S OKOiSKO sc v GLAVNA GODIŠNJA SKUPŠTINA SAVE ZA SOKOLA KRALJEVINE JUGOSLAVIJE ODRŽANA DNE 12 O. M. U BEOGRADU W \°J°m ovogodišnjom petom glav-Ш pUPštm°m, koja je održana 12 o. stVo “Pogradu, jugoslovensko Sokol-Sv0^Pored što je položilo računa o "iedif ipr0^og0tlišnjem radu, ono je ri0(jno dalo bilans svoga rada 1 za pe-ot^j .Poslednjih pet godina unatrag, oliče zakonom preosnovđno i Vije j°,u Sokolu Kraljevine Jugosla-fiolem. etajući svoj pogled na sav taj &01H r-a<^ u tom Pctgodišnjem rad- Vo,-Period ono je moglo da sa zado-konstatuje, da je u tome pc-; ц u Postiglo toliko odličnih rezultata (Xj ra'’° zavidnih uspeha, koji su bili naln - koristi po naše opče nacio-slov> interese, a takoder i za vcliku 1ђ0Jnsku sokolsku zajednicu. Ono je tuje ,'m povodom ujedno da konsta-tom' 'e sokolska misao, blagodareči га>е golemom i tako uspešnom radu, r-Vatila u našem narodu dubokog ko-don’i' ^a sokolski pokret u našem na-^arnk0m životu zauzima sve večeg ali • * Privodeči naš narod postepeno duhSl*Urn° spasonosnom preporodu u Posi* Uzvišenih ideala Sokolstva, kao sjftu^a jedne lepše i bolje sutrašnjiee, исУгЛе .budučnosti velike, napredne i sioi> Jugoslavije. Ukratko, jugo- . VCTVCt!,» O 1 1 __C__ .. n.rlm cima Cn&,ko Sokolstvo je u svim prav-te n Sv°g opčeg. sokolsko vaspitnog Zav-^^oalnog i slovcnskog delovanja ®VniS s punim uspehom još jednu da j ctapu, rekli bi pjatiljetku, da sa-civa iflko. snažno i izgradeno, po-1ђа Jući na solidnim i čvrstim temeljili s pogatim iskustvima i prokušanim 4dv° ' sv°ga rada može preči s Q5trjJČenim silama na daljnji veliki Sa1 °ji ga teka u narodu za narod. pa'k stranc jugoslovensko So-stv 0 može s naročitim zadovoljuj0®1 da konstatuje i još jednu toliko z "P.činjenieu, upravo od istorijskog ven^aja, što je ono u ostvarenju slo-titsf - spkolskog programa, u radu i s °Janjima na što tesnijem zbliženju (lirn alhn bratskim slovenskim naroči a-bratskim vezama s pojedinim na-alnim sokolskim savezima ostva- Чцс.1 bratske odnose s bugarskim Ju-ko!sk>a’ ? kojima če kao sa svojom solo,! ^p-junačkom bračom u kolu osta-iskr 0vcnskog Sokolstva uzajamnim ,ђ0 Cn'm nastojanjima, bratskom srdač-,ju rad njo m i ljubavlju zalagati se ' Sil j ‘ajednički unaprede toliko željeno i ,ZaPočeto veliko delo zbliženja f0tl adnje dvaju suscdniii bratskih na-Št0 • ,ugC-slovenskog i bugarskog, kao ■ stta^g.0slovensko Sokolstvo sa svoje fike e 'z dana u dan produbljuje brat-venci.CIZe ' sa svom ostalom svojom slo-Svoj-°™ bračom, sireči postojano u to s,1T! rcdovima slovcnsku misao. Zasl^’ 1 na ovogodišnjoj skupštini jugo-SD0tl+nskog Sokolstva tako srdačne c;rn. aPe ovacije prisutnim pretstavni-Prjr j ratskih slovenskih naroda bile eaja dan i razumljiv izlčv istinskih oseko j, .?ic jugoslovensko Sokolstvo ta-sVoiii!'Zn? gaji i neguje u redovima Pripadnika. sDn!, ki pak jugoslovcneko Sokolstvo РоЦ mnije i s više elana, svežosti i na dalj.nju etapu svoga daj’u°no jc spontano osetilo potrebu a Corp Sv° joj organizaeijskoj strukturi, adtkv 'I* ,s.v°ga organizma, izvrši jednu h^iju podelil sila i da izvesnim Ча ђ Pranjem i koneentrisanjem sna-mnVr ,u svoje organizacije dade vi-skijj .g^nosti za jedan još sistemat-4*'** > bujni ji rad, koji iziskujc i Дацјг ?. zamašniji razvoj sokolske or-I'lcgučC1JC‘• ^ a'ko postoji traženje tih r*d. k ”Sti Za icdan tako intenzivan razv0jOu Se nameče prilikama i velikim Jcm života; naše sokolske organi-0vog našeg velikog eminentno i slovcnskog pokreta, on-,иц . tih mogočnosti, puteva i °Pravri. inia. ‘ 'nora da hude uvek samo a i ka.van Ce • poštanske štedionice broj 12.943 — Oglasi po ceniku — Rukopisi še ne vračaju God. VI — BFOj 21 Ш SLOVENSKO OOKOLSTVO Glavna skupšlina ČOS U subotu 11 i nedelju 12 o. m., dakle istovremeno sa skupštinom Saveza SKJ, održana je i glavna skupšti-na bratske ČOS. Na skupštini bile su zastupanc sv c župe, a prisustvovali su joj i svi članovi pretsedništva. Skupštinu ie otvorio s 'toplim pozdravom starešina brat dr. Stanislav Bukovski, koji se je setio i 85 godišnji-ee pretsednika br. Masarika, k oj emu su ČOS i sva župe poklonile naročitu adresu još u martu mesecu. Brat Bukovski je nadalje izVestio da ie ČOS osnovala fond od 300.000 Kč, da se time bar doneikle oduži velikom sinu češko-slovačkog naroda i svom sokolskom bratu. Ovaj fond namenjen za letovanje deeo siromašnih roditelja. Nadalje je ČOS radila na tome, da se u Pragu nade pohodno mesto, gde če se postaviti spomenik Tiršu i Figneru, darovala je l vazduhoplovnom puku lep barjak, koji če biti posvečen na dan Oslobodcnja 28 oktobra. U svome radu, pored ostalog, posvečivala je ČOS naročitu brigu vaspitanju svoga članstva u pravcu narodne odbrane. Na napadaj c pak od strane^ narodnog poslanika patera Hlinke, ČOS ie dostojno odgovorila i sve te napadaj e temeljito oprovrgla. Iz delovanja Narodno-odbranbenog otseka vidi se, da je ovaj otsek isplatio jedinicama u ugro-ženim pograničnim krajevima u ime pomoči iznos u višini od Kč 191.000, a socijalni otsek izdao je u ime pomoči n-euposlenoj brači i sestrama! oko Kč 80.000,—. Iz načelniekog izveštaja vidi se, da je broj vežbača i vežbačiea svih kategorija opet porastao, te da se je obrati ta naročita pažnja vežbanju na spravama. Naročiti otsek izradio je novo nazivoslovlje za smučarstvo, mačeva-nje i za skokove u vodu. Uz dosadaš nje dogovore sa Savezom hazena i s češkoslovačkim lakoatletičkim savezom, stupila jc ČOS u toku godine još i u nove predgovore, i to s češkoslovač-kim amaterskim plivačkim savezom i sa Savezom za odbojku i basket-baj, sa Savezom jahača i Mačevalačkim savezom. Načelništvo članova osnovalo ie nov otselk za letenje bez motora, te če se več o-ve godine održatj prvi tečaj za vaspitanje instruktora za ovakvo letenje. Zbog nelojalnog postopanja Smu-čarskog saveza prema sokolskim tak-mičarima odnošaji su se između ČOS i tog saveza pogoršali. Katastar takmi-čara broji 446 članova i 83 naraštajca. I ženske kategorije vidno su napredovale, a naročito je razveseljiva činje-nica, da je porastao broj naraštajki za oko 7000 njih. Podrobnije brojke iz naeelničkog izveštaja donečemo kasni-je. Izveštaj brata prosvetara Krejčija govori o izdavanju dela o Tiršu i nje-govu radu. Do sada je izdatih 6 sveza-ka. Priprema se izdanje životopisnog priručnika, a sakuplja se materijal i o istoriji češkoslovačkog Sokolstva. Svih prosveitnih priredbi bilo je prošle go-dine 156.688. Naročitu pažnju posvečuje prosvetni odbor idejnom vaspitanju najširih redova članstva. U ovu su svrhu naročito dobro poslužili uz nagovore i filmovi, koje moraju da prikazu-ju sokolske jedinice od vremena na vreme u svojim kinematografima. Glede učestvovanja ČOS na ovogodišnjim sle-tovima zaključeno je na predlog načel-ništva, da se odašalje uzorna vrsta članova i članica na svečanosti belgijskih gimnasta, koji slave ove godine 70 go-dišnjicu svog opstanka. Kako se ovc godine ©država u Briselu i svetska izložba, tto če se ovoj delegaciji moči da priključi i manja ekspedicija ostalog članstva. Nadalje če se poslati delegacija članica s izabranom vrstom u Sen Nazcr na svečanosti francuskih gim-nastikinja te veča ekspedicija na slet bugarskih Junaka u Sofiji. Za godinu 1936 priprema sc, u svrhu propagande i ojačanja sokolske misli, treča veča ekspedicija u Slovačku. Na kraju razprava dne 11 maja došla je u 1 vrsev dom naročita delegacija slovačkih stu-denata, koja je izr učil a bratu starešini Bukovskome poprsje generala Sitefa* niika, rad akademsko« ki para Majer-skog. Brat dr. Bukovski toplo se je zali valio delegaciji u ime čita've ^;OS istaknuvši kako je Štefanik bio za čita-voi* svog života, u svom radu i borbi veran sledbenik Tirševih ideala. Skupština je nastavila rad u nede-lju pre podne. Najpre je pročitan pozdravni telegram upučen sa skupstine Saveza SKJ, koji je bio primljen s odu-ševljenjem i izazvac velike i srdačne ovacije Jugoslaviji i jugoslovenskom Sokolstvu. Sledili'su zatim izbori nove uprave i pretsednišitva ČOS. Pošto sc je pročitao predlog izborne komisije, prešlo se na glasanje ceduljama. Ovi izberi medutim nisu doneli bitni j ih promena, te je na čelu ČOS uglavnom ostalo dosaidašnje , pretsedništvo. Od novo izabranih pak članova u pretsedništvo su ušla brača: Evgen Kepi, dr. J. Vodjička, J. Bartonj i s. Vokačova. Nakon izbora novog pretsedništva i uprave ČOS povela se rasprava o iz-vodenju režolucije VII glavne skupšti-ne, nadalje o sokolskim družinama (četama) u Slovačkoj, o članarini i savez-nom porezu, te o X jubilarnom sve-sokolskom sletu, koji če se održati 1938 godine. Kako je time dnevni red skupštine bio iscvpljen, br. starosta d-r. Bukovski istu je zaključio pozivajuči sve prisutne na daljnji požrtvovni rad. Zbor urednika češkoslovaćfeih sokolskih lisiova i referenaia za šiampu Kao poslednji zbor pre same glavne skupštine ČOS bio je onaj urednika listov?.' ČOS, urednika pojedmih župskih vesnika, saradnika dnevnih li-stova te referenata za sokolsku štam-pu. Ovaj je zbor održan dne 4 i 5 maja u Tirševu domu u Pragu. Zbor je c,tvorio lepim nagovorom pretsednik odbora za štampu ČČ)S br. dr. Dosou-djil. Brat dr. Dosoudjil jc u svojim uvodnim rečima naročito istakao da se sokolska štampa mora svakako^ da klo ni svakog političarenja u strančarskom smislu, ali mora da prati politički život i dnevne dogadaje, da može u danom momentu zauzeti svoje stanovi'šite. Sokolske vesti i članci izlazili su u 225 dnevnih listova, 35 nedeljnih i 5 mesečnika. Stvarna kritiku »Sokolskog vestnika« izneo je dr. O. Smrčka, koji je dao i smernice, kako bi trebalo po*diignuti nivo ovog centralnog 'glasila ČOS. Na kraju je izrazio zelju, da se poradi- n^ teme da ovaj eentrami list postane naskoro dnevnik. O »Jašu« govorio je brat Hornov, ,koji je iz-текао priznanje ovom lepom ilustro-vanom časopisu. I brat Hornov je izrazio svoje mišljenje, kako bi se mo-gao i ovaj list još poboljšati. O žup-skim glasilima referirao je brht Ncha-sil, koji je sve vesnike podvrgao sve-s-tranoj, pozitivnoj kritiei. Iz njegova izveštaja se vidi, da od 5- župe izdaje njih 47 svoje vesnike. Kako neko župe izdaju svoje zajedničko glasilo —'to sada izlaze 42 župska vesnika. U nedclju 5 maja zbor je nastavljen, a pri-sustvovao mu jc i starosta ČOS dr. Bukovski. Pre prelaska na dnevni red pretsednik brat dr, Dosoudjil setio se je 16 godišnjicc tragične smrti generala dr. Milana Rastislava Štefanjika. Slc-dio je referat brata Svobode o zadača-ma, smeru, redakcijskoj i gospodarskoj strani župskih glasila. O idejnoj strani sokolske propagande u dnevnoj štam-pi referirao je brat dr. Kladjivo iz Brna. a o nacionalnoj propagandi, naročiti) o propagandi borbenog duha i o propagandi za demokratiju, govorio jc brat dr. Jan Hilcr. U debati, koja se je razvila o tim- referatima, učestvo-vao je i brat dr. Bukovski. Brat inž. Fehtner referirao je o izložbama sokolske štampe. a o točajevima za sarad-nike sokolskih listova podneo je refe-rat brat Toužimski. Brat dr.^ Dosoudjil pozvao jc na koncu sve prisutne, da posvete naročitu pažnju duhovnoj pri-premi članstva za jubilarni X sveso-kolski slet, te da vrše propagandu za ovaj slet i u široj javnosti. GOVOR BRATA GANGLA Uspomeni VHeškog Kralja Aleksandra 1 Ujedinitelja (Nastavak s 1 stranice) pretSiednik Crvenog krsta, u inve pretsednika Kr. vlade g. Jurišič, pomočnik ministra inostranih dela, izaslanik Polj-skog poslanstva g. Šedlecki, u ime ministra saobračaja pomočnik g. Žika Ilič, u ime ministra prosvete g. Đuro Kovačevič, opunomočeni ministar Ce-škoslovačke Republike na našem Dvoru dr. Velner, opunomočeni ministar Bugarske na našem Dvoru g. Dimo Kazasov, u ime ministra socijalne politike i narodnog zclravlja g. dr. Lazar Besarovič, u ime ministra šuma i ruda g. Jovan Kraljevič, u ime ministra trgovine i industrije g. dr. Ljuba Olič, zatim pretstavnik Bcogradsike opstine br. Dobra Bogdanovič, pretstavnik Narodne odbrane general g. Borisav Ristič, pretstavnik Jugoslovenske omladine g. V'Iada Krupež, pretstavnik ratnih do-brovoljaca potpukovnik brat Lujo Lo- vrič zastupniee Beogradskog ženskog društva gde Natalija Kučančanin i Aleksandra Durič, za profesorsko društvo g. Milorad Petrovič, za Jadransku stražu brat dr. Mandušič i ostali uzva- nici. Nešto iza 10 časova I zam. starešine brat Gangl otvara skupštinu i konstatuje prema listi prisutnika da su prisutni delegati svili 25 župa te prema tome da skupština može prema pravilnicima punovažno donositi zaključke. Zatim imenuje zapisničarima biaču: Andreja Rupnika i Borivoja Kisiča, dva overovitelj a zapisnika, i to braeu: generala Staju Stajica i arh. Milivoja Smiljaniča, te dva br ojača glasova, braču: inž. Kostu Petroviča i dra Otona Gavrančiča. Nakon ovih obavljenih skupštin-skih formalnosti brat Gangl poč in j o svoj govor, Bračo i sestre! Na svakoj glavnoj skupštini, ot-kada pošto ji ujedinjeno jugoslovensko Sokolstvo, naše prve misli i reči bile su upučene Kraljevskom Dvoru, kao izraz naše odanosti. ljubavi i vernosti, da bi se poklonile Kralju i Gospodaru, koji je ponikao iz slavnog roda Kara-dordevičevog. Pa tako neka bude J da~ nas. Ali danas ne stupamo pred presto Viteškog Kralja Aleksandra I Ujedinitelja (skupština ustajc i kliče: »Slava Mu!