f*o$tarina plačena a gotovom God. XII. Broj 22. G Zagrebu, 30. svibnia 1940. s~ Poiedlni broi Din 1.— Narod, ko ji se odreče ma i jedru stope krviju i znojem otaca svo¬ jih natopljene zemlje nije dosto jan da se nazivlje nabodom POLOŽAJ NA BALKANU Balkan a sferi talijanshih njemaehih i ruskih interesa Posljednjih nekoliko dana širili su se stanoviti glasovi prema ko jima je i Balkan trebao biti uvučen u sadanji vatni zapletaj. Napose sli se u tom pogledu pripisivale Ita¬ liji neke namjere, što je očito u vezi s mno¬ ženjem simptoma, po kojima se dade sva- kim danem sve jasnije zaključiti da če in tervencija Italije na strani Njemaeke do- skora uslijediti. Kada i na kom mjestu — dva su pitanja, a neizvjesnost koja u tom pogledu vlada dala je, a i još uvijek daje. maha različnim kombinacijama,' pa tako i pretpostavci da bi Balkan bio ugrožen. No to za sada zacijelo neče biti slučaj, što se vidi iz nekih momenata što ih je registri¬ rala i -vanjska i naša dnevna štampa, a koje i mi djelomično prenosimo, da se vidi kroz kakve faze prolaze odnosi, koji su mjero- davni za Balkan i koji — valja to naglasiti — mogu da se izmijene svakim časom, ka¬ ko se god mijenja i opča situacija tamo. gdje se o njoj najviše odlučuje. Tako valja na prvom mjestu zabilježiti, da je — kako javlja njemački radio — ta- lijanska vlada saopčila balkanskim država ma, da vijesti koje se šire u posljednje vri- jeme o nekoj intervenciji Italije na Balka¬ nu, ne odgovaraju istini. Italija če učiniti sve, da se rat ne prenese na Balkan. »Pester LloyčU je takodjer javio, da su potpuno izmišljene vijesti, koje se šire u inozemstvu, da Italija i Njemačka imaju neke namjere koje bi -bile na štetu balkan skih država. Tako taj budimpeštanski Ust, a dopisnik »Neue Zurcher Zeitunga « iz Budimpešte javlja, da je talijanski poslanik u Beogradu saopčio jugoslavenskoj vladi umirujuče iz¬ jave glede talijanske politike na .Balkanu, te da radi toga posjet grofa Giana u Alba¬ niji nije izazvao nikakvu nervozu kod al¬ banskih susjeda. Švicarski list »Basler Nachrichten* u članku posvečenom problemu Balkanskog Poluotoka u vezi s raznim vijestima koje su u posljednje vrijeme kružile u pogledu tog sektora, ispituje razne mogučnosti me- djunarodnih kombinacija koje bi u vezi sa proširenjem rata mogle da obuhvate i druge zemlje. »Basler Nachrichten « u samom početku konstatira da nijedna balkanska država ne. može poslužiti za teren preko koga bi jed- na susjedna velika zaračena ili nezaračena Sila pokušala da prebaci svoje trupe, pošto se u pozadini Balkanskog Poluotoka ne na- laze nikakve vitalne baze protivnika. Ni Ni jemci ni saveznici ne bi ovdje imali kuda da prodru, pa zato problem intervencije iz strateških razloga na Balkanskom Polu- otoku treba na. osnovu zdravog 'razuma i sadanje, ratne logike odbaciti. List upozorava zatim na živu diplomat- sku aktivnost koja se u posljednje vrijeme razvila u vezi sa Balkanskim Poluotokom i kaže, da su interesi velikih sila u ovom području toliko jasni da nijedna od njih ne bi mogla da dozvoli da se druga vojno ili politički suviše učvrsti u ovom sektoru. Do sad su na listi ovih zainteresiranih zema- Ija bile uglavnom Engleska, Francuska, Nje¬ mačka i Italija, u posljednje vrije¬ me s tu pil a je i Sovjetska Ru¬ sija, koja isto tako ima intere¬ sa da Balkanski Poluotok osta¬ ne iz v a n d o m aša j a sadašnjeg rata i direktnog utic a j a bilo koje zaročene Strane. U pogledu ruskog utjecaja na Balkanu zanimljive su informacije turskih kmgova. V turskoj javnosti je izazvala najpovoljnije komentare vijest, po kojoj je Sovjetska Ru¬ sija stavila na znanje velikim evropskim si¬ lama da neče dopustiti nikakvu promjenu dana.šnjeg stanja na Balkanu. ledna druga vijest shvačena je u Turskoj kao posljednja opomena Sovjetske Rusije. Prema toj vije¬ sti Sovjetska Rusija je spremna da se i oružanom snagom odupre svakoj sili i da je u tom cilju poduzela potrebne mjere. Tur- s ha, uvrštavajuči se u red zemalja koje su f-vijelc isticale želju da se održi mir, primila )e ovu vijest vrlo povoljno. — IstičuU na pvvorn mjestu jugoslavensko-niske veze turska javnost sa mirnočom i povjerenjem gleda na razvoj dogadjaja na Balkanu. "rema jednoj vijesti iz Berlina, njema- cka štampa odbija tvrdnju, da bi izmedju Dusije i Italije došlo do konflikta zbog Balkana, što je veoma karakteristično. Po pisanju listova u slučaju ppoširenja današ- vieg rata na jugoistok u Berlinu sma- tn V u - da bi Rusija i dalje o s- n e ut ra In a, kako je to i do¬ stava a is tičala Što se tiče njemačkog Dubrovački misionari u Istri HRVATSKE PROPOVIJEDI OCA BERNARDA ZUZORIČA Pogled u duhovni život hrvatškog i slovenskog naroda u Istri, Trstu i Goričkoj pred dva stolječa U posl.iedn.jem broju »Istre« donijeli smo bilješku o hrvatskim propovijedima u Istri, što ih je u razdoblju od 1726 do 1742 održao dubrovački Isusovac o. Ber¬ nardo Z uzorič. Opširna latinska izvješča o tim mi¬ sijama objelodanio je u dva navrata (u br. 6 od 1936 i br. 11 od 1940) u časo¬ pisu »Vrela i prinosi« Isusovac o. Miro¬ slav Vanino. Mi smo se več jedamput na ovom mjestu opširno pozabavili duhovnim ži¬ votom našega naroda u Istri tokom pro- šlih stolječa, dokazavši da se je sve do pod konac stolječa tako reči u svim is- tarskim crkvama glagoljalo, a da su i u crkvama skoro svih talij anskih gradiča na zapadnoj obali bile stolječima uobi- čajene hrvatske propovijedi za hrvatski živalj nastanjen izvan gradskih zidina. Tako je na pr. u konventualnoj crkvl Svetoga Grgura u Kopru svako jutro morala biti služena staroslavenska slu¬ žba Božja, a u Novigradu (Cittanovi) se na dan Sv. Pelagija, gradskog zaštitni- ka morala pjevati staroslavenska sveta misa u stolnoj crkvi. Može se bez pretjerivanja reči, da se je sve tamo do godine 1800 a ponegdje i mnogo kasnije u svim istarskim crkva¬ ma, po svim župama i po svim selima, molio Bog u hrvatskom jeziku. Istom kasnije negdje čak neposredno prije rata, kad je Austrija iz straha pred panslavističkom opasnošču, počela pro- goniti glagolicu, pomalo je počelo nesta- jati hrvatske riječi Božje iz istarskih čr¬ ka va, da je se nadomjesti latinskom. lij ep pogled u duhovni život hrvat- skoga, pa i slovenskoga, življa u Istri, Trstu i Goričkoj dobivamo iz spomenu- tih izvješča oca Bernarda Zpzoriča, koji je obišao velik broj župa u Istri propo- vijedajuči