kao primjer prakse razvoja zelene ponude i kao takav vrijedan je posjeta. 220 PROGRAM ODRŽIVOG RAZVOJA GORSKOG KOTARA. Mjera 1: osnivanje organizacije za „ruralni ekocentar” Organizacija će promicati povezanost pružatelja i čimbenika turizma na razini cijelog područja Prezida i istodobno uspostavljati vezu s drugim organizacijama. Centar se mora pobrinuti za upravljanje destinacijom, razvoj novih proizvoda, stvaranje priča o destinacijama i njihov marketing. Uz razvojnu informacijsku funkciju, centar mora voditi brigu o okupljanju svih sudionika, kao i marketingu i prodaji lokalnih proizvoda i usjeva (voće, povrće, lokalna hrana, priroda kozmetika, lokalni suveniri). U sklopu prostorija centra, uz obavljanje turističkih informativnih aktivnosti, obavlja se i maloprodaja. Ovdje se formira prodajno mjesto svih lokalnih proizvoda, formiranih pod jedinstvenim brandom. Mjera 2: izrada branda „Goranski vrt” ili „Okusi Goranskog vrta” Za potrebe organiziranog marketinga usjeva i proizvoda Goranskog piva, radi bolje vidljivosti, potrebno je stvoriti zajednički brand koji će definirati sve proizvode iz okolice. S tim u vezi potrebno je utvrditi pravila za uzgajivače, obrtnike i druge zainteresirane sudionike o mogućnostima dobivanja zaštitnog znaka branda Goranski vrt i uvjetima njegove uporabe. Uzgajivači će pod zajedničkim brandom lakše naglasiti svoje podrijetlo, a destinacija će dobiti priznanje. PRIORITETNO PODRUČJE 3: EDUKACIJA SVIH SUDIONIKA PROJEKTA GORANSKI VRT Za uspješnu provedbu projekta Goranski vrt, stanovništvo mora biti zadovoljno projektom te iskazati svoje znanje. Obrazovanje za ljudske resurse stoga postavljamo kao jedno od naših prioritetnih područja. Tijekom analize terena i razgovora s mještanima primijetili smo veliko zanimanje za razvoj proizvoda, posebice za Goranski vrt. Primijetili smo, nažalost, i izrazit nedostatak znanja u nekim profesionalnim poljima, što je neophodno za uspješnu provedbu projekta. U prvoj fazi želimo osmisliti i uspostaviti učinkovit, ekološki prihvatljiv i orijentiran zajednički vrt. Stoga je u prvoj fazi potrebno osigurati organizaciju edukativnih radionica koje će predstaviti koncept zajedničkog vrta. U nastavku bi se lokalnim zajednicama trebale predstaviti osnove održivog razvoja i organizirati radionice kako bi se one upoznale s metodama uređenja, sadnje i uzgoja samoodrživog ekosustava i prostornog programa s povezanim sadržajima i aktivnostima. Lokalnoj zajednici S. Štraus Flajnik: Goranski vrt 221. treba ponuditi iskustvo viđenja modela dobre prakse, odnosno organizacije profesionalne ekskurzije do odabranog mjesta koje će moći predstaviti smjer koji želimo postići umjesto njih. Druga faza trebala bi se usredotočiti na organizaciju edukacije na području marketinga i promocije. Živimo u vremenu kada su priče i iskustva u turizmu najvažniji. Zbog toga je znanje o marketinškim pristupima izrazito važno. Lokalna zajednica mora pokazati interes za oblikovanje turističkih proizvoda, ali postoji snažan nedostatak znanja s područja razvoja i dizajna turističkih proizvoda, kao i znanja u marketingu i promociji – mještani nemaju pravu ideju kako povezati proizvode, koji već imaju priču, u zajednički proizvod te ih ponuditi i prodati posjetiteljima. Među vještinama također je važno i poznavanje stranih jezika. Mjera 1: učenje i obrazovanje svih generacija na polju održivog razvoja ekološkog vrtlarstva u vezi s lokalnim mogućnostima u poljoprivredi i turizmu Provedbom integriranog obrazovnog programa, lokalno stanovništvo i svi sudionici projekta uvidjet će važnost organskog vrtlarenja u zajednici i razumjeti njegov utjecaj na razvoj dodane vrijednosti destinacije. Također će se poboljšati razumijevanje osnova ruralnog marketinga i marketinga proizvoda u turističke svrhe. Sudionici će naučiti identificirati i odrediti odgovarajuće kanale distribucije i učiti o mogućnostima uspostavljanja vlastitog branda (Goranski vrt). Stečeno će se znanje lakše koristiti u lokalnom području tijekom profesionalne ekskurzije, gdje će vidjeti primjer dobre prakse. 13.5 Pokazatelji i praćenje Područje praćenja presudno je za uspješno poslovanje. Ono pruža kontinuirano praćenje ciljeva, upozorava nas na moguće pogreške, uspostavlja reviziju i, ako je potrebno, ponovno planiranje i djelovanje (tablica 24). U slučaju projekta Goranski vrt, nadzor provodi raspoloživo osoblje. Nadzor je posljednji korak u procesu održivog poslovanja, ali je vrlo važan jer nam govori koliko smo bili uspješni u prijašnjim mjerama. U mnogim slučajevima čitav sustav vraća na početak jer su u razvoju projekata uvijek potrebna dodatna poboljšanja, prilagodbe novim smjernicama i sl. Postavili smo praćenje na razini prioritetnih područja te predlažemo nadzor za razdoblje od tri godine, od 2018. godine do 2021. godine. 222 PROGRAM ODRŽIVOG RAZVOJA GORSKOG KOTARA. Tablica 24: Pokazatelji i praćenje za Goranski vrt Prioritetno područje 1: Razvoj autentičnog proizvoda Goranski vrt prema načelima održivog razvoja u okviru ekološke destinacije Prezid Pokazatelj 1: U razdoblju od 2018. do 2021. godine Mjera 1: izrada idejnog stanovništvo će povećati rješenja zajedničkog vrta proizvodnju domaćih Goranski vrt proizvoda za 25 % Praćenje: Provjeravanje jesu li dokumenti spremni. Pokazatelj 2: Pripremljena i Provodi se analiza podataka usklađena pravila za rad o povećanju proizvodnje zajedničkog vrta domaćih usjeva. Pokazatelj 1: uspostavljeno Mjera 2: centar održivog funkcioniranje centra za života Goranskog vrta održivi razvoj Goranskog vrta Prioritetno područje 2: povezivanje i organiziranje destinacije Pokazatelj 1: organizacija sadržaja Pokazatelj 2: razvoj turističkog proizvoda Goranski vrt, Mjera 1: osnivanje pripovijedanje priča, Praćenje: Vrši se analiza organizacije za „ruralni iskustva turista, edukacijski podataka o razvoju ekocentar” program i radionice za turističkog proizvoda škole „Goranski vrt”, Pokazatelj 3: organizacija pripovijedanju priča, događaja i stvaranje prilika iskustvima turista i za marketing proizvoda: organizaciji događaja lokalno tržište Goranski gurmanski dani, Festival krumpira Mjera 2: izrada branda „Goranski vrt” ili „Okusi Pokazatelj 1: oblikovan Goranskog vrta” proizvod „Goranski vrt” Prioritetno područje 3: edukacija svih sudionika projekta Goranski vrt Pokazatelj 1: predavanja i Praćenje: Analizira se je li radionice o konkretnim provedeno najmanje deset Mjera 1: učenje i temama (održivi razvoj, predavanja i radionica o obrazovanje svih generacija zajednički vrtovi, konkretnim temama. na polju održivog razvoja ekoturizam, domaći seoski Takvom bi se analizom ekološkog vrtlarstva u vezi proizvodi, prerada povrća, ponuda mogla stalno s lokalnim mogućnostima u voća, začina, mijenjati i prilagođavati poljoprivredi i turizmu ekokozmetika, dizajn potrebama gostiju i u turističkih proizvoda, Hrvatskoj i u inozemstvu. marketinške i promocijske Na temelju njihove metode itd.) potražnje mogli bi se S. Štraus Flajnik: Goranski vrt 223. Pokazatelj 2: učenje o stvoriti novi, inovativni primjerima dobre prakse, proizvodi i nadopuniti sažimanje iskustava postojeća ponuda. 13.6 Sažetak Projekt Goranski vrt predstavlja razvojnu priliku za mjesto Prezid i njegovo stanovništvo. Projekt predstavlja izazov jer otvara vrata međunarodnoj suradnji i ima priliku privući sredstva kojima bi to mjesto moglo oživjeti, a mnogi ljudi bi se vraćali živjeti ovamo. Velik je problem iseljavanje mlade populacije, stoga lokalna zajednica pokušava potaknuti razvoj turizma ili gospodarstva u njemu. Proizvod Goranski vrt prije svega je projekt kojim se u lokalnu zajednicu želi uvesti samodostatnost, povećati mogućnost uzgoja novih, održivih sorti te uvesti nove metode koje će omogućiti uzgoj biljaka kojih u Prezidu do sada nije bilo. U drugoj fazi proizvod bi se uveo u turističku ponudu mjesta. Uz pravu strategiju, Goranski vrt može biti krovni koncept marketinga u Prezidu. Naime, zeleni turizam izuzetno je aktualan, Prezid je izvrsno odredište za razvoj ove vrste turizma, no za to moraju biti ispunjeni određeni uvjeti. Na terenu smo shvatili da je turistička ponuda mjesta loša. Mjesto ima vrlo malo smještajnih kapaciteta, a nezamislivo je da nema niti jedan restoran s hranom. Stoga smatramo da je lokalno središte ili institucija neophodna za pripremu strategije, uspostavu osnovnih komponenata ponude u turističkom mjestu te za profesionalno upravljanje i marketing destinacije i svih njezinih pružatelja (uključujući Goranski vrt) koji će se brinuti za razvoj turizma, turističkih proizvoda, promociju i marketing, uz pomoć pravilno educiranog osoblja. Projekt Goranski vrt dobro je osmišljen i ima dobre mogućnosti za daljnji razvoj. Uz pomoć profesionalnih službi, projekt je u potpunosti izvediv i donijet će pozitivne učinke na mjesto i lokalno stanovništvo u kratkom vremenu. Uz pažljivo planiran razvoj turizma i turističke ponude te stvaranje autentičnih programa i priča, projekt Goranski vrt ima s turističkog gledišta iznimnu vrijednost. Potrebna je profesionalnost, spremnost cjelokupnog lokalnog stanovništva i intenzivna suradnja na lokalnoj, regionalnoj i međunarodnoj razini. 224 PROGRAM ODRŽIVOG RAZVOJA GORSKOG KOTARA. PROGRAM ODRŽIVOG RAZVOJA GORSKOG KOTARA B. Pavlakovič, M. Koščak, Z. Ožbolt i V. Čeligoj (ur.) Poglavlje 14 Izvor Čabranke i izvor Gerovčice MELANI LUČIĆ JOZAK I KATJA MURKOVIČ 14.1 Analiza stanja Rijeka Čabranka nalazi se u neposrednoj blizini mjesta Čabra te je granična rijeka Hrvatske i Slovenije, a duga je oko 17,5 km. Voda izvire na nekoliko mjesta pa možemo govoriti o više izvora Čabranke. Izvire iz pukotina stijene Velikog Obrha, koji je visok 546 metara, na mjestu dubokog i uskog kraja Kupske doline. Neki izvori Čabranke nalaze se i na slovenskoj strani (Gorski kotar, 2009). U prošlosti su mnoge kuće i industrijska postrojenja bila ovisna o rijeci jer je upravo ona bila izvor života. Na rijeci Čabranki nalazili su se mlinovi, pilane i kovačnice koje su snagu vode koristile za svakodnevni rad, kao što je stvaranje propuha za veći požar. Pristup izvoru Čabranke dobro je uređen. Put vodi do izvora, koji na nekim mjestima ima postavljenu ogradu, što je dobrodošlo jer je na nekim dijelovima pomalo otežan pristup nespremnim posjetiteljima. Staza vodi pored nekadašnjeg ribljeg restorana koji je danas u privatnom vlasništvu. Iznad izvora Čabranke uređen je takozvani „Most ljubavi” (slika 41). Majnarić (2015) je napomenuo da je most najvjerojatnije mjesto na kojem se tajno sastaju stari i mladi parovi te se na spomen tog mosta kod mnogih može vidjeti tajnovit smiješak. 226 PROGRAM ODRŽIVOG RAZVOJA GORSKOG KOTARA. Slika 41: Most ljubavi Izvor: Lasten. U neposrednoj blizini izvora nalaze se energetske točke koje posjetitelj može doživjeti kao kipove (slika 42). Iako energetske točke nisu podrobno istražene, možemo pronaći literaturu koja opisuje snagu tih litopunkturnih kipova. Čučković (2008) ističe da je izvor Čabranke kao mjesta povezan s elementarnim bićima prirode. To su bića koja štite i blagoslivljaju izvor rijeke Čabranke. Te duhovne sile izvoru, rijeci i cijelom kraju daju sjaj, vitalnost i duhovni sadržaj. Na putu do izvora Čabranke nalazi se mali litopunkturni kamen s likom žabe, koji kao stvorenje prirode povezuje tri svijeta ili tri elementa: vodu, zrak i zemlju. U liku žabe možemo pronaći puno simbolike, ona predstavlja mogućnost preobrazbe i prilagodbe. To na neki način pokazuje da postoji mogućnost prelaska iz jednog svijeta u drugi svijet udisanjem (zraka). Gledano iz ptičje perspektive, žaba ima oblik srca koji predstavlja ljudsko elementarno srce, što pojedincu daje osnovne vibracije za uravnoteženo funkcioniranje i stvaran život s mogućnošću preobrazbe osjećaja. Na području Gorskog kotara postoje 34 različita litopunkturna kipa s različitim motivima, a o M. Lučić Jozak i K. Murkovič: Izvor Čabranke i izvor Gerovčice 227. svakome možemo stvoriti vlastito objašnjenje ili priču, što nudi brojne mogućnosti za daljnji razvoj. Slika 42: Skulptura i energetska točka na izvoru Čabranke Izvor: Lasten. Ljepotu izvora Čabranke prepoznali su i planinari, pored izvora vodi nekoliko planinarskih staza koje su na odgovarajući način označene putokazima. Ti putokazi označavaju smjer, vrijeme i duljinu puta, a planinarski znakovi nalaze se i na deblima stabala. Uz izvor se nalazi drven stol s klupama, koji omogućava opuštanje i prekrasan pogled na izvor. U neposrednoj blizini nalazi se planinarski žig koji planinari mogu koristiti za pravilno označavanje svog planinarskog dnevnika. Čabranka izvire u Čabru, u blizini ribogojilišta i kovačnice Urh. Ona je trenutno važan izvor nadahnuća lokalnog umjetnika Damjana Kovača, koji je svoje uratke poklonio i smjestio u blizini izvora rijeke (skulptura od grana i drveća). Izvor povezuje planinare i planinarska udruženja, budući da je uključen u tematske staze na lokalnoj i regionalnoj razini, poput Poučne staze „Tropetarska stijena“ Čabar, „Goranski planinarski put“ i druge. 228 PROGRAM ODRŽIVOG RAZVOJA GORSKOG KOTARA. Drugi izvor o kojemu ćemo govoriti u ovom poglavlju je izvor Gerovčice u Zamostu. Gerovčica izvire ispod 300 metara velike stijene Svete gore, koja je poznata kao mjesto hodočašća Majci Božjoj Svetogorskoj. Značajka je ovog izvora da nikada ne presuši. Nedaleko od izvora stajala je stara pilana na vodeni pogon (slika 43) koja više nije u funkciji, no nešto dalje nalazi se mlin za žito (star 300 godina) te još jedna pilana (stara 150 godina), koji su još uvijek u pogonu (Z. Ožbolt, osobna komunikacija, 19. listopada 2018.). Slika 43: Stara pilana pored izvora Gerovčice Izvor: Lasten. Put do izvora nije dobro uređen. Izvor Gerovčice ima prekrasan prirodni put toka rijeke i nalazi se u prekrasnom prirodnom okruženju (slika 44). Kamo god se čovjek okrene, vidjet će biljke koje su uglavnom ljekovite, što samom izvoru daje još veću vrijednost. Voda, nažalost, nije za piće niti je pogodna za kupanje jer se njezine temperature kreću do 8 do 10 Celzijevih stupnjeva. Rijeka ima najveći vodotok u jesen. U rijeci Gerovčici oko mlina mnogo je pastrva i rakova. Upravo zbog načina na koji omogućuje život drugim bićima, Gerovčica je posebna značajka tog područja. M. Lučić Jozak i K. Murkovič: Izvor Čabranke i izvor Gerovčice 229. Slika 44: Tok rijeke Gerovčice Izvor: Lasten. Gerovčica izvire u podnožju stijene Svete gore i važna je hodočasnicima i planinarima koji odlaze na Svetu goru. Nažalost, izvor Gerovčice nije naveden ni prepoznat izvan destinacije kao mjesto koje vrijedi posjetiti. Izvor Čabranke predstavljen je na web-stranici o Gorskom kotaru ili gradu Čabru. Web-stranica Turističke zajednice grada Čabra sadrži samo četiri rečenice o podrijetlu rijeke Čabranke s osnovnim podacima o izvoru i rijeci Čabranki (Turistička zajednica grada Čabra b. d.c). U kartici „aktivni odmor” te ispod kartice „poučne staze” izvor Čabranke uvršten je u poučnu stazu pod nazivom „Tropetarska stijena”. Dakle, izvor Čabranke zapravo je polazište ili početna točka ove poučne staze (Turistička zajednica grada Čabra b.d.d). Izvor Čabranke također je uključen u aktivni odmor na web-stranici Čabra kao točka na stazi nazvanoj „Goranski planinarski put”. Izvor Čabranke tako je uključen u planinarsku stazu na kojoj ga pojedinci zaobilaze, stoga je naveden tek kao točka koju treba prijeći da bi se došlo do konačnog odredišta (Grad Čabar, b. d.b). Kao rezultat projekta litopunkture, koji sufinancira Europska unija, izvor Čabranke spominje se i u djelu „Svijet Kupe – Svet Kolpe”. Projekt je pripremljen u gradu Delnicama te u općini Osilnica. Izvor je ondje 230 PROGRAM ODRŽIVOG RAZVOJA GORSKOG KOTARA. predstavljen kao izvor duhovne energije, gdje postoje energetske točke koje pojedincu pomažu u njegovu preporodu (Čučković, 2008, str. 8). Rijeka Gerovčica navedena je na turističko – edukativnoj stazi „Tragovima okusa i mirisa moje bake”, što pokazuje značaj i funkciju rijeke za pokretanje vodene turbine na pilani, a kasnije i hidroelektrane, koja je električnom energijom opskrbljivala susjedna sela (Z. Ožbolt, osobna komunikacija 19. listopada 2018). Nismo pronašli nikakvu literaturu ili zapise u kojima bi bilo više podataka o izvoru Gerovčice. Izvor uglavnom posjećuju planinari koji slijede zacrtani put i svoja iskustva objavljuju u svojim dnevnicima ili zapisima. 