MESARSKI LIST Stručni Sisi sa mesarski i kobasičarski obrt. I(daja: Konzorcij Mesarski Lisi, Št. Vid nad Ljubljano. — Predovnik 1 odgovorni urednik Grudnik Rudolf, uravije 103 (■el. 22-89). Tiskarna „Slovenija" v Ljubljani. Predstavnik Albert Kolman, Ljubljana, Celovška cesta 61. Izlazi mjesečno. — Uprava Dravlje 103, p. Št. Vid nad Ljubljano. Tei. 22-89. Oglasi po cjeniku. — Pretplata za čitavu godinu 30 Din. Naša šesta godina. Već priličan broj mesarskih listova Navio se u raznim gradovima naše dr-paVe za vrlo kratak a kržljav život. restao je sa nekoliko brojeva ili već 'Ngirn iz poznatih razloga. Jedino je naš list izlazio već pet go-Na te sada prelazi iz jubilarne u šestu ?°dinu. Nije samo zasluga pretplatnika, to naš list još izlazi, već u prvom redu Usluga oglašujućih tvrtka, koje noše fcN deo troška za njegovo izlaženje. Cez oglašivača ne bi naš list mogao pobojati. Iz ovog razloga preporučamo mesarima, da se obrate kod na-^vljivanja kojih god mesarskih potrep-,'Oa samo njima, samo ovim tvrtkama, °iih je veoma mali broj a raspolažu vima potrepštinama i za najveće me-Nsko-kobasičarsko poduzeće. Ova po-Ozeća sve ove potrepštine izradjuju sa-N tu u našoj zemlji te nema nijednog 'fapog poduzeća, koje bi koli kvalita-!vno toli cenom moglo konkurirati povećima - našim oglašivačima. Pozivamo dakle sve majstore mesare i kobasičare kao i tvorničare mesarskih proizvoda održavanju poslovice — svoji k svojima —. Saradnik. Savez hrvatskih mesarskih i kobasičarskih majstora počeo je izdavanjem svojeg saveznog glasnika. Ostali savezi neka sleduju ovaj primer da time poboljšaju stanje svom staležu. Jer, nema sumnje, da samo glasnik, koji donosi sva preteča pitanja svog staleža, može da poradi u korist dopisima, koje svatko čita te ih promotri sa svojeg stanovišta i ovako upravi sav pokret onako, da koristi njemu kao i svima zajedno. Nema pitanja, koje ne bi dodirivalo naše privrede, koje ne bi se mogle .ukloniti sa zajedničkim. Mi dakle preporučamo svima u zemlji, da porade što pre na ostvarenju toli potrebnog lista za svaki savez. Uzroci i posledice ikrize. U svim časopisima dnevno čitamo Prevarama, utajama svih mogućih Niuzeća,.. privatnih i državnih službe-‘ kao i privatnih poduzetnika, koje činili dugi niz godina ili samo krat-0 vreme obzirom na dobar glas, koji . Uživali u svojoj okolini te isti para1-.N iskorišćavali. Ovime se pokreće m ^e’ zb°§ čega je kriza nastala. Ne su Č .z^0» ovakvih postupkova, koji bili ne samo1 od velike važnosti na ^ ctenje naroda nego i od velike štete Ov riar°d i državu, koja nije sumnjala u kJj1 gospodu, jer nije nikad priznavala Ve naročite privilegije ma kojem li-državljaninu našem ili strancu. Ne-vv sumnje da će se tragati za svim dj arna ovakve prirode, jer se zna, tjjiNa imovina nije pala nego vec po-^ i T« ----------1~ da nešto Jle ’ te se moglo posumnjati Nže do bude u redu. Sigurno bi nikad ne bila došla državna uprava do ovakvih postupkova da nije posumnjala u ispravnost i dr-žavljamku dužnost uhvaćenih lica i poduzeća. Naići će još na mnoga. Dok će država moći raditi na utvrdjivanju krivice, vaskrsnuti će još mnogo koja afera