svuda riječ Božju na hrvat¬ skom ib kako on kaže »ilirskom« jeziku. Tu su mu bili desna ruka Isusovac otac Ivan K. Ivič, rodom Istranin iz Gračišča, otac Ivan Jakobovič i Senjanin otac Fra¬ njo Ks. Domazetovič. * Spomenuti Isusovci održali su u spo- menutom vremenskem razdoblju misije u slijedečim istarskim mjestima: Rijeci, Moščenicama, Kastvu, Plominu, Kršanu, žminju, Pičnu, Novakima, Cerovlju, Lin- daru, Gologorici, Grimaldi, Grdoselu, Tinjanu. Borutu i Draguču, Voloskom, Veprincu, Osoru, Cresu, Lošinju Velikom i Malom, Unijama, Ljubenicama, zatim opet u Pazinu, Gračišču, Boljunu, Rovi¬ nju, Berseču, Lovranu, Volovskom, Sve¬ tom Vičentu i Barbanu, Trstu i Gori¬ ci, te mnogim mjestima Goričke i Fur¬ lanije. Interesantno je da otac Zuzorič u svojim izvješčima, koja su sva pisana latinski, mjesta ne nazivlje danas uobi- čajenim talij anskim nazivima, nego hr¬ vatski, dakle onako, kako ih je narod faktički oduvijek nazivao. Misije su svagdje održane. kako smo spomenuli, na hrvatskom jeziku, tek ka¬ da su došli u Trst morah su propovije¬ di držati na talijanskom jeziku, no kako Zuzoričev drug tim jezikom nije dobro vladao to su misije trebale biti odgo- djene na drugu godinu (1728) dok do- tični Isusovac ne nauči dobro talijan¬ ski. Održane su stoga propovijedi samo za gradski talijanski živalj, no kako je iz brojnih župa iz najbliže okolice grada i iz obližnje Kranjske nagrnulo mnoštvo i naroda, to je morao biti pozvan propo- vjednik iz ljubljanskog kolegija da pro- povijeda Slovencima, koji su u tolikom broju preplavili grad, da nije bilo mje¬ sta u crkvi, nego im se je propovijeda- lo pod vedrim nebom. * Prve misije održane su godine 1726 u Pazinskim Novakima. — Novaki su — kaže Zuzorič — malo selo u pazinskom kapetanatu, ah je veoma živahno i mno¬ go posječivano, j er se nalazi upravo na tromedji trih biskupija. Zato je izabra- no, da se u njem održe prve misije, ka¬ ko bi se u njemu skupio narod iz raznih krajeva, koji če kasnije pronijeti o torne glas na sve Strane. Iza toga pošli su mi¬ sionari u Cerovlje, Lindar. Gologoricu i Grimaldu iz pičanske biskupije u Grdo- selo i Tinjan iz Porečke, te u Borut i Draguč iz trščanske biskupije. Tim je misijama prisustvovalo, 4 tisuče ljudi, što je za ta relativno mala sela priličan broj. Iza toga pošli su misijonari u Pičan. Pičan je prema izvješču Zuzoričevom bio tada veoma malo mjesto. Iako imade — kar: Zuzorič — veliku crkvu s biskup- skim sjedištem i kanoničkim kapi tulom, ipak u njemu, ako se izluči svečenstvo, ne živi više nego oko stotinu duša. Ipak je gradič živahan i prometan, Jer se u njemu stječe narod iz mnogobrojnih se¬ la i gradiča njegove okolice. Na propo¬ vijedi nagrnulo je toliko naroda, da se ie propovijedalo i obavljalo svečane či¬ ne i prije i poslije podne. Obližnji su župnici dovodih svoje -župliane u nepre¬ glednim povorkama. Gračiščani su naro¬ čite bili pokornički raspoloženi, te su dolazili bosi. vršeči putem kojekakve po¬ kore. Kako svečenici, iako ib je bilo mnogo, nijesu mogli sve ljude ispovije- diti, to je navala na ispovjedaonice bila takova, da su ljudi, ne moguci uči kroz vrata ulazili kroz prozore, samo da ne bi- ostali bez ispovijedi. Uspjeh je misija bio velik. Ljudi su se kajab i javno priznavali svoje grije- he i zablude. Pazinski poglavar oprostio je kazne zbkovcima i uputio ih da pri- sustvuju misijama, da bi se povratih na pravi put. Jedan čovjek, koji je bio po bjegao iz pazinskog zatvora nakon što je čuo vatrene propovijedi pokajao se i došao do pazinskoga kapetana, koji je tamo bio takodjer prisutan, i bacio mu se do nogu, te ga u ime Božje Majke za- molio za oproštenje. Kapetan dirnut to¬ likom vjerom oprostio mu je kaznu i os- lobodio ga. Poznato je da je u Istri, a naročito u pičanskom i pazinskom kraju protes¬ tantkam bio dosta proširen. Iz povij esti protestantske književnosti znamo, da su se protestantske knjige na veliko slale baš u Istru. U Zuzoričevo vrijeme bit če da ih je još bilo, jer kaže da je nakon misija veoma mnogo luteranskih knjiga, spisa, raznih profanih slika i ružnih piesmica, bačeno na gomilu i javno spa- ljeno. * Godine 1727 održane su misije u Mo¬ ščenicama. Kršanu i Žminju i konačno u Trstu. Prve misije bile su te godine u Mo¬ ščenicama, koje su spadale u puljsku biskupiju. Medjutim je misijama prisu- stvovao narod iz bliže i daljnje okolice od Kastva do Plomina, tako da je u te dane nagrnulo u Moščenice do 11 hilja- da ljudi. Druge misije održane su u Kršanu, koji je takodjer spadao pod puljsku bis¬ kupiju. Tamo je vlasnik Kršana barun Jakov Rampelli misionarima išao veoma na ruku. Uredio je u svojoj kuči sobe za goste, a u šumicu, koja okružuje nje¬ gov dvor pustio je narod, da stoječi lije- po u sjeni (bilo je mjeseca srpnja) mo¬ že slušati riječ Božju. Njegovi vojnici stajah su uz sve puteve, koji vode u grad s posudama s vodom, da bi mogli napojiti žedne putnike. Naroda je do¬ šlo iz šumbrega, Kozi,jaka, Čepiča i Br¬ da, pa i iz obližnjeg Plomina i Labina toliko, da ga se nabrojilo do 14 tisuča. U Žminju je posjet bio još i veči. Ta¬ mo je kanonik Rovis, župnik žminjski organizovao posjet vjernika iz austrij- ske grofovije i mletačke Istre, te iz pulj¬ ske i pičanske biskupije, tako da se je skupilo 24 tisuče ljijdi. četrdeset ispo- vjednika kroz čitavo vrijeme ispovijeda- lo je vjemike. Sudeči po brojkama ko- ju Zuzorič spominj e, a vjerujemo da su ispravne, jer je Zuzorič u svemu točan i savjestan, Istra je u ono vrijeme bila dobro napučena i to, kako iz svega ra- zabiremo, sve samim našim življem. Kao uvijek talijanski je živalj i tada tek u gradovima bio, a ti su bih relativno do¬ sta slabo napučeni. Vidimo da je na pr. Pičan prema izvještaju Zuzoričevom imao u svemu jedva 100 duša, a pitanje je da li su to bih sami Tahjani. Žminj je u izvještaju prikazan kao vanredno lijepo i romantično mjesto. koje se diže na blagoj uzvisini s koje puca prekrasan pogled na sve Strane. U tom su duhu evo pisana izvješča oca Zuzorida o njegovim misijama u Istri. Ljudi su bih zaneseni, vjerska ih je gorljivost zahvačala u toliko j mjeri, ds su postajali krotki janjci. Umjesto »pogubnih« pjesama dotad »odveč slo- bodna mladež« pjevala je svete pjesme, koje je Zuzorič baš za tu svrhu sastavio. Zanimljivo je da je Zuzorič prvi u naše krajeve uveo pozdrav »Hvaljen Isus« i odgovor »Vazda