14.2 WOT analiza U SWOT analizi obratili smo pažnju na prednosti, nedostatke, kao i na prilike i prepreke. Zbog različitih stanja i uvjeta u kojima se nalaze izvori, podaci su o njima odvojeni. SWOT analiza izvora Čabranke prikazana je u tablici 25, a SWOT analiza izvora Gerovčice u tablici 26. M. Lučić Jozak i K. Murkovič: Izvor Čabranke i izvor Gerovčice 231. Tablica 25: SWOT analiza izvora Čabranke PREDNOSTI NEDOSTACI − netaknuta priroda − velik broj srušenih stabala koja − uspostavljene su energetske točke, no o ostavljaju dojam zanemarenosti njima nigdje ništa nije zapisano − zemljište nije pogodno za pristupačan − označena planinarska staza prolazi turizam (relativno teško dostupno) pored izvora − opasni nezaštićeni dijelovi − Most ljubavi − mjesto izvora (udaljenost) − veliko parkiralište − loši putokazi i signalizacija do izvora − povezivanje s lokalnim umjetnicima Čabranke − nedostatak ugostiteljskih objekata u blizini MOGUĆNOSTI PREPREKE − podrška lokalne zajednice (želja za − prirodne katastrofe (tuča, poplave, stvaranjem uspješne priče) klizišta) − postojeći objekt koji bi ponovno − problem s vlasništvom lokacije (šuma, mogao postati restoran prilazni put, parkiralište) − glamping turizam − lokalna zajednica nije zainteresirana za − interes posjetitelja za energetske točke uključivanje izvora Čabranke u − turistički interes za neistražena i turističku ponudu netaknuta mjesta − uništavanje autohtonosti prirodnog − razvoj sportskog turizma okoliša − nedovoljno sredstava za održavanje i uređenja na izvoru − rizik od ozljeda turista Najveća je prednost izvora Čabranke netaknuta priroda koja ga okružuje sa svih strana. Istraživanja pokazuju da ljudi sve više odlučuju putovati na mjesta koja su neistražena i netaknuta pa bi izvor mogao biti prava turistička atrakcija. Zbog prirodnog okoliša postoje mnoge mogućnosti za rekreaciju i sportski turizam. Pored izvora označene su planinarske staze. Povezivanje s planinarskim društvima presudno je jer je na taj način izvor uključen u stazu kojom skupina ili pojedini planinari prolaze, a time je i njegova vidljivost ojačana. Na izvoru se nalazi planinarski pečat koji planinar upisuje i stavlja u svoj planinarski dnevnik. Energetske točke smještene su u cijeloj regiji Gorskog kotara te su i one prepoznate kao prednost, a jedna se od njih nalazi upravo na izvoru Čabranke. Na svakoj je točki moguća vlastita interpretacija priče, stoga one predstavljaju brojne mogućnosti za daljnji razvoj. Postavljanjem Mosta ljubavi, turiste se potiče da posjete to mjesto ne samo zbog izvora, već i zbog mosta. Prednost je izvora Čabranke i veliko parkirno 232 PROGRAM ODRŽIVOG RAZVOJA GORSKOG KOTARA. mjesto udaljeno svega nekoliko minuta od izvora. Kao prednost navodimo i povezivanje s lokalnim umjetnicima koji bi u budućnosti tamo mogli nastaviti donositi skulpture od prirodnih materijala stvarajući tako svojevrsnu galeriju na otvorenom. To bi lokalno stanovništvo uključilo u razvoj ponude izvora i pružilo priliku ljudima koji imaju osjećaj za umjetnost. Nedostatak je izvora Čabranke pomalo zanemaren okoliš, budući da se na putu do izvora nalazi mnogo srušenih stabala. Uz dobru volju lokalne zajednice, ovi se nedostaci vrlo lako mogu otkloniti. Još je jedan nedostatak zemljište koje nije pogodno za sve vrste turizma niti za sve turiste. Zbog relativno nepristupačnog terena, ova atrakcija nije pogodna za pristupačan turizam. Ponegdje možemo naići i na opasne nezaštićene dijelove koji predstavljaju rizik od raznih ozljeda i nesreća. Putokazi i signalizacija do izvora je loša, ne može ju se uočiti na putu do izvora. Nedostatak restorana i smještajnih kapaciteta također smo naveli kao nedostatak jer turist prilikom posjeta izvoru želi nešto pojesti, ponekad i prenoćiti, stoga je presudno da i to bude uključeno u ponudu. Zbog iznimne prirode izvora, postoje brojne mogućnosti koje bi obogatile trenutnu ponudu. Najvažnije je da razvoj izvora ima podršku lokalne zajednice te tako stvori priču o uspjehu koja će privući turiste. Zbog nedostatka ugostiteljskih objekata, postoji mogućnost uređenja ribljeg restorana na tom području, koji bi nudio tradicionalnu goransku hranu i uključivao svježu pastrvu iz rijeke Čabranke, salatu od krumpira ili neko drugo jelo od krumpira te turista povezao s lokalnom kuhinjom. Postavljanje glamping kuća na drveću također je inovativna prilika, budući da je to nov globalni trend koji uzima u obzir načela održivog turizma. U neposrednoj blizini izvora mogu se na drveću izrađivati jednostavni drveni predmeti od prirodnih materijala sa svom opremom koja je potrebna pojedincu za neometan boravak. Druga je mogućnost posjetitelju ponuditi spavanje u krošnjama, npr. prema modelu slovenskog avanturističkog parka GEOSS koji to već nudi. Viseće mreže u krošnjama drveća stvaraju nezaboravan doživljaj. Energetske točke kojima je potrebno temeljito profesionalno istraživanje također obećavaju. Mogla bi se razviti planinarska staza koja će uključivati sva 34 litopunkturna kamena s različitim motivima. Posebne brošure mogle bi turistima približiti priču i snagu tog kamenja. M. Lučić Jozak i K. Murkovič: Izvor Čabranke i izvor Gerovčice 233. Opasnosti i prepreke vrebaju na svakom koraku, stoga je važno biti ih svjestan te brže i primjerenije na njih reagirati. Prva opasnost koja bi mogla ugroziti izvor Čabranke su prirodne katastrofe, poput poplava, klizišta, susnježice i slično. Katastrofe ove vrste mogu ugroziti pristup izvoru ili uništiti cjelokupnu tamošnju infrastrukturu. Problemi se mogu pojaviti i s vlasništvom lokacije jer nije poznato tko je vlasnik šume oko izvora. Nije poznato ni tko je vlasnik pristupne staze, kao ni parkirnog mjesta, pa postoji rizik da se vlasnik pojavi i zabrani šetnju svojim zemljištem. Uvijek postoji opasnost da lokalnu zajednicu izvor Čabranke ne zanima te ga zbog toga neće uključiti u svoju turističku ponudu niti promovirati. Problemi mogu nastati kada osoba djeluje u prirodnom okolišu jer se može dogoditi da autohtonost bude unakažena i uništena. Unatoč želji da se uloži u razvoj ponude izvora Čabranke, mogao bi se pojaviti problem pri dobivanju sredstava namijenjenih održavanju izvora. Zbog relativno otežanog pristupa izvoru, postoje svakodnevni rizici od ozljeda posjetitelja. Tablica 26: SWOT analiza izvora Gerovčice PREDNOSTI NEDOSTACI − netaknuta priroda − nezainteresiranost vlasnika zemljišta za − posvećenost okolnih stanovnika izvor razvoju turizma − velik broj srušenih stabala − dobra signalizacija (putokazi) − zemljište nije pogodno za pristupačan turizam − neprepoznatljiva prirodna turistička atrakcija MOGUĆNOSTI PREPREKE − interes turista za adrenalinska iskustva − prirodne katastrofe (klizišta, poplave, − zanimanje lokalne skupnosti za razvoj tuča) lokacije i njeno korištenje u društvene − iseljavanje kvalificirane radne snage iz svrhe Gorskog kotara − onečišćenost izvora − komplikacije u vezi vlasništva stare pilane u blizini izvora Gerovčice Kao prednost izvora Gerovčice treba naglasiti netaknutu prirodu, zbog čega se nude brojne mogućnosti za razvoj turističkih aktivnosti u prirodnom okruženju. Da bi se turizam mogao razvijati na takvom području, važno je da se lokalni stanovnici s time slažu. Važan je njihov pristanak, ali i njihove ideje i prijedlozi za poboljšanje stanja turističkih potencijala. Prvo što se primijeti po dolasku na polazišnu točku kod stare 234 PROGRAM ODRŽIVOG RAZVOJA GORSKOG KOTARA. pilane je ploča Turističke zajednice grada Čabra koja je postavljena u suradnji s Osnovnom školom „Petar Zrinski“. Nedostatak je neriješeno vlasništvo nad parcelom na kojoj stara pilana stoji. Pilana je u privatnom vlasništvu, a vlasnik nije voljan surađivati i preurediti je u turističke svrhe, što otežava i onemogućuje postizanje cilja. Zemljište je prilično zapušteno jer je pristup izvoru teško dostupan, posebno za najmlađe i najstarije, a opasnost su i trupci srušenih stabala. U jesen, kada vodostaj rijeke poraste, pristup izvoru je onemogućen jer ne postoji drugi siguran način da se dođe do izvora. Ovo je područje pogodno za planinare, a nešto manje za obične turiste. Uz to, izvor je općenito nepoznat i nije promoviran, stoga još uvijek nije turistička atrakcija. Mogućnosti za izvor Gerovčice postoje, no moramo znati što želimo i što možemo postići. Uz odgovarajući interes lokalne zajednice za razvoj lokacije i njezinu upotrebu u društvene svrhe, izvor se može urediti i omogućiti mu bolji pristup. Na izvoru se može urediti gornja, viša stazu kako bi se izvor mogao posjetiti i za vrijeme višeg vodostaja rijeke. Izgradnja poprečnih mostova omogućila bi razgled izvora iz različitih kutova. Potrebno je postaviti i kante za smeće. Druga je mogućnost izgradnja avanturističkog parka od prirodnih materijala što bi lokaciji dalo novo značenje i potaknulo dolazak turista. Opasnost na izvoru Gerovčice su prirodne katastrofe, klizišta te ostali čimbenici na koje čovjek ne može djelovati. Drugi je problem sve veće iseljavanja mlađe populacije, što može imati najveći utjecaj na razvoj turizma i nedostatak radne snage u regiji. Ipak, jedna je od najvećih opasnosti onečišćenje uzrokovano uglavnom ljudskom aktivnošću kao posljedicom razvoja turizma. 14.3 Vizija Izvor Čabranke postat će do 2025. godine prepoznatljiva prirodna turistička atrakcija, koja će svojom ponudom i netaknutom prirodom privlačiti turiste. Postat će cijenjena turistička destinacija koja će povezati lokalno stanovništvo i pridonijeti boljem suživotu između njih. Sadržavat će planinarske staze, ugostiteljski objekt, nuditi smještaj, a sve će to posjetiteljima biti ponuđeno kako bi neometano mogli istraživati okolicu. M. Lučić Jozak i K. Murkovič: Izvor Čabranke i izvor Gerovčice 235. Do 2025. godine izvor Gerovčice bit će prepoznat kao turistička atrakcija Gorskog kotara koja nudi više od same prirode. Mjesto će privući turiste svojom prirodnom ljepotom, poviješću i mogućnostima za zabavna iskustva. Time će se turistima pružiti radost i živost, a lokalnom stanovništvu garancija za dolazak mnogih nasmijanih turista. Lokalna zajednica svojom prirodnom ponudom želi ostvariti i pisati uspješne priče koje bi privukle posjetitelje. Da bi se vizija ostvarila, važno je slijediti načela održivog turizma. Uz najmanje zadiranje u prirodni okoliš izvora, potrebno je uspostaviti zanimljive turističke točke koje će privući potencijalne posjetitelje. Prednost je ta što se lokalna zajednica trudi i želi pisati priče o uspjehu svojom prirodnom ponudom. Stoga je poželjno da vizija, koja je sastavljena do 2025. godine, poveže napore lokalne zajednice i mogućnosti koje ove dvije prirodne atrakcije mogu ponuditi. 14.4 Prioritetna područja i mjere Da bi se ostvarila vizija prirodnih turističkih atrakcija, potrebno je postaviti prioritetna područja koja lokalnu zajednicu i turističke organizacije usmjeravaju prema postavljenom cilju. Najprije su predstavljena prioritetna područja i mjere za izvor Čabranke. PRIORITETNO PODRUČJE 1: UREĐENJE OKOLICE IZVORA ČABRANKE Najprije treba povesti brigu o okolici izvora Čabranke. Treba ukloniti sva srušena stabla i očistiti okoliš kako bi izvor izgledao lijepo. Bez pretjeranih i nepotrebnih zahvata u prirodnom autohtonom okolišu, mora se urediti pristupni put i okoliš izvora. Mjera 1: uređenje okolice izvora Područje oko izvora izgleda prilično neuređeno jer srušena stabla leže na zemlji, mnoga su iščupana ili će tek pasti. Stoga prvo treba obratiti pažnju na sanaciju ovih stabala te ukloniti opasna stabla i grane koje prijete ozljeđivanju posjetitelja. Izgled destinacije bio bi puno privlačniji kad bi se ona očistila i uredila. Oko uređenja okoliša može se angažirati i lokalno stanovništvo. 236 PROGRAM ODRŽIVOG RAZVOJA GORSKOG KOTARA. Mjera 2: postavljanje sigurnosnih ograda Budući da je području izvora Čabranke relativno teško pristupiti, zaštitne ograde su već postavljene na nekim dijelovima. Prijedlog je dodati nove, stabilnije zaštitne ograde koje će smanjiti rizik od ozljeda posjetitelja. Mjera 3: postavljanje informativnih tabli i putokaza Izvor i okolica izvora nude mnogo zanimljivih sadržaja koje turisti ne mogu primijetiti ni vidjeti prilikom posjeta. Bilo bi dobro pored izvora postaviti informativnu ploču ili više njih koje bi pružale osnovne informacije o izvoru, biljkama i životinjama koje se mogu naći na tom području. Kako se nedostatak odgovarajuće signalizacije i smjernica prema izvoru spominje kao nedostatak, potrebno je iz mjesta Čabra postaviti putokaze koji bi vodili do samog izvora. Mjera 4: postavljanje kanti za smeće Za čist okoliš potrebno je postaviti kante za smeće u neposrednoj blizini izvora. To bi osiguralo da destinacija bude čista i da posjetitelji može pravilno odlagati svoje smeće u odgovarajuće kante. Nakon postavljanja kanti, treba paziti da se one redovito prazne. PRIORITETNO PODRUČJE 2: DODATNA PONUDA ZA POSJETITELJE Budući da sam izvor nije polazna točka za turiste, treba dodati ponudu koja će potaknuti želju za posjetom izvoru. Treba dodati sadržaje i atrakcije koji će posjetitelja privući i zadržati na destinaciji. Mjera 1: kreveti u krošnjama, glamping kućice na drvetu Kao dodatnu ponudu moglo bi se realizirati nešto što još nije dostupno u neposrednoj blizini. Dodali bismo krevete u krošnjama ili glamping kućice na drvetu, što bi pomoglo u rješavanju dvaju problema: problema nedostatka smještajnih kapaciteta i problema privlačenja posjetitelja na izvor Čabranke. Destinacija je poznata po netaknutoj prirodi, miru i tišini te svemu onome za čime moderni turist teži i što želi. No, prvo se mora riješiti pitanje vlasništva nad zemljištem na kojem se M. Lučić Jozak i K. Murkovič: Izvor Čabranke i izvor Gerovčice 237. nalazi izvor. Tek tada se moraju dobiti sve odgovarajuće dozvole za započinjanje i izvođenje izgradnje smještajnih kapaciteta. Mjera 2: riblji restoran Rijeka Čabranka bogata je pastrvama koje su se nekad pripremale u obližnjem restoranu, no restoran je prestao s radom i sad stoji na privatnom zemljištu. Prijedlog je da se u blizini postavi riblji restoran, koji bi posluživao samo domaća jela, odnosno tradicionalnu goransku hranu, primjerice svježu pastrvu iz Čabranke i salatu od krumpira. Tako bi se turiste povezalo s lokalnom kuhinjom. Potrebno je naći odgovarajućeg investitora i mjesto gdje će se riblji restoran nalaziti. Mjera 3: energetske točke Iako energetske točke nisu detaljno istražene, postoji literatura koja opisuje snagu ovih litopunkturnih kamenova. Međutim, turist koji ne istražuje ovu tematiku, za njih ne zna. Stoga bi bilo dobro detaljno istražiti sve energetske točke koje su uspostavljene u Gorskom kotaru. Nakon istraživanja njihovih snaga mogla bi se uspostaviti zajednička planinarska staza koja će ih povezati. Zato je potrebno povezivanje s planinarskim društvima koja bi svojim znanjem pridonijela stvaranju planinarske staze. Svaka energetska točka pored kamena mora imati informativnu ploču koja sadrži sve podatke o čvrstoći kamena i za što se preporučuje. Predlaže se i izdavanje brošure s popisom svih energetskih točaka s kratkim opisima. Uz to, izuzetno je važno da se ta zanimljivost spominje i na web-stranicama s turističkom ponudom Gorskog kotara. PRIORITETNO PODRUČJE 3: promocija izvora Čabranke Nakon pregleda dostupne literature i web-stranica, utvrđeno je da je spominjanje izvora Čabranke na različitim promotivnim materijalima vrlo rijetko. Kad je izvor Čabranke i naveden na web-mjestu, o njemu je vrlo malo zapisano, uglavnom su to samo osnovne informacije (tri do četiri rečenice), stoga predlažemo nov način promocije i marketinga. 