od zamašnijeg značaja. Jer, da smo u Jugoslaviji siromasi u ma kome pogledu, bilo poljoprivrednom ili možda surovinama za težku industriju, mogli bismo govoriti o osiromašenju zemlje. A kad vidjamo na svakom koraku samo nova bogatstva, koja nam pre kratko vreme nisu još bila poznata, tada moramo posumnjati u lica, većinom strance, koja iskorišćuju našu prirodnu dobroćudnost te time bogate sebe sa parasitskim i zločinskim radom u našoj zemlji. Jer, izbio koji god privredni škandal, nisu bili poglavice naši ljudi kob Sretnu i veselu novu godinu želi svima mesarima CLsičarima tvrtka Grudnik, d. z o. z., Dravje, p. Št. Vid nad Ljubljano nego stranci, koji su uživali glas una-predjivača naše industrije kao i svakojake naše privrede. Nije bilo čak ni kritike i kritičkih posmatrača ove gospode. Verovalo se u njihovu bezgrešnu dušu skoro kao u božanstva. Evoi njihovog plodnog rada! Ugledajmo se u njega pa da vidimo što smo daleko kulturniji, civilizovaniji i sposobniji od njih — ne baš štetljivitm delima ili stvaranju nego u korisnom i naprednom radu. Kolike su miljune već proždrle ovakve afere? Ne smemo se ni setiti na sve, jer nam uzavre krv. Ne smemo ni sami sebe suviše hvaliti, jer smo toliko glupi da ovim parasitima dozvoljavamo da nas iskorišćuju i varaju po miloj volji. Najbolje bi bilo da im ukažemo granicu te ih uputimo u njihovu otadžbinu. Neka ih ona upotrebljava ako joj bi volje. Ne isplati se ni trošiti mastila, ni novaca, još manje pak vremena za njih nego bi najbolje za nas — Ajde tamo preko! i to svako' bez iznimke. Nema stručnjaka, koje bismo trebali od njih, ni u kojoj grani privrede. Nemamo potrebe po lopovluku. Nijedan od njih nije nikad nešto uradio za spas naši i vaskresenje naše slobode. Sve, što smo od njih primili, dosta smo skupo platili. Neka- barem jednoć prestane ono navaljivanje na Balkan kao na zemlju, koja još nije istražena u svojoj suštini i vrednosti. Nije dakle čudnovato, što je kriza zahvatila i nas, koji nju ne trebamo ni u kom pogledu. Dok će kriza u našoj zemlji popuštati, pasti će još mnogo koja nevina žrtva, pasti će još mnogo koji marljivi naš zanatlija, seljak, trgovac, radnik kao i inteligent zbog pove-renja u strane »prekopotrebne stručnjake«. Sve dok ćemo mirno gledati na koga bilo od stranih »stručnjaka«, biti ćemo skoro bez iznimke kruto prevareni. Neka kucne čas njihovog izbacivanja iz naše zemlje. Ne trebamo' njih nipošto. Ovo naše izjavljivanje protiv stranaca nije nikakav šovinizam ili neprijateljsko raspoloženje prema strancima, nego je neprijateljsko raspoloženje prema radu ovih stranaca kod nas. Mogli bismo biti još mnogo imućniji kod ovakvog poslovanja u našoj zemlji pa da nam nestane irnetka i baratamo 'krizom kao i propadamo zbog njeP-Pa zar nema više mogućnosti za ispravan rad nigde više? U toku poslednjih godina pojavljivali su1 se;‘skandali najprc u Americi i Francuskoj, nakon toga u Engleskoj, opet istodobno u Ncrnačkoj a tek malo kasnije i u našim malim zemljama. Ako malo pogledamo isto-riju skandala samo u poslednjim pCt godina, videti ćemo' — ne propast privrede kao takve nego propast privrede zbog ličnosti, koje