budi«, koji se je održao u nas do dana današnjega. Isto su se tako do dana današnjega održale neke molitve, koje je on za svojih misija po Istri propagirao. Poznata je još i danas pokomička pjesma: »Ja se kajem Bože mili, od svakoga griha moga... « Počnemo b analizirati Zuzoričeva iz¬ vješča ne čemo u njima zaista nači ne¬ kih podataka od Bog zna kakove histo- rijske vrijednosti. Iz njih medjutim je- dno jasno proizlazl: da su se u ono vri¬ jeme po svoj Istri morale držati propo¬ vijedi u hrvatskom jeziku, jer tamošnji živalj drugoga nije razumio SIRITE ..ISTRU” ! TALIJANSKI PROGRAM ZA PROIZ- VODNJU UGUENA Društvo »Azienda Carboni Itahani« koje je vlasnik rudnika ugljena u Istri i Sardiniji hoče da u 1942 godini podigne svoj kapacitet na 4 milijuna tona, a do 1944 čak na 6 do 7 mili j ima tona godi- šnje. U tu svrhu povečalo je svoj kapi¬ tal od 300 na 600 milijuna lira. Prema izvještaju društva vidi se da ono cijeni količinu ugljena u svojim nalazištima na najmanje 300 a možda i 500 milijuna tona, što znači da bi uz dosadanje isko- rištavanje mogla kopati još skoro sto go- dina. kruanv- rerna i u P 0 / s t°ku. njemački\ službeni Njemaik ponav ^i a i u svoju tvrdnju, da je litikt, ^uPsolutno nezainteresirana za po C samo ana ' PoUtika Balkana i e za Ber - “ * •^ssjstjsgr Dopisnik beogradske » Politike « iz Ber¬ lina javlja da se posljednjih dana u politi- čkim a naročito u inostranim krugovima u Berlinu sve upornije održava verzija da se od prije izvjesnog vremena ozbiljno radi na uspostavljanju tješnjeg kontakta izmedju Sovjetske Rusije i Italije i da se več vode ozbiljni diplomatski raz¬ govori o sporazumu d vi ju sila u pogledu njihove politike. Sa ozbiljnog mjesta čuje se da su ti raz¬ govori stigli več dotle da uskpro treba oče- kivati ponovno odašiljanje talijanskog am- basadora u Moskm i obratno, ruskog am - basadora u Rim, koja su mjesta s obzirom na zategnutost odnosa ovih sila zbog rusko - finskog konflikta ostala prazna još od pro šle jeseni: , , , .. Kao glavni razlog za korake koji su po- duzeti u cilju poboljšanja odnosa izmedju obiju sila navodi se, prije svega, situacija u kojoj se danas nalazi Italija.^Smatra se, Lind. da je želja Italije da pnje nego što poduzme ma kakvu akciju protiv zapadnih sila regulira i stabilizira svoje odnose pre¬ ma Sovjetskoj Rusiji. Poznato je da Italija neče poduzeti nikakvu vojnu akciju na za- padu i Sredozemnom moru prije nego što osigura svoje zaledje na Balkanu. U mjerodavnim- berlinskim krugovima ne može se još dobiti potvrda tih razgovora, ali je ipak simptomatično, — veli dopisnik » Politike « — da se tom prilikom potsječii na napore koje Njemačka poduzima več više od dva mjeseca u cilju zbliženja izmedju Italije • i Sovjetske Rusije. Na koncu citiramo još jednu vijest u po¬ gledu Rusije, koja obilježuje ruski odnos prema Balkanu. »United Pressi: javlja iz Bukurešta. da se u tam o š n j im dobro informiranim službenim i di¬ plomatskim krugovima sazna- j e, da je Sovjetska Rusija ob a- vi j e stila It ali ju, da če ona bra¬ niti Balkan protiv s vadije even¬ tualne invazije. Promjena u odnosi- ma Sovjetske Rusije na Balkanu dovodi se ovdje, — veli se dalje u vijesti, — u vezu s posljednjim boravkom jugoslavenske pri- vredne delegacije u Moskvi. Na koncu se kaže, da se u istim krugo¬ vima tvrdi, da je put za zbliženje Rusije sa saveznicima otvoren, što valja vjerojatno do vesti u vezu s britanskim pokušajem,- da se obnovom trgovačkih pregovora uspostavi uži dodir izmedju Saveznika i Rusije. To valja dakako primiti s rezervom, a što se iznosi i ta kombinacija o mogučnosti zbliženja Ru sije s Engleskom i Francuskom, kao i ona prva o torne, da je opet moguč sporazum iz¬ medju Italije i Rusije, znak je. da sadašnji položaj u pogledu utjecajnih sfera na Bal¬ kanu nije još nikako iskristaliziron. te da su prema torne s obzirom na Rusiju moguče značajne promjene u jednom ili drugom pravcu. ■ U svakom, slučaju razvoj stvari nalazi se sada još u rukama diplom,aciie. Valja sa čekati njenu odluinu riječ. »ISTRA« BROJ 22. STRANA 2. RAŽNJEMA PEKARICAi Rijeka — Vlasnica pekarne Bemar dina Pucikar iz Rijeke imala je več ne¬ koliko puta okapanja s vlastima zbog neobdržavanja propisa, pa joj je več je. dnom bila pekarna zatvorena na 8 dana. Sada je medjutim riječki prefekt izre- kau kaznu, kojom ju osudjuje na kaznu zatvaranjem pekarne kroz mjesec dana, jer je prodavala kruh, čija je vlaga bila iznad prepisane količine. Pucikarica je izjavila, da kruh što ga je izdala kupcu nije zaista bio dovoljno pečen, ali da ga je ona izdala na naro- čitu molbu kupca, koji da je izjavio da mu je liječnik propisao da jede kruh ko¬ ji je samo na pola pečen. Uslijed toga da je ona za njega specijalno dala pojedi¬ ne komade naročito slabo peči, a on da je to valjda naumice tako tražio da ju može k.asnije optužiti. Sud nije njezino.j obrani povjei/ovao, nego ju je osudio na tako osjetljivu kaznu, da to bude dru- . gima zastrašuj uči prim jer. * PORINUČE NOVOG RATNOG BRODA U MORE Rijeka — U petak dim 24. svibnja porinut je u more na rijeckom brodo- gradilištu ratni brod »Diana«. Sveča¬ nost bila je posve privatne naravi, te nije bilo nikakvih naročitih svečanosti, kako je to inače uobičajeno. * SUHO VOČE Rijeka — Na rijeckom mostu zadržan je jugoslavenski državi j anin Antun ši- mac, jer je kod tjelesnog pregleda usta¬ novljeno, da nosi sa sobom 3 kilograma suhih smokava i 6 kg suhih šljiva. Kada su organi finansijske straže malo zatim izvršili premetačinu u-njego- vom stanu pronašli su tamo cijeli maga¬ zin suhog voča i to 17 kila suhih šljiva i 26 kila suhih smokava, 2 kutije jugosla- venskih cigareta i 2 kutije duhana. Potanjim ispitivanjem šimac je pri- znao da je u toku godine prenio iz Su- šaka na Rij eku oko 240 kila suhih šlji¬ va, 65 kila smokava i 352 kg grozdja. Iz¬ javio je da je sve to njegovo vlasništvo, a da ga dobiva sa svog imanja, ko je mu se nalazi u Jugoslaviji. Sve mu to nije pomoglo, jer ga je tri¬ bunal osudio kao kriumčara na 15 dana zatvora i 1950 lira globe, a pronadjena roba mu je konfiscirana. SKUPO PLAČENA KLEVETA Funtana — Neki Martin Sandruci iz Funtane vračajuči se jedne večeri pone- što dobre volje iz gostionice napao je 47-godišnjeg Ivana Crlenka i pošteno ga izmlatio. Sasvim razumljivo, da je Crlen- ko odmah podnio proti njemu tužbu zbog tjelesne