238 PROGRAM ODRŽIVOG RAZVOJA GORSKOG KOTARA. Mjera 1: uključenost u promotivne aktivnosti drugih organizacija Želimo li podsjetiti posjetitelja da se u Gorskom kotaru krije prelijep izvor Čabranke, treba se uključiti u sve promotivne aktivnosti koje provode turistička organizacija i grad. Izuzetno je važno da postoje informacije koje će privući posjetitelja i potaknuti ga da posjeti upravo ovaj izvor. Treba pregledati cjelokupni promotivni materijal Turističke zajednice grada Čabra te pronaći sve pretpostavke i informacije o izvoru Čabranke. Ako su one suhoparne i neispravne, treba ih dopuniti. Ako se izvor Čabranke uopće ne spominje, treba kontaktirati odgovorne za uređivanje web-stranica i brošura. Mjera 2: društvene mreže Nakon pregleda na Internetu, utvrđeno je da se izvor Čabranke rijetko spominje na društvenim mrežama. Društvene mreže igraju veliku ulogu u odluci turista da posjete određenu destinaciju. Predlažemo stvaranje stranice na društvenim mrežama poput Faceboooka ili Instagrama gdje bi se objavljivale fotografije i obavijesti o izvoru. Potencijalnim se posjetiteljima uz pomoć društvenih mreža može pristupiti potpuno besplatno. Mjera 3: uspostavljanje hashtaga Među mlađom populacijom danas je izuzetno popularna upotreba hashtagova. To je oznaka koja olakšava praćenje odabrane teme. Vlastiti hashtag koristan je prilikom izgradnje branda. Stvaranjem i neprestanim ponavljanjem ključnih riječi mogli bismo uspješno privući mlađu populaciju jer praćenje određene teme može biti motivacija za posjet. Prijedlozi za fraze su # izvorčabranke, # izvirčabranke, # cabrankaquel e itd. To bi potaknulo upotrebu ključnih riječi od strane osoba koje su već posjetile izvor te svoje dojmove i sjećanja podijelile na društvenim mrežama. U nastavku predstavljamo prioritetna područja i mjere za izvor Gerovčice. M. Lučić Jozak i K. Murkovič: Izvor Čabranke i izvor Gerovčice 239. PRIORITETNO PODRUČJE 1: UREĐENJE STAZE DO IZVORA GEROVČICE Ovaj je prioritet važan jer želimo li omogućiti pristup samom izvoru, put do njega moramo urediti izgradnjom drvenih mostova ili drvenih hodnika. Mostovi ili hodnici bili bi uzdignuti od tla ili bi stajali na trasi iznad izvora. Ti bi mostovi starijim i mlađim ljudima olakšali pristup i učinili ih zanimljivim. Stazu do izvora treba urediti i očistiti, ukloniti srušena stabla i obnoviti tračnice stare pilane. Cesta je na lokaciji neoznačena cesta i nema parkirališta. To je veliki izazov jer treba pronaći mjesto na kojemu se može izgraditi dovoljno veliko parkiralište kako bi mu turisti mogli pristupiti bez prepreka. Mjera 1: postavljanje putokaza i označavanje parkirališnih mjesta Ovaj je korak važan kako bi se izvor Gerovčice predstavio široj javnosti, jer je trenutni kapacitet parkirališnih mjesta premalen da bi omogućio razvoj turizma. Također je važno postaviti putokaze prema mjestu izvora kako bi turisti u kratkom vremenu mogli pronaći izvor. Mjera 2: briga za smeće Važno je očuvati prirodnu ljepotu destinacije, posebno u okolici izvora Gerovčice koji je podložan brzom zagađenju vode te oštećenju biljaka i životinja. Ljudi imaju koristi od rijeke unatoč činjenici da voda nije za piće. Kako turizam sa sobom nosi i negativne učinke poput otpada, puno pažnje treba posvetiti čistoći destinacije. Turiste treba naučiti kako čuvati okoliš, gdje odlagati otpad i slično. U tu se svrhu postavljaju kante za smeće, a na informativnim se pločama prikazuje važnost održavanja okoliša čistim. PRIORITETNO PODRUČJE 2: OBNOVA STARE PILANE Stara pilana imala je važnu ulogu u životima stanovnika u prošlosti. Pilana se napajala vodom, kao i 12 drugih mlinova i pilana. Upravo zbog načina rada, koji se razlikuje od modernih strojeva, prikaz stare pilane bio bi turistima vrlo zanimljiv. Stoga predlažemo obnavljanje vanjskog dijela pilane i tračnica koje vode do nje. Stara pilana mogla bi se koristiti i kao suvenirnica gdje bi se mogli prodavati ljekoviti pripravci, čajevi te drugi ručni radovi i proizvodi djece iz obližnjih škola. Prije svega, potrebno 240 PROGRAM ODRŽIVOG RAZVOJA GORSKOG KOTARA. je postići dogovor s vlasnikom o korištenju pilane za suvenirnicu i izložbeni prostor za priče o prošlosti tog kraja. Mjera 1: obnavljanje pilane Najveći je problem stare pilane vlasništvo objekta i zemljišta na kojoj je ona izgrađena. Ideja se može realizirati samo ako se postigne dogovor i suglasnost vlasnika, stoga je nemoguće unaprijed planirati daljnje korake. Projekt bi obuhvaćao obnovu stare pilane i postavljanje suvenirnice. Mjera 2: suradnja s lokalnim stanovništvom U suvenirnici bi se prodavali proizvodi koje su pripremili mještani. To su ljekovito bilje, čajevi, rukotvorine i slično. U trgovini bi se održavala i prezentacija rada stare pilane, a mogla bi se organizirati i razna događanja. Stara pilana donijela bi dodatni prihod od turizma. PRIORITETNO PODRUČJE 3: IZGRADNJA ADRENALINSKOG PARKA Prije no što se izradi plan, treba održati raspravu s lokalnim stanovništvom kako bi mu se izložilo svoje stavove i mišljenja o izgradnji adrenalinskog parka u blizini izvora Gerovčice. Moglo bi doći do nesuglasica s lokalnim stanovništvom o toj temi, a izgradnja mora osigurati najmanji mogući utjecaj na okoliš. Treba istražiti koje su zakonske i druge dozvole potrebne za izgradnju parka. Ako bi se svi usuglasili s izgradnjom adrenalinskog parka, nakon izgradnje izračunala bi se cijena ulaznice. Taj bi se prihod koristio za održavanje i daljnji razvoj okolice izvora Čabranke i adrenalinskog parka. Da bi se ideja realizirala, potrebna su početna sredstva za nabavku moderne i kvalitetne opreme. Oko izvora izgradilo bi se penjalište i područja za ostale sportske aktivnosti. Sav materijal potreban za izgradnju parka bio bi prirodnog podrijetla. Mjera 1: plan izgradnje adrenalinskog parka Adrenalinski park turistička je atrakcija koja se može izgraditi po vrlo niskoj cijeni i može puno doprinijeti samoj destinaciji. Potrebno je pripremiti akcijski plan kako bi se saznalo što, gdje i kako se park može graditi. Prirodni materijali od kojih bi se napravio park imaju veliku važnost. U pripremi plana potrebno je surađivati sa M. Lučić Jozak i K. Murkovič: Izvor Čabranke i izvor Gerovčice 241. stručnjacima, kako bi se stvorio park pogodan za sve skupine posjetitelja, od najmlađih do najstarijih. Park mora biti prilagođen svim dobnim skupinama, mora biti siguran te se moraju ukloniti sve potencijalne opasnosti. Također je važno osigurati sredstva za izgradnju, koja bi se mogla dobiti iz EU fondova. Mjera 2: zapošljavanje i obuka zaposlenih u parku Zapošljavanje i obuka važan je čimbenik ako želimo izbjeći opasnosti i jamčiti sigurnost u parku. Cilj je da se roditelji u parku osjećaju bezbrižno znajući da su im djeca na sigurnome, da ih netko čuva i da sprave parka djeca koriste u skladu s uputama. Mjera 3: ulaznice Naplata ulaznica dobra je taktika kada se želi pratiti broj posjetitelja i tražiti dodatni izvor prihoda. Novac prikupljen od ulaznica koristio bi se za održavanje parka i izvora Gerovčice kao i za nove promotivne aktivnosti lokacije. PRIORITETNO PODRUČJE 4: PROMOCIJA IZVORA GEROVČICE Kako bi se ljudima pokazale atrakcije mjesta i pozvalo ih se da dođu vidjeti izvor, važan je marketing i promocija. Pritom treba paziti da se ne stvori iskrivljena slika izvora, već da se prikaže njegovo stvarno stanje. Lokaciju treba nadograditi novim sadržajem te ju predstaviti turistima. Potrebno je prikupiti što više priča, događaja i slika kako bi se izvor Gerovčice lakše prikazao i istakle njegove posebnosti. Također treba naglasiti važnost Gerovčice za mještane i šire područje. Informacije bi se prikupljale iz knjiga, časopisa, razgovora sa stanovnicima i turistima. Uz to, fokusirali bismo se ne samo na događaje iz života ljudi, već i na prirodno stanište mnogih životinja i biljaka. Potrebno je izraditi brošure koje pokrivaju sve zanimljive ili važne biljke (npr. jelenji jezik). Brošure bi uključivale predstavljanje životinja tipičnih za ove dijelove Hrvatske. One bi se pripremale uz pomoć stručnjaka za biljke i životinje. 242 PROGRAM ODRŽIVOG RAZVOJA GORSKOG KOTARA. Mjera 1: suradnja s okolicom Povezivanje je moguće s okolnim školama, društvima i tvrtkama koje bismo pozvali na izvor Gerovčice. Tako bismo bili domaćini školskih izleta, team buildinga itd. Posjetitelji koji bi vidjeli izvor svoje bi iskustvo prenijeli na druge ljude i na taj način podsvjesno potaknuli zanimanje za njega, neizravno pozivajući nove turiste. Mjera 2: internetska promocija Za promociju bi se mogle koristiti razne web-stranice i društvene mreže. Ova standardna tehnika može uvelike pomoći u stvaranju izvora vidljivim i prepoznatljivim kao zanimljivim mjestom jer se danas mnogi ljudi koriste društvenim mrežama. Mjera 3: suradnja sa stručnjacima U promotivnim aktivnostima surađivali bismo sa znanstvenicima, istraživačima i drugim stručnjacima s područja botanike, zoologije, turizma itd. Ta bi suradnja pridonijela daljnjoj regulaciji i obnovi izvora. Mjesto izvora Gerovčice postalo bi zanimljivo za stručnjake jer bi istraživačima pružalo prostor za obavljanje mjerenja, prikaz njihovog znanja itd. 14.5 Pokazatelji i praćenje Praćenje napretka izuzetno je važno ako želimo postići uspjeh. Pratimo pokazatelje da vidimo napredak u postizanju postavljenih prioritetnih područja. Nadzor igra ključnu ulogu u praćenju napretka jer mjeri postizanje ciljeva. To određuje koliko je usluga dobra i jesmo li na dobrom putu prema postizanju postavljenih ciljeva. U nastavku je predstavljena tablica 27 koja sustavno prikazuje pokazatelje i način njihova praćenja za svaku mjeru uređenja izvora Čabranke. U tablici 28 prikazani su pokazatelji i njihov način praćenja uređenja izvora Gerovčice. M. Lučić Jozak i K. Murkovič: Izvor Čabranke i izvor Gerovčice 243. Tablica 27: Pokazatelji i praćenje izvora Čabranke Prioritetno područje 1: uređenje okolice izvora Čabranke Praćenje: jednom ili dvaput Mjera 1: uređenje okoliša Pokazatelj 1: pet akcija godišnje prati se statistika izvora čišćenja o tome koliko je radnih akcija provedeno Pokazatelj 1: sedam Praćenje: Jednom godišnje zamijenjenih ograda provodi se pregled stanja Mjera 2: postavljanje na lokalitetu od strane sigurnosnih ograda lokalne turističke Pokazatelj 2: pet novih organizacije te se sigurnosnih ograda procjenjuje dotrajalost ograda Pokazatelj 1: dvije Mjera 3: postavljanje Praćenje: Jednom godišnje informativne table informativnih tabli i pregledava se lokacija te putokaza Pokazatelj 2: sedam dotrajalost informativnih putokaza tabli Pokazatelj 1: pet koševa za smeće Praćenje: Jednom godišnje Mjera 4: postavljanje kanti Pokazatelj 2: Koševi za statistički se prati za smeće smeće prazne se najmanje pražnjenje koševa za 52 puta godišnje (jednom smeće. tjedno) Prioritetno područje 2: dodatna ponuda za posjetitelje Pokazatelj 1: tri nove Mjera 1: kreveti u smještajne jedinice krošnjama, glamping (glamping objekti) Praćenje: Jednom godišnje kućice na drvetu analizira se statistika Pokazatelj 2: 50 noćenja u smještajnih kapaciteta, svakoj smještajnoj jedinici poslovne uspješnosti i broj Pokazatelj 3: 1000 € noćenja prihoda od noćenja po smještajnoj jedinici Pokazatelj 1: Otvaranje Praćenje: Jednom godišnje ribljeg restorana provodi se statistička Mjera 2: riblji restoran analiza opskrbe hranom te Pokazatelj 2: Povećan se provjerava uspješnost prihod od rada restorana poslovanja godišnjim za 70 000 € izvješćima. Pokazatelj 1: 34 uređene energetske točke koje su Praćenje: Svakih pola primjerene za turističke godine provjerava se Mjera 3: energetske točke svrhe analiza stanja na terenu te Pokazatelj 2: 34 dokumentacija o informativne table koje uključivanju energetskih pojašnjavaju energetske točaka na planinarske staze točke 244 PROGRAM ODRŽIVOG RAZVOJA GORSKOG KOTARA. Pokazatelj 3: 1 000 brošura o energetskim točkama Pokazatelj 4: tri planinarske staze koje uključuju energetske točke Prioritetno područje 3: promocija izvora Čabranke Pokazatelj 1: pet promotivnih materijala u kojima je naveden i opisan Mjera 1: uključenost u izvor Čabranke Praćenje: Dva puta promotivne aktivnosti godišnje pregledati i Pokazatelj 2: 1 000 tiskanih drugih organizacija analizirati promotivnu brošura dokumentaciju Pokazatelj 3: tri web- stranice na kojima će se spominjati izvor Čabranke Pokazatelj 1: Otvaranje dvaju računa na društvenim mrežama (Facebook i Instagram) Praćenje: Jednom Pokazatelj 2: četiri objave mjesečno provjerava se Mjera 2: društvene mreže tjedno na društvenim analiza posjećenosti na mrežama društvenim mrežama te Pokazatelj 3: 100 »lajkova« broj objava mjesečno Pokazatelj 4: 200 posjeta svakoj mreži Pokazatelj 1: odabir dviju riječi ili fraza (npr. #izvorčabranke, #izvirčabranke) Mjera 3: uspostavljanje Praćenje: Svaki mjesec Pokazatelj 2: Upotreba hashtaga analizira se broj hashtagova hashtaga u svakoj objavi na društvenim mrežama Pokazatelj 3: posjetitelji spominju destinaciju barem pet puta mjesečno M. Lučić Jozak i K. Murkovič: Izvor Čabranke i izvor Gerovčice 245. Tablica 28: Pokazatelji i praćenje izvora Gerovčice Prioritetno područje 1: uređenje staze do izvora Gerovčice Pokazatelj 1: 300 Praćenje: dvaput godišnje posjetitelja mjesečno prati se statistika broja Pokazatelj 2: 15 uređenih Mjera 1: postavljanje posjetitelja i broja parkirališnih mjesta putokaza i označavanje parkirališnih mjesta parkirnih mjesta Pokazatelj 3: pet putokaza (zauzetih i slobodnih) te prema izvoru pregled terena s obzirom na postavljene Pokazatelj 4: četiri informativne table. informativne table Pokazatelj 1: postavljanje pet kanti za smeće Praćenje: svaki mjesec prati se statistička analiza Pokazatelj 2: postavljanje Mjera 2: briga za smeće podataka o pražnjenju triju informativnih tabli o kanta te pregledom terena zaštiti okoliša gdje su koševi za smeće i Pokazatelj 3: pražnjenje table postavljene. koša za smeće svaki tjedan Prioritetno područje 2: obnova stare pilane Pokazatelj 1: 200 Praćenje: Jednom godišnje posjetitelja mjesečno analizira se statistika Mjera 1: obnavljanje pilane Pokazatelj 2: 200 € dobivenih i utrošenih mjesečnog dohodaka sredstava za obnovu pilane Pokazatelj 3: 500 brošura o te statistički podaci o pilani posjetiteljima i prihodima. Pokazatelj 1: odabir pet osoba koje brinu i održavaju pilanu Pokazatelj 2: tri Praćenje: Jednom godišnje Mjera 2: suradnja s predstavnika lokalnih obrta analizira se uključenost lokalnim stanovništvom predstavljaju se jednom lokalnog stanovništva i mjesečno izvedbe događaja. Pokazatelj 3: svaki mjesec se organiziraju neki događaji Prioritetno područje 2: izgradnja adrenalinskog parka Pokazatelj 1: prikupljena sredstva za izgradnju parka Praćenje: Jednom godišnje Mjera 1: plan izgradnje Pokazatelj 2: broj poligona analiziraju se prikupljena adrenalinskog parka u parku sredstva za izgradnju parka Pokazatelj 3: tri te sigurnost parka informativne table o parku i sigurnosti Mjera 2: zapošljavanje i Pokazatelj 1: četvero stalno Praćenje: Jednom godišnje obuka zaposlenih u parku zaposlenih u parku analizira se statistika o 246 PROGRAM ODRŽIVOG RAZVOJA GORSKOG KOTARA. Pokazatelj 2: Dva zaposlenicima i dobrovoljca koji će paziti volonterima u parku. na sigurnost Pokazatelj 1: 100 € prihoda Praćenje: svaka tri mjeseca Mjera 3: ulaznice mjesečno analizira se statistika Pokazatelj 2: 1 000 brošura prihoda parka Prioritetno područje 3: promocija izvora Gerovčice Pokazatelj 1: organizirani Mjera 1: suradnja s Praćenje: svaka tri mjeseca posjet 2-3 grupe tjedno okolinom analiziraju se zakazani Pokazatelj 2: 2 000 brošura posjeti Pokazatelj 1: broj objava na društvenim mrežama Pokazatelj 2: 300 »lajkova« i Mjera 2: internetska komentara tjedno Praćenje: jednom mjesečno promocija Pokazatelj 3: četiri oglasa analizira se statistika tjedno posjeta web-stranici Pokazatelj 4: 200 posjetitelja web-stranice tjedno Pokazatelj 1: količina suradnje i brojnost Praćenje: Dva puta Mjera 3: suradnja sa istraživanja koja su godišnje pregledavaju se stručnjacima povezana s izvorom znanstveni članci o Pokazatelj 2: broj istraživanjima provedenim znanstvenih članaka o na izvoru izvoru 14.6 Sažetak Izvor Čabranke i izvor Gerovčice posebne su lokacije koje karakterizira upravo netaknuta priroda i održavanje autentičnosti. Ovim projektom nastojimo ove dvije lokacije približiti turistima, kako bismo na ovim atrakcijama otvorili vrata turizmu te pokušali poduprijeti razvoj turizma i u ruralnim krajevima, unatoč težoj dostupnosti. Za omogućavanje razvoja turizma u ovom području potrebna je i suradnja s lokalnim stanovništvom te turističkim djelatnicima, kao i mjesnim zajednicama, kako bi zajedno informirali turiste o posebnosti tih lokacija. Važna je i promocija putem internetskih stranica i društvenih mreža. Lokalno stanovništvo pokazalo je želju za razvitkom turizma na svome području, ne samo zbog prihoda, već i zbog omogućavanja razvoja novih radnih mjesta za opstanak mlađeg stanovništva. M. Lučić Jozak i K. Murkovič: Izvor Čabranke i izvor Gerovčice 247. Problem predstavlja iseljavanje mlađeg stanovništva, koje bi svojim znanjem moglo uvelike pomoći razvoju turizma Gorskog kotara, ali taj bi se problem mogao ublažiti pozivanjem volontera, koji bi pripomogli u davanju informacija turistima, pružanju prijevoza i održavanju dodatnih aktivnosti kako bi turistima popunili slobodno vrijeme. Ono što je potrebno jest uređenje okoliša kod izvora kako bi se omogućilo razvijanje dodatnih aktivnosti (npr. adrenalinski park kod izvora Gerovčice), postavljanje informacijskih tabli, postavljanje putokaza, olakšavanje pristupa do izvora i sl. Isto tako potrebno je osigurati smještajne jedinice koje bi bile namijenjene turistima, posebice većim skupinama turista koji dolaze. Gorski kotar pruža obilje lokaliteta i atrakcija koje turistima omogućavaju boravak, odmor na svježem zraku i potpuni suživot s prirodom. Upravo je takav način odmora i aktivan boravak u prirodi ono što turista ispunjava, pruža nove doživljaje i iskustva te ono na što će ga podsjećati svaki boravak u prirodi. Na takav način turist prenosi svoje doživljaje poznanicima te tako širi "dobar glas". 