«), nego se naš duhovni polet zaustavlja u prebritkoj uspomeni na viso; kom katafalku, gde počiva naš Mrtvi Kralj, usnuc Svojim večnim snom. Danas se naš duhovni polet zaustavlja tamo, gde gruda zemlje i kamena plo-ča odvajaju život od smrti: polet udara razigranim krilima o les i grob, vra-čajuči se neutešen, kao sa sulicom boli proboden u naše duše, odakle se izvio kao krik nikad neozdravljene i nikad nezaceljene rane u beznadnu, gluhu i duboku crnu zimsku noč. Jer svaka rana najviše boli u vlastitom srcu. I svako naše srce, koje u sebi nosi gorku bol. koja proizvire iz te rane, veruje u zakon pravičnosti, po kome bi morala da bude svaka krivnja, koju ko čoveku nanese, zasluženo kažnjena na krivcu. Ali ma bila ta krivnja, nasilno i smišljeno učinjena životu Mrtvoga Kralja, i tisuču puta kažnjena i csvečena, ipak neče moči da ta j dragoceni i jedinstveni Njegov život više povrati. Uspomena na čoveka je nepojmljiva i neprolaznas, A nepojmljivost i neprolaznost uspomene na čoveka kralja razumemo i nalazimo ju stvarno i psihološki utemeljenoin, ako odmerimo temeljni elemenat Njegovog života, a to je: prosvetljeno načelo požrtvova-nja, moralnosti i ljubavi. I iz toga načela, koje je kao trojedina motorna sila ravnala svim Njegovim činima i po-kazivala sve Njegove puteve, naš narod crpi svoju snagu, svoje nastojanie i svoju vernost. I još više! To presvet^ Ijeno načelo požrtvovanja, morala i ljubavi pratila je uvek priprostost, isti-na i dobrota, cd kojih su svaka od njih i sve tri — sažete u značaj Njegove duševnosti — našls trajnog izraza u Njegovim delima: moč i vlast oblikovala se ie u pozitivnom stvaranju čoveka, državnika, kralja, koji je gra-dio državu i u to j državi klesao u naše gore i doline, n naša sela j mesta, u naš kamen i brone, u naše škole i crkve, u naše sokolske domove i u naše duše Svoj svetli i veliki lik! I naš narod razume veličinu Viteške^ Kralja Ujedinitelja, jer je veličina samo tamo, gde ie priprostost, istina i dobrota, zorno prikazana i radom postavljena u realan život. I naš narod razume sada i zna. da je na ta j način u našem pekojnom Kralju bila najizra-zitije oličena naša rasna etika, čije su komponente, skromnost i blagorcd-nost, ove posestrine priprostosti, istine i dobrote. I zato če veličina Kralja ostati u veličini dela naroda, koje počiva na temeljima moralnog života, života koji izvire iz tega temelja. Naš narod zna, da nije bilo i da neče . biti ništa velika bez trpljenja i žrtava. I naš nared zna, da je s Kraljevem nasilnom smrču stostruko ro-diia setva zloče, podlosti, izdajstva i zločinskih čina, ali naš narod isto tako zna, cla če setva naše rasne etike roditi tisučostruko i da če s tim plodovima biti osvečena Kraljeva smrt. Retka su srca, koja mogu da shva-te veličinu; ali naš sokolski narod, koji je shvatio tu veličinu i koji ju je medu-sobom poiazdelic kao najdragoceniju baštinu posle Kralja Oca, da ju sačuva u sjaju i da ju uzveliča svojim žulje-vima i svojim umom; taj naš sokolski narod je Kraljevom smrču primio u sc i u svoju dušu usrkao čuvstvo i svest vlaštitog dostojanstva, o koje se je i 0 koje če se razbiti sve. šte su zloči-načke, rušilačke i neprijatel jske sile na-kanile a i možda još nakan ju ju protiv nas. Jer gde je grob Viteškog Kralja Aleksandra I Ujedinitelja, tamo če uvek odzvanjati poziv na rad, borbu i obranu. Uvek smo se, trudili da prebudimo. učvrstimo i ojačamo duh rasne etike, i da u tom duhu, u neumrlom duhu telesno umrlog Kralja pokroci na-pred naše delo. Taj duh nas vodi, taj duh stvara, taj duh s nama vlada^ laj duh je prožeo sav naš sokolski život, 1 takav život posvuda pobeduje i nadvladuje sve! I taj pobedonosni život uronuo je uz Kraljev grob u šutnju, uz taj grob on vriska, neumorno se _po-kreče, ne sustajuči stvara — taj život živi iz večnosti u večnost. Dan Kraljeve smrti bio ie dan straha i groze, dan bola _i rana, ali ujedno bio je i polet moči i sjaja duha naše rasne etike i našeg narodnog dostojanstva. Milost Božja dala ie_Mrtvo-me Kralju moč sveštenika koji s rukom, s kojom je junački vitlao macem oslobodenja, danas blagosivfie delo svoje sokolske dobrovoljne vojske, koja se klanja Njegovim senima, koja oseča blizinu Njegovog duha i koja pobožno kliče Njegovoj veličini: Slava. Slava. Slava! (Skupština kliče: »Slava! Slava! Slava!«) , I ako smemo svetu rec, koja se o Uskrsnuču uznosito diže po božjim hramovima, prispodobiti Njegovom životu i Njegovoj smrti, onda tu rec da ponovimo na ovome mestu: »Smrt i život ogledali s« se u čudesnom dvoboju; mrtav je knez života — a živ kraljuje!« Pozdrav Njegovom Veličanstvu Kralju Pet?u 11 Svome Mrtvome Kralju zaklinjemo se u vernosti i upučujemo svoju mo-litvu, koja prodire oblake: »Gospode, ne dopusti, da se moj mač slomi i da moj štit zahrda!« To molimo, da bj uvek bili pripravni na izvršavanje Njegove poslednje poruke, da čemo čuvati Jugo-slaviju, da čemo biti na straži Kralje-vog prestola, na koji če stupiti Prvenac Sin Velikog Oca Njegovo Veličanstvo Kralj Petar II (skupština ustaje i burno kliče: »Živeo!«) — Kome se sada obračaju naše želje i Kome sada neka poleti naša pozdravna reč! Misao, briga i nada našeg sokolskog i nacional-nog života — to je naš Mladi Kralj. Mi Sokch gledamo u Njemu mladost, svežost i životnu snagu one ideje, ko-joj tako verno služimo. Neka se u Njemu razvijaju sve vrline i kreposti, koje su u tako izvanrednoi meri rešile Njegovog blagopočivšeg Oca. da Njegov uzorni život na najvišem vrhu, obasjan ljubavlju Njenog Veličanstva Kraljice Majke i cžaren vatrom majči-nog srca. očuvan od svih nezgoda, uskipeo zdravim i krepkim rastom. posvečen službi narodu i otadžbini! A Njegova mudrost. koja neka mu prož-ine misli i usmeruje čine. biče plod britkih iskustava, koja su N jega. Nje-govu Uzvišenu Majku, Njegovu dragu braču i sve nas tako kruto pogodila, kada je još rosa visela na cvetnim poljanama Njegove mladosti, kao što je svaka mudrost plod teskih iskustava. I kako može svakome životu da poda smer i cilj samo vlastiti rad i vlastito stvaranje, to su svakome životu potrebne dve sile uravnotežjs: strpljenje i pregaranje. Bez tih dvi ju sila ne bi se bile mogle nadvladati elementarne i ogromne teškoče albanskih gora i bez tih sila ne bi bilo veličine naše rasne etike u oslobodenoj domovini. Bitnost suverenove moči i zanosa, narodne sve-sti je sadržina istorije, koja u svetlosti objektivnosti nikada ne laže. I ta isto-rija našega naroda dovoljno glasno i do-voljno istinito govori o trpniama, koje su urodile pobedničkim uspesima, i o pregaranjima, koja su dušu svega naroda prožela demokratizmom i socijal-nim saosečaniem, što sve ima u slovenskem sokolskem bratstvu svoj_ najsa-vršeniji oblik i svoj najplemenitiji, čisti čevečanski izraz. Zato mj Jugoslo-venj imame najjači, rekao bi. več pri-rcdeni polet za sokolski živet. I leso što su naša najlepša čuvstva izlev naše volje, tako se ie i sve, šip čevek doživljuje, rodilo u njemu, I naj-lepša čuvstva, koja danas vladaju dušom Mladega Kralja, rastu iz volje prema radu, i sve što doživljuje u mladosti, rodeno je u Njemu iz bogatstva duševnosti Visokih Roditelja. I ako mislimo na kobni dan 9 oktobra prošle godine. i ako gledamo u bu-duča leta, koja pred nama otkriva žezlo Karadordevičevo u krepko j desnici Mladoga Kralja, na današnji dan doti-ču se u nama dve skrajnosti: besko-načna žalost j beskonačna sreča. Prva, kao gora boli, koja je nenadano satrla životnu silu Kneza od Semberije, dni-ga, kao udaranje trpnoga srca Majke Jugoviča, koje je nagovestilo osvetu Kosova i pobedonosni zalet črnog Dor-da, Petra Mrkonjiča i Aleksandra Ka-radordeviča. A sve skupa — žalost i sreča, prošlost i sadašnjosf. istorijske ličnosti, njihova dela, napori i žrtve na jednoj strani i mi, tako svagdanji, poprečni ljudi, stoječi na ovome mestu i raštrkani po svoj domovini, a ponosno uspravljenj u duhu naše rasne etike, u jedinstvu sokolske ideje i u jedinstvu volje, pripravni na službu Kralju, narodu i otadžbini -— na drugoj^ strani sve to skupa: sve je to svest života! 1 u to j svesti života upitao bi s Tolstojem: Što sam? I odgovorio bi s njim: Deo večnosti! Drugačije ne mogu da odgovorim, jer mj sam život naroda, koji svojim valovima stalno za-pljuskuje oko mene, daje tu svest života. Ne mogu živeti izvan narodne celine, ako neču da budem kao Juda Iškariot samome sebi sudija. Jao ono-me. koji izda svoj narod i svoju otadz-binu! I u toj svesti života, u tom spoju dveju skrajnosti u nama, u tom jedinstvu ideje i jedinstvu volje, u tom velikom čeznuču za harmonijom medu našim čuvstvovanjem i medu istinskim životom, medu onim životom, ko i t ie u našoj svesti. i medu onim. koji je u našem radu. medu onim, koji je u našim idealima, i medu onim, koji 'ev.{| žuljevima naših ruku i u znoju naših napora, dakle u istinitosti, koja nikada ne laže — u toj svesti života hočemo da imamo Mladoga Kralja, koji je naš, koji je tako ‘ljupko odeven u naš sokolski kroj, koji je tako svež u mislima kao šum tajinstvenog ključa-nja vode iz česme na Dedinju i tako čist u duši kao dragi kamen u prstenu na Majčinoj ruei. Da, hočemo da imamo Mladoga Kralja — tu, u toj svesti života hočemo da Ga imamo, da Ga obuhvatimo svojom- ljubavlju, da Ga obaspemo onom molitvom. da svoje junačke grudi napnemo, da se odbiju o njih vihori života i udarci gromova! Jer Mladi Kralj je naš. Četiri sto ti-suča jugoslovenskih sokolskih srdaca kuca za Njega i još če kucati za Njega četiri sto tisuča novih, i još jedan- put toliko novih, J još bezbroj pu^ toliko! Jugoslavijo, zemljo slovenski* sokolskog bratstva, ti jedina maj -o, nadasve ljubljena, daj nam, da sa s . jim Mladim Kral jem na čelu i na naj; višem vrhuncu uzoritog života nam, zapovedaj nam, da s tvorimo' liko delo: buduču domovinu, kojoi od severa do juga. od istoka do zaP provejavati sveži duh sokolskof, > stva, bodreči i stvarajuči zdrave u ve duhovnog jedinstva, da nam b zemlja i narod veliki, jaki, krepo slavni u svo jo j lepoti i u svojem z » lju! (Oduševljcni pljesak.) x I beskonačna žalost J. beskcr.e ^ sreča, koje se u ovom času d otic: nama, oglasu ju se pesmom, uskhci uzdasima, ko jima te dve skrajnosti ju napev i polet i koje obznanjuju ^ zadrživj dolazak novoga pokojen.1 sokolskog naroda na sokolsko) ze (2ivi pljesak.) . I kada tako objašnjujemc sm м života, koga razotkrivamo iz ® ». sanja i tajni, kada nastojanja. na sanja i lajni, каиа £. želje, koje se kupe u P0ie<^nCUi,uk i dajemo mnoštvu kao gladnome n , beanome utehu, da ta naS*0^a?V;nCu nade i te želje, poniknute u sve iz svesti života dobiju u mnoštvu veču vrednost, sve veči opseg *,sVe-zvr. ču stvaralačku moč — kada ta.ko £ šavamo svoju vaspitnu zadacu, ^ mo pri tom usponu svoje rasne j da iz nje zagrabimo i da smelim s ‘ skim krilima predamo svoj iskren ski pozdrav: ^ ]j Da živi naš Mladi r*:ve0 (dugotrajni oduševljcni poklie1^* . Kralj!«) u sigurno m . ,0 ,r ЉиГ-Svoje Uzvišene Majke. ni poklici: »Živela Kraljica!«) Da živi rod j dom K • ... j dordeviča! (manifestantni Р& j »Živeo!«) Svima i svakome ... sokolski Zdravo! (Grom . »Zdravo!«) .jj1 Tada brat Gangl prcdlaže c'a. skupštine uputi sledeči pozdravni gram Njegovom Veličanstva KraU NJEGOVOM VELIČANSTVI KRALJU PETRU DRUGOD Beograd Jugoslovensko Sokolstvo, °^г ljeno po svojim pr e t stavnici trm * delegate ostalog slovenskog ■ stva na svo joj peto j godišnjoj . štini, upućuje svoje prve misli, sv prvi sokolski pozdrav Nje£°v° Veličanstvu Kralju Petru svom uzvisenom i ljubljenoiTt . daru, dičnom Prvom Sokolu № / slovenske Nacije, uz čiji svetli Pre_ sto jugoslovensko Sokolstvo z ' svoje redove i plamenih srdac‘ nosi svoju prekaljenu ljubav i 0. čaje nepokolebive vernosti i 0 nosti, uvek spremno kao veran var amaneta svog blagopočivšeg teškog Kralja Aleksandra Pr\^ Ujedinitelja da se odazove Р°г1' za Kralja i Otadžbinu! Zdravo' G a n đl Čitanje pozdravnog telegrama \govom Veličanstvu Kralju skuP^ Jjjt je saslušala stoječi i na koncu P”. ,ef-tila oduševljenim poklicima Kralj!