ozlijede. Sandrucci da se izvuče počinio je 'drugu pogriješku. Izjavio je pred karabinjerima. da je Crlenka zato natukao, jer da jeCrlenko grdio talijan- sku zastavu. I da slučajno nesretni Cr- lenko nije imao svjedoke, koji su doka¬ zali neutemeljenost takove osvade bio bi zlo prošao. Karabinijeri su medjutim uskoro ustanovili, da je to sasvim obič- rta kleveta, pa je tako Sandrucci odgo- varao nesamo zbog nanesene ozlijede nego i zbog klevete. Osudjen je na go- dinu i 4 mjeseca zatvora, ali je uslijed amnestije oslobodjen. * NOVI DUHOVNIKI Gorica, maja 1940. — Na praznik sv. Reš. Telesa je posvetil goriški nad¬ škof C. Margotti tri novomašnike za go- riško nadškofijo. Posvečeni so bili Al¬ bin Kranjc iz Ponikev nad Sv. Lucijo, Prane Felc iz Idrije in Avrelij Parcchio iz Furlanije. V nedeljo 26. maja so bilii posvečeni novomašniki iz tržaško-kopr- ske škofije, med njimi trije Slovenci Dominik Pegan iz Ponikve na Krasu, Avguštin žele iz Trnj pri št. Petru na Krasu in Rudolf Žafran iz Hrastja pri št. Petru na Krasu. Goriška novomaš- nika Felc in Krajc bosta darovala svojo prvo slovesno sv. mašo vsak v svoji do¬ mači duhovniji. PRVE ČEŠNJE Gorica, maja 1940. — Prve goriške češnje so prišle na trg že pretekli teden in še prej. Vendar pa ni letos z njimi kaj prida, ker so slabe zaradi letošnje¬ ga slabega vremena. Cena se jim suče okrog 1.50 lire za kg in jih ni veliko ter niso primerne za izvoz. Z junijem se bo začel izvoz češenj boliše vrste (srčnic) v Nemčijo, ki je dovolila letos precejšen kontingent. * KAŽNJENI GOSTIONICARI Labin — Zbog prodavanja vina, koje je imalo manje od 10 gradi, kažnjene su gostioničarka Tonka Tenčič iz Kra- pana i Ana Pijuk iz Vinesa. Milan Volč iz Labina kažnjen je zbog toge što se je predstavljao kao detektiv te je legi- timirao nekoje svoje sugradjane. NEZAPAMČENA TUČA Labin — U šumbregu i Svetom Mar¬ tinu padala je prije nar dana tako stra¬ hovita tuča, kakove ni naistariji naši ljudi ne pamte. Šteta koju je tuča pro- uzročila usjevima na polju je ogromna, IZ RODNOGA KRAJA NALAZIŠTA SUMPORNE RUDAČE U ISTRI O sumpomoj rudači, koje se na ne¬ kim mjestima Istre nalazi, bilo je več dosta govora. Do sada se, istina, nije u posljednje vrijeme torne posvečivalo mnogo pažnje, no izgleda da bi se pom¬ nim iskoriščivanjem i u tom pogledu mo¬ glo mnogo toga postiči. Pčznato je, da je prije nekoliko desetlječa lijep broj naših ljudi imao od toga priličnu zaradu. Još su godine 1850 neki rudarski krugovi u Austriji vršili istraživanja u Istri, te su došli do zaključka, da je osobito sjever- na Istra veoma bogata -nekim rudača- ma. Vijesti iz onog vremena točno na- vode da su sumpornom rudačom najbo- gatiji krajevi Sovinjak, Roč i Grdoselo, kao i.mnoga druga mjesta na Pazinšti- ni i na Buzetštini. Zbog primitivnih te- hničkih uredjenja nije ni eksploatacija mogla tada biti bogzna kako rentabilna, pa se austrijske vlasti nijesu htjele u to upuštati, to manje, što je tadanja Aus- trija imala i bez toga bogata nalazišta poglavito u češkoj. Ali da se je o torne ipak vodilo računa dokazuj u elaborati rudarskih stručnjaka i geologa, što ih je izradilo ljubljansko rudarsko okružje, u čiju je jurisdikciju tada spadala i Istra. Osobito bi se dobro moglo iskoristiti nalazišta željezne galice i alauna, kojih prema najnovijim istraživanjima ima dosta u Istri, osobito na Buzetštini. To bi svakako mnogo koristilo siro- mašnom žiteljstvu onih krajeva, a dalo bi i istarskoj zemlji daleko veču vrijed- nost, nego što joj se pridaje danas. IZPRED TRŽAŠKEGA SODIŠČA Pred sodiščem je bil oproščen Viktor Frelih, gluhonemec iz Sv. Petra na Kra¬ su. Obtožil ga je Venceslav Smerdel, da mu je izbil zob in ga pretepel decembra lanskega leta pri dopolavorskem plesu. Frelih je izjavil po svojem zagovorniku, da je bil izzvan. Sodišče je Freliha oprostilo. Slabše je jo je skupil 34-letni Anton Cigoj iz Slavine, ki je dobil težko kazen zaradi nekaj litrov žganja. Ko je šel zve¬ čer proti domu, so ga nenadoma ustavili karabinerji in ga vprašali, kaj ima v culi. Na ponovna vprašanja karabinerjev ni nič odgovoril. Karabinerji so mu na to ukazali, naj dvigne roke, medtem pa je Cigoj raje dvignil pete in jo pobrisal iz pred oči kakor so izjavili karabinerji. Po kratkem teku in po nekaj strelih iz revolverja je bil Cigoj ujet. Pri njem so našli pet litrov žganja, za katerega ni vedel Cigoj odgovora. Vsa zadeva Je prišla pred tržaško sodišče, kjer je bil Cigoj strogo kaznovan. Prvič je bil ob¬ sojen zaradi žganja, in drugič ker se je zoperstavljal karabinerjem. Dobil je eno peto in tri mesece zapora ter 900 lir de¬ narne kazni. Pred okrajnim sodiščem sta bila pred časom kaznovana Tomšič N. in žele Ivan, oba iz Trnja pri št. Petru na Kra¬ su, vsak na 7700 lir zaradi dveh konj, za katera so oblasti domnevale da sta bila pritihotapljena. Oba sta proti kazni protestirala in sta sedaj prišla pred prizivno sodišče. Dokazala sta, da sta bila konja prodana po redni poti in ne vtihotapljena. Sodišče ju je oprostilo. Po večdnevni razpravi se je predzadnji četrtek, 16. maja zaključila pred poro- ’to v Trstu senzacionalna razprava za¬ radi roparskega umora tržaškega zida, milijonarja Morpurga, katerega so našli zadavljenega v njegovem stanovanju. Obtoženih je bilo 5 oseb, — tri moški in dve ženski-sestri. Petorica, ki je svoje dejanje priznala, pa se je izgovarjala, da svoje žrtve ni hotela umoriti, je bila obsojena na 130 let težke ječe: moški so dobili vsak po 30 let, od sester pa ena 22, druga 18 let. PJEVAČKA SMOTRA Pula — U nedjelju dne 19. o. mj. odr- žana je u Puli pjevačka smotra, koja se je na veliko oglašivala posljednjih neko¬ liko mjeseci. Na toj je smotri imala na dodje do izražaj a talij anska pučka popi- jevka, koju je narod u Istri sim, izmi- slio, dakle sto postotno autohtona i iz nje imala da progovori istarska narodna duša. Na toj su smotri prisustvovale gru¬ pe pjevača iz Buja, Pirana, Poreča, Brto- nigle, Pule, Ižule, Vodnjana, Rovinjskega sela i Svetega Lovreča Pazenatičkoga. Počela je grupa iz Poreča, a za vršila je grupa iz Pirana. IZKOPANINE IZ RIMSKIH ČASOV Goriški list »Voce Isontina« je prine¬ sel članek v katerem opisuje ostanke zidov in tvrdnjav iz rimskih časov v naših pokrajinah. Kakor je že vsem znano, je bila ravno naša dežela za časa Rimljanov posrednica med današnjo Italijo in njenimi posestvi na