KRALJEVINA JUGOSLAVIJA UPRAVA ZA ZAŠTITU KLASA 72 (5) INDUSTRISKE SVOJINE IZDAN 31. DECEMBRA 1929. PATENTNI SPIS BR. 6646. Akciova Společnost dri ve škodovy zavody v Plzni, Praha, Č.S.R. Prenos ekspk 2ije sa osiguračem. Dopunski patent uz osnovni patent br. 4471. Prijava od 30. jura 1928. Važi od 1. avgusta 1929. Pravo prvenstva od 2 avgusta 1927 (Č.S.R.) Najduže vreme trajanja do 31. jula 1941. Predmet odvog pronalaska je daljnje usavršavanje i obrazovanje pronalaska, na koji je izdat patent br. 4471. Prema ovom pronalasku iskorišćuje se eksplozija ili udarac kod bilo eksploziva ili sličnog zato, da se faj udare pomoću nekog kanala ili neke ceri prenosi na neki primač, koji kretanjem ili udarcem prouzrokuje eksploziju ili paljenje nekog drugog eksploziva. Opitima je utvrđeno, da se prema ovom pronalasku postiže samo onda energičan prenos eksplozije, kad eksplozija u pošiljaču nastaje pod određenim oslovima, ali pre svega, kad je ona dovoljno žestoka, pri istovremenom razvijanju visoke Nmperature i visokog pritiska. Kod odgovarajućeg izbora uslova eksplozije ovom je instalacijom moguće, da se eksplozija pomoć.i uzanih cevčica prenosi na velika odstojanja. Baš ta okolnost što su za određen prenos potrebni izvesni uslovi eksplozije, može se preimućstveno upotrebiti za osiguranje upaljača. Pre svega 5e mogu izabrati odgovarajuće prilike u pošiljaču (20) i u primaču (30), da bi eksplozija nastala samo kod željenih okolnosti. Kod pošiljača je važna količina prostora za zagrevanje ili eksploziju, a kod primača veličina otpora koji ima eksplozija da savlada, da bi se primač mogao aktivirati. Naposletku je važno s obzirom na odstojanje na koje se ima preneti eksplozija da se odgovaraju:! izabere profil cevi, njena sadržina i otpor. Osim toga može se, gde bilo u cevi i to ili neposredno iza pošiljača, ili na odgovarajućem mestu cevi, ili pak neposredno ispred ori mača isključujući neki proizvoljni i odgovarajući otpornik. Sasvim je prirodno, da se cela instalacija može lako obraz -vati tako, da nekoliko pošiljača dejstvuju na jedan zajednički primač ili obrnuto, ili da nekoliko pošiljača dejstvuju na više primača. Što se tiče promenljivih prilika, mogu se preduzeti mere, koje vrše prenos eksplozije samo onda, kad nastane željena promena, kao posledica onih okolnosti, kod kojih treba da nastane eksplozija. Te promene mogu izazvati razni uzroci kao n. pr. zatvaranjem ili otvaranjem kog bilo otvora, zabijanjem metka ili sličnog u neki otpor, ili uticamem proizvoljnih sila na tane za vreme leta ili na sličan način. Zatim kod mina, projeiuđa, bombi i sličnog, što treba da eksplodiraju pod vodom, nastaje potrebna promena prilika time, što se prvo mora neki određeni prostor ispuniti vodom ili se kakav bilo klip mora pomerati pritiskom vode. Najobičniji načm za primenu ovog pronalaska i to kod morskih mina ili bombi, predstavljen je šemutički na sl. 1 priloženog crteža, gde 1 označuje eksploziv, koji se nekim proizvoljnim, odgovarajućim upaljačem dovodi do eksplnzije, 2 je prostor za sago-revnje odn. za ekspanziju, 3 je prelaz toga prostora u cev (4), brojka 5 označuje lako Din. 35.