KRALJEVINA JUGOSLAVIJA UPRAVA ZA ZAŠTITU KLASA 81 (2) INDUSTRISKE SVOJINE IZDAN 1 DECEMBRA 1937. PATENTNI SPIS BR. 13690 Linde Hilding, Kalmar, Švedska. Spremište za sakupljanje djubreta ili sličnog. Prijava od 2 decembra 1936. Važi od 1 jula 1937. Naznačeno pravo prvenstva od 12 decembra 1935 (Švedska). Ovaj se pronalazak odnosi na spremište za sakupljanje dubreta ili sličnog. Svrha je ovog pronalaska da se predvide uredenja koja omogučuju da se dubre na jednostavan i pouzdan način unese u spremište i to pri istovremenom povečavanju težine prostora sabljanjem, tako da se može bolje iskoristiti sadržina spremišta nego što je to slučaj kada se dubre u spre-mištu ne sabija. Ovo je očigledno od na-ročitog značaja kod prevoznog spremišta za sakupljanje. Ovaj pronalazak je u pr-vom redu odreden za primenu kod kola za dubre. Ovaj je pronalazak objašnjen podrob-nije u primerima na crtežima i u opisu. Sl. 1 pokazuje šernu kola za dubre sa preturljivim sakupljačkim ppremištem prema ovom pronalasku, Sl. 2 u uveličanoj srazmeri upravni uzdužni presek zadnjeg dela spremišta prema sl. 1, ko ji je snabdeven napravom za unošenje, Sl. 3 takode u uveličanoj srazmeri iz-gled od pozadi kola prema si. 1 delimično u preseku po liniji III—III na sl. 2, Sl. 4 u još večoj srazmeri uzdužni presek naprave za unošenje prema sl. 2, Sl. 5 pokazuje izgled sa Strane druk-čijeg izvedenog oblika kola za dubre, a Sl. 6 presek po liniji VI—VI na sl. 5. U izvedenem primeru prema slikama 1—4 je zatvoreno sakupljačko spremište 1 postavljeno preturljivo na šasije 2 motor-nog vozila pomoču čijeg se pokretačkog motora može spremište posredstvom ka-kve bilo podesne naprave preturiti nazad u položaj 1’ naertan isprekidanim linijama na sl. 1. Zadnji zid spremišta sačinjava za-klopac 3 koji je pričvrščen klatljivo gore na spremištu a koji pri preturanju spremišta iskrene u položaj 3’. Za uspostav-ljanje tog iskretanja zaklopca može se predvideti kakva bilo podesna naprava. U pretstavljenom izvedenom primeru sastoji se ta naprava uglavnom u torne što je sprovedeno jedno ili više žičanih užadi 4, koja su jednim krajem pričvrščena na ša-siju 2, a drugim krajem na zaklopcu 3, preko vodice 5 u vidu sektora, koja je predvidena gore na zaklopcu, i preko sprovodnih koturiča 6, koji su postavljeni gore i dole na prednjem kraiu spremišta, tako da se zaklopac automatski iskrene pri preturanju spremišta. Zadnji deo dna spremišta ima kori-tasto ili olučasto udubljenje 7 (sl. 1, 2 i 4), ko j e je nagnuto pozadi i koje leži izmedu uzdužnih nosača šasija 2. U ovom udub-ljenju, pri zatvorenom položaju zaklopca 3, nalazi se donji deo kučice 8, koja je uglavnom cilindrična, za prenosni puž 9. Ovu kučicu 8 i prenosni puž 9 nosi zaklopac 3. Puž 9 leži na osovini 10 koja strči iz zaklopca pa je uložena obrtljivo u ležišta 11 i u ležišta 12 za aksijalm priti-sak, od kojih je prvo ležište 11 pričvrščeno na zaklopcu, a drugo ležište 12 na san-duku 13, koji je pričvrščen spolja na zaklopcu. Ulazni otvor 23 kučice 8 nalazi se u ovom izvedenom primeru otprilike na kraju puža pa ima, prvenstveno na gornjoj' ivici obod 24, koji divergira od ose puža, da bi se Slobodan kraj puža za-štitio od bočnog naprezanja od Strane Din. 25.