Balkanu. Zaradi tega je bilo speljanih nekaj cest iz furlanske nižine, ki so vodile preko hribov v današnjo Slovenijo in Hrvatsko. Ob teh cestah so stale utrdbe za vojake, okrepčevalnice itd., pri Hrušici pa je bil velik obrambeni zid (vallum). Kakor piše omenjeni list, rajnka Avstrija ni dovolila, da bi prekopavali na Hrušici in odkrivali rimske zidine, ki so jih že dav¬ no prej zasledili. Ko je te kraje zavzela Italija, so se oblasti začele interesirati za rimske ostanke in mnogo truda je bilo vloženega v to. Obrambeni zid se je raztezal, kakor so mogli do sedaj ugo¬ toviti, v precejšni dolžini. Do danes so ga odkrili v dolžini preko 20 km. Zara¬ di tega so morali v gozdovih na Hrušici prekopavati in iskati ostanke zidov med koreninami in iskati drevja. Brez števila dreves je zaradi tega propadlo. Velik del obrambenega zida se nahaja v gozdu, ki le, last Antona Rizzatta, ki je dovolil vsa dela na svojem posestvu. To so bila do sedaj naj večja dela v naši deželi za izkopavanje rimskih ostankov. TEČAJEVI ZA NAPREDNO GOSPODARSTVO Udruženje zemljoradnika održava po raznim mjestima Istre tečajeve u kojima se pojedini seljaci izobrazuju u pojedi- nim granama seljačkog gospodarstva. Tako je godine 1936 bilo 150 polaznika u 3 tečaja, godine 1939. bilo je več 40 teča- jeva sa 1600 polaznika, a ove godine odr- žano je do sada 50 teča.jeva sa preko 2000 polaznika. Uglavnom se polagala važnost na ove grane seljačkog gospodarstva: na gajenje žita, vinove lože, maslina. duha¬ na i stočarstva. Tečajevi za gajenje žitarica održani su ove godine u Svetom Ivanu i Pavlu kod Pazina, u Bertošima kod Pazina, u Pazinu. Svetom Petru u Šumi, Tinjanu Gračišču. Gologorici, Svetom Antonu kod Dekana i Bratuličima kod Barbana. Tečajevi za gajenje vinove lože odr¬ žani su u Zarečju. Bazgalima. Cerovlju, Marezigama, Baderni, črvaru, Višnjanu, Monšaležu, Poreču, šišanu, Peruškima i Raki ju. Tečajevi za stočarstvo održani su u Lupoglavu i Lazaretu kod Kopra. Tečajevi za uzorno vočarstvo održani su u Vrhu kod Konra. u Svetom Tomi kod Kopra i u Lindaru. Tečajevi za gajenje maslina: u Ko¬ pru. Taru. Funtani, Putinama i Rovinj- skom Selu. Tečajevi za vrtljarstvo u Rižanu kod Dekana, Vrhu kod Kopra i u Puli. Tečajevi za gajenje duhana u Okre- tima, Pilkovičima, Sosičima. Tečajevi za gajenje živadi: Kopar Labinci. Sveta Nedilja, Kaštelir. Vabri- ga. Tar. Funtana. Vrsar. Pula. Cres. Polaznicima tih tečajeva daju se na svrsetku tečaja diplome. POTUKLI SE SUSJEDI Opatija — Ana Polšak i Milan šestan iz Opatije nijesu se slagali iako su bili najbliži susjedi. Nedavno su se opet zbog nekakve sitnice porječkali, ali je ova.1 puta ta svadja poprimila veoma žestoke forme, tako da je Polšakica pograbila kuhinjski nož i njime ranila šestana. Polšakica je osudjena zbog toga na 2 mjeseca zatvora i na plačanje troškova u iznosu od 450 lira. * VRSTA NESREČ Gorica, maja 1940. — Pod avtomo¬ bil je prišla 36-letna Poldka Simčičeva iz Kromberga. Pri nesreči si je zlomila levo nogo. — Na korzu je nenadoma postalo slabo 27-letnemu Ivanu Krašn: iz Vojskega. Prepeljali so ga v bolnišni¬ co na pregled. — Pri gozdnem delu se je Francu Pelčarju 46-letnemu gozdenemu delavcu iz šturij zrušilo drevo. Pri tem si je zlomil nekaj reber. Odpeljali so ga v Gorico. — Pri padcu si je 27-letn; Cvetko Doljak iz Grganja zlomil roko in zadobil še druge številne poškodbe. VISOK DAVEK NA VOJNE DOBIČKARJE Italijanska vlada je izdala zakon, ki določa poseben davek na dobiček vojne industrije, ki ima zaradi vojne v Evro¬ pi lepo konjunkturo. Ta davek je odre¬ jen po višini dobička in znaša celo do 60 odstotkov MADŽARSKO PAROBRODARSTVO Rijeka — Posljednjih dana vode se u Rimu izmedju jedne madžarske dele¬ gacije i talij anskih mjerodavnih fak- tora pregovori o ustrojstvu madžar- skog parobrodarskog društva, u kom bi bila zainteresirana i neka genoveška p a _ robrodarska društva, a to bi društvo imalo oko 60.000 tona brodovlja. Društvo bi na slobodnom tržistu ku¬ pilo brodove, a bavilo bi se prevozom madžarske robe. koja bi dolazila preko Rijeke. Matična luka za to madžarsko brodovlje bila bi Rijeka. . Riječani se torne vesele, jer se nadaju da če to oživjeti njihov grad, a s Ma- džarima su se oni oduvijek slagali (»nol siamo Ungheresi che parliamo italian!«) To je prijateljstvo došlo do izražaj a i ovih dana, kada je madžarski profesor Hankiss sa sveučilišta u Debrecinu odr- žao na Rijeci u fašističkom klubu pre¬ davanje o Madžarskoj kao kčeri talijan- ske kulture. Predavanje je bilo vanred- no dobro posječeno, prisustvovale su najistaknutije ličnosti riječkog života, koje su izlaganja profesora Hankissa popratjle živim odobravanjem. * SAKRIVALA ŠEČER IČIČI — Gizela Stergar iz Ičiča imala je ovih dana neželjeni posjet. Došli su financijski organi, pretražili joj kuču i pronašli 27 kila šečera. Sumnjajuči da se radi o kriumčarenju financ! su joj še- čer zaplijenili, a ona je izvedena pred sud. Na sudu joj je uspjelo dokazati, da je ona kupila šečer kod raznih trgova- ca v u Opatiji, te da ga je čuvala za svo¬ je potrebe. Sud nije mogao drugo nego da joj povjeruje. pa je oslobodjena, a šečer joj je vračen. * RAT MUHAMA! Pula — Puljski podeštat izdao je na¬ log, da se skorih dana ima započeti svom žestinom rat protiv ... muha. Svi du- čani, 'ma čimgod oni trgovali, moraju imati barem iednu muholovku. Sve trgo¬ vine živežnim namirnicama moraju one- mogučiti boravak muha u svojim rad- njama, a osim toga moraju imati što je moguče više muholovka. Sva hrana mora biti tako pohranjena da ie pristup mu¬ hama do nje nemoguč. Po kavanama i gostionicama imaju se izvjesiti tablice s pozivima na rat protiv muha. Isto se tako mora uništavati mu¬ he na svakom drugom miestu, osobito u stajama i na gnojištima. Redari i druge sanitarne vlasti imaju paziti strogo na to da se propisi načelnika strogo obdr-- žavaju. * SMRTNA NESREČA Rijeka — 70-godišnji Antun Bordon rodom iz Dekana kod Kopra htio ie pre¬ či preko tračnica, ali je u tom trenu na- išao električni vlak iz Trsta, te ga 1e u ijednom trenu odbacio u stranu i teško ga ozlijedio. Odmah je vlak zaustavljen, s njega su sišli ložač i mašinista. ali ie več bilo prekasno. Nesretni je starac bio več mrtav. Kad je malo kasniie došla komisija, nije mogla drugo nego ustano¬ viti smrt, pa ga je otpremila odmah u mrtvačnicu. * KONJ GA JE UDARIL Tržič, maja 