— razorljivu zapreku, kao n.pr tanak bakarni lim ili deblji olovni lim, koji dozvoljava gasovima, koji nastam pri eksploziji, da se slobodno razvijaju kad -eksplozija nastaje na suvom, naprotiv usled ustrajnosti vode pravi dovoljan otpor, kad je stublina ispunjena vodom, odn. mma uronjena u vodu. Kao sprovod služi ovie cevčica (4) sa debelim zidom a malim prečnikom, koji vodi od po-šiljača (20) do primača (30) i može na proizvoljnom mestu da ima neku slavinu (7), koja služi za potpuno stavljanje instalacije izvan dejstva, odn. za dezaktiviranje mine. Primač je izveden na prost način kao laki klip (8), koji je pričvršćen na razorljivoj zapreci (9), i koji je pokretan u stublini (10); on je snaođ'ven iglom (11), koja u datom trenutku probije upaljačku kapi-slu (12). Prema ovom primeru funkcioniše ova instalacija na slede i način: kad je sud (6) napunjen vodom ili kad je pločica (5) vodom (ili nekim đrogim sredstvom) poduprta, ne može se ta pločica (5) razoriti eksplozijom punjenja ti), pa pritisak koji je dovoljno jak, a koji nastaje u prostoru (1 i 2), prenosi se kroz cev (4) na klip primača, koji pošto razori otpor (9), udari svojom iglom na upaljačku kapislu (12) pa ovu tako aktivira. Da bi se postigle veće razlike u pritisku i prostoru (15) isp-ed klipa (8), može se umetnuti ili ispred cevi (4), ili iza cevi, neki razorljivi otpor, npr. u obliku pločice (13 ili 14) koja se tek onda može probiti, kad u prostoru (1 i 2) -nstane dovoljan pritisak, t.j. u onom slučaju, kad je sud (6) ispunjen vodom. Kod primera prema si. 2 završavaju poši-Ijači (20, 21, 22 i 23) koji su snabdeveni pipcima ili antenama (24, 25, 26 i 27), u zajedničkom prostru (2), iz kog se eksplo-zioni gasovi, posle probijanja pločice (5) sprovode u prostor (6), gde oni smanjuju svoj pritisak, u slučaju da pločicu (5) ne zaštićuje voda, koja dolazi u stublinu (6) tek pošto se rastopi osigurač (28), koji se sastoji od nekog materijala, koji se rastvara u vodi, kao npr. od šećera, nišadora, soli itd. što nastaje uvek iek posle izvesnog vremena, pošto je mina b?čena u vodu. Ako je naprotiv pločica (o) zaštićena vodom, onda nastaje u prostoru (2) pritisak, koji je potreban za probi i in'e pločice (13), i koji se prenosi zatim do primača, pošto je prošao kroz hidrostatični osigurač, koji samo onda dozvoljava slobodan prolaz kroz kanal (32, 33), kad se klip (34) usled pritiska vode, koji dejstvuje na me mbranu (35), pošto savlada otpor opruge (36) pomakne u svoj donji krajnji položaj, tako da se podudaraju kanali (32 i 33). Hidrostatična kočnica (31) može se za-meniti nekom prouvoljnom automatskom ili mehaničkom kočnicom, kao npr. nekom popustljivom kočnic m predstavljenom na si. 3, gde se kočnički kiip (34), pošto popusti valjak (35), koji se sastoji od u vođi rastopi-vog materijala, pomera usled pritiska opruge (36) tako, da se kanali (32, 33) podudaraju i istovremeno se za, tivač (37) pritisne na sedište (38), čime se potpuno zaptiva unutrašnjost zaptivača Po sebi se razume da se takav osigurač može izvesti i na ooratan način, tako da pritisak vode, pošto se rastopi rastopljiv osigurač (35), gurne idip (34) na sedište (38), kao što je nacrtan > na