su njom1 upravljale, ličnosti, koje su uživale puno poverenje radnog naroda kao i narodnih zastupnika, koji su ovim »upravljačima« verovali te se i sami snašli u skandalima — sigurno kao nevine žrtve. Nikad više nismo trebali poverenje naroda nego baš sada. U ovo nesretno doba narod gubi poverenje u sve. Taman može da se uteši svršenjem jedne afere, već je tu druga, manja ili teža. Ovo poverenje propada sve brže. Nije nikad bio naš narod onako miran kao što je sada. Sve je primio nk sebe, sve progutao na utešne reči naših izaslanika i biranih vodja. Sve još guta, sve još trpi i štedi, štedi sve jače. A dok on štedi, pojavljivaju se nove stvari, nove a uVek’ stare po negativnoj vrednosti. To mora da prestane, jer može inače narod preći na drhgojake misli, to jest, narod će misliti, da državne vlasti dozvoljavaju ove prevare, utaje ksl. Pošto štete ovakvi poslovi, koji se sada otkrivaju, ne samo poverenje nego i opstu privrednu radinost, može se zamisliti, da mogu svi oni mnogobrojni besposleni ili svakojaki obrtnici, trgovci itl., koji ne mogu, da' se' dobro drže na površini, dozvoliti samim sebi zbog možne moralne šibkosti pokušaje prevara — misleći — nisu' uhvatili njih onako dugo- te im takodje nisu dokazali sve, pa mogu oVo i ja, ne brinući se na posledice nakon godine ili dve. Medjutim će on već spasiti mnogo i ako na nepošten način. Moral sviju poštenih državljanina je sve više u opasnosti. Sve više dolazi pitanje, dali se' uopšte može ovom zlu dospeti na kraj, ga onemogućiti. Sumnjamo da je došlo vreme rimljanske ili srednjevekovne crkvene korupcije. Ovaj naš dosadašnji rad nije mogao u svojoj suštini propasti te ne bi bilo moguće iz njega te njime raditi više za dobrobiti čovečanstva. Nego ima tu nekih razloga i to veoma jakih, koji da-vaju svim lopovima potstrek. Preniske su kazne. I kod nas bismo morali imati koncentracione logore, u njima skupiti sve varalice, zaposliti ih najtežim ručnim radom, malo ih hraniti te davati njima bezobzirno osetiti svu oštrinu najtežeg i najsiromašnijeg života. Samo ovako će se moći spasiti narod ovih lenčina, parasita, koji se -vi boje teškog rada, što možemo videti već iz toga, što ništa drugo nišu ni činili nego samo trošili pare, uživajući. Nema tu razloga da se ima kakve samilosti ili čo-večanske ošećaje. Prije moramo spasiti to-, što je zdravo tćk ondak možda sa malim kaznama »poboljšavati« i »upozoravati« varalice na njihovu nepoštenost? Svakome svoje pravo, koje tačno zaslužuje prema svojem korisnom ili štetnom radu. Uvek iskorenjujemo drva, koja više ne donose dobro voće, ne obradjujemo zemlju od koje ne očekujemo da nam nadoknadi svake jeseni naš trud te ubijamo životinje koje su nesposobne za koristi u ma kojem pogledu. Ne zaslužuju dakle uvažavanja ni ljudi, koji nisu sposobni za napredan rad u narodu i za narod. Maslo n©y© 'E’a sva ištaoce. Pre kratko vreme pronašla je neka ne-mačka tvrtka novu vrst noževa za Wol-fe i to samo dvostrane. Donja slika prikazuje ovakav novi nož, izradjen iz ne-hrdjajuće i neslomljive kovine. Na ovakav nož nataknu se tri tanka sečiva, ko- ja Vam može izraditi svaki kovač, bravar