— dubreta koje je sakupljeno u spremišlii. Ovaj obod može se sa kučictim sastojati od jednog komada ili od ploče pričvrščene uz kučicu. Kučiča 8 je gore ili eventualno sa strane u vezi sa levkom 25 za unošenje koji se prostire kroz zaklopac pa izvan zaklopca ima otvor za unošenije. Ovaj se otvor može shodno zatvairati pomoču nekog, eventualno inače poziia-tog, uredenja za bezprašno pražnjenje du-brenih sudova. Na slikama 2 i 3 pretstav-ljeno je takvo uredenje, koje se sastoji od kapka 2.6, koji je pričvrščen okretljivo na donjoj ivici sa otvorom 27 i sa kap-kom 28, koji je pričvrščen zglobno uz kapak 26, a kojim se upravlja na koji bilo podesan način i koji prekriva otvor 27 kada kapak 26 zauzima položaj koji je uglavnom uspravan. Iziazni otvor 23 kučice 8 je shodno znatno veči, u ovom izvedenem obliku za više od 50%, od presečne površine po-prečnog preseka puža. Eventualno može da bude preimučstveno da se puž postavi ekscentrično u kučici. Na slici 3 uzeta je ekscentričnost e za koju je puž pomaknul ka onom bočnom zidu kučice ka kom se kreču perilerični delove puža polazeči od jame za unošenje kada se puž okreče u pravcu strele. Oblik puža je takav da uspon (korak) s opada ka puževom kraju okrenutom ka unutrašnjosti kotla, a linija G koja proizvodi površinu zavojnice sačinjava oštar ugao a sa pravcem puževe ose. Sanduk 13 sadrži zupčanik 14 (sl. 2 i 4) koji leži na oso vini 10 koja je u za-hvatanju sa pužem 15 koji leži na oso vini 16, koja je pomoču kupastih zupčanika 17, 18 u vezi 8,3 osovinom 19, koja je isto kao i osovina 16 uiežištena na zaklopcu 3. Pri zatvorenom zaklopcu leži osovina 19 aksijalnd prema osovini 20, koja je uiežištena na šasiju 2 pa je s ovom spojena posredstvom kandžastog kvačila 21, 22 pri čemu je kvačiona polovina 22, koja se može pomerati po osovini 20, pod dejstvom opruge. Osovina 20 može da bude u vezi sa motorom vozila ili sa nekim drugim izvorom energije. Kada se pri pretu-ranju spremišta zaklopac 3 zajedno sa de-lovima koje on nosi izmakne od spremišta, onda se kvačione polovine 21, 22 me-dusobno iskvače. Kada se zaklopac vrati uz spremište, onda se ovi delovi automat-ski opet ukvačuju pa se zaklopac može zavoriti pomoču podesnih sredstava. Pri pražnjenju nekog suda sa smerem 29 kroz kapkov otvor 27 pada dubre kroz jamu 25 u deo kučice 8, koji se na-lazi ispod te jame. Kada se puž posredstvom pokretačkog uredenja 14—22 obrče u smislu strele, onda se dubre istiskuje kroz otvor 23 kučice pa se kroz taj otvor utifekuje u spremište i to protiv pritiska dubreta, koje se eventualno nalazi u spre-mištu prema torne kako raste količina du-brfeta koje se nalazi u spremištu raste i pritisak dubreta koje se nalazi u spremi-štu a time se dubre za vreme unošenja sabija. Pošto se dubre može sabijati u srazmerno velikom stepenu, to se pri torne postiže znatno povisivanje njegove te-žine prostora, tako da se u spremište može smestiti mnogo veča količina dubreta, nego što bi to inače bilo moguče. Time što je prenosni puž obrazovan sa opada-jučim usponom (korakom) to se postiže izvesno sabijanje dubreta još pre nego što ono ude u spremište. Da bi se izdej-stvovalo nastbjaVdno sabijanje dubreta, po sebi se razume da prenosni puž ne mora da bude postavljen, kao u opisanoiii izvedenem primeru, dole na okretnom zaklopcu za prenošenje spremišta. Umesto toga može se taj puž postaviti na primer stabilno na jednom od krajeva spremišta. Jedan takav izveden oblik pretstav-Ijen je na slikama 5 i 6. Oznaka 40 označava na tim slikama sakupljačko spremište koje je snabdeveno pozadi zaklopcem za pražnjenje i koje je na svom zadnjem kraju, koji nije naertan, položeno preturljivo na šasiju 41 motor-nog vozila. Pomoču zavrtanjskog mehanizma 42, koji se može staviti u vezu sa pokretačkim motorom kola, može se spremište radi pražnjenja, preturiti u usprav-noj uzdužnoj ravni