1940. — Ko je čistil hlev, je konj s kopitom udaril 46-letne- ga Franca Legišo po desnem bedru. Po pomoč se je moral zateči v bolnišnico, kjer bo moral ostati nekaj tednov. * DELO PRI ELEKTRARNI V PLAVEH SE BLIŽA KONCU Gorica, maja 1940. — še malo časa, in zopet bodo zabrnele nove tur¬ bine ob Soči. Kakor poročajo, dela za gradnjo velike hidrocentrale v Plaveh se bližajo koncu. Tudi ta centrala, kakor smo že pisali, se nahaja pod zemljo, ah prav za prav v živi skali. Od nje ni vi¬ deti nobenega objekta, samo izkopani materjal priča, kje bi po prilik! morala biti. V elektrarno priteče voda po 6 km dolgem predoru, ki se začne nad kanal¬ skim železniškim mostom v bližini nek¬ danje dobro znane škalabanove gostil¬ ne in teče v elektrarno, ki se nahaja na desnem bregu Soče nekoliko nad plavsko železniško postajo. Delavcev sko- ro ni več. Zaposleni so sedaj samo specialista: strojniki, monterji, elektri- cisti, kar priča, da bo plavska elektrarna kmalu v obratu. * S ČEŠNJE JE PADEL Dolina, maja 1940. — Desetletnega Pepčeka Karmazina iz Doline so lepe češnje zvabile, da je splezal na drevo. Toda, ko je že bil blizu sladkega sade¬ ža, je zgubil ravnotežje in padel na tla. Na njegove obupne klice so prihimli starši, ki so ga spravili v bolnišnico. Zdravniki so ugotovili, danima zlom- mljeno levo roko. Volja do češenj mu je menila, kajti zdraviti se bo moral naj¬ manj pet tednov, ako ne nastopijo kake komplikacije. svrIetak škole Pula — U smislu naredbe Ministaj- stva prosvjete sa 31 svibnjem zavrsit ce obuku sve osnovne i srednje skole u Ita¬ liji. * - Kr min. - Pretekli mesec je bila v Krminu razstava vin, katere so udeležili številni naši vinogradniki, so odnesli veilko število odlikovanj- BROJ 32. »ISTRA« STRANA 3 . [TALIJA U PREDVECERJE ODLUČNIH DOGADJAJA SEDAM TOČAKA TALIJANSKIH ZAHTJEVA Rimski dopisnik »Neue Zurcher Zei- tung« javlja da se sve više množe zna- kovi za to, da Italija stoji u predvečer j e odlučnih dogodjaja. Cijela je štampa složna u torne da odlucna rij ec Mussoli¬ nija još nije pala, ali izjave Ducea, ko¬ je ne dopuštaju više nikakve sumnje o njegovim namjerama, idu od usta do usta, od uha do uha... Danas je mogu- ča j oš samo diskusija o torne, kako usko ili kako široko če prirodne aspiracije Italije odrediti svoj radius. Medjutim se s največim interesom prati razvoj na ra- tištu. Talij anska štampa, kako bilježi do¬ pisnik »Politike« navještava pad demo¬ kracije i poraz Engleske i Francuske. Prema svim znacima izgleda najvjero- jatnije da če, nakon operacija na obala¬ ma Kanala La Manche doči i do razja- šnjenja sadašnje neizvjesnosti. Po mno¬ gim znacima izgleda da su propale nade u rješenje spornih pitanja izmed ju saveznika i Italije bez oružja, iako su, kao što neki kažu, saveznički predloži išli dosta daleko. U vatikanskim krugovima sve više se isključuje mogučnost, da če Italija za¬ držati svoj dosadašnji stav, koji se u stvari u toku jednog mjeseca več sasvim promijenio, pošto se Italija jasno izra¬ zila da če na strani Njemačke sudjelo- vati pri stvaranju nove Evrope. Prema mnogim glasovima koji se pronose u Rimu, akcija Italije, odnosila bi se u prvom redu, ako ne gotovo i Is- ključivo na Englesku i Francusku. Gornja konstatacija nailazi na po- tvrdu u nekim,.novim momentima. Tako na primjer, objavljen je zakon o »disci¬ plini gradjana za vrijeme rata« u kome se predvidja obavezna civilna služba cje- lokupnog gradjanstva, u .slučaju rata. Ta služba odnos, se na sve muškarce od 14 do 70 godina koji nisu sposobni za vojsku, kao i na žene od 14 do 60 godi¬ na. Saznaje se osim toga da su veliki talijanski prekooceanski parobrodi »Rex« »Conte di Savoja« i »Saturnija« zadrža- • ni i da neče putovati početkom idučeg mjeseca u Ameriku. Napokon, treba za- bilježiti sve intenzivnije preventivne mjere koje se poduzimaju. Sve ovo može da opravda pisanje jednog talijanskog lista koji kaže: »Nikad se nije ukazao bolji trenutak da se neumoljivo udare naši neprijate- lji«. — To su sve činjenice koje govore u prilog skorog ulaska Italije u rat. One su toliko jake da bi trebalo biti i suviše sffiiCno, pa im suprostaviti drugo mišlje¬ nje. Drugi jedan svoj izvještaj, dan kas- nije zaključuje ovim konstatacijama: »U nizu ostalih priprema, koje se vrše u ve¬ zi sa vrlo vjerojatnom talij anskom in- tervencijom u sadašnjem ratu, treba na- pomenuti. da je objavljeno naredjenje o zabrani automobilskog prometa zbog štednje benzina. Ova zabrana stupa na snagu 1 lipnja. Osim toga prema jednom službenom saopčenju, Mussolini je prl- mio nekoliko viših generala i predstav¬ nika industrije. Kao što se vidi, svakoga dana bilježe se novi momenti, koji su u najužoj vezi sa opčim pripremama za ulazak Italije u rat«. U vezi s mogučnošču talijanske inter¬ vencije spominja se i talijanski zahtjevi. Jedna agencija saznaje iz inače vjerodo- stojnih vrela, da j' - predsjednik talijanske viade Mussolini podvostručio talijanske zahtieve u pitanju revizije na Sredozem- nom moru i Sjevernoj Africi. Tvrdi se, da sada Mussolini zastupa tezu, u kojoj se talijanske aspiraciie prema Francuskoj ni- kako ne rnogu smatrati istim onim zahtje¬ vima koje je Italija postavljala Francuskoj prije početka rata. Detaljnije se o talijanskim zahtjevima saznaje da su oni sadržani u sedam točaka. Tim se zahtjevima predvidia opče rješenie problema Sredozemnoga mora, a talijanska ie vlada prema isticanju rimskih krugova saopdila da ne može biti govora o djelo- oiičnom rješenju. Talijanski zahtjevi glase: 1. Ulaz iz Atlantskog Oceana uSredo- zemno More preko Gibraltara i Spaniol- skog Maroka treba da bude stavljen . pod medjunarodnu vojnu kontrolu, u kojoj če učestvovati, pored Španjolske, Italija, En- gieska i Francuska. Utvrde na samom Gl- braltaru bit če preuredjene tako da ne bi Mogle poslužiti kao sredstvo jednostrane akcije. -; Malta če takodjer biti stavljena pod medjunarodnu vojnu kontrolu a utvrde isto tako preuredjene. Otok če biti pretvoren u bazu za isključivo policijsku kontrolu pomorskog saobračaja u Sredozemnom Moru, 3. Statut Dodekaneza ostat če nepromi- ienjen. 