«. Zatim brat Gangl nastavlja ^ govor. tiči®1* Pozdrav gostima i prelslavn** Sestre i bračo! Kada smo time dali izraza sv' ■oj*1*1 Kada smo time aan izraza у patriotskim osečajima po diktatu ^ ših srdaca, dužnost mi je i cas pred vama pozdravim naše drag--. rl) ste, koji su se odazvali našem« Р -Пџ, i došli na našu petu glavnu skuP, jo da nas čuju i da presude naš ra ,^, ših srdaca, dužnost mi je i ^st. - ' ' drfl^ mu skupit da nas cuju i aa proeuue u.2®., su pretstavnici civilnih i vojnih pretstavnici mnogih narodnih i * .j nih ustanova. Dobro nam dosli ^ Pozdravljam izaslanika N.ie^3 ^e-Veličanstva Kralja Petra DrugoS^.)^. neralštabnoga pukovnika _ brata rada Radoviča (koga skupština o-ljc-no aklamira). ve- Zatim je brat Gangl pozdray' dom sve več pre pomenutc: toPlo: koje skupština svakog pojedino*, pozdravlja. . еГј c 1 Brat Gangl či ta tada _ PIS aV*ež* telegrafska pozdrave upučene noj skupštini, i to: POZDRAVNO PISMO MlNlST FINANCIJA G. DRA M. STOJADINOVI^ Dragi Gospodine Starosta! ^ Primio sam Vaš Pozivc;!fnh godišnju skupštinu Saveza ^гЏи ljevine Jugoslavije, koja će^se. zeJiVr 12 maja t. g., pa Vam na Ра^,\ие pt* ljujem, ali žalim što usled џ uio opterečenosti u dosIu necu gučnosti lično da prisustvil 1 upU-Koristim ovu pnliku da . j tim najlepše želje za bu„^Ukolstva! predak Jugoslovenskog So ko S pozdravom Beograd. 8 maja 1935. , s, f. Dr. M, Stojadin° 4A\№0ZDRAVNI TELEGRAM »aveza POLJSKOG SOKOLSTVA Varšava, 11 maja. Zahvaljuje-i° am na bratskom pozivu na Vašu , vau’ ali žalimo što nam niie mo-vUce _ no na njo j učestvovati. Šaljemo iskrene pozdrave sa željom, da "• ^an.ia iirode bogatim plodovi-a’ oji će učvrstiti iskrene veze izme-u naša dva Saveza. Zdravo! Czolem! a &avez pol jsko^ Sokolstva Z a m o j s k i Mm,P„°ZDRAVNI TELEGRAM Fistra socijalne politike dRA DRAGA MARUŠIČA Be stita. 0 n r a d , 12 ma ja. Iskreno če-da SntПа rezu^a**ma dosadašnjeg ra-Du ° s nai^epširn željama za pot- II uspeh j u budučnosti u korist Kra-'Ja 1 Otadžbine! Ministar Dr. Marušič p°zdravni TELEGRAM ČOS slo ^,Г 3 ^ ^ maja. Skupština Češko-2dfVa i ■ °^ce sokolske bratski Vas po-^ „v Ja’ želeči pun uspeh Vašim ve-briJ1^ ^ Vama smo i Vaši smo u do- III i teškjm vremenima! Dr. B u k o v s k i. starosta toVftNato brat' G angl nastavlja svoj or 1 veJj. ?IM*№ SOKOLSTVO NXtEzA NACIONALNE S VESTI 1 IDEALA slovenstva рЈг knjige naših izveštaja, koju smo ifliat8V za ovu skupštinu, i koju svi °huu U rukama, možete da stvorite |d 0 Uspesima našega rada. Vi čete, g0 цр Priznati, da je Sokolstvo mno-8 USn a ja moram da naglasim, da Hfov ™a n*Smo zadovoljni, jer ne Sn,. ,raju trudu i naporima, ko je kakQU ži,i u *e®ko sokolsko delo. A tako flas ^vala ne može da uzoholi, Hal^^s _ ni kudenje ne može učinitl d0 ^“snima. Jedno i drugo primarno da nania kao poticajnu silu, koja ima сЈц :as Ponese novome. još večem tru-g|aspovečanim naporima. I na- 0 to, setite se Tirševog nauka lja nezadovoljstvu, koje uprav- Јец, 881111 nastojanjima od lepoga lep-togn dobrota boljem, od plemeni-čtIn plemeniti jem. Hočemo napred, ho-stv0° *°re! I jer znamo, da je Sokol-S^Probleni maloga naroda, da je u ideal au sinteza nacionalne svestj i 9 uLSlovenstva- na^u radinost netenja ržava j pospešuje večito pokre-sve j ТГ p rog res morala i zdravi ja — g° ;e°Ve- dekle bude Slovenstva. Mno-Ea n “anas mlade generaci je, koja to-telige r®^ume. a takoder je i mnogo in-Sftiat nCliev koja samo iz daleka po-Ha r ra naš rad. a koja nam ne stanja la nasP°loženje svoje umne sile. Hva-гцјр. Svakoj simpatiji, koju nam iska-lektn ^ra^ski čovek, inteligenat. intenc naša radost je u tome, da se pfilj? Priklanja naše selo, da se nama r°tana«ia naš radini čovek — ona j si-SVojj ’ ^oji svoju egzistenciju nosi na ^anovo«^Ver^e' * P^toje samo dve ri° radinost i pamet — odgovo- ra ’ ja ,e nauk uzeo iz svesti ži-; adinog čoveka. I ako je to istina: brege razmišljanje o životu važni je i <Цђј života samog. onda je naš ra- f;i^|?Vek na pravome putu. jer ga je ®Usteг ,ПЈ? o sokolskom životu bez . ratslfSn|a 1 bezuslovno vezalo za našu ledni„.u s°^°lsku zajednicu. U toj za-c'»Ha 1 0se^a se jednakim medu jedna-*elij(e a samo moli i želi to. da mu in-^otli2aa. P°mogne pri radu u svrhu duhovnih dobara i duševnih vensjc Pri radu za učvrščenje jugoslo-lT ,°f1ientacije našega sela. pjo0’ svesti života odriče naš čo-«°ii egzistence svakome onome, t,Qbr0 Zl.. °d konstruktivnog rada za Kiiho VC •'.i ^°’i tvrdi. da je takvo 1 e šW,e ^oveeje i državljanske slo-?a ipe ° j pogubno. Naš čovek, Nske °zarila iskra iz kremena so-eskon yesti. teži savršenstvu. hoče u ч ^aHinu naših ideala, hoče .e Prei«, s sokolskog bratstva, koje 4*,.« oc^ čoveka do čoveka kao boće !a’ duhovna svo jina sviju nas, d9 ^Živa •°jZa^°nima pravde i morala SnrJ ,a se koristi punom slobo-oa svegj^v.^^va sloboda je u skladu a in a ZI,Vo,ta našeg radinog čoveka. sioboda je obmana i varka. Slovensko sokolsko bratstvo Da. naš čovek hoče u opojnost sokolskog bratstva, koje veže srce sa srcem, koje spaja dušu s dušom, gde god su savili svoja gnezda Sokoli po svemu slovenskom svetu. I ko to bratstvo ni-je u sebi shvatio, taj ne može da oceni njegovu blagotvornu moč. Slovensko sokolsko bratstvo je največe etičko dobro, ko je je procvalo ;z sokolske ideje. (Odobravanje.) To bratstvo nalaže, da se mora zatajiti samoga sebe u svakom navalu ličnog egoizma, da se mora izuzeti samoga sebe, kada bi se mogli okoristiti s materijalnom ili moralnom tečevinom na štetu drugoga. Ko je pro-nikao u dubinu sokolskog bratstva, taj je sejač mira na zemlji, a što je naj-veči čin kulturnog čoveka. A što je onda s našom borbenom šilom i što s našem voljom? Ako je u opasnosti dobro ime i čast naroda, ako tuda ruka segne za našom svojinom, koja je deo naše rodene zemlje, kada se treba odu-žiti »za krst časni i slobodu zlatnu« — tada iz semena mira ukazače se zmajevi zubi. ko je če sokolska volja pre-obličiti u obranbeno oružje domovine. (Oduševljeno odobravanje.) Kada je u pitanju čast i nedotakljivost domovine, tada nema sklanjanja ni sustajanja, tada je Sokolu moguče samo jedno: život ili smrt. (Buran pljesak.) I kada nam blagotvornost sloven-skog sokolskog bratstva zagreva naše misli, tada s ovo^a mesta pozdravljam u ime svih vas našu braču i sestre naše saveznike u Savezu slovenskog Sokolstva: bugarske Junake (dugotrajni odu-ševljeni poklici: »Živeli!«), čehoslova-ke (frenetično pij es kan j o i dugotrajni poklici: »Živeli!«), Poljake i Ruse (oduševljeno aklamiranje). Najmladi u toj slovenskoj sokol-1 koj zajednici su brača bugarski Junači, koje smo nedavno posetili u njihovoj domovini i videli ih pri njihovom radu u Sofiji, Plovdivu i Staro j Zagori. Ra-dujemo se tome zbliženju i bratskoj saradnji Bugara i Jugoslovena ovde na Slovenskom Jugu Evrope, gde kujemo u zajedničkim nastojanjima buduču sudbinu obiju bratskih država. Ono što su Uzvišeni Suvereni započeli u proteklom vremenu, to hočemo da nastavimo mi pripadnici obaju naroda, da pripravimo lepše i bolje dane bu-dučem pokolenju: iz muka prošlosti — s radom u sadašnjosti — u s ja j bu-dučnosti! (Oduševljcni pljesak i poklici: »Tako je!«) Ovde ču se setitj Srbina Konstantina Ognjanoviča, koji je više godina živeo medu Bugarima i koji je godine 1833 izdao na bugarskom jeziku knjigu »Život Aleksija. človeka božjega«. U toj knjiži piše Ognjanovič: »Predragi moji Bugari. nista ne želim tako od srca kao vašu sreču i vaš uspeh, i na-; dam se. da sle se za vreme mog dugo-godišnjeg boravka medu vama uverili, ka,ko sam bio uvek samo žarkom ljubavlju za vas oduševl jen.« — I tu brat-sku ispovest od pre 102 godine neka brača Junači prime od naše strane i danas na znanje. (Burno odobravanje.) Bratski im pozdrav! Zdravej! (Gromki: »Zdrave j!«) Brača Čehoslovaci, koji su nam dali osnivača Sokolstva, kod kojih smo uvek nalazili puno razumevanje i svaku pomoč, po svome velikom Palackom obračaju sej svemu sviettu, govoreči: »Medu ljudima ne može sloboda bez pravičnosti biti trajna, a pravičnost mora da se temelji na priznavanju i čuvanju prava drugoga.« — Kako bi taj glas velikog i dubokog duha. koji još danas kraljuje na prestolju učenosti u slovenskom Pragu, blagotvomo delovao takoder i na našu manjinu, koja živi pod tudom vlašču, ako bi se ta vlast držala pravila, koje je postavic Palacki! — Bratskoj Češkoslovač-koj obci sokolskoj naš iskreni pozdrav! Na zdar! (Oduševljeni dtogotrajni pljesak i poklici: »Na zdar!«) Brači poljskim Sokolima lebde u sečanju i odrazuju se u njihovom radu odvažni čini narodnog junaka Skrze-tuskog, koji se je u XVI veku viteški borio za slavu i moč Poljske. Iz njegove krvi rodilo se je 12 sinova, koji su svi služili pod zastavama poljske vojske i koji su se po svome potomstvu mnogobrojno razmnožili po svo-joj domovini. Mnogi od njih je junački i slavno pao za slobodu naroda. Tako je takoder i bratsko poljsko Sokolstvo pripravno da uzveliča čast svoga imena. verno stoječi u slovenskom sokolskom taboru. Neka se ono množi po-tomcima Skrzetuskoga! Brači Poljacima bratsko pozdravlje! Czolem! (Oduševljeno klicanje: »Czolem!« »Živeli1!«) Brači Rusima, razasutim izvan domovine po svemu svetu, a s nama spojenim u slovenskom sokolskom bratstvu, govori proročku i utešljivu reč slavni Dostojevski, koji kaže: »Seljak, sin ruske zemlje — od njega če doči, nekada spas Rusije.« — I nikome dru-gome nego brači Rusima izvan domovine nisu tako tačno upučene reči. koje je napisao Tolstoj god. 1869: »Svaki oseča, da je samo zrnce u tom čoveč-jem moru, a ujedno oseča i moč. jer je svestan. da je deo te ogromne celine.« — Neka brača Rusi crpe iz duha tih dvaju velikih sinova ruskoga naroda svoju moč i svoju veru! Kao dokaz naših bratskih osečaja kličemo im naš bratski pozdrav! Zdorovo! (Burni poklici: »Zdorovo! Zdorovo!«) Velika je naša radost, što na ovoj našo j skupštini možemo da pozdravimo lično prisutne pretstavnike: Od strane bugarskih Junaka bra-ču: prof. univ. dra M i h a j 1 a Mineva, Dimitrija Lazov a i Konstantina M i š a j k o v a. (Skupstima prireduje pomenutima dugotrajne ođu-ševljenc ovacije), od strane Češkoslo-vačke obce sokolske brata Evgena K e p 1 a (koga skupština srdačno i burno aklamira), te od strane rusko^ Sokolstva braču: Drajlinga, Arta-m ono v a, Kambulina i Balj-e a r a (koje skupština takoder oduševljeno aklamira). Mrlvoj brači i sestrama Od vas. bračo i sestre iz slovenskih zemalja, koje bez iznimke iskreno ijubj jugoslovensko Sokolstvo, od vas, koji živi, zdravi, močni j ponosni služite svaki svome narodu, a mi svi zajed-no isto.j ideji i koji istom junačkom voljom težimo veličini Siovenstva, obračam se sada onom dugom nizu novih grobova, u koje su u minuloj go-dini položeni premnoga naša brača i premnoge naše sestre. Ne navadam njihovih imena, jer smo ih prilikom njihove smrti objavljali u našim listoviina, i ne govorim o večoj ili manjoj vrednosti pojedinoga od njih. jer su svi vezani našim sedanjima i istom ljubavlju i istim bratskim čuvstvima. I kada smo jednako ljubili svu tu našu pokojnu braču i sestre, bilo nam je jasno i razumljivo načelo našeg sokolskog bratstva, da naš čovek ne sme sticati i gomilati materijalna i moralna dobra samo za se, več za sve. Jer to, što je ostalo posle njih, kojih više ni je medu nama, sada je nase: njL hov pepeo i njihov grob, lepota duša i dobrota srdaca. I kad živi čovek otva-ra riznicu svog unutrašnjeg sveta, da iz njega poteče vrelo lepote i kreposti, napajam se iz toga vrelca vode života, da se izjednačim s njim, koji mi je po duši i po srcu brat i sestra. I kada toga brata i te sestre više nije, čujem njihov glas s onoga sveta, koji mi šapuče: Dali smo vam sebe — sada je za nas svrše-no — vi nastavite! Navešču samo dva imena, koja zvuče tako milo i nezaboravljivo u svoj našoj velikoj slovenskoj sokolskoj po-rodici: ime brata dr. Jindre Vanjička i brata Vinčenca Štjepanka. (Skupština ustaje i kliče »Slava im!