kola. Puž 43, koji je upravljen koso na više ka unutrašnjosti spremišta, postavljen je i ovde u korita-stom izdubljenju 44 na dnu spremišta, pa se može, kao i u napred opisanom primeru, postaviti u ležišta samo na jednom kraju. I pokretačka naprava može u principu da bude ista, ali ona može sadržati takode na pr. jedan par zupčanika pričvrščenih na spremištu odn. na šasiju koji se izdizanjem spremišta iz normalnog položaja odn. pri vračanju spremišta u normalni položaj iskvačuju i ukvačuju. izdub-ljenje 44, koje je nagnuto prema prednjem kraju spremišta, predvideno je ovde bočno od serija 41 pa sačinjava jedan deo kučice 45 koja opkoljava prenosni puž 45- Otvor 46 te kučice, koji je upravljen koso na više, ima gore obod 47. Od tog otvora suprotni deo kučice prelazi gore u jamu 48 za unošenje, koja je predvidena u spremištu a koja je snabdevena otvorom 49 za unošenje koji je predviden na jednom od bočnih zidova spremišta a koji se može zatvarati, pomoču nekog kapka napred opisane vrste. Prenosni puž 43 može da bude obrazovan na isti način kao puž 9 a i proces pri unošenju dubreta može da bude isti. Moguči su i drugi oblici izvodenja odn. i opisani izvedeni primeri mogu se izmeniti u raznim pravcima a da se ne odstupi od suštine ovog pronalaska. Na pr. nije potrebno da linija proizvodilja prenosnog puža saČinjava sa osom puža oštar ugao, nego dotični ugao može da bude pravi ugao pa linija proizvodilja puža može da bude i kriva umesto prava. U izvedenom obliku prema slikama 1—4, sastoji se kučica 8 od kompaktnog limenog omotaca koji je pričvrščen na po-kretačkom zaklopcu. Ali moguče je tako-de da se donji deo tog omotača izostavi pa da se njegova funkcija prenese na pr. na olučasto izdubljenje 7. Onda može o-bim ovog udubljenja shodno da budfe fiesto veči od 180°, a odgovarajuči manji da bude obirn gornjeg dela tako da donji deo tako obrazovane kučice ne smeta kre-tanju gornjeg dela pri otvaranju zaklopca. U tu svrhu mogu se takode donji deo i gornji deo postaviti tako da su meduso-bno izmaknuti. U izvodenjima sa preturljivim spre-mištem koje nosi puž ne mora nepopustljiva veza puža sa spoljašnjim izvorom e-nergije da bude mehanička nego ona može da bude i električna ili hidraulička pa da puž pokreče neki električni odn. hi-draulički motor koji je postavljen na spre-rništu a koji se napaja kroz shodno spro-vedene vodove od neke dinamo-mašine odn. neke crpke koja kod kola za dubre može da bude ukvačena sa pokretačkim motorom kola. Dotični vodovi mogu se postaviti tako da se njihova veza ne mora prekinuti pri preturanju spremišta. Isto važi i za mehaničku vezu koja u tu svrhu najbolje ide kroz osu okretanja spremišta ili kad puž nosi okretljivi zaklopac onda kroz osu okretanja zaklopca. U izvodenjima kod kojih se pri preturanju spremišta prekida veza puževog pokreta ne mora to da bude bezuslovno pomoču automatskog kvačila, kao u izvodenjima prema slikama 1—4. Pošto se ova veza mora prekinuti samo pri praž-njenju spremišta to se bez znatnih nedo--stataka može uzeti i neko kvačilo koje nije automatsko. I ako je ovaj pronalazak u prvom redu odreden za vozila za prenošenje dubreta po sebi se razume da se ovaj pronalazak može upotrebiti kod sakupljačkih i prevoznih spremišta za drugu svrhu odn. drugu robu koja se sipa, a ne za dubre, kada dotična roba ima znatno promenlji-vu težinu prostora. Patentni zahtevi: 1) Sakupljačko spremište za robu koja se sipa kao dubre, naročite na vozili-ma, naznačeno time, što je u nekoj kučici koja se završava u spremištu ili sličnom postavljen obrtljivo položeni prenosni puž sa prvenstveno slobodnim krajem a koji je puž na kraju okrenutom ka spoljašnjosti snabdeven pokretačkom napravom, zatim izmedu unutrašnjeg kraja puža i zida spremišta koji se nalazi u produžetku puža pošto ji Slobodan prostor tako da se roba koja se spolja tiilOsi može utisnuti unutra protiv pritiska robe koja Se ved nalazi u spremištu da bi se tako roba znatno zbila. 