4. Što se tiče Suezkog Kanala, predvi¬ dna je dvostrana revizija: Italija če na Paritetno) bazi učestvovati u upravi dru- tpM s n. ezk °£ Kanala, a zona na egipatskoi ttoriji dobit če medjunarodni karakter a med !unarodnom vojnom kontrolom. Morn P °i? 0r&ko naoruzan i e u Sredozemnom tak U a * • * SPOMENIK RADGONSKIM ŽRTVAM Dne 2. junija t. 1. bo v Gor. Radgoni slo¬ vesno odkritje in blagoslovitev spomenika padlim junakom in Maistrovim borcem pod pokroviteljstvom vojnega ministra g, Mila¬ na Nediča, arm. generala, in bana dravske banovine g. dr. Marka Natlačena. „KRISALIDA IZVIRNA DRAMA NAŠEGA ROJAKA RUDOLFA GOLOUHA Maribor, maja 1940. — V okviru tretjega mariborskega Umetniškega te¬ dna, ki se je pred kratkim zaključil, je bila dne 18. t. m. kot četrta prireditev uprizorjena izvirna slovenska drama na¬ šega kulturnega delavca Rudolfa Go¬ louha parabolična igra »Krisalida«. Prva predstava te drame je bila izvedena in pripravljena s bogato scenarij o. Občin¬ stvo je nagradilo novo delo našega dra¬ matika s priznanjem. Njegovo delo je simbolična drama, polna alegorij in po¬ polnoma lirskega značaja. Zaradi tega ni preveč lahka za širšo publiko. Več¬ krat je resnica zavita v simbole in šele z nadaljnim razvojem se razkrije gledal¬ cu. Drama predstavlja kralja, kise je vse življenje bojeval in se na starost zave da življenje ni samo posoda vojaških veli¬ čin ter da mu je bilo življenje prazno. Zaradi tega hoče spoznati bistvo člo¬ veškega življenja in zvedeti resnico. V drami nastopijo Mefisto, Faust don Kihot komedijanti itd. Kralj je v svo¬ jem življenju pozabil na bistvo življenja. Iluzionist ražkrije v igri pred kraljem njegovo zmotno preteklost. Hrepenenje vseh je naj višja iluzija — Krisalida, sen, moč, naj višja sreča, večna in naj višja lepota in stremljenje, ki se pokaže kra¬ lju kot metulj v zametku. Lepota je naj- višji dar in edina sreča dana človeku, da sanja. Vse drugo, kar se zdi stvar¬ nost, je le utvara. Resničnost je samo to, kar človek sanja in edino sen o naj- večji lepoti je edina stvarnost. Kot re¬ čeno je ta drama polna simbolike in predstavlja simbolično dramo kot so bile v 17. stoletju znane italijanske »comedie deli’ arte«. Igralci so podali dramo zelo dobro in z vsemi odtenki Drama je bila ponovljena 21. t. m. ♦ NOVO DELO JOŽA PAHORJA Naš znani pisatelj Jože Pahor je pravkar dal v tisk novo precej obsešno delo, 400 strani obsegajoč roman, ki ob¬ ravnava življenje in nehanje slovenske¬ ga ljudstva v burnih puntarskih letih okoli 1515. Avtor opisuje iz te najzani¬ mivejše in najbolj tipične naše zgodovi¬ ne junaka Matijo Gorjana-Montanaru sa, ki tvori glavno osebo romana. Roman bo izdala Slovenska Matica. - * DR. HRVOJE MEZULIČ — SAVJETNIK PRI DIREKCIJI ZA VANJSKU TRGO- VINU U BEOGRADU Ovih dana napustio je Zagreb i pre- selio u Beograd ugledni 'naš zemljak iz Premanture, poznati zagrebački odvjet- nik dr. Hrvoje Mezulič. Prije nekoliko dana imenovan je savjetnikom pri di¬ rekciji za vanjsku trgovinu u Beogradu, koju vodi bivši ravnatelj Gospodarske Sloge dr. Rudolf Bičanič. Prelazom u državnu službu, na istaknuto mjesto, dr. Mezulič napušta odvjetnički stalež, u kojem je stekao zasluženi ugled, da se posveti novom zvanju, za koje ga nje¬ govo mnogostruko iskustvo što ga je ste¬ kao kao odvjetnik i član Zavoda za pro- učavanje seljačkoga i narodnoga gospo¬ darstva pri Gospodarsko! Slozi u Zagre¬ bu dovoljno kvalificira. Na tom njego- vom novom putu prate ga jednodušno iskrene želje njegovih brojnih prijatelja i znanaca. OVOM BROJU priložili smo čekovne uplatnice, pa mo¬ limo sve one pretplatnike koji još nisu podmirili svoju pretplatu, da to sada bezodvlačno učine. Oni medjutim koji su več podmirili pretplatu, neka saču- vaju položnicu za drugi put, i neka oproste što smo i njima priložili. Iz tehničkih razloga nismo ih mogli izo- staviti. NASI POKOJNIKI t MARIJA LAVRENČIČ V Planini pri Rakeku je po daljšem bolehanju preminila v 56. letu Manja Lavrenčič, vdova po policijskem straž¬ niku iz Trsta. Rajnka je bila vneta čla¬ nica planinskega Sokola m navdušena nacionalistka. Prav tako vneta rodoiiub- ka je bila tudi v predvojnih in medvoj¬ nih časih. Pokojnico so pokopali ob veliki udeležbi občinstva in obmejnega sokol¬ stva na planinskem pokopališču Rajnk' blag spomin, žalujočim naše sožalje! * + VALENTIN RUDOLF Gorica, maja 1940. — Dne 17 t. m. je nenadoma umrl zadet od srčne kap: posestnik in trgovec Valentin Rudolf, star 76 let, doma iz črnega vrha. V Go¬ rici je imel svojo dobro upeljano lesno trgovino. S pridnostjo in varčnostjo si je ustvaril lepo premoženje N; pa sko¬ paril in stiskal, ampak je bil široko od¬ prtih, dobrotljivih rok. Mislil je na svoje sorodnike, podpiral dijake m sodeloval pri številnih dobrodelnih organ.zacijah. Vsako plemenito zamisel je rad podpri. Po svojem značaju pošten, zaveden slo¬ venski mož, neomahljiv v svojih načelih, je vse svoje življenje vzgledno krščansko živel in se v katoliškem občestvu po svo¬ jih močeh tudi borbeno udejstvoval. Vsi, ki so ga poznali, so ga visoko cenili in spoštovali. Naj nu bo lahka goriška zemlja! * + MARIJANA SEDEJ Dne 22 maja je v Cerknem umrla Marijana Sedej, stara 79 let vdova po pokojnem Antonu Sedeju, bratu naše¬ ga vladike dr. Fr. Borgije Sedeja. Mož ji je umrl pred 34 let in ji zapustil šte¬ vilno družino — 13 otrok — ki so vsi padli na ramena matere vdove. Toda pokojnica se je pogumno in odločno lo- toli dela in v tem ji je pomagal tud: Frančišek Borgija. Dva sina sta postala duhovnika, tretji pa je odvetnik v Za¬ grebu. Tudi ostali otroci so preskrbljeni Najstarejši sin ji jč umrl. kar jo je hudo zadelo. Vse življenje je bila skrbna in delavna ter vzorna krščanska mati in žena. Naj ji bo lahka domača zemlja' ♦ * GRŽETIC IVAN Prejšnjo nedeljo je nenadanoma umri v Stražišču pri Kranju naš rojak iz Pa¬ zina Gržetič Ivan, upokojeni zvaničnik drž. železnic. Služboval je dolga leta na kolodvoru v Trstu, po prevratu pa se je naselil z družino v Kranju. Bil je pri vseh zelo priljubljen radi predobrega značaja, zlasti pa so ga poznali naši prirfiorski begunci, ki jih je njegova smrt še posebno globoko zadela. Vsem poznanim bo ostal y trajnem spominu! _ Onako_ pak, mej Božjemi stvorenji hrast na ken raste mah. Rukavi od sto- još je lepče lege va crekve i čovek je ne-1 manji su mu bili do prek lakta privrnjeni kako pobožneji leg je va crekve. ko da gre nekega zgrabit i natuč Na onako lepen mladoletnen dneve Včč zduga me j’ nekako grdo pogljedal. hvali Bogu saki tič i saki Božji stvoric, Tu j’ blizu Motovun. Bože moj. mislel črvič i mravič. san, morda i’ »Veli Jože« zilezal s