«) Prvi — pret-stavnik fizičke i discipliriovane ogromne moči Sokolstva, drugi — pretstav-nik onih duševnih i moralnih odlika slovenske duše, kojoj je u sokolskoj ideji dano da kraljuje nad svim našim delom i životom. Poznato nam je, da su oba ova pokojna brata budno prati-la naše delovan je i gajila ptema nama veliku ljubav. Poklonimo se uspomeni sve te mrtve brače i sestara, kličuči im: Slava! (Skupština ustaje i kliče: »Slava!«) I kada smo nedavno u Mostaru stajali uz grob Alekse Šantića, tog apostola i propovednika lepote i uzviše-nog rodoljublja, prožela me je svest i spoznanje: prošlost — pa bila i još kako velika i slavna, pa bila i još kako tužna i punai žrtava — ta prošlost me uverava i nalaže mi da snujem osnove za budučnost. I spoznao sam, da ne može — kao što je kada pre — nikada više posma-trati svoga brata ili svoju sestru s mir-nom dušom i lakim srcem onaj, koji je ikada video u njihovim očima prikri-ven izraz beskonačnog zla! I spoznao sam, da je svaki od nas prvi i da je svaki od nas poslednji: prvi na radu, a poslednji na počitku, I samo kada iscrpljen i izmučen legneš u naručaj rodne grude, tada uživaj pokoj. koji ti nije hteo dati vihor života. I spoznao sam. da moraš zabora-viti na sebe. i kada si u najvišem uspo-nu svoje stvaralačke moči, tada se s ljubavlju nagni k zemlji, koja je tvoja domovina; blagoslovi je i zahvali joj svojim vručim celovom za sve dobro, koje primaš od nje — k onoj zemlji se nagni, gde ti je život, borba i mir! Naša sokolska otadžbina Sada pak, bračo i sestre iz Jugoslavije. da se porazgovorimo mi medu sobom! Došli ste ovamo po svojoj sokolskoj dužnosti iz svih krajeva naše zemlje. Iskreno i bratski vas pozdravljam! Zdravo (Gromki: »Zdravo!«) U vama gledam pretstavnike onoga dela našega naroda, koji je neokužen zabludama života i onim užitcima, koji truju dušu i ubijaju telo. Taj deo našega naroda okuplja se pod zastavu sokolskog bratstva — ne, on se ne okuplja, on je več okupljen! Okupljen je i čeka samo na zapoved, kako. kuda i kamo da udari svemu našem javnom život* upečatak poštenja, radinosti, skromnosti i moralnosti i da ulije u sav naš javni život sokolski duh vite-štva, junaštva i požrtvovanja. (Odu-ševijeni poklici: »Tako je!«) Nametni-ka, trutova, sebičnjaka nečemo! Mi ne-čemo da uzimljemo. mi hočemo da dajemo! (Poklici: »Tako je!«) Mi nismo neusmereni politički ljudi, ne hlepimo za ničim, što apsolutno nije u skladu s načelima čistote i veličine sokolske misli. Sokoli smo. i ništa više i nista manje! (Oduševljeni pljesak i poklici: »Tako je!«)- Bez iznimke i bez razlike svi, koji su po načelu sokolske jednakosti svr-stani tu u našem Sokolstvu u jedan front, moraju da rade na učvrščenju je-dinstvene jugoslovenske misli, moraju da se naporom svih svojih sila brinu za pobedonosni polet onoga duha borbenosti, junaštva i viteštva, koji ru- ši sve prepreke, koji otstranjuje ono što je bolesno, koji zaceljuje rane, koji diže bedne i ponižne, koji zna te javno i glasno ispoveda, da smo jedan narod i jedna otadžbina i da se toga jedin-stva. te duhovne povezanosti, te slive-nosti u jednu celinu i u jednu nerazdeljivi! jedinstvenost, niko, ni iznutra ni izvana nas, ne sme dotaknuti bez smrtne kazne! (Dugotrajan oduševljeni pljesak i poklici: »Tako je!«) Svakj čovek može da ima svoj put, a kome nije dobro medu nama. neka ide drugamo, gde misli da če mu biti bolje. (Poklici: »Tako je!). A mi Sokoli imamo jedan te isti zajednički, potpuno svoj put: kroz rad. muke i žrtve k slobodi naroda! (Poklici: »Tako je!«) Taj narod je naš i ne damo ga nikome! I jer vi, bračo i sestre, k rccite tim jednim te istim putem, doneli ste ovamo u svojim dušama lepotu naše zemlje, koja otseva iz vaših očiju, čiju dubinu osečam. ali ne mogu da izmerim, čiju vrednost cenim, ali ne mogu da procenim. u čiju se veličinu urcnju-jem, ali ne mogu toliko da shvatim, da bi čavstvo mogla da izrazi reč. Otsev, samo skroman otsev te lepote razgalju-je naše grudi, da se iz njih slikovito, s dušom spojena odrazuje ta lepota^ koja sja kao zraka zlatne zvezde iz tihih jezerskih valova: lepota rada lepotu, kao što iskra rada iskru, da gori u svakoj duši samo jedan plamen, plamen ljubavi prema otadžbini! Miran, sta-lan je to plamen, koji mirno obasjava naše puteve. miran, stalan plamen, ali koji se rasplamsava i razbukti u silnu buktinju. kada u nj dune vihor! Jao onome, kojega zahvati taj požar razbesnele i razbuktane sokolske domovinske ljubavi! Nadode trenutak u životu pojedin-ca, kada je sav obuzet tolikim oseča-jem sreče, da i ne misli na mogučnost zla i nesreče. Takav trenutak rada se u životu obično ranim jutrom, kada ustajemo još pred zoru i kada napinje-mo naše mišice te kada zamahnemo šilom svoga duha, pre nego se svešču svojih dužnosti predamo dnevnim po-slovima. I takav trenutak proživljuje-mo takoder i sada, kada se osvrčemo na 5-godišnji izvršeni rad i kada moramo da ustvrdimo bar jednu činjenicu, da smo očuvali čistotu sokolske misli posve neoskvrnjenu i neokrnjenu, da smo dakle bili od muževne reči! Sokoli smo bili i Sokoli smo ostali! Za ono što nam se čini potrebno, dobro i neophodno, nije merodavno ono što govore ljudi, koji stoje izvan nas; za to odgovaramo i to prosudujemo mi, koje je to neophodno. dobro i potrebno delo trudilo i iscrpljavalo, a ko-je nam daje danas utehu. jer je u svakom naporu, u svakoj kaplji znoja, u svakom žulju, u svakom kucaju srca, i u svakome pre pomenutom plamenu de» nas samih, da smo mi sa svojim srcem i svojom dušom u svakome iz-medu svih, kao što je svaki u svima i kao što su svi u svakome. To je ona čudotvorna moč sokolske misli, koja potpuno preobrazuje svakoga. koji joj se preda i koji ju prigrli, koja rada i diže novu misaonost i koja na napada-je materijalističkih tegnji udara ne-umoljivom odlučnošču. da tako otrov-ne uplive moralnog i fizičkog propadanja otkloni od još neokuženih slo-jeva našega naroda. Naše sokolsko selo Jugoslovensko Sokolstvo našlo je nov pritok zdravih snaga, koje je pre pomenutim putem kroz rad, muke i žrtve dospelo do srca našega naroda — u naše selo. I kako ste. bračo i sestre, po tim Istim putevima svojim korakom kre-nuli ovih dana od sela u našu prestol-nicu, zato ste doneli sa sobom lepotu naše zemlje, miriš našega cveča, da-šak naših lugova i dubrava, šum naših reka i našega mora — svu prostranost, živopisnost i slikovitost naše zemlje, a pravo, čisto i neizmerno bogatstvo ostalo je kod kuče! Kod kuče je ostalo — i tako i treba! Ostalo je u srcima naših seljačkih majki, koje upravljaju našim domovima. skromnim domovi-ma na oko, a u njihovo j unutrašnjosti sjajno osvetljenim i pročiščenim topli-nom materinske ljubavi. Ostalo je u srcima naših seljačkih devojki, u koji* ma odzvanja narodnai pesma i u koji-ma ueevetava devojačka lepota u рНд-nom razkošju. Ostalo je kod kuče u muževnont radu i u dubokim brazdama opaljenih lica naših seljačkih go-spodara, koji nam zemlju pretvaraju u kruh, a lapor u bistro vino. Jedno i drugo stavlja sveštenik na oltar Go-spodinov. koji se u to. što je On dao preko seljačkih žuljeve, opet sam pre-tvara i čime se preobrazuje u čoveka, nagoveštajuči time, da je sve, što je bilo, što jeste i što če biti, za uvek spojeno s večitim nebom i s neprestanim naporom seljačkog znoja. I ostalo je to bogatstvo u smelim mislima i veselim i svežim pokretima seljačkog mom-ka, kome mladost nadimlje grudi, kome mišica puca od zdravlja, kome u žilama struji plemenita krv srečnog, zanosnog, vedrog potomstva, koji — taj naš seljački momak — jedva čeka, da svoju radosnu mladost i svoje uski-pelo zdravlje dade u službu Kralju, narodu i domovini! To je naše sokolsko selo— selo smo posokoiili, a nismo Sokolstvo poselili, jer je sokolska misao samo jedna, kao što če biti samo jedna naša sokolska domovine kada bude svako selo sokolsko! Možda se sečate, bračo i sestre, da sam na svakoj glavnoj skupštini, otka-da je počeo sokolski pokret u našem selu da zauzimlje sve veči opseg, redo-vito naglašavao njegovu neocenjivu vrednost. Po tolikim godinama hoda po istome napornom putu sokolskog rada k slobodi našega naroda, moramo danas sa zadovoljstvom ustvrditi, da je u našem seljaku Sokolu tako visoko razvijena svest života, kao što nikada ne bi bila, kada u naše selo ne bi pro-krčila put i kada ga ne bi osvojila moč sokolske misli. Naš Soko seljak danas zna, kao što to ne može da zna njegov sused, koji tu moč još nije ose-tio u svom unutrašnjem životu, da po-stoji nešto više od njega: da je seljak i Soko, koji ima volju i snagu da se punopravno i samosvesno ubrojj medu državljane naše domovine. On zna, da ni jedan čin, koji pro-izvire iz neznanja ili koji je počinjen iz nepeznatog uzroka, te koji zato sme-ra u nepoznato ili na zlo, nije utemeljen i ne može da ima drugog učinka osim da proguta ili ubije čoveka. Soko sel jak je razuman. I zato zna, da moč Sokolstva ne ovisi o našem broju. več da je ovisna od duha, koji Sokolstvo prožima. Iz tega duha proizvire volja i moč, t. j. životna energija. I negde duboko a negde daleko — kada je seljak Soko zauzet svojim radom — pa njegova duša razmišlja, koja mu privodi iz dubi-ne i iz te daljine poticajne sile za svagdanje napore, koje pobeduju njegove razmahane. sistematski uzgajane fizičke snage. Seljak Soko je dobar gospodar! Naš Soko seljak zna. da nije samo razum, koji čini veličinu čoveka, več da je rad i pošten život osnova dobrobiti našega sela. I kada seljak Soko zaposluje svoj duh promišljanjem, čemu je, što je j što nije. on sam odgovara svojom priprostom mudrošču: Sve sam u celini sviju. a nišam ništa, ako sam izdvojen iz te celine! I to spoznanje sada je največa te-čevina, kojom je urodilo sokolsko vas-pitno delo u našem selu: svest apsolut-ne pripadnosti celini sokolske zajedni-ce i spoznanje visoke vrednosti njegove jednakopravnosti. Duša Sokola Seljaka prima u se plemenito mišljenje, njegov značaj se oblikuje u viteškim vrlinama. Da je u istinu to tako, imali smo prilike dovoljno uveriti se na pro-šlogodišnjim sletovima u Sarajevu i Zagrebu. Šlo Još hočemo? Hočemo, da se naš sokolski pokret proširi do poslednjeg našeg sela. U tome nastojanju ne smemo da zaboravi-mo, da bi bilo u vaspitnom pogledu pogrešno, ako bi pridobivali one još izvan nas, nudajuči im materijalne koristi, jer bi radi toga u našem idealnem stremljenju zinuo prvi i opasni jaz. Materi jalne koristi dolaze same po sebi usled povečanih i povišenih moralnih snaga, koje st vara ju temelje razum no д i smotrenog te tako uspešnom i plodonosnom sticanju materijalnih koristi, koje su pojedincu potrebne da postavi, očuva i ojača materijalnu egzi-stencu svoju i svojih. — Spoznanje, da nešto dolazi od nečesa, daje tome pr-vome onu važnost, vrednost i cenu, koju po svojem bistvu ta prvina i zoslo-žuje. Istinu cenimo radi istine, pravdu radi ptavde, dobrotu radi dobrote, lepotu radi lepote, a ne cenimo ih i ne služimo ih radi plate, koju bj dobili radi ili posredstvem njih. ili radi kazne, koja bi nas stigla. da ih ne cenimo i da ih ne služimo. Jer baš u tome, o čemu sada govorim, leži bistvo našeg idealnog i nesebičnog delovanja, koje nas od temelja pa do vrha, od sadrži-ne do oblika, odvaja od svakog materi-jalizma i ovome suprostavlja. Od spoznanja početka večito živog i od prilivata tog iskrastog izvora svih dobara, to jei rodenje čoveka u čoveku, to je probudenje duše, to je praizvor sve-ga, što čovečja ruka i njegov um stva-ra velika i lepa, što je usmereno u budučnost i trajnost i namenjeno čove-čanstvu: to je božanska moč, koja u nama deluje, to je dokaz, da ie takoder i naše htenje i naše nastojanje — nadahnuti svakoga i sve duhom sokolskog bratstva i probuditi svakotfa zanosom sokolskog pozitivnog stvaranja — da je dakle to naše htenje i nastojanje zgolj idealni pokret. koji mora da dobije svoju potvrdu i priznanje samo u podizanju i preporodu svakog našeg čoveka ma gde on živeo. I gde je njegovo siromaštvo veče, i gde .je njegov položa j slabi ji. tamo je i najpo-trebnija i najpreča naša bratska pomoč, kao što i plug mora da zareže najdublje brazdu tamo, gde je zemlja najtvrda. I — da to ponovno naglasim — o tome našem nastojan ju i u tome našem htenju. kome — iako bi ga gledali i s nesokolskim. ali ipak objektivnim po-gledima — ne možemo nači nigde medu Slovenima idealnijega, samoodricm-jega i požrtvovanijega, a posebno u našoj domovini potrebnijega i neop-liodnijega od sokolskog delovanja — pozvan je svaki na saradnju. Jer u tom je bistvo sokolske jednakosti, da smo svi pozvani na rad za moralne i materi jalne