ili kovinar. Ova sečiva nataknu se i skine sa ovog noža, koji je veoma sličan običnom nožu te ih lako može svaki mesar naostriti sam. Ovaj se nož naba-| vi samo jednoč. Skup je inače, a se ti-■ rne, što se menjaju samo sečiva, što stoji samo nekoliko dinara, isplati svakome, da ga nabavi. Svatko, koji želi, da mu se ovakav jedan nož pošalje, neka pošlje tačan nacrt svojeg noža tvrtci Grudnik d. z. o. z., Dravlje kod Ljubljane. Cena ovog noža je Din 300--700 po komadu. Obraćamo serovim izdanjem ponov° svima savesnimnmajstorimaada već ieC*' noč pokažu samopouzdanje Ae stupe 11 redove pretplatnika odnosno saves^ mesarskih i kobasičarskih' obrtnik3' Svaki onaj, koji želi postati pretplati svojeg-stručnog glasnika, neka .nam d0' znači iznos od Din 30 u ime pretplate' Za ovih Din 30 ćete primiti redovit0 mesečno Vaš stručni list, Vaš jedi11' stručni glasnik. Svi oni, koji će se pretplatiti do z3' ključka jubilarne godine, to jest od de' cembra 1933 pa do 15. januara 1934, Pr'' miti će. godine 1934 besplatno našu bf°' suru u vrednosti. od Din 50 kao usP0' menu na naš jubilej. Brošura će sad1' žati 50 recepta; prilagodjenih mašim"P0! trebama i ukusu, čiji je' autor populaf111 kobasičar, poč Cvetonić Pera (najbolj’ jugoslovehski kobasičarski stručnjak Nadamo se da će svaki majstor, njego' poslovodja kao i pomočnici'te šegrti >s' koristiti ovu' vanrednu priliku te već P' di tih Cvetonićevili recepata, koje sva)0 pretplatnik primi besplatno, doznači' pretplatu. Osim toga ćemo svakome pretplaj' niku, koji bude doznačio Din 30 doT" februara 1934, dozvoliti 30% popa5' kod nabavke I. jugoslovenske mesarsk0 kobasičarske stručne knjige, koju s111' izdali već godine 1931. Zna se da 113 mora kod naručbe upozoriti na činje" cu, da je pretplatnik »Mesarskog list3' Dakle, svatko, koji želi primiti bespl*jj no Cvetonićevu brošuru u vrednosti Din 50, neka se pretplati za godinu te nam se javi dopisnicom i mi će^ mu u narednom broju lista slati up'3. niču, kojom će nam doznačiti Din ^ Ovo važi naročito za one, koji daffl8$* izdanje neće primiti. Svi u redove savesnih naše struk' Poziva Vas upr3vJ Našem današnjem izdanju smo Pr^' žili uplatnice te Vas sve gg. mesafe; kobasičare umoljavamo, da ju što ispunite te njom doznačite Din 30 k3 pretplatu za godinu 1934 za »Mesari1| list«. Uvereni smo što će veoma mak, ti njih, koji se- neće odazvati našerub živu te će u šestoj godini nuditi 5*; svojem stručnom osoblju, i šegrt',. stručno znanje i obuku. Bez »MesuT'.. lista« neka ne bude nijedna mesufj,r kuća, ni mesarska obitelj. Doznači kle Din 30 za ćelu godinu 1934. ^ Svima našim čitaocima, naročit0 ^ sadanjim i budućim želi obilati us{,e sreću u Novoj godini 1934. lUl** Uprava i redakcija »Mesarskog Najnovije reme. 296 S^gSSBSESaE^JSSS-a. Najteže je bilo rešenje pitanja, iz koje- kovine bi izrada rema odnosno veša-lica za meso bila najsolidnija. Najpre su bile drvene, zatim gvozdene, kasnije gvozdene i kalajsane, dalje emajlirane ili poniklane, pre kratko doba čak iz aluminija. Najnovije i najbolje su bile dakako poslednje i to one iz nehrdjaju-čeg čelika. Drvene vešalice nisu bile izdržljive, gvozdene