si. 4. Isto se tako na razne načine mogu izvesti zatvaračke naprave, koje omogućuju ulaženje vode radi podupiranja pločice (5). Tako je n.pr. na si. 5 predstavljen najprostiji oblik sa rastopljivim osiguračem (28), koji kad se rastopi, dozvoljava da voda kroz otvor (39) ispuni prostor (6). jedan drugi orimer predstavljen je na si. 6, gde je otvor (3 )), koji je na donjoj strani jako proširen, snabđeven zatvaračem (40), koji može pritisak vode lako da pokvari, a koji se tek pri nekom određenom pritisku vode otvara da se prostor (6) napuni vodom. ipak je moguće da se taj zatvarač izvede kao automatski ventil (42), koji je pod pritiskom vode (41), u tu celj, da voda, koja je jednom ispunila nestor (6), posle vađenja mine, ne može opet isteći i da tako automatski može osigurao minu, kao što je predstavljeno na si. 7. SI. 8 daje primer za slučaj, kad se zahteva, da mina, koja se izvadi nastaje bezopasna, gde je sud (6) prosto snabđeven malim rupicama (39) u donjem i gornjem delu, da bi se dozvolilo lako isticanje vode. izborom malih rupica postiže se osim prednjeg i to, da traje srazmerno dugo vremena, dok se prostor (6) ispuni vodom, čime se postizava dovoljna bezbedn ist za polaganje mine. Naposletku, Ja se prostor (6) ne mora izabrati prekomerno veliki odn. da se kod sprazmerno malog rrostora za vodu, postigne također solidno podupiranje pločice (5), preimućstveno je, da se rupice (39) naprave tako male, da bi oc već pri delimičnoj deformaciji pločice )5), proizvedene pritiskom eksplozije, jako kočilo isticanje vode iz prostora (6), pa da se tako postigne vrlo dobro podupiranje pločice (5). Što se tiče osi^ ’ravanja mine, može se ono postići i time, da se ekspanzioni prostor na proizvoljnom mestu tako spoji sa spo-Ijašnim prostorom, da u cevi (4) odn. u samom primaču ne može nastati pritisak, koji je potreban za kretanje klipa (8), kao što je predstavljeno na si. 9, gde se odvrtanjem, (otvaranjem ili zatvaranjem) zapušača (42), dezaktivira mina, što je važno za dezaktivi-ranja mina pod vroom. U ovom primeru sačinjavaju primač sa klipom (8), iglom (11), vodicom (10) za klip, oprugom (9), upa-Ijačkom kapislora (12) i iniciatorom (43) jedan komad, koji se može vrlo dobro spojiti sa zapušačem (42). Kompletan primač, koji je nastao na taj način, zajedno sa iniciatorom može se iako montirati, pa umetnuti u tulac (44), koja je utvrđena u minu (45), i prodire u eksploziv (46). U ovom primeru je telo (30) primača snabdeveno konusem (47), čiji je prstenasti žljeb (48) spojen sa prostotom (15) iznad klipa (8) i igle (11), tako da je umetanjem primača u proizvoljnom polož uu u odgovarajući otvor tulca (44), prostor (15) uvek spojen sa kanalom (50) nastavka (51) uz koji je priključena cev (4) od odgovarajućih pošiljača ili od osiguračkih regulatora. Konus (47) leži zatvoreno u odgovarajućoj bušotini u tulcu (44), a u tom ga položaju drži prekrivna navrtka (52), koja je snabdevena zaptiva-čem (53). U toj 'm.'rtki leži uz zaptivač (54) zapušač (42), kod omogućuje slobodnu vezu prostora (15) sa spoljašnjim prostorom. Ovakva dispozicija ima to preimućstvo, da se za vreme ležanja u stovarištu i za vreme