koristi svih. U tome našem nastojanju i htenju, ne možemo da budemo bez blagot vorne saradnje i naših žena. naših kčeri i naših majki. Iz godine u godinu opažamo samo neznaten porast ženskih kategorija, a jpak svi osečamo. da je u našem pokretu jugoslovenska žena HOSIJA - FONSIEU ® društvo жо o&iguranfe i reo&iguranfe m Meograd neophodno potrebna. Ona daje idejno j strani sokolske misli lepohi i čar kada aktivno posiže u naš rad, a fizi-čkoj strani naše*' vaspitnog rada podaje okrepu miija i moralnosti. Iskrenost. toplina i čistota duše jugosloven-ske зепе, koje nam rese naše domove, neka preplave obilnim tokovima i naše vežbaonice, da bi u njima bilo lepše i pi ijatnije, kada budemo s radošču gledali na nov pritok i na samosvesni porast duhovnih i telesnih vrlina jugo-slovenskog ženskog pokolenja. Zadaca je naših vaspitnih činilaca, naših tehničkih i prosvetnih zborova, da se naročito i potanje pozabave tim pitanjem i da ga rešavaju u smislu ne-tom navedenih izvadanja. Neka nam šena hude verna pomočnica svojom se-strinskom dobrotom. kada nam je u mislima i u našem nastojanju želja: harmordčan razvoj moralnih ; fizičkih snaga r.ovog tipa jugoslovenskog čo-veka. Naš bonačni cilj Hočemo da preko malenkosti, us-kosrčnosti i Jičnog koristoljublja dode-rao do takvih značajeva, koji su pripravni na svaku žrtvu. Hočemo juna-čkih srdaca, ko ja jedina mogu da ospo-sobe sav narod za velika j silna dela. Pohlepa za bilo kojom predncšču pojedinca na štetu i na ponižen je dru-goga, svako niško mišljenje, svaka malodušnost, mora da nestane iz jugoslo-venskih duša, jer su ti moralni defekti naš; najgorj ncprijatelji! Mi svi. muški i ženske, naraštaj i deca — zbijeni u neprobojnu falangu dobrovoljne narodne sokolske vojske i zagrejani vatrom domovinske ljubavi, moramo da budemo pripravni na svaku borbu i na svaku žrtvu, jer hočemo da svoju zemlju učinimo veljkom. silnom, slavnom i ne-pobedivom! I jer to hočemo i jer to moramo, ne ulažemo samo svoje muževne i sokolske reči, nego za nedotakljivost, za čast i za veličinu svoje otadžbine dajemo i u jamstvo svoje živote! Svak i svi! (Buran pljesak). I kada tu svoju domovinu i kada ta j svoj narod, komu je ova naša zemlja svoja, i kada zemlju i sve što na njo j živi obuhvatimo neugasivom lju-baviju svojih sokolskih duša, pozdravljamo svoj dom i rod, pozdravljamo svog Mladog Kralja (burni poklici: »Živeo!«), pozdravljamo svu braču i sestre Slovene: Neka živi, što je naše! '.Živi pljesak.) S time otvaram današnju petu rfo-dišnju skupštinu Saveza Sokola Kraljevine Jugoslavije. Govor brata Gangla bio je na koaicu popračcn frenetičnim apkuzom i oduševljenim poklicima. Zatim brat Gangl daje reč bratu Radi Dimitrijeviču, starešini Sokolske zu-pc Niš, koji predlaže, da pošto su •kroz poslednja tri dana bili na zboro-vima i konferencijama kspitani svi iz-veštaji i pošto su delegati dobili potrebne odgovore na pitanja te sva oba-veštenja, da nije potrebno ponovno diskutovati o tim izveštajima te da ih bratska skupština u celosti primi, kao i odnosne predloge bratskog Saveza. Pretsedavajuči brat Gangl pita ta-da skupštinu, da li se predlog brata Dimifcrijcviča prima, što dkupština je-noglasno izjavljuje da prihvača. Tada brat Gangl daje reč tajniku Saveza bratu Anti Brozoviču, koji vdr, da nakon što je bratska skupština pri-niila izveštaje funkcionera Saveza, a u veszi s njima prošlogodišnje kao i ovo-godišnjc predloge župa, to u ime Uprave Saveza predlaže, da se primi i rezo-1 ucija saveznog zbora žnpskih refere-nata za sokolske čete, koja je done-sena u Mostaru na zborovanju dne 24 i 25 marta o. g., što skupština jedno-giasno usvaja. Poele toga brat Gangl podeljuje reč bratu Dimitriju Petroviču, starešini Sokolske župe Osijek, koji u ime delegata sviju župa predlaže listu no-voizabrane Uprave Saveza Sokola Kra-1 icvine Jugoslavije, ko ju da Savez upu-ti ministru fizičkog vaspitanja naroda s molbom na potvrdu, a u trajanju mandata od tri god in e. Brat Mita Petrovič tada čita listu nove Uprave, koju skupštma prihvača jcdnoglasnim odobravanjem. (Vidi listu nove Uprave na drogom mestu!) Brat Gangl zatim predlaže da se sa skupštine pošalju sledeči pozdravni telegrami, a koje skupštini čita tajnik brat Brozovič, te koji glase: SAVEZ SLOVENSKOG SOKOLSTVA Praha III Tiršov dom Jugoslovensko Sokolstvo sa svoje pete godišnje skupštine najsrdačniie pozdravlja bratski Savez kao naivišeg pretstavnika udruženih snaga sveua slovenskog Sokolstva. Zdravo! Gan^l ČESKOSLOVAČKA OBEC SOKOLSKA Praha III Tiršov dom Sa svoje pete godišnje skupštine jugoslovensko Sokolstvo najsrdačniie pozdravlja svoju dragu češkoslovačku braču s kojom nas povezuje nepokole-biva vernost i najtesnija uzajamna sa-radnja na promicanju visokih sokolskih ideala. Žaleči ujedno da ne možemo po svome delegatu učestvovati zasedanju bratskog Vibora. jugoslovensko Sokolstvo žel; najlepši uspeh u niego-vom radu, a na korist vašeg i svega slovenskog Sokolstva! Na zdar! Zdravo! G a n « 1 SAVEZ POLJSKOG SOKOLSTVA Varšava Foskal 2 Sa svoje pete godišnje skupštine jugoslovensko Sokolstvo upučuje svoje iskrene bratske pozdrave poljskom Sokolstvu s ko jim u prokušanoj i ver-noj bratskoj saradnji težj ostvarenju visokih sokolskih ciljeva na korist svega Sokolstva i Slovenstva! Czolem! Zdravo! Gangl SAVEZU BUGARSKIH JUNAKA S o f i i a Sa svoje pete godišnje skunštine jugoslovensko Sokolstvo pozdravlja s istinskom bratskom radošču i ljubavi ju svoju bugarsku braču, s kojom če u bratskom sokolskom kolu moči da još uspešnije saraduje na što čvrščem zbli-ženju dvaju bratskih naroda i iačem širenju sokolske i slovenske misli. Zdravej! Zdravo! Gangl Čitanje telegrama skupština prihvača s jednodušnim odobravanjem. Posle čitanja telegrama brat Gangl daje reč izaslaniku ČOS braftu Evgenu Keplu, koji je održao sledeči govor: GOVOR BRATA KEPLA Poštovane sestre i draga bračo! Pala mi je u deo čast da na današnjo j Vašoj skupštini zastupam češkoslovačku obec sokolsku. . Najpre mi dozvolite da optavdam činjenicu, što na ovaj Vaš zbor nije stigla veča i brojnija naša delegacija. Mogu da kažem, da je poetojala namera da dode na Vašu skupštinu skoro čitavo pretsedništvo ČOS. ali nažalost razne nepredvidene okolnosti, pre svega izbori u našu narodnu skupštinu, prisilili su nas da odredimo održanje svoje skupštine u iste dane. kada i Vi održavate svoju. da bi na to j svojoj skupštini u Pragu češkoslovačko Sokolstvo izvršilo pregled svoga rada. Bilo mi je stavljeno u dužnost, a to i sam rado činim po osečajima svog vlastitog srca. da Vam se toplo zahvalim na Ijubaznom pozivu i da Vam svima isporučim bratske pozdrave sviju nas. Naročito pak donosim Vam iskrene pozdrave od starešine SSS i ČOS brata dra Bukovskoga. Naši uzajamni odnosi počivaju na uzajamnoj, srdačnoj iskrenosti, na pravom, istinskom sokolskom bratstvu, i zato nije ni potrebno, da to još naročito naglasim. Naše veze utvrdene su istorijom, krvlju naiših boraca j uza-jamnim potpunim neograničenim po-verenjem. Naše sokolsko bratstvo počiva na dubokim i trajnim temeljima. Ono je posvečeno borbem za zajed-ničku stvar, za napredak J slobodu na-šeg naroda. Zato je ovo naše bratstvo čvrsto, jedinstveno i nepokolebivo. Doči k Vama. bračo i sestre, zna-či doči medu svoje, doči u svoju kuču. Vi ste to več često puta jasno i otvo-reno dokazali. Mi smo Vam za sve to iskreno zahvalni. A ako smo mi možda na oko hladniji. zatvoreniji, jer smo sa severa, verujte, da je to sve samo vanjština, dok u svojim srcima mi Vas jednako iskreno i toplo volimo kao i Vi nas. Radostan sam i srečan. što je baš meni kao jednom od mladih sokolskih radenika bila data prilika da pogledam u Vašu sokobku radionicu, da lično pratim Vaša plemenita nastojanja i da mogu biti prisutan pregledu Vaših uspeha. Mi svi marljivo pratimo Veš rad i divimo se Vašim uspesima. U mnogočemu Vi ste odmakli več da-leko. To, što ste izvršili u toku poslednjih godina u pogledu povečanja fizičkih i moralnih vrednota naroda, u pogledu discipline celine, u pogleidu zdravi ja gradova, a osobito za svoj dobri, marljivi i radini seljački narod, zaslužuje svaku pohvalu. Bratskom radošču konstatujemo te Vaše uspehe, pratimo Vaš sve veči značaj u narodu i dragoceno razumevanje, koje nalezite u svojim nastojanjima kod najviših pretstavnika države. Mi u tom vidimo takoder i pobedu Sokolstva, Tirševe ideje i zbog toga mi Vam na tome iskreno čestitamo. Samo po sebi se razume, da s Vama zajedno učestvu-jemo u svim Vašim radoetima i bo-lima. U toj našoj harmoniji, u tom uza-jamnom iedinstvu i uzajamnoj ljubavi ogleda se naša moč. u svem« tome leži i smisao te značenje našeg bratstva i Sokolstva. Naši narodni buditelji, učitelji i vodi probudili su u našem i Va- šem narodu prekrasna i veliku sloven-sku misao koja je iznikla iz srdaca sviju nas, koja živi u nama i s nama. Sokolsko slovenstvo, sokolsko bratstvo, slično je plamenu, koji treba uvek po-državati, i to poverenjem. uzajamnom ljubavlju ; verom u lepši život. Ovo je amanet naše istorije, naših očeva. koji smo dužni predati novim generacijama, koje dolaze iza nas. Radimo uvek ova-kc; pre svega u srcima mladih potak-nimo taj plamen. Sokolstvo i Slovenstvo moraju da budu večiti. kao što treba da bude večito i naše jedinstvo, naše uzajamno poveren je i naša ljubav, i to svakcg pojedinog izmedu nas. i naroda kao celine. S ovim željama ja pozdravljam, sestre i bračo, u ime češkoslovačke obce sokolske ovu Vašu skupštinu, da i u buduče u ovakvom sokolskom radu, kako ga naznačih, postizavate uvek samo uspehe! Zdravo! Na zdar! Govor izaslanika ČOS brata Kepla bio je na koncu popračen oduševljenim poklicima i burnim pljeskanjem. Zatim brat Gangl podeljuje rep profesoru univerziteta bratu d;ro Mi-nevu, koji je u ime bugarskih Junaka cdržao sledeči govor: GOVOR BRATA MINEVA Draga bračo i sestre! Doz volite mi da ispunim prijatnu dužnost, da Vam pročitam pozdravno pismo pretsednika našega Saveza bugarskih Junaka (poklici: »Živeo!«), koji, jer je zadržan službenim poslom, nije mogao doči da Vas lično pozdravi u ime bugarskih Junaka. Sada br. Minev čita pozdravno pismo pretsednika Saveza bugarskih Junaka br. generala Atanasova, koje je uputio na adresu I zamenika starešine Saveza SKJ br. E. Gangia. Pozdravno pismo pretsednika Saveza bugarskih Junaka brata generala Atanasova Pismo glasi: Dragi brate starosta! Nije mi dana mogučnost da Bodem u Beograd, da bi Vas lično bratski pozdravio. Od srca to žalim. Živo se radujem u mislima, što četno se skoro videti, da Vam tada dokažem iskrene oseča je i odanost na za-jedničkom radu sokolsko-junačkom. Pozdravljam preko Vas svu bratsku Ju-goslaviju! Zdravej! Sofija, 10 maja 1935. pretsednik Saveza bugarskih Junaka General A t a n a s o v, s. r. Pozdravno pismo br. generala Atanasova skupština je popratila oduševljenim pljcskom. Zatim br. Minev nastavlja svoj go- vor: Draga bračo i sestre! Sada, kada sam izvršio svoju služ-benu dužnost, pročitavši Vam pismeni pozdrav našega pretsednika Saveza bugarskih Junaka, želim da dodam još i ono, na što me mika moje srce. Ose-čam neobično veliku radost što sam danas opet medu vama, i to u trenutku, kada smo se sakupili vodeni velikom slovenskom sokolskom idejom. Najsr-dačnije Vas pozdravljam u ime naše delegacije sa željom, da bi delo na polju zbližcnju i kulturne saradnje svih slovenskih naroda, kao takoder i pot-punog razumevanja naših dvaju bratskih slovenskih naroda na Balkanu, urodilo bogatim plodovima. Veliki tvorac sokolske ideologije dr. Miroslav Tirš pokazao je jasno i točno očrtan put, kojim moraju zajed-nički da kroče slovenski narodi, ako žele da realizuju svoje velike ideje za za-jedničko stvaralačko kulturno delo. Pred jednu godinu otprilike Vaš blagopočivši Viteški Kralj Ujedinitelj (skupština ustaje i kliče: »Slava Mu!«) zajedno s našim mudrim Carem Borisom III (skupština ustaje i odušcvlje-no kliče: »Živeo!