kakove Kega ne bi se to razveselilo! Utinut pečini. Malo san se kod prestrašil, pak onisti to voli ki j’ detinstvo-i mla- Kad smo več bili jedan drugemu bliže dost proživel va šele. Ki j’ po bregeh, rekal san: - Barba Jože, nisan ja rnoto- dolcičeh i umejkeh pasal kravi. vunski šekutor, ja san slavinski maieštar. Otrgal san jenu gorirozicu, ale dur- On me i’ onako široko pogljedal pak je aicu, pod jenen štrpedon. Gorirožice ra- rekal: — Ja nisan barba Jože lego barba stu i va Mariščine zato jih volin. Okru- Tone Boškar: Ti pak nisi slavinski maje- nil san se, pak san šal dalje se mej vi- Star. On če prit z moien zrmanon Črnen nogradi. Z jenega breščiča se j’ videl Zvaneton. Ja hi tote čekan. Nimamo mi Motovun i njigov turanj. Pod Motovun, Slovinci ovuda tuliko maještar, da se hi Motovunski Lug, reka Mirna i malo da- ; tote po boškah najde. Magari ko bi jih IVO JARD AS: ZIBEL Z MOTOVUNSKEGA LUGA Zmišljan se, da j’ jedanput pokojni Matok sobotu obukal bladanjsku robu. Prevaril se j’ mislel je da j’ nedelja. 'Mane se j’ videlo kako da ni va bla- danjskoj robe. Ni zgljedal kako nede- lju pak Bog. Nedelja j’ nedelja. Ovo j’ pak bila nedelja MajevicS.. Njbj su nekada pul Marčelji divojki kante vale: Majevice lepa nedelj ice Ti češ mane okrunit poneštru. Al poneštru, ale pod njun murvu. Sunce j’ veselo svetilo. Se j ; bilo va jenen cvete. Tiči su kantali ovdje kosič, tamo ščika. A ča ču reč leg ča je. Bila j’ mladoletna nedelja, nedelja Majevica. šal san po jenoj stazice, onako mej drevo, ko da bi pod voltu. Nad tun voltun su bili spleteni oni veli pasji glogi, puni diveh šipak, kako da j’ to neki okrunil. Ta volta j’ bila jako lepa. čuda lep- ča, lego ona ka j’ bila. jedanput nekada storena pul Svetega Mateja. Pod njun smo bili dočekali biškupa Štrka, Kastav- ca. Prišal je bil s Trsta, pak nas je ber- mal. Z mej’ dreva zišal san na jenu lepu ravnicu. Trava j’ bila još rosna, a puna sake mile sorti rožic. Po rožicah su poletale celice i oni lepi šari metulj iči. Malo dalje na njivah zelenila se j’ šenica. Nad sen ten Božjen sveton smelo se j’ mladoletno majsko sunce. lje na levo more. Mirna se j’, onako mirno vukla, zato su njoj trebeta i dali ime Mirna. Bila i’ pusta. Nekada, va stara vreme¬ na, da j’ bila šira i gublja. Stari ljudi deju da su po noj plavale barki istarskega kra¬ lja Albusa, nakrcane z vinon, ulen, šenicun, vunun i drevon. Nad Lugon je bila, onako jena modri¬ kasta maglica. Motovunski turanj i zidini okol grada zgljedali su ko da bi jeno strašilo, mej’ onun lepotun, ka j’ bila se okole. Lepi si* lepi, oni kraji! Lego lepa j’ sa naša Istra. Sake gracije Božje se va noj najde. « Va njoj je sake sorti kamika. Lepeh ravnic, lepeh šum. A ča j’ najlepče se okol nje je more. Lego najzad kakova je je, za nas ni lepče na svete. Tako san ja mislel kad san gljedal z vrha jenega breš¬ čiča. Od onda več svet vali onako pod nogu k Mirnoj i k moru. Najedanput san zagljedal jenega vejega, velega čovečinu. Sal je pomala. se nogu Zmislel san se kako smo uževali još na nogu proti mane. Imel je šivu dugu bilo! — A. vi ste to barba Tone! Rekal san. DopovedeT san mu ča je i kako je, da ni Sin Zvane bil je doma. Tone je bil z voli na paše, a najmlaji Marko bil je sol- dat, puli marini va Pole. Seli smo va tinel. Parona j’ prnesla sira i kruha a Zvane bukaletu ale vrč črnega refoška. Kad smo malo pregrizli i malo se z do¬ mačem! pogovorili, zručil san njin i pozdrav od tete Lucije Duhčeve. šli smo z barbun Toneton gljedat kuču ku j’ bil namislel dat za školu. Kuča j’ bila posensega dobra za školu i meštru kvarter. Bilo j’ trebe jedan pared dole hitit da se z dveh kamar stori jena va koj če bit škola. Neč malo popravit i pobelit i Bog ti ga daj. Barba Tone j’ rekal: — To de uredit Tone Grdina na moju špendiju. Dat ču, re- , kal ie, prež fita kuču. dat ču kuliko bude 'jtribe drv za školu i za maještra. Ja hi Zvane prišal, lego da če prit okol polna.'! n • . , • Veroval je i trdo mi j’ stisnul ruku. ! man dosta. Drugo se ca bu tnbe dobit če — Dobro je, rekal je, da se jen bot več vidimo podiškorit čemo za školu i za drugo ča j’ potribno našemu svitu. Gljedajte, rekal je. Na saken brigu grad Tamo Motovun. tamo Oprtalj,. tamo Za- vršje, pak Grožnjan. Momljan, Buje. Umag Novigrad. . o §, e poma l° va pogovore prišli smo do Boskarove kuče. Pred kučun je bil je¬ dan velik ureh. malo dalje lep vrt, pun lepe intradi. Pul zuHe bila lepa brajda, zdignje- na do pod ponesti. Zad kučun je bila jena lepa sumica ale boškica, zato su jih zvali Boskari. Kuča j’ bila na pod. Spred kuče j’ bilo videt dole va Moto¬ vunski Lug i na more. Sli smo va kuču. Va kuhinje j’ bila pa¬ rona Foška i nevesta Jele. Kuhinja j’ bila lepa svetla velika. Ognjišče j škaf pul po- nestru od belega kamika. Ne znaš ča j’ be- kod mala deca va svetimatejskoj cre-lbradu. kakoveh se malo vidi va onen kraje, na prvu stran bilo p^krf d* ■ kve kantat na majskeh blagusloveh. Istri. Na štumihe j’ bil kosmat kod stari da se poognjišče ne rastenlie. prhavica^’ I maještro poli moje hiže i poli susedi. Maještar če dicu vadit po našu. Pomalo čemo poli škole storit zadrugu. pak čemo se naše ljude va Brdeh škapulat od nroto- vunskeh pavuki. Mez ten je prišal i Črni Zvane. Obed- vali smo pod velen urehon va hlade. Pa¬ rona Foška i nevesta Jele paričale su ri¬ žot. naribale su domačega sira. Bilo je i pečene janičevini i mlade salati i pola- štriči. Zvane j’ imel navar, da ne presahne bu- kaleta. — Jijmo i pijmo, rekal je barba Tone. Nismo mi Istrani siromahi. Ni naša Istra, kako ju zovu »sirotica« z onen ča nan Bog da. Imamo mi sega blaga Božjega. Za obedon prnesla je nevesta Jele pod ureh zibel i va njoj jenega otročiča. Bil je. debeljuškast kod iedan putrič. Barba Tone se j’ nad njega nagnuL mali ga j’ z ručicami prijel za bradu. ---.- (Svršit če se) Odgovorni urednik: ERNEST RADETIČ. Krajiška ul. 12. — Vlasnik i izdavač: Savez jugosL emigrantskih .. , - T —_____ »Istra* izlazi svakog tiedna n četvrtak. —Broj čekovnog računa 36.789.. — Pretplata za cijelu eodinu 48 D za ™ia Ma ® ar ykova uL ’8 a , TI. — Broj telefona 67-80 ? dolara na godinu. - Oglasi se računaju po ejeniku. — Tisak: Jugoslovenska Štampa d. d Za greh Masajk«,,, „f°^ ne 24 ^ za ,noz emstvo dvostruko. za Ameriko Iliča br. 131. - Rukopisi se ne^ačai,, ^ uL 28a * “ Za tlska ™ odgovara: Rudolf Polanovič.