prenošenja iniciator ne nalazi u kućici mine, i da pošiljač nije u vezi sa primačem, koji se čuva odvojeno i tek pred upotrebom, može se zajedno sa iniciator ,n podesno montirati na minu. Ovaj pronalazak može se takođe vrlo dobro upotrebiti za projektile, bombe, mine itd., kao što je šematski predstavljeno na si. 10, gde se upaljač (55), koji je obrazovan kao pošiljač, završava u prostor, (2), koji je kanalima (56) spojen sa atmosferom, a kanalom (4) spojen sa iniciatorom. Kod tako spremljenog projektila odn. upaljača, prenosi se eksplozi; t samo onda na iniciator, kad projektil provre u cilj i kad su otvori odn. kanali (56) zapušeni. Za zatvaranje uh kanala mogu se, osim prodiranja projektil? u cilj, ipak upotrebiti i druga sredstva, i to koje bilo proizvoljne sile, koje nastaju za vreme dok projektil leti, bilo u putanji ili .'.'ran putanje, kao npr. retardacija projektna za vreme njegovog kretanja u vazduhu, kao što je pokazano šematski na si. 11, gde kuglice (57) zatvaraju kanale (56) koji spajaju prostor (2) sa atmosferom ili pak centrifugalne sile prema primeru na si. 12, gde opet kućice (57) pod uticajem centrifugu,ne sile zatvaraju vezu prostora (2) sa spoljašnim vazduhom. Patentni zahtevi: 1) Prenos eksplozije sa osiguračem, kod kog je između eks; lozionog pošiljača (20) i eksplozionog primača (30) umetnut neki proizvoljan otpor, naznačen time, što pome-nuti otpor pravi cevna prepreka u kanalu (4) ili sličnom, koji ie smešten između eksplozivnog pošiljača (Ž0) i eksplozionog primača (30), ili se samo,i iz neke proizvoljne ra-zorljive zapreke •; i3 ili 14), pri čemu su prilike eksplozije ili otpor između pošiljača i primača, pod uticajem proivoljnih promena, kojima je naprava 'zložena, promenljivo uređene tako, da nastaje prenos eksplozije od pošiljača do primača samo onda, kad se to traži. 2) Prenos eksplozije sa osiguračem, prema zahtevu 1, naznačen time, što je između pošiljača (20) i pr; nača (30) smešten takav promenljiv ekspanzioni prostor (2) (6), da nastaje prenos eksplozije samo pod zahtevanim prilikama, i ’.o onda, kad se gasovima iz pošiljača sprečava slobodna eksplozija što se može postići ili ulaženjem vode, zemlje ili sličnog, ili pak pomeranjem koje izazivaju promenljive sile (uspornje, ubrzanje, centrifugalna sila, hidrostatički pritisak tečnosti, pritisak opruge kombinovan sa popustljivim osiguračem) u takvom organu (34), koji sprečava sloouinu eksploziju gasova iz pošiljača. 3) Prenos eksplozije sa osiguračem, prema zahtevu 1 do 2, naznačen time, što za-tvarčki organ (34>, koji je umetnut između pošiljača (20 i primača (30), samo onda dozvoljava slobocLn prolaz gasovima iz pošiljača, kad nastane promena njegovog položaja i to radi onih prilika, pod kojima može nastati eksp’ozija, kao na primer radi hidrauličkog pritiska, radi popuštanja nekog osigurača ili sličnog. 