248 PROGRAM ODRŽIVOG RAZVOJA GORSKOG KOTARA. PROGRAM ODRŽIVOG RAZVOJA GORSKOG KOTARA B. Pavlakovič, M. Koščak, Z. Ožbolt i V. Čeligoj (ur.) Poglavlje 15 Mogući restoran Ožbolt NATALIJA JOVANOVSKA 15.1 Analiza stanja U istraživanju smo proučili Prezid kao mjesto u kojemu postoji želja za razvojem održivog turizma. Kao i u svakom turističkom mjestu, i za razvoj turizma mora postojati pružatelj usluga gdje turisti mogu spavati, jesti i uživati tijekom svoga boravka. U Prezidu trenutno nema takvog većeg ponuđača, ali je postavljen koncept mogućeg restorana sa smještajem Ožbolt (slika 45). Tijekom terenskog posjeta razgovarali smo sa Zoranom Ožboltom (osobna komunikacija, 20. listopada 2017.), vlasnikom restorana Ožbolt, koji je ispričao priču o počecima i razvoju restorana Ožbolt. Naziv postoji od davnih vremena, kada se jedan dio zgrade koristio kao konoba koja u to vrijeme nije mogla postojati sama za sebe, stoga je gospodin Ožbolt samoinicijativno odlučio sagraditi nešto novo i moderno, s idejom da zadrži stari etno stil. 250 PROGRAM ODRŽIVOG RAZVOJA GORSKOG KOTARA. Slika 47: Restoran Ožbolt Izvor: Lasten. Slika 46: Unutrašnjost restorana Ožbolt Izvor: Lasten. N. Jovanovska: Mogući restoran Ožbolt 251. Posljednjih deset godina Ožbolt pokušava obnoviti objekt i započeti razvoj turizma u ovom mjestu. Zgrada je izgrađena u cijelosti, postoji mogućnost za tri apartmana, restoran, saunu i spa centar. U posebnom dijelu zgrade postoji dio koji bi mogao biti pivnica, a tu je i prostor za vinski podrum i suvenirnicu (slika 46). Ostvarenje te ideje zahtijeva velika financijska ulaganja, trud i zalaganja. Restoran Ožbolt može ponuditi jela narodne kuhinje tog kraja, koji naglašava etno stil jer se nalazi u tipičnom ruralnom okruženju i može pomoći razvoju seoskog turizma. „Oblik turizma koji najbolje pokazuje važnost tradicije za razvoj turističkih destinacija je ruralni turizam. Glazba, ples, osjećaj, kulinarski specijaliteti domaće kuhinje, jedinstvenost prirodnih ljepota, ali i mentalitet i gostoljubivost stanovništva koji su porijeklom iz ruralnih područja, određeni su čimbenici koji utječu na svijest turista pri odabiru ove vrste odmora. Istraživanje se usredotočilo na glavnu hipotezu da je tradicija pokretačka snaga razvoja turizma u ruralnim područjima i da utječe na pozitivne učinke u području turizma, ekonomije i gospodarstva regije.” (Antić, Vujko i Gajić, 2015). Zanimljivo je da povoljna klima tijekom ljetnih vrućina privlači brojne turiste, sve one koji žele pobjeći od gužve, buke, vrućine, sunca, mora i pijeska. Oni u Prezidu mogu udahnuti čist zrak, iskusiti seoski turizam, otići u kratke šetnje i uživati u onome što Prezid nudi. Tijekom obilaska terena imali smo priliku kušati hranu koju su pripremile domaćice obitelji Ožbolt. Najprije smo za ručak kušali ukusnu sarmu, a nastavili smo s degustacijom tradicionalnih jela od krumpira i kupusa. Na kraju smo kušali tradicionalnu pitu od krumpira (krumpirušu) te gledali kako ju domaćice pripremaju. Uslužni su nam vlasnici uz svaki obrok ponudili i piće. Zgrada restorana može primiti do 54 osobe u glavnom dijelu i 18 gostiju u dijelu koji je namijenjen posebnim prigodama poput privatnih zabava. Restoran ima vlastitu kuhinju, sanitarije te ulaz koji je moguć s dviju strana – s glavne ulice i s parkirališta. Isti ulaz vodi na gornji kat gdje se može urediti recepcija te ima kapacitet od 6 dvokrevetnih soba, odnosno noćenje za 12 osoba. Isti ulaz vodi i do donjeg, podrumskog dijela za koji postoji ideja da se uredi u spa centar sa saunom i masažom, a može se koristiti i kao vinski podrum. Dio prostora u restoranu može se iznajmljivati za zabave, pivnicu, ali i kao prostor za radionice koje bi pripremile različite organizacije u sklopu svojih projekata. Ovaj prostor gosti mogu koristiti i za večernje zabave, a u jednom dijelu zgrade može se urediti vinski 252 PROGRAM ODRŽIVOG RAZVOJA GORSKOG KOTARA. podrum i prostor za prodaju domaćih proizvoda i suvenira koje izrađuju stanovnici ovog mjesta. Gorski se kotar zbog brda i planina ne može pohvaliti velikim brojem raznolikih poljoprivrednih proizvoda, ali je tipično mjesto za uzgoj krumpira i kupusa. Budući da su to ljudi uzgajali od davnina, mnogo su improvizirali i kreativno pripremali krumpir na različite načine, od običnog krumpira do najslađe pite od krumpira (slika 47), a nudili su i dobru sarmu. Danas su kuhinja, kuhanje i gastronomija vrlo traženi i cijenjeni. Ovime se mještani Prezida mogu pohvaliti i turistima ponuditi jela, a istovremeno obogatiti svoju kulturu. Slika 47: Izrada krumpiruše Izvor: Lasten. N. Jovanovska: Mogući restoran Ožbolt 253. 15.2 SWOT analiza SWOT analiza bavi se prednostima i nedostacima, mogućnostima i prijetnjama s kojima se restoran suočava. Fokusirajući se na ključne čimbenike koji utječu na restoran, SWOT analiza daje osnovu za istraživanje karakteristika i izgleda restorana kao što je prikazano u tablici 29. Tablica 29: SWOT analiza potencijalnog restorana Ožbolt PREDNOSTI NEDOSTACI − dobra lokacija − malo profesionalnog osoblja − postojeće parkiralište − loša promocija i vidljivost mjesta − restoran već postoji − Prezid kao turistička destinacija ne − sobe s autentičnom okolinom postoji − održavanje higijene u sobama − neoznačene staze, u mjestu nema − spa centar i sauna za opuštanje nikakvih znakova ni putokaza − postojeća pivnica/aperitiv bar − kapacitet hotela i restorana je ograničen − mogućnost razvoja vinskog podruma i suvenirnice MOGUĆNOSTI PREPREKE − restoran ne bi imao konkurenciju u − restoran ne bi imao velike prepreke s Prezidu, što nudi priliku za ostvarivanje obzirom da je jedini, što ne znači da ne financijske dobiti i pozitivno poslovanje treba stalno održavati kvalitetu usluge i sa svih aspekata rada ovog objekta − restoran je otvoren svih 12 mjeseci u − uništavanje prirode godini − loš marketing − otvaranje radnih mjesta − loša promocija − nova motivacija za mlade − smanjena potražnja za radnom snagom − poboljšanje turizma i restorana Činjenica da je restoran na dobrom položaju te ima svoj vlastito parkiralište može biti dobar uvod za goste u njegovu priču te u njegove sobe s autentičnim izgledom i dobrom higijenom. Ponuda spa centra i saune spaja društveni dio kompleksa koji uključuje i pivnicu te suvenirnicu. Sve to pruža dobru priliku restoranu Ožbolt da dobro funkcionira tijekom cijele godine, ne samo u visokoj sezoni. Ovaj projekt otvara nove mogućnosti zapošljavanja i motivaciju mladih te za unaprjeđenje turizma u ugostiteljstvu. Sve te prednosti i mogućnosti imaju i svoje nedostatke i opasnosti koje ne treba zanemariti. U nerazvijenom turističkom mjestu s lošom promocijom i vidljivošću teško je pronaći obrazovano i stručno osoblje. 254 PROGRAM ODRŽIVOG RAZVOJA GORSKOG KOTARA. 15.3 Vizija Restoran Ožbolt uspješno će poslovati i privlačiti turiste uređenim restoranom, apartmanima i spa centrom. Kompleks će raditi kvalitetno i kontinuirano bez ikakvih problema (sanitarni, organizacijski i kadrovski). Početni kapital za uredno poslovanje restorana može se dobiti suradnjom na lokalnoj razini, a poslovanje prema planu donosi mogućnost zarade koja će pokriti fiksne i varijabilne troškove, račune, porez, plaće zaposlenika, troškove popravka i plaćanje kupljenih proizvoda. Kvalitetnom ponudom i pristupačnom cijenom spa centra, privući će goste koji će češće posjećivati i spa centar i restoran te koristiti njihovu cjelokupnu ponudu. Regija bi trebala postati poznata i započeti suradnju s organizacijama koje traže manje razvijena mjesta za posjet, a istodobno nude zdrav način života, čist okoliš i dovoljno prostora za aktivnosti, hranu i smještaj. Stanovnici ovog mjesta trebaju započeti suradnju i proizvodnju zdravih prehrambenih proizvoda od usjeva uzgojenih u tom kraju te zadovoljiti potrebe lokalnog restorana kako bi se smanjile zalihe iz drugih regija ili uvoza. Vizija je podijeljena u pet tipičnih prioritetnih područja: razvoj restorana, apartmana, spa centra, pivnice te razvoj vinskog podruma i dijela suvenirnice. Prioritetna područja zajedno s mjerama i akcijskim koracima predstavljena su u nastavku. 15.4 Prioritetna područja i mjere PRIORITETNO PODRUČJE 1: RAZVOJ RESTORANA Prvo je prioritetno područje hitno uređenje restorana. Potrebno je osvježiti njegovu unutrašnjost i okoliš kako bi gostima bili privlačni. Jedan od važnih čimbenika restorana je kuhinja te je potrebno je njezino detaljno uređenje. Da bi kuhinja radila besprijekorno, moraju se dodati svi dijelovi koji nedostaju. Da bi se zaštitio okoliš i higijena objekta, sanitarije moraju biti u potpunosti uređene. Treba osmisliti dobro definiran jelovnik, koji bi bio dokaz da se radi o etno restoranu. Ponuda namijenjena gostima mora biti zadovoljavajuća, potrebno je kvalitetno osoblje koje zna pripremiti tradicionalnu hranu iz jelovnika. Također je potrebno obrazovano uslužno osoblje koje će znati pristupiti gostima te ih poslužiti hranom, N. Jovanovska: Mogući restoran Ožbolt 255. kako bi gosti bili zadovoljni te postali redoviti posjetitelji. Ovdje treba navesti detaljan opis osoblja kako bi restoran mogao raditi bez problema. Mjera 1: kuhinja Kuhinja ima manje radne površine, stoga bi trebalo odvojiti prostor za pripremu hrane i gotovih jela, prostor za salate, prostor za hladnjak u kojemu su smještene različite namirnice te prostor za osoblje. U restoranu moraju biti najmanje dva zaposlenika. Restoran mora nabaviti spremnike za odvajanje i recikliranje otpada. Spremnici za papir, plastiku i biološki otpad, koji će se nalaziti u restoranu, djelomično će rješavati pitanje zaštite okoliša. O recikliranju otpada treba obavijestiti i zaposlene, kako bi bili oprezni pri njegovu odvajanju. Mjera 2: izgled restorana Ulaz u restoran trebao bi biti dobro označen s ulice, a putokazi u restoran trebali bi biti vidljivi. Na parkiralištu treba označiti parkirališna mjesta, a prilazni put prilagoditi tako da gosti u restoran mogu doći i s parkirališta. Za prihvat i smještaj gostiju moraju biti odgovorni zaposlenici objekta ili konobari. Na početku bi u smjeni trebala biti dva konobara. Od ulaza do restorana goste bi vodio put u etno stilu. Konobari će biti prepoznatljivi po odorama koje će nositi ili po klasičnim hlačama i košulji s remenom izvezenim narodnim uzorkom. Cijeli restoran bit će u etno stilu sa zavjesama na prozorima koji su okrenuti prema javnom trgu. U ormarićima na zidu nalazit će se stari predmeti, a ako se na njih stave zavjese, imat će izgled prozora. U restoranu treba sakriti kabele kako ne bi bili vidljivi, ali omogućuju upotrebu moderne tehnologije (televizija, projektori itd.). Predlažemo da se namjeste i instaliraju zvučnici kako bi gosti, slušajući tihu tradicionalnu glazbu, mogli uživati u hrani i atmosferi. U restoranu će biti drveni stolovi (mogu se napraviti novi ili donijeti stolovi koji se nalaze u pivnici, a visoke barske stolice odnijeti u pivnicu) s drvenim stolicama (npr. tronošci) koji se stapaju sa samom prirodom regije te se mogu koristiti na različite načine. Zidovi mogu ostati bijeli jer će na policama biti puno starih predmeta, a mnogi će biti prekriveni nacionalnim vezom uključujući donji dio barskog stola. Vrata i prozori restorana mogu imati dodatni drveni dio, npr. drvene grilje koje možemo vidjeti u starim nenaseljenim kućama. 256 PROGRAM ODRŽIVOG RAZVOJA GORSKOG KOTARA. Obnoviti treba i sanitarije, strop te sakriti cijevi koje su vidljive. U toaletu treba postaviti vrata koja će odvajati WC, npr. drvena vrata starijeg izgleda koja se sa strane mogu zatvoriti zasunom i zadržati narodni (etno) stil. Bar u restoranu u dobrom je stanju i može se u potpunosti koristiti ako se na zid doda stakleni stalak za slaganje čaša, a iznad šanka metalna šipka za slaganje čaša s postoljem. Mjera 3: način i kvaliteta usluge te ponuda Ugostiteljstvo uključuje pružanje usluga hrane i pića. Gostoljubivost se ogleda u osjećaju konobara da gostu posluži ono što on želi ne zaboravljajući pritom na lokalne običaje i tradiciju. U ovom slučaju fokusiramo se na posluživanje u restoranu, hotelskim sobama, kafiću i baru. Gostoprimstvo je nužna osobina uslužnog osoblja te uključuje pripremu prije dolaska gostiju, pozdravljanje gostiju, posluživanje hrane i pića (usluga u užem smislu), punjenje potrošnog materijala, dodatne usluge te pozdravljanje gostiju na odlasku. Izraz ugostiteljstvo znači pružanje usluga hrane i pića u posebnom ugostiteljskom smislu. Posluga u širem smislu obuhvaća sve poslove koje osoblje radi brzo i ekonomično, poslužuje hranu i piće, priprema razna jela pred gostima te sve ostalo što se odnosi na posluživanje gostiju. Pod ovom vrstom posluge misli se na posluživanje prema određenim pravilima i korištenje vještina i tehnika na poslu. Profesionalne kvalifikacije osoba u restoranu trebale bi zadovoljiti zahtjeve gostiju te štititi interes i ugled restorana. Ponašanje konobara prema gostu osnova je njegova rada. Kvaliteta ovog odnosa izražava se u krugu gostiju koji neprestano rastu, stagniraju ili padaju. Stručni, kulturni i gospodarski rad važni su preduvjeti za kvalitetnu poslugu. Time se postiže dvostruki učinak: prvo, gosti budu zadovoljni, što znači da će se vratiti u objekt, a drugo, organizacija posla donosi više prihoda. Kvaliteta hrane i pića također je važna je za potpun uspjeh restorana. Uslužno osoblje mora, osim znanja, znati i pravila lijepog, učtivog i kulturnog ponašanja. Jelovnik je popis jela koja kuća nudi svojim gostima. Posao je uslužnog osoblja da pomogne gostu pri odabiru hrane koristeći jelovnik. Iz tog se razloga jelovnik naziva i zrcalom restorana. Razlikujemo standardne, dnevne, tjedne i ostale jelovnike. Dnevni jelovnik mora imati adresu koja uključuje naziv restorana, mjesto i telefonski broj, datum te podatke o tome odnosi li se jelovnik na doručak, ručak ili večeru. Pored naziva svake vrste jela napisana je i njegova količina. Neki jelovnici uz svaki obrok imaju i fotografiju. Oblici jelovnika različiti su ovisno o skupini predmeta, N. Jovanovska: Mogući restoran Ožbolt 257. materijalnim mogućnostima, zalihama itd. Raspored jela na jelovniku mora biti posložen po redoslijedu kojim se jela poslužuju. Svaki jelovnik također treba sadržavati „jelovnik” sa stalnom cijenom te dva ili više menua kako bi gost mogao odabrati što mu najviše odgovara. Menu je na jelovniku obično na samom početku dana, sredinom dana ili na kraju. Menu na jelovniku uključuje jela ovisno o tome odnosi li se na ručak ili večeru. Menu obično uključuje juhu ili gulaš, uglavnom jela s povrćem koja se kuhaju, desert ili voće i kruh. Pripremili smo prijedlog cijelog menu a koji se može ponuditi u restoranu Ožbolt, a prikazan je na slici 48. Cjelokupna ponuda objašnjena je detaljnim receptom za svaki dio posebno te s osnovnim proračunom (tablice 30-35) i predviđa koliki će biti troškovi, koje su namirnice potrebne za pripremu te kolika je dobit. Slika 48: Prijedlog menua Izvor: Lasten. 258 PROGRAM ODRŽIVOG RAZVOJA GORSKOG KOTARA. Hladno predjelo: hladna plata Na drvenu podlogu ili tanjur stavilo bi se: 25 g svježeg sira, 25 g tvrdog sira te u maloj zdjelici 50 g mliječnog namaza i 50 g „koružnjače” napravljene od pšeničnog brašna, kukuruznog brašna, soli, praška za pecivo, jogurta, ulja i jaja. Sve sastojke treba izmiješati, ispeći, ohladiti i narezati na kockice. Tablica 30: matematički izračun za hladno predjelo (cijene se odnose na jedan obrok) Ukupni Mjerna troškovi jedinica Količina Cijena po komadu Cijena u € Svježi sir kg 0,025 9 € 0,225 Tvrdi sir kg 0,025 10 € 0,25 Mliječni namaz kg 0,050 8 € 0,4 Jaja komad 1 0,15 € 0,15 Ulje 1 0,010 1,5 € 0,015 Jogurt 1 0,020 1 € 0,02 Prašak za pecivo komad 0,25 0,3 € 0,075 Sol kg 0,002 1 € 0,002 Kukuruzno brašno kg 0,020 1 € 0,02 Pšenično brašno kg 0,020 1 € 0,02 Nabavna cijena materijala: 1,177 € Provizija 350 % 1,177 * 350/100 = 4,1195 € Zaokružena cijena 4,2 € Pozitivna razlika 3,023 € N. Jovanovska: Mogući restoran Ožbolt 259. Toplo predjelo: bunka Za tijesto treba izmiješati brašno, kuhani krumpir, vodu, sol i mast. Kora treba biti debljine 2 do 3 mm, tijesto posuti čvarcima, zamotati i ispeći. Poslužiti vruće, 150 g po osobi. Tablica 31: Matematički izračun za toplo predjelo (cijene su za jednu porciju) Ukupni Mjerna troškovi jedinica Količina Cijena po komadu Cijena u € Brašno kg 0,020 1 € 0,02 Krumpir kg 0,020 1 € 0,02 Sol kg 0,002 1 € 0,002 Mast kg 0,010 4 € 0,04 Čvarci kg 0,050 10 € 0,05 Nabavna cijena materijala 0,582 € Provizija 450 % 0,582 * 450/100 = 2,689 € Zaokružena cijena 3 € Pozitivna razlika 2,418 € 260 PROGRAM ODRŽIVOG RAZVOJA GORSKOG KOTARA. Juhe i variva: varivo od krumpira Sastojci: krumpir, luk, mrkva, grah, brašno, mljevena crvena paprika, češnjak, ulje i sol. Sitno nasjeckani luk staviti u lonac s uljem za prženje, dodati sitno nasjeckanu mrkvu, nasjeckani krumpir i grah te sve sastojke popržiti. Zatim dodati vodu i pustiti da se kuha na vatri. Po želji začiniti. Staviti brašno u suhu posudu, dodati mljevenu crvenu papriku, maslac i češnjak i pustiti da se prži. Sve zajedno pomiješati i pustiti da se još neko vrijeme kuha. Poslužiti u dubokoj posudi, oko 220 ml po osobi. Tablica 32: Matematički izračun za juhe i variva (cijene se odnose na jednu porciju) Ukupni Mjerna troškovi jedinica Količina Cijena po komadu Cijena u € Krumpir kg 0,060 1 € 0,06 Luk kg 0,040 1 € 0,04 Mrkva kg 0,013 1 € 0,013 Fažol kg 0,013 1 € 0,013 Brašno kg 0,006 1 € 0,006 Crvena paprika kg 0,002 5 € 0,01 Češnjak kg 0,001 5 € 0,005 Ulje kg 0,004 1,5 € 0,006 Sol kg 0,001 1 € 0,001 Nabavna cijena materijala 0,154 € Provizija 2000 % 0,154 * 2000/100 = 3,08 € Zaokružena cijena 3,5 € Pozitivna razlika 3,346 € N. Jovanovska: Mogući restoran Ožbolt 261. Glavno jelo: sarma i pire krumpir List kiselog kupusa napuni se prethodno pripremljenom smjesom mljevenog mesa, mrkve, luka, riže i soli. List se zamota i stavi u posudu, a zatim zalije s dovoljno vode. Sarmu se može pustiti da malo odstoji, a zatim je kuhati u zagrijanoj pećnici nekoliko sati dok ne porumeni. U posebnoj zdjeli skuha se krumpir koji se zatim zgnječi i pomiješa s kipućim mlijekom i malo soli tako da nastane pire krumpir koji se poslužuje u obroku od 100 g zajedno s 250 g sarme. Tablica 33: Matematički izračun za glavno jelo (cijene se odnose na jednu porciju) Ukupni Mjerna troškovi jedinica Količina Cijena po komadu Cijena u € Krumpir kg 0,080 1 € 0,08 Luk kg 0,040 1 € 0,04 Mrkva kg 0,010 1 € 0,01 Kupus kg 0,050 2 € 0,1 Mlijeko 1 0,010 0,6 € 0,006 Mljeveno meso kg 0,150 5 € 0,75 Češnjak kg 0,001 5 € 0,005 Ulje kg 0,004 1,5 € 0,006 Sol kg 0,001 1 € 0,001 