su zahrdjale, kalajsane su popucale, poniklane isto, aluminijaste pak sumekane i osetljive. Pokazale se dakle, da su najbolje iz nehrdjajučeg čelika, pošto su dosta jake, trajne ne hrdjaju nikako a su preskupe za današnje doba. Vrlo su retka ona'poduzeća, koja si ove vešalice : mogu nabaviti. Ovo teško pitanje današnjeg privrednoga stama rešeno je. Poznata tvrtka drudnik; d. z o. z. dala je tržištu najnovije reme (vešalice), koje nisu sku- I* nrakse za praksu Čabajski dvorni debreciner. ip,kg čistog svinjskog mesa, 3 kg svinjske podvmnioe, 3 kg čvrstog prata te jedan kg suhe slanine, najbolje od ledja. Prat prome-šamo sa svim ovim i dodamo ovoj mešavini sledeče mirodije: 2 deka isečenog belog luka, 35 deka soli, 2 deka salitre, 5 deka trsnog šećera, 3 i pol deka belog sitnog bibera, 1 deka muškata oraška, 1 deka isijoda. Posle ovog postupka isećemo-svu. mešavinu kroz ploču od 8 mm, nakon toga^ izgnjećjma u ladnu. Kad je dobro izradjeno a možda nije dovoljno slatko, ostavimo dva sata, da se šećer rastopi i tada punimo u najdeblje ovčje saitlinge u dužini od 12 cm par. Qvo sada damo u pušnicu na. laganu vatru, gde ostavimo da porumeni. Kad je porumenilo, vatru ojačimo, da se bolje stvrdi," Ovako stvrdjeno izvadimo iz pušnice, prelijemo sa vručom. vodom i kuhamo sedam minuta ovako: voda mora da ključa a ne kraj vatre,- Nakon kuhanja može se servirati odmah. Domače ruske kobasice. , Ono, što je prije ostalo, isećemo krog plo-ću>od- 6mm sa jednom trećinom govedjeg mesa. Mirodije su: crni biber prema potrebi, vrlo malo belog luka, ništa paprike. Kad smo sve mirodije umešali' isečenom mesu, punimo ga u debeli svinjski saitling. Ovako napravljene kobasice suše se mesec dana na dimu. Kada smo. ih skinuli, presujjmo ih najpre te ondak tek možemo prodavati; Češki rolat. Usoljenu slaninu (ritnspek) isećemo, u.^ip,cm. široke i 15 cm dugačke komade. Isto učinimo, sa soljenom šunkom. Koliko smo uzeli: šunke*, toliko uzmemo i telećeg mesa*. Mes«. pak. mo_-ramo metnuti u hladnu vodu^. dia izvnee- syu krv. Sada uzmemo samo ficle; svinjskoga mesa;, koje pola sata dobra očedimo u hladhoj vodji, klesa i slanine uzmemo prema potrebi.. Svinj--sko meso pak mora da bude posno. Isečemoiga kroz ploču od 3 mm, pazimo^ dla sfc gpeoSi i; ima lep izgled. Tada uzmemo telfetinu;, kojiii jsećemo u tanke.' rezance. Paziti moramo na *stu količinu telećeg i svinjskog mesa-. Mirodi-Ja upotrebimo ovde vrlo malo, jer teletina ne mnogo, soli 1 i; bibera. Metnemo i malo pe, jesu pak izdržljive te trajno svetle, odgovaraju pak istovremeno svim higijenskim propisima kao i praktičnoj upotrebi. Spomenuta tvrtka počela je ovako: vešalice su izradjene iz običnog gvož-dja te prevučene sa nehrdjajučom limo-vinom od 1 mm debljine. Kuke za ove vešalice su sve iz nehrdjajučeg čelika, konzole su gvozdene i emajlirane te je sveukupna konstrukcija garantovano nehrdjava. Vešalice nikad ne pocrne ne oksidiraju nego ostanu uvek sjajne, izdržljive te odgovaraju svim potraživanjima higijene. Pre svega su pak jako jeftine i to Din 200—300 po metru kompletne sa konzolama, vijacima i inim pri-nadležnostima. Jer su reme