«) na kraljevski način istakli su, da samo sokolska i junačka organizacija, kao največe narodne organizacije, mogu najbolje da putem sokolske ideologije rade na punom našem bratskom razumevanju i na izgradnji jednog opštcg programa o za-jedničkom potpomaganju i saradnji naših dvaju bratskih slovenskih država u velikim medunarodnim odnosima na Balkanu i Evropi. Oni su istakli, da ideologija Tirševu. osobito za nas na Balkanu, ima največu realnu vrednost. Srečan sam, što u svojim starim godinama vidim ost varen je svih svojih želja, koje sam gajio več u svojoj rano j mladosti — to jest puno razumevanje balkanskih slovenskih bratskih naroda. Godine 18%. kao mlad akademi-čar sofijskog univerziteta, došao sam prvi put u Beograd kao oduševljeni pionir ove velike ideje. Odtada se je mnogošta zbilo i mnogo se bratske krvi prolilo. Ali prošle pak godine, vra-čajuči se sa zagrebačkog sleta, ja sam video, da je horizont postao mnogo jas. niji. A sada eto me po treči put medu Vama kao gosta na Vašoj skupštini za- jedno s mejom bračom, da podvučemo, da je krajnje vreme, da od entuzijazma predemo na realan rad. kojim treba da usmerimo i izgradimo odgovarajuču sa-radnju medu našim dvema bratskim državama. . Taj čas je več nadošac. Svi ga vidimo i osečamo. Počnimo dakle s ra-dom! Vinogradari su več sabrani! To Vi. draga bračo. zajedno s nama! Trsju je potrebna motika, a ne mo-litva! Neka se pri tome opštem velikom radu ujedine naša srca i naše duše za veliko slovensko delo okaju bratskih naroda na Balkanu. Večna slava velikom pokojniku Viteškom Kralju Aleksandru I Ujedi-nitelju! Da živi Mladi Kralj Petar II! '/piM noć m M/jfl O«« i? t t t i Da živi naš mudri Car Boris III! Da žive oba naša bratska naroda! Zdravo! Ura! Govor brata prof. Mineva bio je cesto puta od skupštine prekidan oduševljenim poklicima i burnim odobra- vanjem, i na koncu popračcn s najodu šcvljenijim ovacijama i dugotrajnim pljeskanjem. Nakon svoga govora br. Minev na-dodao je još i ovo nekoliko reči: — Zamoljeni smo, da Vas u ime Saveza bugarskih Junaka najsrdačnije pozovemo da učestvujete našem velikom sletu Junaka dne 12 jula o. g. na Petrovdan u Sofiji. Pohrlite, bračo i sestre, i na tisuče dodite nam, iz svih kra-jeva Jugoslavije, da bi tako na nesum-njiv način pokazali, da istinski i iskreno želite puno bratsko razumevanje. I što veči bude Vaš broj, tim jasniji če to nama biti dokaz. Zato dođite, ako je moguče i s više desetaka hiljada bra-če Sokola j sestara Sokolica, da bi naš slet bio jedna veličanstvena slovenska manifestacija! Zdravejte! Ovako topao i srdačan poziv cd brače Junaka na njihov slet u Sofiji skupština je prihvatila s naijvečim odu-ševljcnjem, i na jedan manifestantan način na bratski poziA' usledio je jed-nodušan bratski odgovor, da če jugoslovensko Sokolstvo pohrliti na slet u Sofiji u jednom zaista impozantnom broju. Nakon govora brata Mineva brat Gangl podelio je reč izaslaniku Saveza ruskog Sokolstva, bratu Romanu Draj-lingu, koji je najpre najsrdačnijim re-čima pozdravio .skupštinu jugoslovenskog Sokolstva, čestitajuči bratskom jugoslovenskom Sokolstvu najtoplijc na velikom i tako uspešno izvršenom radu. Brat Drajling u svome daljnjem govoru izrazio je bratsku zahvalnost ruskog Sokolstva Savezu Sokola Kraljevine Jugoslavije na pomoči, koju je ovaj uvek uikazivao najspTemnije svojoj ruskoj brači. Ocrtavajuči zatim velike zadače ruskoga Sokolstva, koje radi daleko van granica svoje drage otadžbine. ističe ujedno, da rusko Sokolstvo gaji nepokolebivu i tvrdu veru u uskrsmiče nove velike i prcporodenc nacionalne Rusije, kao zaštitnice svega Slovenstva. Govor brata Drajlinga skupština ie popratila s oduševljenim odobravanjem. Nakon toga brat Gangl predaje reč ministru za fizičko vasvitanjc naroda bratu dru Ljudevitu Aueru, koji je, burno aklamiran od čitave skup-štinc, održao sledeči govor: GOVOR MINISTRA BRATA DRA AUERA Sestre i bračo! • Nišam danas prvi put na skupštini Saveza Sokola Kraljevine Jugoslavije. Bio sam i do sada na svima skup-štinama kao delegat svoje župe i zajedno s vama saradivao na velikom sokolskom delu. A sada. kada sam iz vaših redova došao na čelo resora Kraljevske vlade, mogu da kažem, da možete računati na svesrdnu pomoč Kraljevske vlade. Na to naše Sokolstvo može računati, jer je Sokolstvo narodna organizacija. osnovana jedino u cilju da služi za dobro naroda i otadžbine. To, bračo i sestre, naglašeno je i u deklaraciji Kraljevske vlade, gde je naročito podvučena važnost Sokolstva. Sada se Sokolstvu pruža novo polje rada, mislim na fizičko vaspitanje mlade generacije, koja ima po zakonu o obaveznom vaspitanju i po uredbi da se provede kroz sokolska društva i čete, jer je i Statutom o organizaciji i poslovanju Saveza Sokola Kraljevine Jugoslavije precizirano, da Savez Sokola Kraljevine Jugoslavije ima za cilj da podiže telesno i nacionalno svesne gradane Kraljevine Jugoslavije. Kad je tako preciziran zadatak Sokolstva, onda ie jasno, da če u harmo-nijskom vaspitanju duha i tela jedino kroz Sokolstvo mlada generacija saču-vati sve vrline. Bračo i sestre, u našoj okolini i izvan sokolskih redova još ima mnogo neodvažnih slabiča, mnogo njih bez volje i poleta, mnogo njih koji se povi-iaju kao trska. Mnogi ti koji plove kao brod bez kormila po buri putem če na-iči na greben j propasti. One koii su iza naših redova poljuljani i bezglavi treba Sokolstvo da prodrma. da im ulije svest o njihovoj ličnoj vrednosti, ohrabru juči ih za životnu borbu i stva-rajuči od njih samostalne ličnosti. To je potrebno naglasiti, jer se opaža u našem društvu i izvan sokolskih redo- va moralna nastranost i moralno ras * • lo, koje se sve više ispoljava Pre® najdrc.goccnijim dobrima čovccans'• U izveštaju Saveza za pele’ nu skupštinu. koji sam s naiv®cU?jl. teresom pročitao, kaže se: »Nasa iogija je jedino jugoslovenska in front jedino nacicnalan«. To ie re ; tako snažno i sugestivno, da nema kakve zapreke, koja bi stajala na pu ostvarenja tih nastojanja. , . Bračo i sestre. Sokolstvo . ulije u mladež esebine samoodricani stvaraiuči karaktere, preobražajo ih ; spremajuči za svoje cele sutrasn Jugoslovene. . . Naša sokolska omladina, P(lP.a iuči sokolskoi organizaciji. P°(n!nJ.a.: J. -. _ x;____ZlVl » juči se istim zapovestima, radi. zm _ _ _ ir C-1 razvija se zajednički, a predj0 j^^jgjo- ba đa ima za cili samo svoju . . . vensku državu. Sokolski sletovi -priliku sokolskoj cmladini da kron rahlo i psihološko jedinstvo Jufi! vije i ustaje protiv regionalnog i. > ratističkog duha, U svojem ,пас№ nom držanju poklapa se ideja orz s idejom Sokolstva. Sve narodne sn -treba čuvati, nacionalno svesne "еп^г8. cije stvarati pune discipline, PunaJ../. danskih vrlina i davati fizičku m . nost da očuvaju nacionalne tekovi nacionalnu kulturu. :fl. Mi, bračo i sestre, hočemo da „ ča svest narodnog kolektivnog i j darnog dobra, dobrovoljne disciP^nn . dizan ja viteškog duha. Hočemo da no živimo spremni da zaštitimo i .. branimo državni integritet, da P0^ šamo opče narodno zdravlje, da P Јд čamo otpornost i duševnu energije svemu tome stremi Sokolstvo. •„ Naročito treba posvetiti P82^ sokolskom radu na selu. Što ie qv* da učinieno, učinjeno je mnogo. ^ je godina napretka prema raniji® ^ dinama i tim putem treba iči i “ tj Novi zakon pružiče nove mogucP. rada na selu i n ovo g poleta na Trebače raditi i voditi računa mo o moralnim potrebama i o svim njegovim ostalim potreb® , Sokolstvo ne traži ni priznanja' ^ slave, ni hvale. Ovo što ču kazW. treba smatrati kao hvalu. nego sa kao konstataciju činjenica. da 1® .g. kolstvo uistinu ispunilo u prošloi dini svoju dužnost. , # Za Sokolstvo ie dovoljno . njti kaže, da je ispunilo i da če ’spa r. svoju dužnost. Sada nas čeka odg° s niji posao više nego ikada. Čeka veliko delo. koje moramo da izvrs Naš Veliki Kralj, blagopočivši Ги№ teški Kralj Aleksander Prvi telj, kazao je: »Samo na tem®1... jedinstva i Sokolstva P° ć d i ć * I v u i u o v v a j u w « u i - i * « r , - če se snaga narodna i d r z »* na... Sokoli od kolevke groba služite samo Južps..|. gro»a siuzite samo viji i jugoslovensko j ideJ’ “ Zdravo! ,llCr» Govor ministra brata dra 1v^.jIti skupština je popratila oduševlj®®^. odobravanjem, burnim poldicima netičnim pljeskom. Nakon govora ministra brata Auera, a prethodno aiajvomenuvsi-pj, čc po zaključku skupštine brat 0 mitrije Lazov održati predavaj kretanju slovenske ideje medu bu- { skim Junacima, te nadalje, da če a dr. Pihler održati dogovor posle 0 “ nski*11 predavanja u istoj dvorani sa zuP® j6 načclnicima, brat Gangl održa° svoju zaključnu reč. Zaključna reč Napred! Iscrpili smo dnevni red. zaključku ove naše skupštine. , Bratska mj je dužnost da se z.aP^e-lim svima vama, koji ste na njo! _ .j. stvovali s duhovnom sabranošču » je krenom pozornošču. Pokazali s*cv unutarnje bivstvo svih vas ona 8 ideja i ona skupna volja, koju šal® .ef glasio u svojoj pozdravno j reči. 1 0 smo orožetj njima, najizdašniie. oboružani za daljnii rad. To c5uZ,^.(tŠ« je nam najjaču poticajnu moč za ^ delovanje u najbližem vremenu, K zahteva od nas. da se dostojno Poja- vimo za priredbe večega opsega ® ------------------------ — Tab®' šoj Subotici, u češkoslovačkoro ru i u bugarskoi Sofiji. Naša soko ^ junačka vojska hoče da pode na po slovenskom svetu, da ponese e mo svoje pobedonosne zastave t s0. manifestira veliku ideju slovenskos IrolclrAd Krojiva 70 1гЛ111 cmO SC * \a kolskog bratstva, za koju smo se je nas tako oduševljeno izrazili. S *'.рГ8У-ovaj naš petdnevni neposredni Pr U. џ-ni rad dobio najdostojniji i na.ll®p red' III ItJU UUU1V7 ДЖСЛ A-----*-- # J. raz. rad koji svojim zaključcitn® I ««<• |1 — . — .1---—--— lozima otvara novo polje našm čih nastojanja. . , po U upravu našega Saveza vi ’uvi-svome shvatanju. po svojoj ZT str davnosti i slobodnoj odluci. P°r valj i rih več prokušanih boraca. P? -аЈр-nove. sveže sile, koje nam “n,jnji ^ stvo, da če u harmonično i sara • vf-pravilno shvatajuči velike za^ava ^ hovnog vodstva našega ^ Sokol požrtvovno i odano služiti sP",ne žc' idealima. Primite svi moje isKr 1 je za taj uspešni rad! . e gvi' S ovoga mesta zahvaljujem .. u ma, koji su nas do sada P°dat ie našim nastojanjima, i duzno ^ oSjuŽ-da izrečem naročitu zahvalnos ;vfl|a noj pozornosti, koju nam ie i® . дг2г ova 8e. ’ uvefen sam. da če nam "jena. Ne telim ^u4uće °.stati nak!0' nam dn Ј!Г° ^ucne reklame i nije m°limo zenn^ra-DOfi hvalisanja, samo di, da Drav?ln -C l! ?tvamo i propaganden naš rad! ‘ °bjektivno bude proda naglej6- ?elim tom Prilikom ®estimicej° ,e uPraVo izdašna i je našem v^ u°mestlva pomoč, koja ukazivana nrt Tt deiovan iu bila Vpadnic! ,e ,našeSa učiteljstva, mnogim • ^a.staleža zauzimaju u “Pravnim* na^im jedinicama, Danama na««* ]m !li Prosvetnim nisu refi.. rada, vodeča mesta, a Ca SoUP"™"' sde učitelj i učitelji-Školskog IS Posveeuju. izvan svog me To i f 1, Sve sv°i.e slobodno vre-sv^ti da « ^ep Pr’mer nacionalne i drue:m Jr, ®pramo staviti na ugled mnogo,*a. nna Dogada se, da je u Sokolu ,5nPadn!ku toga staleža rad iomeCri-v od Učne štete, a usprkos ma SfZ,2?mo Sve V£če zanimanje preseku «ii ?me radu, iako otklanjamo u^teliirQU' '? ki htela. da učitelj ili nama ц8.I!*?ra'u aktivno učestvavati s nečem o r ,u< ^ akvog primoranja mi me, koi‘ VCC Samo želimo, da se ono-Ije,' darLSam ^0Će * к°И ima za to vozlane ta PrI^lka .da dode tamo i da se uka?,,-0, sde ima mogučnosti i gde nje. ,e P0treba za sokolsko delova-R 8 Pred8C° * se?tre! Pred nama je put, napor« naina ie i cilj. Put je težak i je гљЈ®’. a C*M ie dalek i visok. Naša stia«e п°а da skupljamo stvaralačke menifp ar°da. da kujemo čvrste i pleska j«. žnačajeve. Naša sokolska voj-bude svesna, jaka i disci-se^t ”avd° poslednjega čoveka, da u jedo"ase stotine tisuća sli ju i snoie ^Dcalo • j8m*.front, da u svima bude bu(je . '®doo junačko srce, da u svima itia viaH - sokolska duša i da sa svi-m0ra “a Jedna domoljubna misao. Svi Пјц • j° .