Nabavna cijena materijala: 0,998 € Provizija 700 % 0,998 * 700/100 = 6,986 € Zaokružena cijena: 7 € Pozitivna razlika: 6,002 € 262 PROGRAM ODRŽIVOG RAZVOJA GORSKOG KOTARA. Desert: Pita od krumpira (krumpiruša) Kuhani pire krumpir pomiješati s bijelim brašnom tip 500, dodati jogurt, jaja, sol, ulje i šećer. Sve sastojke treba dobro umijesiti. Smjesu razvaljati što tanje i u potpunosti premazati mašću te posuti grožđicama. Tijesto zamotati u roladu i staviti u nauljenu tepsiju da se peče. Poslužiti toplo u komadićima od 150 g. Tablica 34: Matematički izračun za desert (cijena se odnosi na jednu porciju) Ukupni Mjerna troškovi jedinica Količina Cijena po komadu Cijena u € Krumpir kg 0,13 1 € 0,13 Brašno kg 0,046 1 € 0,046 Jogurt 1 0,016 0,7 € 0,0112 Jaja komad 0,2 0,15 € 0,03 Sol kg 0,003 1 € 0,003 Ulje 1 0,003 1,5 € 0,0045 Šećer kg 0,013 0,5 € 0,0065 Mast kg 0,017 4 € 0,068 Grožđice kg 0,007 6 € 0,042 Nabavna cijena materijala: 0,2992 € Provizija 800 % 0,2992 * 800/100 = 2,3936 € Zaokružena cijena: 2,5€ Pozitivna cijena: 2,2008€ N. Jovanovska: Mogući restoran Ožbolt 263. Tablica 35: Skupni izračun porcije za navedeni menu Podjela Hladno Toplo Juhe i Glavno predjelo predjelo variva jelo Desert Ukupno Ukupna nabavna 1,177 € 0,582 € 0,154 € 0,998 € 0,2992 € 3,2102 € cijena Ukupna prodajna 4,2 € 3 € 3,5 € 7 € 2,5 € 20,2 € cijena Ukupna razlika / 3,023 € 2,418 € 3,346 € 6,002 € 2,2008 € 16,9898 € dobit Točne iznose može odrediti vlasnik ili voditelj restorana. Cijene bi trebale biti razumne i pristupačne za sve goste, a istovremeno pokrivati sve troškove za minimalni broj gostiju. Primjerice, ako bi mogući restoran Ožbolt u mjesecu imao gostiju koliko ima kreveta (12) i ako bi svi ti gosti jednom dnevno koristili predloženi menu, dnevna bi zarada samo s ovim jelovnikom iznosila oko 203 €. To bi značilo da bi u jednom mjesecu zaradili približno 6 115,00 €, koje bi koristili za pokrivanje troškova, a istodobno bi cijeli objekt mogao funkcionirati. PRIORITETNO PODRUČJE 2: RAZVOJ APARTMANA Sljedeće prioritetno područje odnosi se na izgled recepcije: potrebno je definirati koje usluge recepcija može ponuditi, kakve sobe može ponuditi, kako će one biti opremljene i kakav bi trebao biti autentičan izgled soba. Također je opisano kako koristiti lokalne resurse za uređenje interijera. Potrebno je utvrditi i broj zaposlenika koji bi izvršavali svoje zadatke vezane uz apartmane. Mjera 1: recepcija Kod ulaza na drugi kat nalazila bi se recepcija koja bi trebala biti uređena u etno stilu tako da bude usklađena s cijelim hotelom. Na recepciji će biti zaposlene dvije osobe koje će pružati informacije o smještaju i ponudi koju nudi kompleks Ožbolt. Osim recepcije, potrebno je urediti i praonicu u kojoj će se prati stolnjaci, posteljina te ostale tkanine. Zaposlenici na recepciji i u praonici imat će uniforme vrlo slične onima koje nose konobari u restoranu. 264 PROGRAM ODRŽIVOG RAZVOJA GORSKOG KOTARA. Da bi se u vrlo kratkom roku očistile sve površine i kako bi gosti bili zadovoljni, a ušteda što veća, predlažemo upotrebu „čarobnih krpa“ od mikrovlakana (izrađenih od poliestera) koje se mogu koristiti za čišćenje cijele površine samo vodom bez uporabe kemijskih sredstava. Ove se krpe mogu oprati od 600 do 1000 puta. Za očuvanje tradicije i narodnog (etno) stila u apartmanima, koristit će se tkanine poput stolnjaka. Prilikom pranja tkanine, osoba koja radi u praonici brinut će se za odgovarajuću količinu deterdženta. Gosti će u apartmanima moći koristiti znak za mijenjanje tkanine ako budu koristili posteljinu i ručnike, što će ujedno čuvati i ekološku svijest. Mjera 2: izgled soba Izgled soba omogućit će gostima da dožive Prezid. U sobama će biti istaknute značajke ovog kraja, pri čemu će svaka soba imati svoje ime i prepoznatljivu priču. Cjelokupni interijer soba ili namještaj u njima bit će izrađen uglavnom ručno. Primjeri pojedinačnih tema soba su: Soba 1 – vatrogasna soba: unutrašnjost sobe bit će izrađena od stare crvene opeke. Televizor neće biti postavljen na običnom stalku, već na staroj vatrogasnoj prskalici za vodu. Bračni krevet bit će izrađen od paleta, kao i svi kreveti u ostalim sobama, jedino što će u ovoj sobi pored kreveta biti postavljeni kotači starog vatrogasnog vozila. Soba 2 – muzejska soba: imat će rustikalnu boju zidova. Krevet će biti izrađen od paleta, a na vrhu će imati baldahin za poluzatvoren izgled. Na zidovima će biti male slike s motivima koji su također izloženi u zavičajnoj zbirci. Na policama će biti izloženi predmeti tipični za prošlost ovog kraja. Soba 3 – farma: interijer sobe bit će u istom stilu kao i izgled restorana, tj. u etno stilu sa sličnim starinskim predmetima na zidovima te s istim vezom na tkaninama kakav je na prozorima. Također postoji mogućnost da ti vezovi budu ukras pokrivača. Soba 4 – prezidska panoramska soba: značajka ove sobe bit će pogled na Prezid i prekrasne zelene nijanse oslikane na zidovima, koje će ilustrirati izgled panorame te se uskladiti s drvenim namještajem. N. Jovanovska: Mogući restoran Ožbolt 265. Soba 5 – „budol” soba: ova soba imat će starinski izgled, krevet od paleta i drven ormar. Značajka ove sobe bit će zidovi obojeni u boju „budla” s nježnom tamnosmeđom bojom svjetlijih nijansi i dodatnom bordo bojom na određenim mjestima. Soba 6 – soba „krumpiruša”: izgled prostorije bit će u svjetlosmeđoj boji s detaljima na donjem dijelu kreveta, koji će biti izrađen od paleta tako da bude ispunjen različitim smeđim materijalima koji će oponašati raznolikost krumpirove kore. PRIORITETNO PODRUČJE 3: RAZVOJ SPA CENTRA Okoliš i unutrašnjost spa centra trebali bi gostima ponuditi priliku da uživaju, opuste se i iskuse ono što očekuju u skladu sa svojim potrebama i godinama. I u ovom slučaju treba definirati točan broj zaposlenika koji bi profesionalno predstavljali i vodili ponudu spa centra. Mjera 1: izgled i okoliš Okoliš i interijer moraju biti usklađeni s etno stilom cijele zgrade. Unutrašnjost će imati zidove od crvene opeke ili kamena, namještaj će biti od drva, kao i sva vrata i prozori, koji će imati autentičan stil. Sanitarna oprema mora biti dobro uređena s kompletnom instalacijom, kako bi spa centar mogao funkcionirati u skladu sa standardima. Za ono što nudi, objekt mora imati profesionalno osoblje, a sukladno tome mora nabaviti i potrebne uređaje. Ponuda ne smije biti pretjerana i mora zadovoljiti potrebe osoba koji će biti najčešći gosti ili se osnovna ponuda mora temeljiti na opuštanju, a ne na liječenju jer bi u tom slučaju trebalo zaposliti osobe s medicinskim znanjem. PRIORITETNO PODRUČJE 4: RAZVOJ PIVNICE Ovo prioritetno područje zahtijeva minimalnu renovaciju i korekciju unutrašnjosti bara koji već postoji. Potrebno je odrediti ponudu jelovnika, način uživanja u ovom objektu, kako iskoristiti sve mogućnosti ovog restorana, što ponuditi gostima, koliko je zaposlenika potrebno za rad itd. 266 PROGRAM ODRŽIVOG RAZVOJA GORSKOG KOTARA. Mjera 1: izgled pivnice Unutarnji izgled može u cijelosti ostati takav kakav je, ali je potrebno urediti vanjski dio vrata koja od bara vode u druge prostorije. Vrata bi se trebala zatvoriti kako bi se ovaj dio mogao koristiti kao suvenirnica i mali vinski podrum. U ovom se dijelu može postaviti televizor i projektor za različita izlaganja te gledanje sportskih natjecanja. U pivnici će biti zaposlena jedna osoba koja će posluživati i naplaćivati samo na šanku, a ponuda će biti samoposlužna. Gosti će imati priliku odabrati vrstu piva po želji i također kakav „snack” za veće uživanje. PRIORITETNO PODRUČJE 5: RAZVOJ VINSKOG PODRUMA U SKLOPU SUVENIRNICE Pitanje ovog prioritetnog područja je kakva bi mogla biti ponuda vina; koje bi se vrste vina nudile, iz koje regije, kako i po kojim cijenama. Vinski bi podrum trebao imati priču koja bi također bila povezana sa suvenirnicom. Treba utvrditi proizvode koji bi se u njemu prodavali te kako bi gosti kroz hranu i vino osjetili okus ovog kraja. Cijela priča od zaposlenika zahtijeva da kupce pridobiju ponudom u ovom objektu. Mjera 1: vino i okus na jednom mjestu U dijelu potencijalne pivnice nalazi se prostorija sa separeom koji se može ukloniti. U ovom dijelu bit će uređen mali vinski podrum s ponudom domaćih vina i s proizvodima tipičnim za ovo područje, koji će se prodavati kao suveniri – domaći i pakirani: džemovi, žestoka pića, svinjska mast, knjige recepata iz ove regije, sir, sapuni itd. U ovom prostoru trebao bi raditi jedan zaposlenik koji zna priču o vinu i ponešto o lokalnim proizvodima koje će predstaviti gostima – koliko su važni za ovo područje i što se sve nudi. 15.5 Pokazatelji i praćenje Predviđeni su pokazatelji koji predstavljaju ideju razvoja restorana Ožbolt (tablica 36). Da bi se tijek turističkog razvoja mjesta i restorana mogao zamisliti u postocima, na kraju svake sezone ili svaka četiri mjeseca treba provesti analizu. Na taj bismo način imali i informacije o tome kako se mijenja broj posjetitelja u određenom razdoblju. Tijekom njihova boravka turistima se može ponuditi kratka anonimna N. Jovanovska: Mogući restoran Ožbolt 267. anketa putem koje posjetitelji mogu dati mišljenje o svojim iskustvima – čime su bili zadovoljni, što bi promijenili itd. Tablica 36: Pokazatelji i praćenje potencijalnog restorana Ožbolt Prioritetno područje 1: razvoj restorana Pokazatelj 1: u restoranu, uključujući i Mjera 1: kuhinja kuhinju, ukupan broj zaposlenih je šest: dvoje u kuhinji i četvero kao konobari Pokazatelj 2: Praćenje: Analiza podataka koje restoran ostvaren prihod ima o broju posjetitelja. Ovi podaci mogu koji može pokriti se dobiti jednako kao i podaci o broju 12,5 % godišnjih turista koji su boravili u ovoj regiji i prijavili troškova nastalih se u turističkom uredu za evidenciju turista. Mjera 2: izgled tijekom izgradnje i Restoran Ožbolt može biti jedan od prvih restorana pripreme objekta. restorana u Prezidu gdje će broj turista biti Isti pokazatelj jednak broju posjetitelja ovog objekta. može se koristiti i za sva ostala prioritetna područja Pokazatelj 3: 40 Mjera 3: način i postotna dnevna kvaliteta usluge te posjećenost ponuda tijekom glavne sezone Prioritetno područje 2: razvoj apartmana Pokazatelj 1: broj gostiju koji borave u apartmanima mora doći do 30 % godišnje, odnosno Mjera 1: recepcija. oko 1293 noćenja. Praćenje: Analiza podataka koje restoran Tako bi prihod od ima o broju noćenja. Ovi podaci mogu se apartmana bio dobiti jednako kao i podaci o broju turista uključen u godišnji koji su boravili u ovoj regiji i prijavili se u prihod cijelog uredu za evidenciju turista. objekta. Pokazatelj 2: broj Mjera 2: izgled soba zaposlenika povećat će se za troje: dvoje na 268 PROGRAM ODRŽIVOG RAZVOJA GORSKOG KOTARA. recepciji i jednu spremačicu Prioritetno područje 3: razvoj spa centra Pokazatelj 1: na Praćenje: U početku dobit od ovog dijela Mjera 1: izgled i početku će biti neće imati značajan utjecaj na gospodarski okoliš potrebna još rast, ali se time ponuda obogaćuje te najmanje dva pomaže u povećanju broja turista i zaposlenika turističke ponude Prioritetno područje 4: razvoj pivnice Pokazatelj 1: Pivnica bi mogla biti zanimljivo mjesto, gdje bi gost ušao barem jednom dnevno. Ukupna Mjera 1: izgled dobit tijekom cijelog pivnice dana mogla bi Praćenje: Analiza poslovanja pivnice pokriti sve troškove Pokazatelj 2: Pivnica bi zaposlila jednu mladu osobu Prioritetno područje 5: razvoj vinskog podruma u sklopu suvenirnice Pokazatelj 1: Zapošljavanje još Mjera 1: vino i jedne kvalificirane okus na jednom osobe može povećati Praćenje: Analiza poslovanja vinskog mjestu broj posjetitelja te podruma te promocija domaćih proizvoda poboljšati promociju domaćih proizvoda. 15.6 Sažetak Prezid je mjesto gdje ne postoji objekt kakav bi bio restoran Ožbolt. Ova se ideja temelji na zgradi koja je nekada bila dio konobe i mogla bi se urediti. U ovom smo istraživanju identificirali probleme područja i restorana te iznijeli ideju za razvoj kompleksa. Za uspješan razvoj objekta, njegovi prostori moraju biti u potpunosti izgrađeni tako da budu završeni svi građevinski radovi te radovi u sanitarijama i pritom mora biti naveden način financiranja cjelokupne pripreme i radova. Zaposlenici moraju biti informirani o svim događajima na lokalnoj razini kako bi znali pravilno postupati i moraju znati kojih se pravila trebaju pridržavati. Na posao trebaju dolaziti na vrijeme i raditi svoj posao, a da istodobno između njih i vlasnika N. Jovanovska: Mogući restoran Ožbolt 269. restorana postoji solidarnost. Plaćanje zaposlenika uvijek mora biti na prvom mjestu, a zaposlenici ne smiju zaboraviti da je gost uvijek u pravu. Ponuda u ovom kompleksu mora biti dobro opisana tako da se potencijalne posjetitelje može poslužiti u svakom trenutku. Proizvodi koji se nude u restoranu, sobama, pivnici i suvenirnici moraju uvijek biti isti u smislu održanja njihove kvalitete i tradicije. Postizanje uspjeha na ovom polju zahtjeva puno truda, ulaganja i strpljenja jer je uspjeh ugostiteljstva vidljiv tek nakon određenog broja godina kontinuiranog i kvalitetnog rada. 270 PROGRAM ODRŽIVOG RAZVOJA GORSKOG KOTARA. PROGRAM ODRŽIVOG RAZVOJA GORSKOG KOTARA B. Pavlakovič, M. Koščak, Z. Ožbolt i V. Čeligoj (ur.) Poglavlje 16 Apartmani u središtu Prezida PAVO ČUČKA I PETRA MIKULČIĆ 16.1 Analiza stanja U Prezidu na pograničnom području Hrvatske i Slovenije postoje brojne mogućnosti za razvoj turizma. Područje je tranzitno, nalazi se na samoj granici sa Slovenijom i u blizini je Nacionalnog parka Risnjak. Područje Prezida ima mnoštvo prirodnih resursa i očuvanu prirodu. Zbog loše socijalne situacije te posebno loše demografske slike i odlaska mladih iz Prezida, mještani su preuzeli inicijativu za promjenu i stvaranje perspektive za mlade. Mještani vide priliku u bavljenju turizmom i žele iskoristiti turističke resurse ovog podneblja. Da bi se Prezid razvio u turističku destinaciju, hitno je potrebna turistička infrastruktura, a jedno od glavnih prioritetnih područja su smještajni kapaciteti kojih trenutno na ovom području ima jako malo (slika 49). 272 PROGRAM ODRŽIVOG RAZVOJA GORSKOG KOTARA. Slika 49: Primjer lokalne arhitekture Izvor: Lasten. Postojeća ponuda turističkog smještaja ovog malog goranskog mjesta trenutno se sastoji od Apartmana Turk, koji uključuje kuću s 2+2 spavaće sobe, a odjednom mogu primiti osam osoba. Pored apartmana postoji mogućnost korištenja kuće za odmor u šumi koju Apartmani Turk oglašavaju na svojoj web-stranici. U blizini se nalazi Holiday Home & Spa u Kozjem Vrhu (2015). To je kuća za odmor koja je dobar primjer da je moguće na području Prezida uspješno se baviti turizmom. U središtu Prezida nalazi se restoran Ožbolt koji trenutno ne radi te smještajni kapaciteti koji još nisu u potpunosti dovršeni te posljedično nisu u funkciji. Budući da stanovnika ima sve manje, istraživanje je pokazalo da se mnoge obiteljske kuće prodaju te da ima mnogo vikendica koje mještani iznajmljuju samo tri do pet dana u godini, najčešće oko Nove godine kada dolaze ljudi iz raznih dijelova Hrvatske i Slovenije (slika 50). Ostale dane u godini kuće i vikendice su prazne (Apartmani Turk, b. d.). P. Čučka i P. Mikulčić: Apartmani u središtu Prezida 273. Slika 50: Razgled smještajnih kapaciteta u Prezidu Izvor: Lasten. 16.2 SWOT analiza Tijekom posjeta Prezidu, svoja smo zapažanja prikazali u SWOT tablici (tablica 37). Utvrđene su brojne prednosti, kao i pojedini nedostaci za razvoj turizma i smještajnih kapaciteta. Najveća je prednost Prezida svakako prirodna ljepota i njena očuvanost, ali tu su i druge prednosti koje proizlaze iz ovoga krajolika, poput klime, flore i faune, izvora vode i slično. Te su prednosti važne za smještajne kapacitete najviše zbog stvaranja turističke ponude ili stvaranja turističkog proizvoda i dodatnih sadržaja u mjestu. Bez takvih reprezentativnih resursa bilo bi teško privući goste da ostanu u Prezidu, dok im dobre prilike i prednosti, od kojih su najveće prirodni resursi, daju prilično dobar razlog da dođu i ostanu. 