2) Sakupljačko spremište pretira za-htevu 1, naznačeno time, što uspon (korak) puža opada ka kraju puža koji je iiaj-btiži spremištu da bi se postiglo prethodrio sabljanje dubreta. 3) Sakupljačko spremište prema za-htevu 1 ili 2, naznačeno time, što se otvor kučice ili sličnog, koje obuhvata osu puža a koji je otvor prvenstveno upravljen koso na više, nalazi blizu dna spremišta. 4) Sakupljačko spremište prema jedilom od zahteva 1—3, naznačeo time, što dno spremišta ima olučasto udubljenje koje je nagnuto prema jednom od poprečnih zidova spremišta a u kom je udu-bljenju postavljen puž. 5) Sakupljačko spremište prema jednom od zahteva 1—4, naznačeno time, što se otvor, prvenstveno uglavnom cilindrične kučice ili sličnog, a koji otvor vodi u spremište, nalazi približno na kraju puža koji je upravljen koso na više ka unu-trašnjosti spremišta. 6) Sakupljačko spremište prema jednom od zahteva 1—5, naznačeno time, što otvor, kojim se završava kučica u spremištu, ima na gornjoj ivici obod koji se u-dubljuje od ose puža. 7) Spremište prema jednom od zahteva 1—6, naznačeno time, što deo prenosnog puža koji se nalazi sa Strane otvora, kojim se kučica završava u spremištu, nije oslonjen u ležištu. 8) Spremište prema jednom od zahteva 1—7, naznačeno time, što je nuž postavljen ekscentrično prema kučici ili sličnom. 9) Spremište prema zahtevu 8, naznačeno time, što kučica ili slično koja sa-drži puž, u izvesnom odstoianju od otvora kojim se kučica završava u spremištu, gore ili bočno prelazi u jamu za unošenje i što je puž pomaknut ka onom od oba bočna zida kučice ka kom se kreču peri-ferični delovi puža polazeči od jame za unošenje. 10) Spremište prema jednom od zahteva 1—9, naznačeno time, što linija hoja proizvodi puževu površinu zavojnica sačinjava oštar uP"ao sa osom puža na-spram završnom otvoru kučice. 11) Spremište prema jednom od zahteva 1—10 pri čemu je puž pokretan od vozilovog motora, naznačeno time, što veza za prenošenje pokreta izmedu vozilovog motora i puža ima dva kvačiona organa koji se, eventualno automatski, mo-gu ukvačiti i iskvačiti a od kojih je jedan položen na spremištu a drugi na vozilu. 12) Spremište prema jednom od zahteva 1-—11, sa okretnim zaklopcem za pražnjenje, naznačeno time, što zaklopac nosi puža i kučicu. 13) Spremište prema zahtevu 11 ili 12, u kom zaklopac sačinjava jedan od poprečnih zidova spremišta pa je gore pri- čvrščen okretljivo na spremištu, naznačeno time, što je puž, koji je položen u le-žištima na zaklopcu dole, postavljen u-glavnom u ravni u kojoj se okreče zaklopac. 14) Spremište prema zahtevima 11 i 13, naznačeno time, što je kvačioni organ, koji je pričvrščen na spremištu, postavljen na zaklopcu koji se može uglavnom okre-tati u istoj ravni u kojoj se pretura spremište. 15) Spremište prema zahtevu 11, naznačeno time, što je puž postavljen stabilno na kraju spremišta koji je suprotan kraju na kom se spremište pretura. 16) Spremište prema jednom od zahteva 4 ili 15, naznačeno time, što je olu-často udubljenje na dnu spremišta predvideno bočno od šasije vozila koja nosi spremište. 7Iq71. /O e /o 7 / , ■- f A d pat. br. 13690