“a se podredimo iednom hte-ĐHenlieđnoi težnji, — i tada je samo "Вђјл — --- I ‘<»ua jc aauiu še рг|кг'--е1Т5епа kada ćemo se sve vi-stavjo S* ciliu. koji nam ie več po-rotij Naša stvar je za sav na- i vo|jafa 'e za to naš saveznik vreme ia J ak° Pred nama stoji tvrdnja. koda : ?? sobom u bitnom suprotstvu, ^ život istina i da je život laž, na- ša je dužnost da potražimo jedno i drugo i da odvojimo laž od istine. Zato moramo u svesti života u du-binu i daljinu — moramo napred! Bez straha, a puni hrabrosti, moramo napred: razmišljati, tražiti, nači! Iako na-ideš na nekoga, koji narodu laže, koji ga zavada na krivi put, koji ša trnje i koji oskvrnjuje lepotu njegove duše — takvome treba otvoreno u lice kazati. da laže i da zavada narod! Uklonite ga i podite napred! Raskrinkaite ga i podite napred! Napred. uvek napred, da se laž nade pod nogama, a istina kao sunce nad nama. I nad svima neka bude božanska moč, koja je istina i svetlo! Tako hoče naši saveznici: vreme i volja! Oni nam nalažu da podemo napred, da i vreme dozori, kadn otkrije istinu, da smo mi Sokoli zidari buduč-nostj naroda. Vreme ; volja nalažu nam napred, uvek napred! Ako pak hočemo napred. moramo da kročimo smelo i odvažno! Jasna čela, bistra pogleda, duboke vere u duši — napred, uvek napred! Pa i mrzili nas oni koji ljube laž. ali da nas ljube oni, koji mrze laž! Na tom odvažnom, smelom sokolskem pohodu nema sustajanja. ni bo-jažljivog promišljanja, ni kolebljivo? mudrovanja, jer svima nama mora da bude isti cilj: laž pod noge, bačena u blato, iz čega i je. a istina nad nama, jednaka suncu, jer je iz sunca! Napred. Sokoli, napred! S tim pozivom zaključujem petu glavnu skupštinu! Zdravo! Završne reči brata Gangla skup-ština je popratila frenetičnim pljeskom i pevanjem sveslovcnskc himne »Oj Sloveni«. Nakon što je brat Gangl zaklju-čio skupštinu, izaslanik Njegova Veličanstva Kralja napustio je dvoranu. Po zaključku skupltine održao je br. Dimitrije Lazov svoje več pre pome-nuto predavanje, koje je čitava sku-p-ština saslušala s največim zanimanjem i često puta prekidala urncbesntm po-kličima i burnim pljeskom. Predavanje brata Lazova izazvalo je na koncu oduševljene ovacije bugarsikim .Tuna-cima i jugoslovensko-bugarskom bratstvu. Zbor župskfh prosvelara оф.л ^'išnji zbor Župskih prosvetara ntp n je ove godine u Beogradu, i to skunJ- no Pred samu glavnu godišnju ,pa "?u Saveza SKJ, naime 8 i 9 o. m. žu^bo kada i konferencija z'bora veza starešina i plenum uprave Sa-РгсргГГ Pošto radi izvesnih tehničkih aprjju nije mogao da se održi u ’ za kada je bio prvotno zaikazan. o. ђ °r je e'tvorio u četvrtak dne 8 loj j’ru 9.30 časova pre podne, u ma-sednju0ra:n!'' Starog univerziteta, pret-brat Prosvetnog odbora Saveza SKJ st%«r- Vladimir Belajčić, koji jc kon-ted da su na zboru prisutni, po-HoK ®članova i referenata savez-žuj^fosvetnog odbora, svi pretsednici njijjo"1 Prosvetnih odbora, odnosno tioje l.zamienici, sem onih iz župa: Cefrat’ ‘Sl°enik-Zadar i Užice. Zatim je 2(lra ?retsednik najpre najtoplije po-‘ . vlo sve prisutne te pre prelaza na O vre,d komemoriisao mučeničku Ija, Viteškog Kralja Ujedinite- °st'aKIJa svetla i sveta uspormena Rošu' Ve«ito sačuvana u srcu s>vega ju-tna • Venskog naroda, a posebno u srci-lkve So^s^>vcnskih Sakola. Prctseda'te-k-ti; re^i svi prisutni saslušali su sto-Mu, ^ koncu uskl.iikl i Velikom Kralju ®itku troikratni »Slava Mu!«, je oK a,tim se prešlo na dnevni red, koji Dret°u“vatao 17 tačaka. Najpre je brat 0 j, ednik u krupnim črtama izvestio 4a V* Svetnom radu u prošloj godini i n^u pripomenuo, da kako su sva pa^i , delegati na vreme primili štam- 1 Dreif^štaj o čitavom tom radu kao 4ia pojedinih župa te stoga ne- *°Ча . ГР^С da on za'az'! u same detalje Пе Јђ.^ра. Nakon kračte stvarne izme-•ie jjpj K izveštaj brata pretsednika bio piljen s odobravanjem. ^°Von slede^oi tačei d’nevnog reda dijjj “O se o tečajevima u 'tekućoj go-| to o opštem prosvetnom savez-^ca;, aiu. o lutkairsfkom tečaju te o NlsfcT za vodstvo glazbamh otseka. •a Пг1,Га5!1а«ал'а Pojedinih refeTena-ie odbora Saveza, usvojen Јеу^^од u pogledu održanja tih 'teča-11 ђа-f -^ljučeno jie nadalje da če se e*»j godini održati i pozorišni ’• Proslavi Zrinjsko-Frartkopan-Proslavi 100-godišnjiee ilirskog je umesto zadržanih yV. SaVatf br. >dr. Belajčič, a o proslavi je арт )0 ^r- dr. Milorad Dragič. Pošto °Panči Ve<^ odmaikao i Zrinjsko-Fran- isf„iusKa .i41e Proslava več održana, to su sei održe samo još dve pro-ц1 to svefcosavka1, koja ee se odr-j, proslava lOO-godišnjice koja đe se održati u Cc Se Tu- Ujedno je zaključeno, da 'Svetitj 0TVoS°diišnji Prvi decembar po-tre,], ^°slovenima u inostranstvu, !*vr§j a ‘o‘a se u tom pravcu prethodno n*stvn 0Varaiuča propaganda medu 11 .snlT1'] ^ saradnji prosvetnih orga-Л K°jskoj socijalnoj akciji referi-^>0 jes: ^°rka Trkulja Vojnovič. Re-na koder, da se ne osmi vaj u so-'etr»ih °,otseci kod postoječih pro-Ocfbora, nego da se preporuči župama i večim jedinicama, da osni-vaju samo stalne otseke, čiji član treba da bude i pretsedmk prosvetnog odbora, odnosno njegov zamenik. O prosvetnom radu na selu referirao je br. Dura Brzakovič, koji je podvukao važnost ovog rada, a i u evom referatu istakao, da pri 'tome radu treba imati na umu to, da Sokolstvo ostaje uvek jedno, i da se ono ne može da deli u seljačko i gradsko. I ovaj referat nakon krače debate! jednoglasno je prim-Ijen. O pokrajinskom sletu u Subotici i propagandi za ovaj slet izvestio je br. prof. Bogoljub Krejčifk. O sletu u Sofiji referisao je br. Milorad Dragič, ‘koji je ukratko izneo i svoje impresije s putovanja po Bugarskoj pri godom ovo-godišnje eavezne skupštine Saveza bu-garskih Junaka u Sta roj Zagori. Tom prilikom podane su i diTektive o propagandi za. ovaj slet. Na popodnevnom nastavku zbora, u 15 časova, govorio je o prosvetnom radu, odnosno o programu rada za te-kuču godinu br. dr. Maks Kovačič, čiji je ne f er at takoder s neznatnom izme-nom u jednoj tačei jednoglasno prim-Ijen. Zatim je sledio jedan od najinte-resantnijih referata, naime a-eferai: brata dra Aleksandra Tabaikovica o učešeu prosvetnih organa u euzbija.nju akcija upeTenih pTotiv Sokolstva. Ovaj referat iizazvao je stvarnu i svestranu de-batu, nakon lcojie je referat jednoglasno primlijen. O sokolskoj nedelji trez-vemosti umesto otsutnog referenta br. Velje Popoviča referirao je predsednik br. dr. Belajčič, pa je zaključeno da se ona ove godine održi u onim grani-cama, kako je to več učinjeno i prošlih godina. Lane je zbog opče narodne žalosti ova propagandna nedielja morala izostati. O prepisci sokolske dece i mladeg naraštaja podneo jo izveštaj br. Jovan Udicki, koji je svoj referat iz-radio zajedno s br. Mirkom Sklovra-nom. Nakon kratke debate zaključeno je da se postepeno pristupi ovakvoj prepisci, koja ima za cilj medusobno upoznavanje dece iz raznih krajerva naše zemlje. Izražena jc 'takoder želja, da bi SPO izdao i neke v.rsti zgodnih dopisnih karata, koje bi uz minimalnu cenu mogla deca da nabave. O Spomenici blaženopočivšeg Kralja Aleksandra I Ujedinitelja referirao je ukratko pretsednik br. dr. Vladimir Belajčič, koji je u svome referatu izineo sadrži-nu i način redakcije ove Spomenice, kao i način saradnje pojedinih župsikih prosvetnih odbora na ovoj Spomenici. Ovaj referat u načelu primljen je s na-pomenom, da pošto je več izdata jedna masa raznih sličnih spomenica i almanaha, ovaj almanah treba da bude S£*-držajno svojim oblikom što bolji i re-prezentativniji. Pošto je več II sveso-kolski»slet u Beogradu odgoden, to je otpala odnosna tačka dnevnog reda o pripremama za eokolsiku izložbu prilikom ovog sleta. Narednog dana u 8 časova ujutTo nastavljena je sednica zbora, pa je bilo najpre govora o usta-novljcnju knjiže\Tio-ume+niekog otseka u SPO. o čemu jc referirao br. dr. Belajčič. Kod tog referata razvila se debata i o saveznoj sokolskoj štampi pa su ,več tokom ove debate raspravljena uglavnom sva pitanja o saveznoj sokolskoj štampi kao i svi predloži pojedinih župskih prosvetnih odbora, koji su sc odno Saveza, nailne dne 11 i 12 maja, pa im ušle d toga nije moguee da na našu skupštinu izašalju svoga delegata. Kako pak ni mi radi svoje skupščino nismo u mogučnosti da pošalje-rao svoga delegata na zasedanje vibora ČOS, to predlaže, da se zborovanje ČOS pozdravi telegrafski. — Prima se. Pretsedavajuči takoder u po zoru j e, da se u dane naše skupštine održava u Ljubljani kongres jugoslovenske univerzi tetske nacionalne o mladine svih naših univerziteta u državi, pa predlaže da se ovaj kongres telegrafski pozdravi i da upravu Saveza na ovome kongresu zastupa br. dr. Riko Fuks, — Prima se. Konačno izveštava, da su svi pozivi i izveštaji za našu glavnu godišnju skupštinu otštampanil i u duhu i propi-sima naše organizacije odaslani svim bratskim župama za njihove delegatte, članovima Uprave Saveza i svim jedi-nicama. — Prima so na znanje. Zatim ekonom brat Branko Živ-kovič izveštava, da je i opet stigao či-tav niz molbi od jedinica. a ko jima so traži pomoč za gradnju domova. AH u vezi s ranijim zaklju6kom, a s razloga nemanja potrebnih materijalnih sred- stava, predlaže da se sve te molbe za-drže u evidenci ji dotle, dok Savez bu-de u mogučnosti da ih raspraivi. — Prima se. Brat tajnik Brozovič izveštava, da župa Novi Sad podnosi pretstavku sletskog odbora u Subotici, preporuču-juči da se ta pretstavka prilivati i da se sam slet automatski odgodi za god. 1936. — Donosi «a zaključak, da se ovaj predlog sletskog odbora prihvati, ali da gai se iznese i pred plenum sa-vezno Uprave, i pred sarnu glavnu skupštinu. Daljo 'br. tajnik izveštava, da Savez bugarskih Junaka saooštava novu svoju upravu, a što se prima do znanja. Donosi se nadalje zaključak, da i u buduče sva sokolska! pisma na svom čelu hnadu da noše natpis »Čuvajmo Jugoslaviju!« Prima se do znanja dopis Jugoslo-venskog učitelj, udruženja, sekcije za Savšku banovinu, glede održanja feri-jalnih tečajeva. pa se taj dopis imado uputiti načelništvu Saveza na daljnju nadležnost. Uzimaju se u rasprajvu razni dopisi, a kojim se traži dozvola za razne sa-birne akcije po župama. — Donosi se zaključaik. da se i u buduče ne dozvo-ljatvaju nikakve sabime aikcije po sokolskim jedinicama, jer su društva pre-opterečena Taznim davanjima. Župama pušta se na volju da u svom delokrugu odluče, tla li oo doz voli ti saibirne akcijo na svojoj teritoriji. Za organizaciono-pravni otsek br. dr. Pavlas iznosi da je proučio akt glede zemljiško-knjižnog izvadka društva Valpovo i izveštava, da je ta uknjižba u redu provedena. — Prima so do znanja. Brat Švaijgar podnosi izvestaj za statističko odeljenje Saveza i referišo Sokolske knjige ЧС našoj nakladi izašle su sledeče sokolske knjige: Bok o J o s.: Pripovetke za sokolsku decu i naraštaj (sa slikama). — Cena 8 Din _____________ Milčinski Fran: Junaštvo« priča sa slikama — srpskohrvatski. Cena 5 Din Hebert G. -Trček: Šport zoper telesno vzgojo. — Cena 10 Din Sajovic - Trček: Priprave za vaditeljske izpite (sa slikama). — Cena 18 Din Schmidt - Pichler: Fiziologija telesnogf vežbanja (sa slikama). — Cena 35 Din Š u 1 c e: Sokolski sustav telovežbe, drugo izdanje. — Cena 55 Din Dr. Vani ček - Drenik: Baton i boks ]u^adweuska Sekdska fftalua LJUBLJANA, NARODNI DOM Telefon 25-43 • Račun poštanske štedionice Ljubljana J3.83J 29-7 detaljno o učinjenim i dovršenim ra-dovima na matričarstvu Saveza. Predo-čuje tri velike geografske karte, koje ze izradio gledom na arondaciju poje-diniih žuna i gustoču sokolskih jedinica. — Izveštaj prima se do znanja- Sednica plenuma uprave Saveza SKJ održana 10 maja 1935 u Beogradu Sednicu plenuma Uprave Saveza SKJ, koja je pomenutog dana održana u 8 časova u svečanoj dvorani Saveza u Beogradu, otvorio je I zamenik starešine br. Gangl, pozdravivši sve pri-sutne članove Uprave, zaželivši ovom zasedanju pun uspeh u radu. Br. Gangl zatim izveštavai da je stigao telegram od Saveza bugarskih Junaka, kojim se Savez SKJ izveštava, da na našu glavnu godišnju skupštinu dolaze trojica izaslanika Sa-veza bugarskih Junaka, i to brača: Lazov, Minev i Mišajkov. Nadalje pretsedavajuči konetatuje, da je dnevni red sednice Uprave od*re-de.n Statutom, pa če se zato i sama sednica prema- njemu upravljati. Kao prvo' imadu da dodu u raspravu izveštaji tajnika, načelnika, pretsednika prosvetnog odbora, gospodara, blagajnika, glavinog urednika »Sokolskog glasnika« i svih ostalih otseka Uprave Saveza. Kako su medu tim svi ti izveštaji več otštampani u posebnoj knjiži i ra-zaslani svima delegatima bratskih župa, kao i članovima Uprave Saveza, te kako če sc ovi izveštaji raspraviti na samoj pretkonferenciji glavne godiš-nje skupatine, zato drži, da je гавртан va o njima na plenumu savezne Uprave izlišna. — Prima se. Dalje brat Gangl izveštava, da bi se imala povesti rasprava o raznim pra-vilnicima, ali kako več od rani j e po-stoji zaključak Izvršnog odbora Saveza da se izda popunjcno i novo redi-govano II izdanje. »Organizacije«, te kako je več i taj posao u radu, a u toj iizradbii »Organizacije« čo sa svojim mišljenjem i predlozima učestvovati i sve br. župe, to danas i o toj tačei ne bi imali ništa nova da se raspravlja. — Prima se. Prelazi se zatim na rešavanje o veličini prinosa društava i župa Gospodar Saveza brat Branko Živ-kovič podnosi predloge gospodarskog otseka Saveza, i to: 1) da se zat g. 1935 propiše savezni porez od Din 5.