274 PROGRAM ODRŽIVOG RAZVOJA GORSKOG KOTARA. Tablica 37: SWOT analiza apartmana u središtu Prezida PREDNOSTI NEDOSTACI − očuvana priroda − loša komunalna infrastruktura − bogatstvo prirodnih resursa − nezainteresiranost i pasivnost lokalnog − ugodna klima stanovništva − postojeći smještajni kapaciteti − iseljavanje mladih i obrazovanih ljudi − nova destinacija − neučinkovitost lokalne turističke − aktivnost mještana institucije − rekreacijske aktivnosti − neznanje i nedostatak obrazovanja − Prezid kao turistička destinacija ne postoji − nedostatak turističke infrastrukture − loše mogućnosti smještaja za goste MOGUĆNOSTI PREPREKE − cjelogodišnji turizam − uništavanje i zagađivanje prirode − nova radna mjesta − gubitak lokalnog identiteta − prodaja poljoprivrednih i zanatskih − nedostatak radne snage proizvoda − pretjerana gradnja i uništavanje − poboljšanje smještajnih kapaciteta prostora − stvaranje dodatne vrijednosti − nekompetentna radna snaga − stvaranje perspektive za mlade − loša promocija − mogućnost dobivanja sredstava iz EU fondova − rekreacijski i sportski turizam − podrška lokalne zajednice Velika prilika za Prezid ovisna je i o njegovu stanovništvu koje je aktivno i zainteresirano za razvoj svoga grada. To je važno napomenuti jer sve počinje dobrom voljom. Inicijativa i uključivanje građana u razvoj mjesta i turizma sigurno bi stvorili bolje okruženje za mlade ljude koji bi manje iseljavali. Smještajni kapaciteti koji bi privukli veći broj turista i tako otvorili prostor za nova radna mjesta, doprinijeli bi razvoju cijelog mjesta i poboljšali kvalitetu života stanovništva. Možemo zaključiti da su smještajni kapaciteti trenutno glavni nedostatak iz kojeg bi mogla proizaći velika prednost za razvoj Prezida. Osim što bi se stvorio veći turistički promet, smještajni kapaciteti mogli bi biti izvrstan način za očuvanje i predstavljanje svega autohtonog na ovom području, a ujedno bi mogli biti svojevrsni temelj ili nositelj cjelokupnog turističkog razvoja Prezida. P. Čučka i P. Mikulčić: Apartmani u središtu Prezida 275. S druge strane, postoje neki nedostaci, poput nedovoljne i loše građevinske infrastrukture Prezida i neučinkovitosti nadležnih institucija. Mnoge su zgrade tek djelomično izgrađene i uređene, dok su neke u potpunosti uređene, ali prepuštene zubu vremena. Opasnost koja najviše prijeti svim navedenim prednostima je onečišćenje prirode i okoliša te uništavanje prostora. Ovaj se problem može vidjeti na divljim deponijima, u nedostatku osnovne infrastrukture poput kanalizacije, velikom broju kamiona koji svakodnevno prolaze kroz Prezid, nekontroliranom krčenju šuma, izgradnji i uređenju objekata koji nisu autohtoni i još mnogo toga. To su nedostaci koje je potrebno otkloniti prije početka projekta razvoja turizma u Prezidu, u protivnom bi mogli nastati mnogo veći problemi. Gledajući s turističke strane, ovo se mjesto čini vrlo tihim i autohtonim, stoga ga je potrebno očuvati te njegovu autohtonost i tradiciju uzeti u obzir u gradnji smještajnih kapaciteta. Gosti zasigurno neće uživati u pogledu na posječenu šumu ili potok u kojemu umjesto pitke vode teče kanalizacija. 16.3 Vizija Prezid će do kraja 2025. godine imati dovoljan broj smještajnih kapaciteta u kojima će moći smjestiti goste tijekom cijele godine. Prezid ima mogućnosti za razvoj u kvalitetno turističko mjesto i ima izvrsne preduvjete za razvoj aktivnog i turističkog odmora, a sve na temelju održivog razvoja što bi za ovo mjesto bilo još veća vrijednost. Kako bi se olakšalo planiranje i promjena strategije, stvorena je vizija koju namjeravamo provesti. Vizija se temelji na podacima i zaključcima SWOT analize. S obzirom na to da Prezid već ima određene smještajne kapacitete koji su relativno uključeni u turističku ponudu, očekuje se da će nakon primjene ove strategije, temeljene na prijedlozima koji su predstavljeni u nastavku, dobiti kvalitetnije smještajne kapacitete. Svrha cijelog zadatka je definirati osnovne korake koji su neophodni za ostvarenje postavljene vizije, a u obliku prioritetnih područja predstavljeni su u sljedećem potpoglavlju. 276 PROGRAM ODRŽIVOG RAZVOJA GORSKOG KOTARA. 16.4 Prioritetna područja i mjere PRIORITETNO PODRUČJE 1: OBLICI SMJEŠTAJNIH KAPACITETA KOJI SE ODNOSE NA KARAKTERISTIKE PREZIDA Potrebno je utvrditi odgovarajuće tipove smještaja temeljene na održivom i odgovornom poslovanju. Treba također otkriti što je smisleno i izvedivo u strategiji razvoja smještajnih kapaciteta. Daljnjim tijekom istraživanja o tome čime mjesto Prezid raspolaže te što mještani misle da je za njih dobro, identificirana su tri oblika smještaja koja bi bila najprikladnija za turističku ponudu Prezida. To su integralni hotel, glamping i kuće za odmor. Mjera 1: provjera mogućnosti i oblika smještajnih kapaciteta koji odgovaraju samom mjestu Kao prvu mogućnost spomenuli smo integralni hotel. Prema definiciji hrvatskog Ministarstva turizma (Ministarstvo turizma Republike Hrvatske, 2014.) integralni je hotel objekt u kojemu se gostima obavezno nudi smještaj i doručak, ali se mogu ponuditi i druge ugostiteljske usluge ili funkcionalna jedinica na području jednog naselja koju čine svi zajednički sadržaji te prethodno kategorizirani i/ili klasificirani objekti u trima ili više prostorno uređenim zgradama. Ugostiteljski objekti u kojima se pružaju ugostiteljske usluge mogu biti odvojeni javnim ili zajedničkim prostorom. Integralni hotel mora imati: predvorje s recepcijom, zajednički dnevni boravak, zajedničku kupaonicu i sadržaje za smještaj u najmanje dvjema odvojenim zgradama. Hotel može imati i druge sadržaje u funkciji ugostiteljstva i turističke potrošnje. Istaknuti treba održivost i odgovorno ponašanje kao ključne čimbenike u pogledu mogućnosti integralnog hotela. Planirani integralni hotel bio bi održiv hotel ili hotel koji na najučinkovitiji način koristi energiju, vodu i druge resurse te se s posebnom pažnjom odnosi prema okolišu, zaposlenicima i lokalnoj zajednici. „Prije deset godina ekološka oznaka hotelskog smještaja eco-friendly odnosila se na opuštajuću prirodnu atmosferu i recikliranje otpada, ali je s vremenom ova vrsta hotelijera proširila svoj popis značajki uključujući hranu s lokalnih poljoprivrednih gospodarstava te brigu o lokalnoj zajednici. U skladu s navedenim karakteristikama, danas se ova oznaka sve više predstavlja kao određeni luksuz” (Peršić-Živadinov, 2009). P. Čučka i P. Mikulčić: Apartmani u središtu Prezida 277. Druga je mogućnost postavljanje glampinga. Danas ljudi više ne žele samo gledati prirodu, već ju žele živjeti i doživjeti. Glamping nudi upravo to iskustvo. Smještajne jedinice koje se nalaze u srcu prirode opremljene su svom raskoši koja je potrebna za uživanje. To je razlog zašto se interes za glampingom povećava iz godine u godinu. Glamping je u svjetskom turizmu trend koji kontinuirano raste iz godine u godinu. Sama ideja glampinga proizlazi iz kampiranja, pri čemu se ljudi u glampingu ne moraju odreći blagodati današnjeg vremena i udobnosti koju im nudi njihov dom. Iako u Hrvatskoj već postoji nekoliko glamping destinacija, ovaj je oblik smještaja još uvijek nedovoljno zastupljen. U hrvatskoj se terminologiji glamping još uvijek izjednačava s kampiranjem, dok Pravilnik o klasifikaciji i kategorizaciji smještajnih kapaciteta iz skupine „Kampovi” (Narodne novine br. 85/2015) piše: „Glamping koliba je pokretna oprema za kampiranje izrađena od čvrstog materijala, koja nije pričvršćena na zemlju (može se ukloniti), neobičnog je oblika ili je postavljena na neobičan način (npr. ispod zemlje, na drveću itd.) s kupaonicom ili bez nje.” Prijedlog za glamping donesen je zbog prirode glampinga koji odgovara načelima održivog razvoja. Razlog tome je činjenica da glamping promiče suživot s prirodom i ima vrlo malo štetnih učinaka na prirodu (Inspired Courses, 2017): − ljudima omogućava da žive u prirodi te komuniciraju s njom, − objekti za smještaj izrađeni su od održivih materijala s malim ili bez utjecaja na prirodu, − smanjuje potrebu za korištenjem zrakoplova prilikom dolaska na odredište, − boraveći u prirodi, ljude se potiče da razumiju i zavole prirodu, − ovisno o vrsti glampinga, oprema se može ponovno koristiti, − korištenje kanta za smeće za višekratnu upotrebu, − korištenje ekološki prihvatljivih proizvoda u svakodnevnim zadacima i korištenje obnovljivih izvora energije., − vrtke za glamping sklonije su očuvanju prirode i okoliša. Kao treću mogućnost vidimo ponudu noćenja u kućama za odmor. Prema Pravilniku o klasifikaciji i kategorizaciji objekata u kojima se u domaćinstvu pružaju ugostiteljske usluge (Narodne novine br. 9/2016), kuća za odmor je objekt u kojemu iznajmljivač nudi smještaj i korištenje vrta koji je opremljen tako da gost može pripremiti hranu i uživati u njoj. Domaćin može u kući za odmor ponuditi hranu i 278 PROGRAM ODRŽIVOG RAZVOJA GORSKOG KOTARA. piće. Zbog velikog broja praznih kuća na području Prezida i uključivanja lokalnih mještana u turističku ponudu samog mjesta, pretpostavlja se da bi uređenje smještaja u privatnim kućama za odmor bio dobar izbor za mještane. Kuće za odmor popularan su izbor smještaja za velike obitelji, grupe prijatelja i slično. Njima je važno da imaju sve što imaju kod kuće u smještajnom objektu. Vrlo je bitna lokacija kuće za odmor, a posebna je prednost ako se radi o raznolikom i opuštajućem dijelu krajolika, čime se može pohvaliti cijeli Gorski kotar. Lokacija kuće za odmor gostima nudi razne mogućnosti za brojne aktivnosti na otvorenom. Upravo dodatne aktivnosti poput biciklizma, raftinga na obližnjoj rijeci Kupi, nordijskog skijanja i drugih, stvaraju dodatnu vrijednost kućama za odmor na području Prezida, što ih čini drugačijima od konkurencije. Dobro je poznato da gosti traže kombinaciju odmora i rekreacije pa bi sjajan dodatak ponudi kuće za odmor bila mogućnost najma bicikla, organiziranog raftinga, škole jahanja i slično. PRIORITETNO PODRUČJE 2: UKLJUČIVANJE POSTOJEĆIH GRAĐEVINSKIH KAPACITETA U TURISTIČKU PONUDU U turističku ponudu treba uključiti postojeću nedovršenu turističku infrastrukturu. Ova točka također je istaknuta kao jedan od ključnih problema s obzirom na to da mjesto raspolaže velikim brojem objekata koji nisu dovršeni ni iskorišteni te su kao takvi mrtvi kapital Prezida. Ideja je da se uz minimalno ulaganje u takve resurse ili objekte oni revitaliziraju i postanu dijelom nečeg većeg, što bi stvorilo dobre rezultate. Realizacija se planira uspostavom integralnog hotela, glampinga i kuća za odmor. Mjera 1 - integralni hotel: pronaći i ujediniti sve objekte koji bi sudjelovali u integralnom hotelu Mjera 2 - integralni hotel: registrirati objekte ujedinjene u integralni hote l Mjera 3 - integralni hotel: stvaranje atraktivne ponude Mjera 4 - integralni hotel: osmišljavanje privlačnog marketinga P. Čučka i P. Mikulčić: Apartmani u središtu Prezida 279. Da bi u Prezidu nastao integralni hotel, potrebno je utvrditi i ujediniti sve sadržaje koji bi bili njegov dio. Istraživanjem na internetskim stranicama te izletima na terenu uočen je velik broj nekretnina koje su prazne, a mogle bi postati dijelom cjelovitog hotela. Neke od njih su na prodaju, dok u nekima već dugo vremena nitko ne živi. To je dovelo do zaključka da na području Prezida nije potrebno graditi nove objekte, već treba urediti i prilagoditi postojeće, najviše zbog njihove specifične arhitekture i uređenja. Nekategorizirani objekti moraju biti kategorizirani, što je jedan od ključnih preduvjeta za uključivanje u integralni hotel u Prezidu. Neki od njih nalaze se u središtu Prezida, dok su drugi izvan mjesta. Jedan od objekata nalazi se u samom centru Prezida, to je postojeći nedovršeni hotel i restoran Ožbolt, čiji bi se prostori mogli koristiti kao recepcija integralnog hotela, zajednički prostor za goste, mjesto zabave i opuštanja u planiranom spa centru te noćni bar. Smještajni kapaciteti bili bi fizički odvojeni od ovog kompleksa, ali i dalje u neposrednoj blizini restorana Ožbolt. Integralni bi hotel u svojoj ponudi imao smještajne kapacitete, apartmane, studio apartmane te kuće za odmor. Prednost je integralnog hotela u tome što nije nužno da vlasnik smještajnih kapaciteta bude samo jedna osoba. Da bi se otvorio integralni hotel, treba osnovati gospodarsko društvo unutar kojeg će se pojedinačne smještajne jedinice povezati ugovorom. To je primjereno u slučaju mjesta Prezid gdje postoji nekoliko vlasnika nekretnina pogodnih za integralni hotel. Integralni bi hotel, dakle, uključio veći broj stanovnika Prezida u jedan zajednički projekt u kojemu bi svatko mogao pronaći svoju ulogu, ali i financijsku korist. Za integralni hotel nije važna samo organizacija, već i način na koji se predstavlja te njegovo poslovanje. Zbog toga je potrebno stvoriti atraktivnu ponudu, t.j. urediti sadržaje na autohtoni način tako da svi odražavaju tradicionalnu goransku arhitekturu i klimu u kojoj se nalaze. Uz vanjski izgled objekta, važan je i unutarnji raspored. Svi smještajni kapaciteti trebali bi sadržavati suvremene potrepštine za normalan boravak. Interijer treba urediti na tradicionalan način. Naglasak bi bio na drvenim skulpturama i umjetničkim djelima malih lokalnih obrtnika pružajući im tako priliku da svoje proizvode plasiraju na tržište. Kao što je već spomenuto, integralni hotel svojim gostima mora poslužiti doručak. On bi se posluživao u restoranu Ožbolta, a gosti bi se mogli upoznati s konceptom „od polja do stola”. Posluživala bi se domaća organska hrana, što bi, vjerujemo, bilo iznimno iskustvo za 280 PROGRAM ODRŽIVOG RAZVOJA GORSKOG KOTARA. svakog gosta. Hotel bi nudio polupansion i puni pansion te a la carte ponudu jela pružajući tako gostima mogućnost da svoj boravak nadopune domaćom i zdravom hranom, odnosno ukusnim tradicionalnim jelima. Na taj bi način lokalna poljoprivredna gospodarstva bila uključena u turističku ponudu, a gostima bi se pružila prilika kupiti domaće proizvode poput žestokih pića, sireva, džemova i slično. Uz hotelsku uslugu, treba naglasiti i ostale mogućnosti korištenja slobodnog vremena u Prezidu. Mjesto je pogodno za aktivni turizam. U Gorskom kotaru svako godišnje doba ima svome čari. Zimi su to skijanje, sanjkanje, skijaško trčanje, dok su u drugim godišnjim dobima popularni biciklizam, nordijsko hodanje, terensko jahanje itd. Blizina rijeke Kupe nudi mogućnost organiziranog raftinga, a tu se nalaze i planinarske staze koje vode do Nacionalnog parka Risnjak i izvora Kupe, koji je nazvan Dolinom leptira. Takve dodatne aktivnosti, koje mogu biti uključene u ponudu hotela, turističkih agencija ili drugih sudionika na turističkom tržištu, podižu ukupnu kvalitetu ponude i razinu popunjenosti te produžuju sezonu. Ni najbolji turistički proizvod ne može se lako prodati ako iza njega ne stoji dobar marketing. Ovdje treba odrediti ciljanu skupinu i uspostaviti marketinšku strategiju koja bi se trebala temeljiti prvenstveno na web-stranicama integralnog hotela, samom mjestu Prezidu i turističkoj zajednici. Moguća suradnja s turističkim agencijama koje svoje turiste šalju na obližnja odredišta, kao i sa specijaliziranim oblicima internetske prodaje smještajnih kapaciteta poput stranice Booking.com, također bi dala doprinos prodaji i popunjavanju kapaciteta. Treba spomenuti i uspostavljanje veza sa školama, vrtićima i drugim obrazovnim institucijama koje organiziraju škole u prirodi i terensku nastavu, kao i stvaranje i aktivno upravljanje profilima na društvenim mrežama. Mjera 5 - glamping: pronalazak dovoljno velikog i pogodnog mjesta za glamping kamp Mjera 6 - glamping: zasnivanje koncepta ili načina rada i opreme kampa za glamping Mjera 7 - glamping: napraviti ponudu koja promovira i reklamira glamping P. Čučka i P. Mikulčić: Apartmani u središtu Prezida 281. Osnovni su preduvjeti za glamping prostor i očuvana priroda, što Prezid čini idealnim mjestom za glamping odredište. Gorski kotar poznat je po svojoj prostranoj i očuvanoj prirodi te flori i fauni. Upravo ti turistički resursi privlače turiste da provedu vrijeme u prirodi. Zbog današnjeg načina života neki se ljudi ne žele odreći modernih tehnologija i weba, što glamping čini idealnim za njih. Upravo je to privuklo mnogo ljudi koji nikada nisu bili naklonjeni „staromodnom” kampiranju. Svako područje razlikuje se po reljefu i klimatskim karakteristikama, zbog čega isti objekti nisu svugdje prikladni za glamping. Cilj je glampinga da smještajni kapaciteti budu uključeni u prirodu u kojoj se nalaze te da ne utječu na prirodnu simbiozu. Stoga se predviđa da bi drvene kućice na stablima bile idealne za područje Prezida. Glamping naselje nalazilo bi se izvan središta grada tako da gosti mogu doživjeti netaknutu prirodu. Objekti poput kuća za odmor, lovačkih kuća i slično mogu se koristiti kao jedinice za glamping naselja. Izgled i oblik smještajnih jedinica u glampingu nisu precizno definirani i propisani te postoji puno slobode u uređenju takvih naselja. Cilj je biti što inovativniji i drugačiji od ostalih glamping kampova kako bi kamp bio prepoznatljiv gostima i istovremeno u skladu s prirodom. Kao što je ranije spomenuto, vikendice, šatori i drugi mogući oblici glamping smještaja bili bi opremljeni internetom, grijanjem i hlađenjem. U neposrednoj blizini mogli bi se izgraditi sadržaji za djecu, bazen, salon za masažu i slično, ovisno o vrsti glampinga koji želimo i količini novaca koji imamo. Investicije se prije svega trebaju odnositi na pitanje vodoopskrbe i kanalizacije, opskrbe električnom energijom i pristupnih putova. Osim smještajnih jedinica potrebno je urediti i recepciju kampa s blagovaonicom te zajedničkim sanitarijama. Kako bi cijeli projekt glampinga dobio svoje klijente i bio uspješan, treba ga reklamirati. Ova vrsta odmora i smještaja svojim bi izgledom i sadržajem bila zanimljiva ljudima koji svoje vrijeme žele provesti među drvećem i osjetiti šumsku atmosferu goranskog kraja. Ciljani su turisti osobe koje traže aktivan odmor u prirodi, prije svega planinari, biciklisti, motociklisti i ostali avanturisti, kao i svi ostali koji se žele vratiti prirodi. Takvi gosti najčešće dolaze iz zemalja zapadne i sjeverne Europe, a njihov način života uključuje sport, rekreaciju i provođenje slobodnog vremena u prirodi. Očekuje se da bi oglašavanje na specijaliziranim glamping web-stranicama dalo najviše rezultata jer samo „glamperi” traže smještaj na tim web-mjestima. Oglašavanje i rezervacije provodili bi se, osim na specijaliziranim web-mjestima, i na konvencionalnim web-stranicama kao što je Booking.com te na 282 PROGRAM ODRŽIVOG RAZVOJA GORSKOG KOTARA. vlastitoj stranici glamping kampa. Ciljani potrošači ne bi bili samo postojeći „glamperi”, već je cilj pobuditi zanimanje i ljudi iz okolice. Pri tome mislimo na goste iz obližnjih gradova kao što su Rijeka, Zagreb, Trst i slično. Prema nekim pokazateljima, glamping turizam trenutno je aktivniji u Sloveniji nego u Hrvatskoj te bi u skladu s tim bilo najbolje na početku ciljati na slovensko tržište, a zatim ciljeve proširiti. Mjera 8 - kuća za odmor: pronalazak sadržaja pogodnih za kuću za odmor Mjera 9 - kuća za odmor: način upravljanja Mjera 10 - kuća za odmor: atraktivna ponuda i promocija Već je spomenuto da u Prezidu ima mnogo kuća za odmor, vikendica, zapuštenih kuća te onih koje se prodaju. Ostvarivanjem ideje o iznajmljivanju kuća za odmor stvorila bi se veća potražnja njih i vikendica, što bi potaknulo vlasnike da se registriraju za bavljenje turizmom, što do sada nije bila praksa. S druge strane, vlasnici napuštenih kuća i onih koje se prodaju vjerojatno bi svoju imovinu lakše prodali ili ju zadržali zbog sve veće potražnje kuća za odmor. U svakom slučaju, takav oblik smještajnih kapaciteta pridonio bi razvoju cijelog mjesta i uključivanju mještana u turističke tijekove Prezida. Kuće za odmor mogu biti na različitim mjestima. Neki će više cijeniti one u centru Prezida, dok će druge goste više zanimati kuće na osami, poput onih u Kozjem Vrhu. Ova ideja predviđa kuće uređene u tradicionalnom goranskom stilu s vrtom. Gosti bi za vrijeme sunčanih dana imali pristup roštilju, a za vrijeme hladnih zimskih dana ložili bi vatru u kaminu. Imali bi i mogućnost doručka koji bi bio pripremljen od domaćih i zdravih sastojaka. Na taj bi se način, osim za razvoj i promociju kuhinje, povećao interes i za domaća poljoprivredna gospodarstva i njihove proizvode, što bi rezultiralo i financijskom dobiti. Također bi bilo dobro kad bi se, uz pojedinačno oglašavanje kuća za odmor na web-stranici Booking.com, vlasnici objekata udružili te oglašavali turističku destinaciju u cjelini. To bi stvorilo dojam idiličnog i skladnog mjesta koje bi tako lakše popunilo svoje kapacitete i gostima ponudilo kvalitetu kakvu zaslužuju. P. Čučka i P. Mikulčić: Apartmani u središtu Prezida 283. 