zaista vrlo praktične, preporučamo ih svim majstorima te ih odvračamo od nabavljanja gvozdenih vešalica, pa bile one emajlirane, kalajsane ili poniklane, za koje je svaka para bačena na ulicu. belog bibera i korijandera te izmešamo prstima. Sada ostavimo pola sata na hladno mesto i posle punimo ovako: Slaninu umetnemo dole, na slaninu pak meso i pažljivo uvijemo u svinjske poncakle ili debela creva. Pripremiti pak moramo ova creva opet-ovako: Dobro ih očistimo masti, usolimo 24 sati, bacimo na njih nekoliko salitre te dadnemo u malu korpu, . da imaju vazduha te bi se što pre isušile. Kod punjenja se creva? ne smejiu kvasiti, nego se samo dobro očiste soli. Onu smesu, koju smo napravili od slanine i mesa, dobro uvije? mo, da postane okrugla^vežemo dva kraja tankom vrpcom, povezujemo jedno pored drugoga i metnemo u pušniću. Obesiti se. ne sme, nego se metne na dva, štapa. Okrene se više puta u vrućem dimu. Kad porumeni, dadnemo u kazan vrućine ?j stepeni pola sata. Nakon sveg, ovog ohladimo, skinemo vrpcu a za sedenje moramo upotrebljavati jako oštar nož. Dvorske zimske salame. Uzmemo 10 kg? smrznutog, svinjskog mesa, dobro očišćenog, 35 kg. bikovskog hladnog, mesa, koje je dobro išećeno te 15 kg podvratnine. bez- kožure, koju isečimo u kocke te isečemo krod ploču od 12. mm« Mirodije: 3 kg- soli, četvrt kg salitre, četvrt: kg trsnog šećera, 40 deka belog sitnog; bibera, 2 deka finog sa-mlevenog ananasa, 2 litra crnog dalmatinskog vina, koje svakako, moramo upotrebiti, jer je. to od velike važnosti. Kad je ovo svršeno, ize-čemo sve kroz, ploču od^ mm, bacimoju grand te primešamo još kg, soljene, slanine, isečene na što finije kocke* sasma jednakomerno. Ovu mešavinu prignečirno u koritu i odfttah punimo tu debela govedja creva. labavo.. Punjeno : dobro. štufamo, pravimo rukom plosnato, ve-šžčmo.U dužini od 60 cm. Ponaslagamo ih u ko-; rjto.- jedim, pored druge i jednu na drugu dok j ih-iraSaies^kg. Svakih ovako naslaganih 100 kg ! poklUf>jfno> sa-, ovakvim poklopcem, koji upada, i ili ih prekujemo i ostavimo 24 sati. Na svakih, 100 kg možemo metnuti 100 kg tereta, j N&kprh Ftresovanja izvadimo salame te ih dimi-moiu Midnome dimu 4—5 dana, gde postanu iepft-i plosnate i crne boje, Iz dima odnesemo : sajime u podrum dok ne postanu lepljive, uvijemo ih u običan belj, papir te obesimo na vazduh pet nedelja. Posle skinemo papir, očetkamo salame, metnemo u magazin. Ove salame se mogu prodavati odmah čim smo-skinuli papir, koji sam od sebe pobeli odnosno će biti svetlo roza1 boje. Praške šunke. Za ove šunke upotrebljavamo samo meso od Yorkshirskih prasica, starih sedam do devet meseci. Hranjene meraju biti surutkom ili krumpirom. Pre klanja moraju se dobro odmoriti i to barem dva do tri dana. Nakon klanja povadimo salo, predsećemo debele plećke i pustimo ih da se dobro promrznu i to za jedan do dva dana. Onda plećke krojimo. Najpre pokidamo plećke dole, puštamo šunke na drugom zglavku. Drugi od šlusa očistimo ficle iznutra da bude belo. Onda turimo nož u šlus pored »rernpan« onako, da možemo uturiti unutra sol. Kod stelena ili bunceka ubodemo tako duboko da se te dve rupe