—- go-diišnje za svakog člana (članicu) sok. društva; 2) da se odredi prinos za ozledni fond od Din 1.— za svakog pripadnika (članstva, naraštaja i dece) sokolskih društava i četa; 3) da svako sokolsko društvo u god. 1935 plati Din 50.— u fond za nabavu sprava; _4) da svako sokolsko društvo u g. 1935 plati Din 30.— na ime otštete za autorsko pravo svih domačih a utora, tkoje zastupa Udruženje jugoslovenskih muzičkih autora; 5) da se svi savezni prinosi iiz ranijih godina i za 1935 g. imadu upla-titi najkasnije db 30 septembra 1935 g., jer su ovi prinosi predvideni u ovogo-dišnjem budžetu, a iz kojih če se ispla-čivati predložene pomoči župama, i to samo u onom slučaju, ako se ubere savezni porez iz ranijih godina i za go-dinu 1935 naijkasnije do 30 septembra 1935 g".; 6) da se materijalna pomoč daje samo onim društvima, ikoja ispu-njavaju svoje cbaveze prema župi i Sa-vezu; 7) da sve župe podmesu Savezu do kraja juna o. g. tačan tabelarni izveštaj o imovnom stanju svojih pod-ručnih jedinica na dan 31 dec. 1934 g.; 8) da se pitanj© osnivanja soko&ke kreditno i pripomoč.ne zadruge O4igodi na neizvesno vreme; 9) da se provedo obavezna pretplata na sok. listove. U nastaloj debati 6 ovirn pretllo-zima brat Čeda1 Milič govori o župskom doprinosu Saveza, pa so izjašnjava, da višina doprinosa ostane ista kao i do sada. Brat Ivo Polič predlaže, d>a so nadu neke potrebne mere protiv onih jedinica, koje su u plačanju svojih tlopri-nosa uporno nemarne, pa baš usled svoga nemara dovadaju do toga, da so ne udovoljava obavezama sp ra m Saveza. * Brat Čeda Milič ponovno govori o izveštaju gospodaTskog otseka, a na-ročito o predlogu za obavezatnu pret-platu sokolskih listova, pa dokazuje, kako je ovaj predlog nemogueo spro-vesti kod sokolskih četa. Zagovara, da se list »Sokolsko selo« izdvoji, i da se ureduje zasebno u duhu potreba naišc- «a SClil- , . Al \ 1 ■ Primedbe i opaske brata Cede Miliča prima'ju so do znanja, ali kako če se sam izveštaj i rasprava o tomo ponoviti i na pretkonferenciji, neka to isto izvoli ponoviti i na pretkoaifeTen-ciji, koja če onda doneti potrebne zaključke. Prelazeči zatim na> daljnju tacJcu dnevnoga reda: o predlozima za održa-vanje sletova, reč uzima brat dr. Pav-l^s, koji podnosi predlog o odgodi po-krajinskog sletai u Subotici. Nakon sa-slušanog referata o tomo pitanju^ donosi se zaključak, da so pokrajinski slet u Subotici, od reden za Vidovdan ovo godinc, odgada za mcsec juni 1936 godine, a u vezi s time, da so ovlaščuje Uprava Saveza, da odobri sletsikom odboru dal j njih 100.000 Din pozajmico za pokriče preuzetih obaveza oko organi-zovauja slcta i za ogradivanje i osigu-ranje sletišta. Izišla je u našoj nakladi slika pokojnog brete V Vrnem Strank u bakrotisku, veličine 50 X 65 cm Cena komadu 20'— Din više poštarina Svaka naša jedinica treba da nabavi ovu sliku našeg ponajboljeg brata Jugoslovenska sokolska matica, Ljubljana, Narodni dom U vezi s time upozoruje br. Žinkovič, da se imade dometi daljnji zakliju-čak, da so več odredenii svesokolski slet za god. 1936 u Beogradu jednako odgada. Brat Momir Korunovič, u vezi sa sletom u Beogradu, daje potreban izveštaj, kako su so razvijali preparatorni radovi oko izgrade budučega sletišta'. Nakon provedene debate, donosi se zaključatk ,da se prima predlog sletskog odbora u Subotici o odgodi po-krajinskog sleta, kao i predlog brata; Branka Živkoviča o odgodi svesokol-skog sleta u Beogradu. Konačno brat Gangl referišo o ostavci Uprave Saiveza Sokola Kraljevine Jugoslavije, kao i o provedbi novih izbora za saveznu Upravu. Referat brata Gangla prima se do znanja i zaključuje se, da Uprava Saveza Sokola Kraljevino Jugoslavije podnaša ostav-ku, a na saveznoj skupštini da če se provesti- izbor nove Uprave, koja če se predložiti Ministru fiz. vaspitanja naroda na potvrdu. Pošto je time dnevni red bio iserp-1'jen. to pretsedavajuči zaključuje sed-niču. IZ TELOVEŽBAČkO. 5 VETA ŠESNAESTI SLET NEMAČKIH TURNERA Dojče Turncajtung, glavni organ Saveza nemačkih turnera, donosi u svojem poslednjem broju izmedu ostalog i to, da če se narednii turnerski slet, i to šesnaesti po broju, održati godine 1938 u šlezijskom gradu Vratislava (Breslau). Zastupnici grada Vratislava primili su s oduševljenjem predlog \rode turnera Čamer-Ostcna, da se održi slet u nji-hovu gradu, pa su obečali svu svoju moralnu i materijalnu pomoč, uglavnom pak za uredenje sletišta, koje čo sa svim uredajima stajati oko milion i po maraka. O ITALIJANSKOJ BALILI Pre fašističkog režima u Italiji nije se za decu i omladitnu vodila naročita briga u pogledu moralnog i telesnog vaspitanja. Gimnastička društva skoro i nisu imala svoj naraštaj, nego samo članstvo, a o omladini brinuli su se po-red škole razna katolička i socijalistička udruženja. Od stupanja fašista na vla-du preuzela jo fašistička stranka uz saradnju države fizičko, nacionalno i moralno vaspitanje u svoje ruke, osni-vajuči organizaciju balilo. Ova organizacija, u kojoj moraju da budu sva italijanska dcca koja sc školuju, broji preko 2,000.000 dečaka i milion i po devojčica od 8 do 14 godina. Kad® de-ca predu 14 godinu prelaze u redove avantgardista, t. j. u naraštaj, koji se pretežno vaspi'tava vojnički i u faši-stičkoj ideologiji. Organizacija avant-gartlista broji oko 800.000 mladiča od 14 do 20 godina i 200.000 devojaka. SLET AUSTRIJSKIH KATOLIČKIH TURNERA Ll Austrji postoje pored nemačko-nacionalnih turnera još i katolički tur-neri, koji ove godine prireduju u Beču od 10 do 14 jula svoj veliki slet, za koji se je več do sada prijavilo preko 10.000 učesnika. Nastup svih odeljcnja održa-čc na velikom sportskom stadionu. Na ovaj su slet bili pozvani i češki orlovi iz Bcča, ali se još' nisu odlučili za učest-vovanjo. Izgloda da se pozivu uopče nedo ni odazvati, jer ovaj slet ima i su-više jak nemačko-nacionalni karakter. UTAKMICA U TELOVEŽBI IZMEDU MADŽARSKE I NEMAČKE U cilju što bolje pripreme za olim-pijadu u Berlinu nemački turneri pozvali su na takmičenjc u Vratislavu iza-branu takmičarsku vrstu madžarskih gimnasta. Kod ovog nastupa, koji^ irnao i političku pozadinu ikoji . manifestacija nemačko-madžarskog P jateljstva, pobedila je vrsta nemat takmičara sa 343,85 točaka, do Madžari dobili 333,10 točaka. f iovi-se na vratilu, razboju, konju, krugu ma i u prostim vežbama. Od P0*!*-4.’ n prvo jc mesto osvojio Pele s 58 točaka, drugo mesto Švarcman, treče, četvrto i peto m - - - - šesto Madžar N' taikoder Peter. Nemci, KflONlK^ f Maršal Josef Pilsudski. U пд1с lju 12 o. m. u svojoj palati Bc‘v, рц. u Varšavi iznenada je umro _ aC sudski, prvi poljski maršal i 1 oslobodene Poljske, revolucionar i tator, koji če u istoriji bratske ^. Poljske bez sumnjc zauzimati jedi1 sc najodličnijih mesta. Pokojnik rod 19 marta 1867 na imaju Zulovo, potomak stare litvanske plemicK . rodice, koja jc živela u Vilenskoj . berniji. Nakon dovršene osn°'verzi' srednje škole studirao jc na un,1\:caj tetu u Harkovu, gdc jc došao u u sa socijalistima i postao jedan oa agilnijih radnika socijalističko-re cionarnog pokreta. Godine ^ h jen1' vovao jo kao jedan od voda u stu skim neredrma te je bio zbog ključen iz univerziteta. Tri kasnije bio je optužen, da jc Рг1^ cj-jednoj grupi, koja se uTotala Pr0 pet ra, pa je bio prognan u Sibir z' f0. godina. Godino 1892 vratio sc ^ gonstva te je postao pored fly. hovskog jedan od vodečih faktor* ^ ske socijalne demokracije. Godin ponovno je uhapšen, ali mu, Pa ,raj-godine uspe da pobegne iz Pe.trCrstaO skog zatvora u Krakov, gde jc sve do g. 1904, kada je otišao u J poda se tamo dogovori o pomoči z jć bunu Poljaka. Godine 1908 osn0J0jjflis organizaciju poljskih strclaca, s,^0jioi* je u početku rata, verovavši obeca Austrijc i Nemačke, da čo one ‘javiti samostalnu Poljsku i isto.) piti svoje pokrajine, koje su ” pfo-pripadalo Poljskoj, ušao u_borD tiv Rusije. Ali obe ove države parata, kada je izglodalo da čc OI*.6Pjii bediti, nisu htelc ni da čuju o lZ' svog obečamja usled čega su^ P . %i. poljske legije da bunete su odrcK* ^ač-kletvu vernosti tim državama. ^ ka jc zato zatvorila Pilsudskoi! i doburgu, ali ga je prevrat oslo^, o(|1,a on se kao triumfator vratio u s10 . j/-Poljsku, gde mu jc regentski 'f ručio privremeno čitavu vlast. n jc sastavljena redovna vlada, P° . Ci * Pilsudski najpre ministar v0j zatim i preteednik republike -s pro- so jc položaja kasnije povukao t\- uzeo mesto načelnika gl a v nog štaba, na kojem je položaju, 0t pripomogao da oslobodi P° ] Џ' upada boljševika. Njegova r>im nnznatM ic dovolino, d rijera poznata jc dovolj no, Pa :Ci № ne treba ni pisati, lzvan deba' je Poljska s njegovom smrcu ^ jodnog od svojih največih sino' ’ 'Џ' oslobodioca i tvorca-graditcU ‘ j po' hvalni poljski narod sahranicc ^ bednika s Visle i legendarno^ u grobnicu poljskih kraljeva i na Vavelu u Krakovu. Značajna manifestacija iu^?Sjijic ske nacionalne akademske o®. ■> j p0'. Ljubljani. U subotull, nodeU« nedeljak 13 o. m. održan jc u -0$fll11 prvi kongres jugoslovensko n-, bilft, akademske omladinc, kojcniu .1 (.цбк1 dača da osnuje Savez Ји£°* nacionalnih akademskih or^‘j t. da podigne naeionalnu svest nost akademičara. Na kopg1 Bc ; vovalo je preko 30(K) studena ^otjCc .. grada, Zagreba, Skoplja. i?. j Ljubljane, a s njima su ',osn Čuvajte Jugoslaviji Napisi na kartonu za okvire 50 35. Latinicom i ćirilicom. — Cena po komadu Din 3’—. Narudžbe prima - * Jugoslovenska sokolska matica, Ljubljana, Narodni ^ Profesori, medu kojima vića к^.?11}61111^ brata dr. Lazu Popo-žan J1 ie sa^uPljenoj omladini odr- U° ' Prcdavjmjc »] likofl JU p*e Podne o bor ~^ni Sokolsko g društva I Ta- li nprioi' i omladina«. itU: ,i_ Pre podne održana je u ve- nJprtaorWtaCi0"a skupština, koja je Alek-cn j r počast Viteškem Kralju ^ksandru I Ujedinitelju, a nakon to- Kralin P f šakletvu vernosti Mladom bili n„.„j * > otadžbini. Prisutni su ziteta ;C{ Pre^stavnika naših univer- IfcTKaV«' i, a u ime fukš ^n'41- S°vor'io je brat dr. Riko naraV,°ZlVajuči akademsku omladinu , a narod u redovima Sokolstva, je primi j en i českoslovačkih nacio- Od i' aroc* SovoTV6!00 k>° je primljen i vatreni nalnih nU českoslovačkih nacio-nk2ovan"a ara Adameca. Nakon 2akliufi ”ovora pretsedavajuči Uršič ®tonira° J-e z, ,or’ a orkestar Sokola I s°kolsW, JCj mnu »Oj Sloveni«. Iz krenuia je onda po ^Patičn ubeama svugde srdaano i Povorka °. Poztb’avljana impozantna ?Pštine Л1 n?a2’strat- fide je u ime ^are •'av'° sakupljene akademi-»vornik Skl,?astuPnik dr. Fetih. Od Па Мзг;«1Уа . spomenuti Zagrcpčani-koji ;e Joviča te Bugara Penkova, sledi n°^IVao akademsku omladinu Pa da i,a,er velikog Stambolijskog, Hrvati n' o, m° 11 buduće ni Srbi, ni Pred S;J Slovenci, ni Bugari •— nego slovenj xT uvek samo jedno — Jugo-Vfšen L i Ponedeljak prc podne za-^tšedn'i- ores tc Је bio za p.rvog ^e®ske n i peza nacionalne aka-'ić \г ZagJ1 ђ ’ne 'zabran g. Marinko- ?e акаН^исУа jugoslovenske nacional- 4*?8ke omladine. — N a prvom ^ke „luF°^ovenske nacionalne aka- ■Ji od j^^pladme, održaoom u Ljublja-л‘’ гр, ^ maja o. g. doneta je sle-^zolucija: fia«tijarj>avn° i narodno jedinstvo, di-Iiacija ,ara_dordeviea i jugoslovenska Nvron.AT^6 su vrednosti, kojima su ’Meresj T Sv* staleški i individualni ^ska ^^Ipvenska nacionalna aka-Vrednost°mladina sPrcmn'a ie da za te svu svoju snagu i fz?ei iz naroda i ostajuči stalno ■л ii. J,eS0 '■4jQetll4lrn tradicijama, jugoslovenska i°st daS4 fij A >M 3 O v 0 0 0 0 0 0 0 0 s * * Vse tiskovine za sokolska društva, potrebne knjige za sokolske knjižnice, vabila, letake, lepake za sokolske prireditve Vam izdela Učiteljska tiskarna. Tiska šolske, mladinske, leposlovne in znanstvene knjige, časopise, revije, vizitke, bloke, račune, jedilne liste, posmrtnice in mladinske liste. Ilustrira knjige v eno- in večbarvnem tisku. / Lastna tvor-nica šolskih zvezkov. Knjigoveznica. Oddelek za učila z veliko zalogo slik naših velmož KNJIGARNA V LJUBLJANI PODRUŽNICA V MARIBORU Tyrševa ulica štev. 44 UČITELJSKA TISKARNA I V LJUBLJANI, FRANČIŠKANSKA 6 I I BcaU i sestce! Nabavljajte odore, vježbovna odijela i ostale sokolske potrepštine kao i sokolske zastave uz najjevtiniju cijenu i solidnu izradbu kod bratske radnje 100-3 <>i:-2i Central«: Zagreb, Kraljice Marije ul. 6, tel.26-77 Filijala: Beograd, Balkanska 24, tel. 2-61-01 BRANKO PALČIČ glavni dobavljač Saveza S. K. J. Tratite beaplatne ejenike ! KlIfEIi vS&i viU-'/ic ■Љ4<>д\а/иаА ati i3ei»v.v