16.5 Pokazatelji i praćenje Slijedi popis pokazatelja koji bi se mogli koristiti za identificiranje i mjerenje napretka na temelju provedbe novih ideja za razvoj turizma ili strategije. Postavljeni pokazatelji (tablica 38) navedeni su kako bi se olakšala kontrola ili praćenje prijedloga za razvoj mjesta, a time i učinkovitost turističkog razvoja mjesta. Tablica 38: Pokazatelji i praćenje razvoja apartmana u Prezidu Prioritetno područje 1: oblici smještajnih kapaciteta koji se odnose na karakteristike Prezida Mjera 1: provjera Praćenje: terenski rad i mogućnosti i oblika Pokazatelj 1: Određeni razgovori s mještanima koji smještajnih kapaciteta koji su najprikladniji oblici imaju priliku razviti smještajne odgovaraju samom mjestu smještajnih kapaciteta kapacitete Prioritetno područje 2: uključivanje postojeći građevinskih objekata u turističku ponudu Pokazatelj 1: broj privatnih poduzetnika Pokazatelj 2: broj kategoriziranih objekata Mjera 1: integralni hotel: pronaći i ujediniti sve Praćenje: Analiziranje statistike objekte koji bi bili dijelom poslovanja integralnog hotela Pokazatelj 3: broj vlasnika integriranih objekata Pokazatelj 1: iznos Mjera 2: integralni hotel: ulaganja registrirati ujedinjene Pokazatelj 2: vrijeme Praćenje: Analiziranje statistike objekte u integralni hotel potrebno za poslovanja prikupljanje dokumenata Pokazatelj 1: broj Praćenje: Važni su statistički noćenja podaci koje će objekti voditi u Mjera 3: integralni hotel: Pokazatelj 2: broj odnosu na turističke takse, pružanje atraktivne zaposlenih odnosno broj noćenja u ponude Pokazatelj 3: visina Prezidu. Važan je i broj plaće prodanih ulaznica za muzej, a Pokazatelj 4: zarada od kasnije i za ostale sadržaje koji prodaje dodatnih usluga bi se trebali evidentirati u 284 PROGRAM ODRŽIVOG RAZVOJA GORSKOG KOTARA. svakoj pojedinoj ustanovi koja prodaje ulaznice, kako bi bio vidljiv broj turista u Prezidu. Pokazatelj 1: broj pretraživanja na Googleu Pokazatelj 2: broj Praćenje: Kada su u pitanju pregleda web-stranice web-stranice i profili na Mjera 4: integralni hotel: Pokazatelj 3: broj društvenim mrežama, može se napraviti privlačan „lajkova” i dijeljenja vidjeti broj sljedbenika, što će marketing objava na društvenim omogućiti razumijevanje želja i mrežama potreba javnosti i gostiju Pokazatelj 4: broj Prezida. kataloga i brošura u kojima je spomenut hotel Mjera 5: glamping: Pokazatelj 1: kvadratura pronalazak dovoljno glamping prostora Praćenje: Analiziranje statistike velikog i pogodnog mjesta Pokazatelj 2: broj poslovanja za glamping kamp suradnika u projektu izgradnje kampa Mjera 6: glamping: Pokazatelj 1: iznos Praćenje: Analiziranje statistike osnivanje koncepta ili ulaganja u kamp poslovanja. Dio praćenja može načina rada te osiguravanje se provesti i s osnovnim opreme kampa za Pokazatelj 2: broj demografskim pokazateljima, glamping zaposlenih u kampu kao što su broj i struktura stanovništva, zaposlenost Pokazatelj 3: količina stanovništva, prosječne plaće i otpada koji proizvodi poduzetništvo u odnosu na kamp prihvaćanje rizika privatnog poslovanja. Pokazatelj 1: broj Praćenje: Važni su statistički noćenja podaci koje će objekti voditi u Pokazatelj 2: potrošnja odnosu na turističke takse unutar kampa odnosno broj noćenja u Pokazatelj 3: potrošnja Prezidu. Važan je i broj izvan kampa prodanih ulaznica za muzej, a Mjera 7: glamping: kasnije i za ostale sadržaje koji napraviti ponudu koja bi se trebali evidentirati u promovira i reklamira svakoj pojedinoj ustanovi koja glamping prodaje ulaznice jer bi se tako Pokazatelj 4: broj vidio i broj turista u Prezidu. sljedbenika na web- Kada su u pitanju web-stranice stranici i društvenim i profili na društvenim mrežama mrežama, može se vidjeti broj sljedbenika, što će omogućiti razumijevanje želja i potreba javnosti i gostiju Prezida. P. Čučka i P. Mikulčić: Apartmani u središtu Prezida 285. Pokazatelj 1: broj kategoriziranih kuća za Mjera 8: kuća za odmor: odmor pronalazak sadržaja koji su Pokazatelj 2: iznos Praćenje: Analiziranje statistike pogodni za kuću za odmor ulaganja u kuće za poslovanja odmor Pokazatelj 3: broj iznajmljivača Pokazatelj 1: broj Praćenje: Analiziranje statistike obnovljenih zgrada poslovanja. Dio praćenja može Pokazatelj 2: broj se provesti i osnovnim novonastalih zgrada demografskim pokazateljima, Mjera 9: kuća za odmor: Pokazatelj 3: broj kao što su broj i struktura način upravljanja zaposlenih stanovništva, zaposlenost stanovništva, prosječne plaće i Pokazatelj 4: godišnji poduzetništvo u odnosu na prihod od najma prihvaćanje rizika privatnog poslovanja. Praćenje: Važni su statistički podaci koje će objekti voditi u odnosu na turističke takse, odnosno broj noćenja u Prezidu. Važan je i broj prodanih ulaznica za muzej, a kasnije i za ostale sadržaje koji Mjera 10: kuća za odmor: bi se trebali evidentirati u atraktivna ponuda i Pokazatelj 1: broj svakoj pojedinoj ustanovi koja promocija stranih posjetitelja prodaje ulaznice jer bi se tako vidio i broj turista u Prezidu. Kada su u pitanju web-stranice i profili na društvenim mrežama, može se vidjeti broj sljedbenika, što će omogućiti razumijevanje želja i potreba javnosti i gostiju Prezida. Radi saznanja dojmova gostiju, trebalo bi osmisliti i podijeliti im kratku anketu o njihovom zadovoljstvu mjestom, smještajem i dodatnim sadržajima, i to neposredno prije njihova odlaska ili ih zamoliti da anketu ispune putem Interneta. Anketa bi trebala biti kratka i jednostavna, npr. ljestvica gdje se na pitanja odgovara ocjenom od 1 do 5 (slika 51). Istraživanje je najbolje provesti tijekom glavne sezone, i to dva puta godišnje u trajanju od 3 mjeseca – od prosinca do veljače te od lipnja do kolovoza. Time bi se dobile povratne informacije većeg broja posjetitelja – onih kojih putuju zimi i onih koji putuju ljeti. Takvo istraživanje pružilo bi dugoročne podatke koji bi se koristili za stvaranje statistike i pripremu planova za poboljšanje i razvoj. 286 PROGRAM ODRŽIVOG RAZVOJA GORSKOG KOTARA. Slika 51: Primjer anketnog upitnika o istraživanju zadovoljstva turista u Prezidu Izvor: Lasten 16.6 Sažetak Prezid ima mogućnosti na području turizma i u budućnosti bi se mogao razviti u uspješnu turističku destinaciju zasnovanu na održivom razvoju i odgovornom ponašanju. Da bi se to postiglo, turistička destinacija mora imati određen broj kreveta za smještaj gostiju. Zbog loše demografske slike i odlaska mladih iz Prezida, na tom području trenutno postoji dovoljan broj objekata koji bi se mogli prenamijeniti u smještajne kapacitete. To bi povećalo turističke kapacitete i omogućilo noćenja. Tako bi se povećao broj noćenja, otvorila nova radna mjesta, povećale plaće i zadovoljstvo stanovnika te razvoj cijelog mjesta. P. Čučka i P. Mikulčić: Apartmani u središtu Prezida 287. Što se tiče smještaja, preporuka za područje Prezida odnosi se na uspostavljanje integralnog i raspršenog hotela. Hotel bi se sastojao od središnje jedinice koja bi služila za prihvat gostiju i kao ugostiteljski objekt za posluživanje doručka gostima hotela, te fizički raspršenih smještajnih jedinica. Ovi smještajni objekti mogu biti različitih vrsta i mogu biti raspoređeni po cijelom mjestu, što istovremeno otvara mogućnost da vlasnici objekata budu različite osobe. Ovaj tip hotela vlasnicima smještajnih kapaciteta donosi brojne pogodnosti i bolju popunjenost tijekom cijele godine. Sljedeća je mogućnost otvaranje glamping kampa. Glamping je nov trend u svjetskom turizmu, koji proizlazi iz kampiranja. Kao što mu ime govori, koncept glamorous camping (eng) ili glamurozno kampiranje zasnovan je na provođenju odmora u prirodi, ali se od običnog kampiranja razlikuje po tome što gosti mogu uživati u udobnosti na koju su navikli u svom domu. Glamping je sve popularniji trend koji privlači sve veću pažnju gostiju. Treća su mogućnost tradicionalne kuće za odmor. Takva se inicijativa čini logičnom jer već postoje izgrađene kuće, a i mogućnost sudjelovanja više lokalnog stanovništva u iznajmljivanju nekretnina i stvaranju dodatne vrijednosti za domaćinstvo. Zbog svog geografskog položaja i klimatskih uvjeta, Prezid bi mogao biti mjesto kamo bi gosti dolazili na jedan dan u potrazi za mirom i tišinom ili čak aktivnim odmorom. Zbog svog prirodnog bogatstva i očuvane prirode, Prezid može ponuditi brojne dodatne aktivnosti i rekreaciju. U blizini se nalazi Nacionalni park Risnjak i izvor rijeke Kupe s izvrsnim mogućnostima jednodnevnih izleta, team buildinga i slično. U svakom slučaju, mogućnosti je mnogo, samo treba započeti, a prvi je korak osiguranje smještaja za goste. 288 PROGRAM ODRŽIVOG RAZVOJA GORSKOG KOTARA. PROGRAM ODRŽIVOG RAZVOJA GORSKOG KOTARA B. Pavlakovič, M. Koščak, Z. Ožbolt i V. Čeligoj (ur.) Literatura Andrić, N. (1981). Turizam. V: J. Šafar idr. (ur.), Gorski kotar (str. 735–753). Delnice: Tipograf. Antić, A., Vujko, A. i Gajić, T. (2015). Tradicija kao pokretač razvoja turizma ruralnih destinacija. Škola biznisa, (2), 9–20. DOI 10.5937/skolbiz2-10357, 18. 12. 2017. Apartman Rede. (b. d.). Zanimljivosti. Preuzeto s: http://www.apartman-rede.com/zanimljivosti.html, 11. 11. 2018. Apartmani Turk (b. d.). Apartmani Turk. Gorski kotar – Prezid. Preuzeto s: http://www.apartmani-turk.info/, 11. 10. 2017. Barbarić, S. (2010). Mogućnosti i pravci razvoja turizma na području NP Risnjak. U: M. Gašparac (ur.), O stanju i perspektivama razvoja turizma na području Grada Delnica. (str. 31–40). Delnice: Gradsko vijeće Delnice. Batel, T., Matejak, M., Mitrović, S., Mračić, T., Šulc, R., Tvrtko Opačić, V., Vukelić, A. i Jurković, N. (2017). Prirodna i kulturna baština kao preduvjet održivosti ruralnog turizma Gorskog kotara. Lokve: Lokalna akcijska grupa Gorski kotar. Preuzeto s: https://www.mrr.hr/files/Bro%C5%A1ura-Prirodna-i-kulturna-ba%C5%A1tina-kao-preduvjet-odr%C5%BEivosti-ruralnog-turizma-Gorskog-kotara-LAG-Gorski-kotar-1.pdf, 19. 11. 2018. Batina, K. (2005). Baština Gorskog kotara i njezina primjena: Oblici muzeološke i turističke prezentacije. Etnološka tribina: Godišnjak Hrvatskog etnološkog društva, 34-35(27-28), 185–196. Biloslavo, R. (2006). Strateški management in management spreminjanja. Koper: Univerza na Primorskem. Bogataj, J. (1989). Domače obrti na Slovenskem. Ljubljana: Državna založba Slovenije. Bognar, A. (1990). Geotektonska evolucija i neke temeljne strukturnogeomorfološke osobine Dinarida. V: Zbornik referatov 5. znanstvenega posvetovanja geomorfologov Jugoslavije, Krško (str. 259–270). Ljubljana: ZRC SAZU. Buhalis, D. (2000). Marketing the competitive destination of the future. Tourism Management, 21(1) 97– 116. Carić, H. (2006). Održivi turizam u deset koraka: planiranje održivog turizma zasnovanog na baštini i prirodnom naslijeđu: priručnik za razvijanje i upravljanje turističkim regijama, destinacijama i proizvodima. Zagreb: Institut za turizam. Center za upravljanje z dediščino živega srebra Idrija. (b. d.). Antonijev rov. Preuzeto s: http://www.cudhg-idrija.si/antonijev-rov/, 15. 11. 2018. 290 PROGRAM ODRŽIVOG RAZVOJA GORSKOG KOTARA. Centum percent d. o. o. (b. d.). Lokalna razvojna strategija LAG-a Gorski kotar 2014–2020. Preuzeto s: http://www.lag-gorskikotar.hr/wp-content/uploads/2018/03/LRS-LAG-GK_finalno-28.2.2018.compressed.pdf, 20. 1. 2019. Cooper, C., Fletcher, J., Wanhil , S., Gilbert, D. i Shepherd, R. (1998). Tourism – Principles and Practice. Harlow, Essex: Longman. Črnjar, M., i Črnjar, K. (2009). Mendžment održivog razvoja: ekonomija, ekologija, zaštita okoliša. Opatija: Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu u Opatiji Sveučilišta u Rijeci. Reka: Glosa. Čučković, I. (2008). Izvir Čabranke. V: Svijet Kupe – Svet Kolpe (str. 8–9). Preuzeto s: https://www.tz-delnice.hr/preuzimanja/svijet-kupe.pdf, 21. 11. 2018. Dajčar, G., Dobrotinšek, D., Fidler, U., Špes, M., Smerkolj, U. i Žganjer, V. (1999). Kovaštvo v občini Vojnik (Istraživački rad). Preuzeto s: https://www.knjiznica- celje.si/raziskovalne/7020000336.pdf, 27. 12. 2018. Dobrovoljno vatrogasno društvo Prezid (2006). 120 godina vatrogastva u Prezidu 1886–2006. Prezid: Dobrovoljno vatrogasno društvo Prezid. Dolnicar, S. i Mazanec, J. (1998). Destination Marketing: Reinventing the Weel or Conceptual Progress? U Conference Proceedings »Destination Marketing – Scopes and Limitations (str. 55–87). Marrakech, St-Gal : AIEST. Državni hidrometeorološki zavod Republike Hrvatske (2019). Klima. Preuzeto s: http://meteo.hr/, 19. 2. 2019. Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske (2011). Popis stanovništva, kućanstva i stanova – prvi rezultati po naseljima. Preuzeto s: https://www.dzs.hr/, 19. 2. 2019. Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske (2019). Dolasci i noćenja turista. Preuzeto s: https://www.dzs.hr/, 19. 2. 2021. Etnološka zbirka rodbine Čop (b. d.). Zamost. Zamost: Etnološka zbirka rodbine Čop. EU Fondovi.hr. (2016.) Priprema i provedba integriranih razvojnih programa temeljenih na obnovi kulturne baštine. Preuzeto s: http://eufondovi.hr/natjecaji/najava-otvoreno-zatvoreno/kulturna-bastina, 21. 11. 2018. Eurostat (b. d.). Eurostat. Preuzeto s: http://ec.europa.eu/eurostat/web/main/home, 19. 9. 2017. E-utrip (2018). Peter Klepec vas pozdravlja tudi na Strmih Rebrih. Preuzeto s: https://www.e-utrip.si/peter-klepec-vas-pozdravlja-tudi-na-strmih-rebrih/, 19. 11. 2018. Goodwin, H. (2012). Vrednotenje družbenih, naravnih in okoljevarstvenih zmogljivosti. U: M. Koščak (ur.), Po poteh dediščine: regeneracija podeželja z vključevanem naravne in kulturne dediščine kot elementa turistične ponudbe tega prostora: priročnik (str. 25–31). Trebnje: samozaložba STUDIO MKA d.o.o. Gorski kotar (b. d.). Gorski kotar – Kvarner. Preuzeto s: http://www.gorskikotar.hr/turizam, 23. 2. 2019. Gorski kotar (2009). Izvor Čabranke. Preuzeto s: http://www.gorski-kotar.com.hr/hr/zeleno-srce/mjesta-za-posjetiti/izvor-cabranke/, 21. 11. 2018. Gorski kotar pansion (b. d.). Tršće. Preuzeto s: https://www.gorski-kotar.eu/trsce_gorski_kotar.php, 10. 11. 2018. Gorski Lazi (b. d.). Adrenalin park. Preuzeto s: http://gorskilazi.com/adrenalin-park/, 11. 11. 2018. Grad Čabar (b. d.a). Grad Čabar. Preuzeto s: http://www.cabar.hr, 8. 11. 2018. Grad Čabar (b. d.b). Aktivan odmor. Preuzeto s: http://www.cabar.hr/aktivan-odmor/, 10. 11. 2018. Halb, M. (2013). Vpetost kulturne dediščine v turistično ponudbo na Goričkem. (Diplomski rad). Univerza v Ljubljani, Fakulteta za družbene vede, Ljubljana. Heidi Alm (b. d.). Heidi Alm BergResort. Preuzeto s: https://www.heidialm.at/home/de/kindererlebnispark, 7. 11. 2017. Hirc, D. (1898). Gorski Kotar. Preuzeto s: http://www.sumari.hr/hirc/trsce.pdf, 10. 11. 