4) Prenos eksplozije sa osiguračem prema zahtevu 1 do 3, naznačen time, što punjenje ekspanzionog prosi.; ra (6) prema zahtevu 3, može nastati u vodi tek posle izvesnog vremena posle zagnjurivanja mine, koja je snabdevena neko i napravom prema ovom pronalasku, što se postiže smeštanjem malih rupica (39) za ulaženje vode kroz rastvor-Ijiv zatvarač (28) ih osigurač ili slično, ili pak može nastah punjenje ekspanzionog prostora (6) tek eda, kad statički pritisak vode postigne određenu vrednost, tako da taj pritisak pomakne neki zatvarački organ (40, 42), koji omogućuje ulaženje vode. 5) Prenos eksoanzije sa osiguračem, prema zahtevu 1 do 4, naznačen time, što voda iz ekspanzionog prostora, ima mogućnost, kad se mina izvadi, da ističe kroz podesne otvore (39), tako da se podignuta mina dezaktivira. 6) Prenos eksplozije sa osiguračem, prema zahtevu 1 do 5, naznačen time, što se nekim posebno smeđenim protivnim ventilom (42), voda sprečava da ističe iz ekspanzi- onog prostora, pošto je mina izvađena, tako da takva mina ostaja opasna. 7) Prenos eksplM đje sa osiguračem, prema zahtevima 1 đo 6, naznačen time, što se slobodna ekspanzija eksplozivnih gasova omogućuje kvarericm ili popuštanjem nekog zatvarača (5), koji je postavljen labavo, a koji omogućuje prenošenje eksplozije kad je on podupt vodom, zemljom ili sličnim pa je time zaštićen od kvara ili popuštanja. 8) Prenos eksplozije sa osiguračem prema zahtevima 1 do 7, naznačen time, što je iznad zatvarača prema zahtevu 7 smešten naročiti prostor (d; za vodu, koji je u vezi sa spoljašnošću samo jednom malom rupicom (39), koja jo eventualno još snabde-vena naročitim zatvaiačem, u tu celj, da bi se pri nastanku pritiska u prostoru za gasove, kočilo ili sprečavalo oticanje vode iz po-menutog prostora, čime se postiže još energičnije podupiranja zatvrača (5). 9) Prenos eksok zije sa osiguračem prema zahtevima 1 do 8, naznačen time, što se jedan ili više pošiljača (20, 21, 22, 23) za- vršavaju u zajednički eksplozioni prostor (2), koji je snabdeven osiguračkom napravom (5), a iz kog se vrši odvođenje gasova u više ili jedan on mač (30) i obrnuto. 10) Prenos eksplozije sa osiguračem prema zahtevu 1 do 9, naznačen time, što je između primača (30) i pošiljača (20) umetnuta slavina (7), ventil ili slično, koja se pomera rukom, pomoću koje se može ili potpuno sprečiti prelaz gasova iz pošiljača u primač, ili se može na koji drugi način omogućiti eksplozioni' i gasovima potpuno slobodna ekspanzija u tu ce.j, da se mina dez-aktivira. 11) Prenos eksplozije sa osiguračem, prema zahtevima 1 do 10, naznačen time, što je kompletan primač (30) sa iniciatorom (43) sjedinjen u jer'nu celinu, koja se može lako montirati u mini, a koja se može držati na stovarištu odvmena od mina, pri čemu se kad se taj elemenat uvuče u minu postiže istovremeno potre!; :a Veza primača (30) sa cevi (50) koja vodi do pošiljača. Adpatent broj 6646. ■ .. /' ' . :';vV .-• < ' r - ■ ■ ‘ ■ -J , i ; ; i. :■ . , • .1 . r' < ■ / y? -■ . e V : 'r ‘ 1 ■< i " l, V : ' l ■ r\:: i«: ; ■k-. ‘ f ■ ■ v, • C-:-'; ■v ■ • * f t- i •-r". •' . ,,. -/“i Adpatent broj 6646» i. ' ■ -■ % * "■ . 1 . . ‘I U : ' A dpa fenf bpoyS64£. 5 ■ v ' ■ * Vn- oc ' j . . - \ ■ i -- ... • X • , :■ > ■ . L 1 • •• • 5 ■ ■ ............................. •• , t ' ■ S - : : : :• n ' ■ i i ■d r '-'".-v . ; M : Adpatent brm S64d. 9 W H30 8 hi 15 SZ Adpatent broj 664S. Fij. 4% 51 51 _ } \ ■ * H , •. ■ - ' - , ■ ; : \ ■':: ■■: . ; /