sastanu i da natrpamo sa okroglim drvetom. Tada uzmemo dobru i oštru testeru, hvatamo od kuka i držimo cilj vrata. Na ovakav način moru podvratnina ispasti lepa. Ako je slanina debela, ju skinemo, ako pak je debela na dva prsta, ju ostavimo te zasolimo. Iz plećke izvadimo lopaticu. Viseči pačni zarežemo nuz kost, da ima vazduha, okrenemo i malo doteramo u okrugli oblik i sada tek počnemo soliti. Soljenje praške šunke. Na 100 kg bele sitne soli uzmemo 2 kg trsnog šećera, 2 kg salitre i promešamo jako dobro. Meso sada sa ovim dobro ribamo i iznutra. Napunimo ga dobro samo ne previše. Ostavimo ga 4 dana u buretu, prebacimo tada karmonadle i carsko meso u drugo bure, da u ovome buretu ostanu samo plećke i šunke. . Uz onu vodu, koja se je skupila u buretu, dodamo još vodu iz dubokog bunara., ili arteške vode, koja je za pac ili salamuru najbolja. U ovu vodu metnemo 18 kg soli, dobro promuti-mo. U ovu vodu bacimo jedan krumpir. Ako ne dodje krumpir na površinu, dodamo još 2 kg soli, dok ne postignemo da bačeni krumpir dodje na površinu. Salamuru premešamo. Šunku obložimo sa kamenjem. Ovako mora svaka šunka u roku tri nedelje biti zrela, ako držimo jednaku toplotu od tri do sedam stepeni. Temperatura neka je stalno jednaka. Medjuvre-meno se šunka, okrepe dvaput. Salamuru ne smemo 'špricati, jer je dokazano, da se time može šunka uskisnuti i naduti, kao da bi sadržavala, kvasac. Na salamuru dobro pazimo, jer postane kao vino šiler. Svaki dan uzmemo ce-diljku i skidamo polako penu sa šunka. Ako je salamura prejaka, pridoetamo jednu kantu arteške- ili tekuće vode. Ako se radi propisno, može se ovu salamuru upotrebiti pet puta. Meso posle povadimo, metnemo u vruću vodu, operemo ga i dimimo prema raspoloženju, koju boju želimo. Karmonadle sa kožom, izmed-ju mesa i slanine, imaju jedan rub, koji se nalazi kod kože. Mi turimo prst u duljinu leve i desne strane i povučemo, da koža spadne- i dobijmo pravu prašku karmonadlu. Inteligentan mesarski pomoćnik, koji je sposoban za putnika za mesarske potrepštine, strojeve, alat itsl. te .može položiti Din . 10—20 hiljada kaucije uložnom knjižicom ili žirantom, prima se kao zastupnik i inkasant. Za svake dve ili tri banovine prima se po jedan. Sposobnome je izdašna zarada zajamčena. Ponude upraviti upravi lista.- G,.Krnič'Rudolf, mesarski pomočnik, nekdanji' zastupnik tvrtke Grudnik, umoljava se da javi. dopisnicom- svoju tačnu odresu upravi lista. Ova je prijava o Vašem vlastitom interesu. — Uprava lista. Creva.n^i mesari, koji se bavite, spremanjem crijeva, pošaljite najnižu ponudu sa uzorcima upravi Mesarskog, lista. — - — --------------—-----.1 Pravi topljen ili sirov loj u poljubnim količinama dobavim poštom ili železnicom samo pouzećem pp. najnižoj dnevnoj, cepj. Nar.učbe i kaparu slati upravi M. 1. CL. O *2 ta co U) ta N c to -3 -Q •=. 0 £ E 1 d 00 (U E ;5i a (0 c JO SZ o ta -o tu o o 'sT rvj 0 .E 1 a Si a; c o Ž "O o to c > to N a; >N o i o o. s a •v t § 2 CQ i ■ Z ^ c3 ^ TRAŽITE CENIK ! GRUDNIK D&AV13E. P.Šr.VID NAD UUBLAJNO Ts|efon broj 22-89 — PoStanskš čekovni račun broj 14.586 DRUŽBA Z O. Z. MESARSKE POTREPŠTINE Mrnmmmk ? C ^ ^