2018. Inspired Courses (2017). The ultimate glamping business guide. Preuzeto s: https://inspiredcourses.com/glamping-business-course/, 5. 11. 2017. Interreg. Slovenija – Hrvaška. (2017). Interreg. Slovenija – Hrvaška. Preuzeto s: http://www.si-hr.eu/si2/, 7. 11. 2017. Jakša Opačič, V. (2017). Potepanja po Zahodni Hrvaški. Izleti po Istri, Kvarnerju, Gorskem kotarju in Liki. Ljubljana: Založba Mladinska knjiga. Jurić, A., Muhvić, V., Pochobradsky, V. i Jakovljević, M. (b. d.). Gorski kotar. Zagreb: MARSA 88. Literatura 291. KGZS (b. d.). Projekt izdelave ribogojnice. Preuzeto s: https://www.kgzs.si/uploads/dokumenti/strokovna_gradiva/projekt_izdelave_ribogojnice_ 2017.pdf, 28. 10. 2018. Kladnik, D. (2008). Zamejska Hrvaška: ekskurzije Ljubljanskega geografskega društva. Ljubljana: Založba ZRC, ZRC SAZU. Klepac, D. (1997). Iz šumarske povijesti Gorskog kotara u sadašnjost. Zagreb: Hrvatske šume. Kmetijsko gozdarski zavod Ljubljana (2017). Kmetijsko gozdarska zbornica Slovenije. Preuzeto s: http://lj.kgzs.si/, 19. 11. 2017. Kmetijsko-izobraževalna skupnost Gorski kotar (2017). Predlog razvoja vzorčne izobraževalne kmetije Gorski kotar. Prezid: KIS Gorski kotar. Knežević, R. i Grbac Žiković, R. (2013). Promjene gospodarskog značenja tranzitnog turizma u Gorskom kotaru. Hrvatski geografski glasnik, 75(1), 111–130. Knežević, R. i Knežević, D. (2010). The analysis of winter sports tourism development in Gorski kotar area. U: E. Premrov i T. Krašna (ur.), Kakovost in inovativnost v turizmu in gostinstvu: zbornik prispevkov 2. mednarodne znanstveno-strokovne konference (str. 217–225). Bled: Višja strokovna šola za gostinstvo in turizem. Koščak, M. (1999). Preobrazba slovenskega podeželja ob slovensko-hrvaški meji. (Doktorski rad). Filozofska fakulteta – Oddelek za geografijo, Univerza v Ljubljani, Ljubljana. Koščak, M. (2018). Smernice za prihodnji razvoj trajnostnega in odgovornega turizma na projektnem območju – teoretična izhodišča. U: M. Koščak i B. Pavlakovič (ur.), Razvojni program celovitega in trajnostnega razvoja območja Prezida in Gorskega kotarja (str. 7–13). Maribor: Univerzitetna založba Univerze v Mariboru. Kovač, D. (2017). Prezid-Kronike. Prezid: vlastita izdaja. Kovaštvo Mandelj (b. d.). O podjetju. Preuzeto s: http://www.k-m.si/#prettyPhoto[4]/3/, 28. 12. 2018. Kozji Vrh – Holiday home & Spa (2015). Kozji Vrh – Holiday home & Spa. Preuzeto s: http://gorskikotar.eu/, 23. 10. 2017. Križman Pavlović, D. (2008). Marketing turističke destinacije. Pula/Zagreb: Sveučilište Jurja Dobrile u Puli, Mikrorad, d. o. o. Krmpotić, M. (6. 2. 2018). Goranska turistička 2017: Broj dolazaka i noćenja veći za dvadesetak posto. Novi list. Preuzeto s: http://www.novilist.hr/Vijesti/Regija/node_1588/Goranska-turisticka-2017-Broj-dolazaka-i-nocenja-veci-za-dvadesetak-posto?meta_refresh=true, 22. 2. 2019. Krmpotić, M. (b. d.). Legendarni Petar Klepac. Sušačka revija, str. 82–83. Preuzeto s: http://www.klub-susacana.hr/revija/clanak.asp?Num=82-83&C=23, 19. 11. 2018. Kropej Telban, M. (2017). Tradicionalni junak Peter Klepec na stičišču izročil. Traditiones, 46(1-2), 11– 36. Lautar, J. (2017). Tradicijske način prezidanskega življenja. Vražje vrtoc, (2), 11–13. Ludens media (2017a). Petar Klepac – legendarni div čabarskog kraja. Preuzeto s: https://www.ludens.media/petar-klepac-legendarni-div-cabarskog-kraja/, 16. 11. 2018. Ludens Media (2017b). Prva hrvatska Downhil i Enduro staza – Bike Park Tršće. Preuzeto s: https://www.ludens.media/prva-hrvatska-downhil -i-enduro-staza-bike-park-trsce/, 11. 11. 2018. Majnarić, M. (15. 12. 2015). Izvor Čabranke. Preuzeto s: http://www.turistplus.hr/hr/izvor_cabranke/2601/, 13. 11. 2018. Malnar, S. (2007). Povijest Čabranskog kraja. Čabar: Matica Hrvatska ogranak Čabar. Malnar, S. (2013). Življenje v preteklosti/Život u prošlosti. Ravnice: Matica Hrvatska ogranak Čabar. Malnar, Ž. (2007). Otvorena turističko edukativna staza. Preuzeto s: http://www.cabar.hr/2007/09/24/otvorena-turistieko-edukativna-staza/, 11. 11. 2018. Malnar, Ž. (2011). Peter Klepec, silni »slovenski junak«. Preuzeto s: https://www.croinfo.net/vijesti-regija/5933-petar-klepac-legenda-ili-istina, 5. 11. 2018. Mauhar, M. (2016). Polh (Glis Glis) v Gorskem kotarju. (Diplomski rad). Biotehniška fakulteta Univerze v Ljubljani, Ljubljana. Preuzeto s: http://www.digitalna-knjiznica.bf.uni- lj.si/gozdarstvo/vs_mauhar_mladen.pdf, 15. 2. 2019. 292 PROGRAM ODRŽIVOG RAZVOJA GORSKOG KOTARA. Ministarstvo turizma Republike Hrvatske (2014). Difuzni i integralni hotel – novi i inovativni turistički proizvod. Preuzeto s: http://www.mint.hr/UserDocsImages/arhiva/140311-dif-int.pdf, 5. 11. 2017. Moric, A. (2015). Peter Klepec: od (lokalnega) junaka do (nacionalne) prispodobe šibkosti. Ars & Humanitas, 9(1), 204–226. DOI:10.4312/ah.9.1.204-226. Moric, A. i Perinić Lewis, A. (2018). Petar Klepac/Peter Klepec/Pitr Kljepc: A Borderland Hero and the Manifestations of his Strength. Narodna umjetnost, 55(1), 135–158. DOI:10.15176/vol55no108. Mršnik, M. (2008). Izumirajoče obrti na Košanskem. Košana. Muzej suvremene umjetnosti (2011). Muzeji i turizam. Djelovanje muzeja kao dionika kulturnog turizma. Priručnik. Preuzeto s: http://www.mint.hr/UserDocsImages/arhiva/muzeji-t-1.pdf, 5. 11. 2017. Palčava šiša (2018). Program prireditev. Plešce: Palčava šiša. Palčava šiša Plešce (b. d.). Zamost. Plešce: Palčava šiša. Pavlakovič, B. (2018). Opis in analiza stanja projektnega območja. U: M. Koščak i B. Pavlakovič (ur.), Razvojni program celovitega in trajnostnega razvoja območja Prezida in Gorskega kotarja (str. 15–19). Maribor: Univerzitetna založba Univerze v Mariboru. Pavlakovič, B., Čeligoj, V., Ožbolt, Z., i M. Koščak (ur.) (2019). Razvojni program za trajnostni razvoj krajev območja mesta Čabar v Gorskem kotarju, II. faza. Maribor: Univerzitetna založba Univerze v Mariboru. Peršić-Živadinov, I. (2009). The environmental and economic impact of sustainable hotels. Economic research – Ekonomska istraživanja, 22(2), 98–110. Plodovi gorja Gorskog kotara (b. d.). Plodovi gorja Gorskog kotara. Preuzeto s: http://www.plodovigorja-gk.hr/, 24. 2. 2019. Pravilnik o razvrstavanju i kategorizaciji objekata u kojima se pružaju ugostiteljske usluge u domaćinstvu. Narodne novine št. 9/2016. Preuzeto s: https://narodne - novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2016_01_9_241.html, 5. 11. 2017. Pravilnik o razvrstavanju i kategorizaciji ugostiteljskih objekata iz skupine kampovi. Narodne novine št. 85/2015. Preuzeto s: https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2016_06_54_1409.html, 5. 11. 2017. Ruppert, K., Schaffer, F., Maier, J. i Paesler, R. (1981). Socijalna geografija. Zagreb: Školska knjiga Zagreb Sea Lapland Travel Ltd (2019). Sea Lapland then and now. Preuzeto s: https://www.visitsealapland.com/en/visitors/sea-lapland/sea-lapland-then-and-now/, 12. 3. 2019. SiolNET (2018). Starodavna slovenska dežela, ki si jo je prisvojila Hrvaška. Preuzeto s: https://siol.net/novice/slovenija/starodavna-slovenska-dezela-ki-si-jo-je-prisvojila-hrvaska-450177, 30. 11. 2018. Smolčić-Jurdana, D. (1998). Odživost-značajna ekonomska kategorija razvoja turističke destinacije (Sustainability-an important economic category of tourism destination development). U: M. Peršić (ur.), Hotelska kuća 98: Hotel u turističkoj destinaciji (str. 297–310). Opatija: Hotelijerski fakultet Opatija. Smole, M. (2005). "Palčava šiša" – poldrugo stoletje družine Čop iz obmejne vasi Plešce. Glasnik Slovenskega etnološkega društva, 45(4), 128–132. Smole, M (2011). Leto v Palčavi šiši v Plešcih. Glasnik Slovenskega etnološkega društva, 51(3/4), 127–128. Smole, M. (2015). Palčava šiša, Plešce. Preuzeto s: http://www.rihtarjeva-domacija.si/o-zavodu/sodelujemo/palcava-hisa/palcava-sisa-plesce/, 22. 11. 2018. Strateški plan održivog razvoja Gorskog kotara 2010–2013. (2009). Preuzeto s: http://www.delnice.hr/DOKUMENTI_ODLUKE/plan_razvoja-GK.pdf, 15. 2. 2019. SURS (2016). V 2015 je v dejavnostih ribištva delalo za okoli 7 % manj delovno aktivnih oseb kot v 2014. Preuzeto s: https://www.stat.si/StatWeb/News/Index/6141, 28. 12. 2018. Sveučilište Jurja Dobrile u Puli (2011). Smjernice razvoja kulturnoga turizma ruralnoga prostora Istre i Gorskoga kotara. Pula: Sveučilište Jurja Dobrile u Puli, Odjel ekonomije i turizma Dr. Mijo Mirković. Literatura 293. Štauhodar, I. (2014). Vrt kot metafora za alternativno družbo. Delo: Sobotna priloga. Preuzeto s: http://www.delo.si/zgodbe/sobotnapriloga/vrt-kot-metafora-za-alternativno-druzbo.html, 16. 11. 2017. Šifkovič Vrbica, S. i Simoneti, M. (2017). Dovolj za vse. Priročnik za ureditev skupnostnega vrta. Preuzeto s: http://dovoljzavse.si/wp-content/uploads/2017/06/prirocnik5_skupnostni-vrt.pdf, 16. 11. 2017. Šikić, Z. (ur.) (2007). Nacionalni park Risnjak – plan upravljanja. Crni Lug: Ministarstvo kulture Republike Hrvatske. Tomažič, R. (2017) Ekovasi. Preuzeto s: http://varcevanje-energije.si/novice-rss-zanimivosti/ekovasi.html, 15. 11. 2017. Turistička zajednica Čabar (b. d.a). Turistička zajednica Čabar. Preuzeto s: https://www.tz-cabar.hr/, 2. 11. 2018. Turistička zajednica Čabar (b. d.b). Dvorac Zrinski Čabar. Preuzeto s: https://www.tz-cabar.hr/dvorac_zrinski.html , 30. 11. 2018. Turistička zajednica Čabar (b. d.c). Izvor Čabranke. Preuzeto s: http://www.tz-cabar.hr/izvor_cabranke.html, 21. 11. 2018. Turistička zajednica Čabar (b. d.d). Poučne staze grada Čabra. Preuzeto s: http://www.tz-cabar.hr/poucne_staze.html, 21. 11. 2018. Turistička zajednica Kvarnera (b. d.). Turistička statistika. Preuzeto s: http://www.kvarner.hr/business/turizam_na_kvarneru/Turisticka_statistika, 22. 2. 2019. UNEP & UNWTO (2005). Making Tourism More Sustainable: Guide for Policy Makers. Preuzeto s: http://www.unep.fr/shared/publications/pdf/dtix0592xpa-tourismpolicyen.pdf, 3. 2. 2018. Uprava za ruralni razvoj (2015). Plan objave natječaja 2017. Preuzeto s: http://ruralnirazvoj.hr/plan-objave-natjecaja/, 7. 11. 2017. Wikipedia (2015). Butalci. Preuzeto s: https://sl.wikipedia.org/wiki/Butalci, 7. 11. 2017. Zeleni svet (b. d.). Stare sorte jablan in hrušk. Preuzeto s: http://zelenisvet.com/stare-sorte-jablan-in-hrusk/, 7. 11. 2017. Zelenko, R., Smole, M., Labus, N. i Malnar, S. (2010). Palčava šiša. Preuzeto s: http://www.dlib.si, 22. 11. 2018. 294 PROGRAM ODRŽIVOG RAZVOJA GORSKOG KOTARA. PROGRAM ODRŽIVOG RAZVOJA GORSKOG KOTARA BARBARA PAVLAKOVIČ,1 MARKO KOŠČAK,1 ZORAN OŽBOLT2 IN VLADIMIR ČELIGOJ3 (UR.) 1 Univerza v Mariboru, Fakulteta za turizem, Brežice, Slovenija. E-mail: barbara.pavlakovic@um.si, marko.koscak@um.si 2 KIS Gorski kotar., Prezid, Hrvatska. E-mail: zoran.ozbolt@gmail.com 3 Republika Slovenija, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i prehrane, Ljubljana, Slovenija. E-mail: gp.mkgp@gov.si Sažetak Monografija „Program održivog razvoja Gorskog kotara“ predstavlja zbirku rezultata projekta s kojim smo željeli promovirati održivo poslovanje i strateški razvoj hrvatskog pograničnog područja Gorskog kotara od Prezida do Gerova. Područje je daleko od glavnih hrvatskih cesta, ali istodobno smješteno između tri države (Hrvatska, Slovenija i Italija), koje su mještanima uvijek bile izvor zaposlenja, informiranja i društvenog života. Ispreplitanje različitih tradicija omogućilo je stvaranje autohtone kulture koja kombinira zanimljive priče, običaje, zanate, jela i upotrebu prirodnih resursa iz netaknute prirode u kojoj leži odredište. Sve je to izvrsna osnova za razvoj turizma, koji kao nova industrija može omogućiti razvoj gospodarstva, preokrenuti demografsku sliku i potaknuti Ključne riječi: cjelokupni razvoj područja. Tijekom dvije godine mentori i turizam, studenti magistarskog programa Turizam na Fakultetu za turizam održivi Sveučilišta u Mariboru razgovarali su o strateškom izazovu razvoj, procjena razvoja turizma uz participativno sudjelovanje lokalnog nosivosti stanovništva. Nakon analize stanja pripremili su viziju razvoja i okoliša, utvrdili prioritetna područja rada, definirali mjere i utvrdili program razvoja, pokazatelje i način njihovog praćenja. Sam akcijski plan temelji Gorski se na teoriji procjene nosivosti okoliša. kotar DOI https://doi.org/10.18690/978-961-286-529-0 ISBN 978-961-286-529-0 THE SUSTAINABLE DEVELOPMENT PROGRAM OF GORSKI KOTAR BARBARA PAVLAKOVIČ,1 MARKO KOŠČAK,1 ZORAN OŽBOLT2 & VLADIMIR ČELIGOJ3 (EDS.) 1 University of Maribor, Faculty of Tourism, Brežice, Slovenia E-mail: barbara.pavlakovic@um.si, marko.koscak@um.si 2 KIS Gorski kotar., Prezid, Croatia. E-mail: zoran.ozbolt@gmail.com 3 Republic of Slovenia, Ministry of Agriculture, Forestry and Food, Ljubljana, Slovenia. E-mail: gp.mkgp@gov.si Abstract The book »The sustainable development program of Gorski kotar« is the result of the project, with which we wanted to stimulate the sustainability and strategic development of the Croatian border area of Gorski kotar al the way from Prezid to Gerovo. The area is distant from the main Croatian roads, but at the same time it is located between three countries (Croatia, Slovenia and Italy), which have always been a source of employment, information and social life for the locals. The intertwining of different traditions enabled the creation of an autochthonous culture that combines interesting stories, customs, crafts, dishes and the use of natural resources from the unspoiled nature in which the destination is located. All of this is an excel ent basis for the development of tourism, which can, as a new industry, enable the development of the economy, reverses the demographic picture and stimulates the overal development of the area. The strategic chal enge of the tourism development Keywords: was addressed during two years by tutors and students of the tourism, sustainable Master's program Tourism at the Faculty of Tourism University development, of Maribor together by participatory planning and involvement carrying of local community. After the analysis of the situation, they capacity assessment, prepared a development vision, identified the priority areas of development work, defined the indicators and the way they would be program, monitored. The action plan itself is based on the theory of Gorski kotar carrying capacity assessment. https://doi.org/10.18690/978-961-286-529-0 DOI 978-961-286-530-6 ISBN Document Outline Uvod Smjernice za budući razvoj održivog i odgovornog turizma na projektnom području 1.1 Uvod 1.2 Održivi i odgovoran razvoj 1.3 Održivi turizam 1.4 Smjernice za razvoj marketinga održivog turizma na destinacijama u Gorskom kotaru 1.4.1 Turistička destinacija – koncept i razvoj 1.4.2 Turistička destinacija i marketing 1.4.3 Marketing u funkciji održivog razvoja turističke destinacije Opis i analiza stanja projektnog područja 2.1 Pregled prirodno-geografskih čimbenika/karakteristika 2.2 Pregled društveno-geografskih čimbenika/karakteristika 2.3 Turizam u Gorskom kotaru 2.4 Analiza stanja i prijedlog razvojne strategije Gorskog kotara Spomenik Petru Klepcu i legenda o njemu 3.1 Analiza stanja 3.1.1 Promocija ponude 3.1.2 Povezanost s čimbenicima održivog razvoja 3.2 SWOT analiza 3.3 Vizija 3.4 Prioritetna područja i mjere 3.5 Pokazatelji i praćenje 3.6 Sažetak Poljoprivredno – edukacijski centar Gorski Kotar 4.1 Analiza stanja 4.2 SWOT analiza 4.3 Vizija 4.4 Prioritetna područja i mjere 4.5 Sažetak Značaj tehničke i kulturne Baštine u Prezidu 5.1 Analiza stanja 5.2 SWOT analiza 5.3 Vizija 5.4 Prioritetna područja i mjere 5.5 Pokazatelji praćenje 5.6 Sažetak Dvorac Zrinski – zbirka i ponuda „putevima frankopana” 6.1 Analiza stanja 6.2 SWOT analiza 6.3 Vizija 6.4 Prioritetna područja i mjere 6.5 Pokazatelji i nadzor 6.6 Sažetak Palčava šiša 7.1 Analiza stanja 7.2 SWOT analiza 7.3 Vizija 7.4 Prioritetna područja i mjere 7.5 Pokazatelji i praćenje 7.6 Sažetak Staza rudara i rudnik; „stopama Tršćanskih rudara” 8.1 Analiza stanja2F 8.2 SWOT analiza 8.3 Vizija 8.4 Prioritetna područja i mjere 8.5 Pokazatelji i praćenje 8.6 Sažetak Stari vatrogasni dom i važnost drva 9.1 Analiza stanja 9.2 SWOT analiza 9.3 Vizija 9.4 Prioritetna područja i mjere 9.5 Pokazatelji i nadzor 9.6 Sažetak Selankin mlin 10.1 Analiza stanja 10.2 SWOT analiza 10.3 Vizija 10.4 Prioritetna područja i mjere 10.5 Pokazatelji i praćenje 10.6 Sažetak Pilana Malinarić 11.1 Analiza stanja 11.2 SWOT analiza 11.3 Vizija 11.4 Prioritetno područje i mjere 11.5 Pokazatelji i nadzor 11.6 Sažetak Ribogojilište i kovačnica Urh 12.1 Analiza stanja 12.2 SWOT analiza 12.3 Vizija 12.4 Prioritetna područja i mjere 12.5 Pokazatelji i praćenje 12.6 Sažetak Goranski vrt 13.1 Analiza stanja 13.2 SWOT analiza 13.3 Vizija 13.4 Prioritetna područja i mjere 13.5 Pokazatelji i praćenje 13.6 Sažetak Izvor Čabranke i izvor Gerovčice 14.1 Analiza stanja 14.2 WOT analiza 14.3 Vizija 14.4 Prioritetna područja i mjere 14.5 Pokazatelji i praćenje 14.6 Sažetak Mogući restoran Ožbolt 15.1 Analiza stanja 15.2 SWOT analiza 15.3 Vizija 15.4 Prioritetna područja i mjere 15.5 Pokazatelji i praćenje 15.6 Sažetak Apartmani u središtu Prezida 16.1 Analiza stanja 16.2 SWOT analiza 16.3 Vizija 16.4 Prioritetna područja i mjere 16.5 Pokazatelji i praćenje 16.6 Sažetak Literatura Program održivog razvoja Gorskog kotara