PoSIarina plaćena ц gotovu Cena Din 2 SOKOLSKI GLASNIK GLASILO S A VEZA SOKOLA KRALJEVINE JUGOSLAVIJE Mesečni prilog »S Ljubljana, 23. decembra 1031 Izlazi svakog četvrtka • Godišnja pretplata 50 Din • uprava u Narodnem doma, telefon broj 2543 — Ljubljana God. II. * Brof 33. Uredništvo nalazi se u Učiteljskoj tiskari, Frančiškanska ulica 6, telefon broj 2312, > Račun poštanske štedionice broj 12.943 • Oglasi po ceniku • Rokopisi se ne vraćaju iiiiMMtiiMHiittfiiHmiMHMMiMiiiii« tmt • • • • • (ш1ш*шп„нм|„|(н|||||и|и(|||миии||иии Srećan Božiči Naše Sokolstvo neće na olimpijadu u Los Angeles U pogledu učestvovanja naše sokolske ekipe na ol.mpijadi u Los Angelesu 1932. godine na predlog savez-nog načelništva Savez Sokola kralj e* vine Jugoslavije doneo je sledeču res zoluciju: Sokolstvo kraljevine Jugoslavije moglo bi —- po svojoj telovežbačkoj snazi i tehničkom materijalu — da ta-koder i na olimpijadi 1932. godine uz-me uspešnog učešča, kao što je ono uspešno učestvovalo i na dosadanjim olimpijadama. Sokolstvo je potpuno svesno, da je — sudeći po dosadanjim uspesima — baš upravo ono u prvom redu pozvano da časno zastupa jugo-slcvenske državne boje na najvišem fakmičarskom forumu medunarodnoga rnorta. Ali Sokolstvo, koje živi za celokupen naš narod i koje s njime oseća, svesno je ujedno teških gospodarskih prilika, u ko jima se nalazi naš narod, kada je svaki državljanln prisiljen na izvanredne žrtve i samoodricanja u korist celine. Svesni smo pak takoder i dužnosti, koje proističu iz toga stanja za svakog pojedinca, kome na srcu leži bolja budučnost naše otadžbine i opšta dobrobit našega naroda. Svesni smo, da takoder i u manjim akcijama u današnjim prilikama treba da se čuva naša narodna imovina, jer samo na takav način možemo da se u širokim opsegu odupremo sadašnjoj gospodar-skoj krizi. Olimpijada 1932. godine održače sc u Americi, u dalekom Los-Angelesu. | Propagandni uspeh za nas je umanjen naš time, jer se takmičenje neče odr-žati u Evropi. Troškovi pak putovanja na takmičenje radi dalekog puta veoma su visoki. Bez obzira na to, otkuda bi smo-gli sredstva za polazak u Los-Ange-les, važna je pre svega činjenica, da bi se na svaki način uzelo ta sredstva iz naše zajedničke narodne imovine, a da nebi bila utrošena u domovini. Polazeči s ovoga gledišta mišljenja smo, da takoder i najbolji uspeh naših takmičara na olimpijadi, a obzirom na našu opštu gospodarsku križu, nebi mogao da izravna i nadoknadi gubitak u našoj narodnoj imovini, a koji bi bio uzrokovan troškovima učešča na olimpijadi.. S ovih razloga Sokolstvo ne nalazi etičke osnove, da bi moglo zahtevati posebne materijalne žrtve od tvojega članstva, kao Kto ne može da zagovara žrtve državne uprave i držaVne celine za tu svrhu. S ovim obrazloženjem i potkreplje-njem načelništvo Saveza SKJ predlaže: 1. da olimpijadi u Los-Angelesu iz-nimno ne učestvujemo, 2. jer smo za svoja dela i čine moralno odgovorni celokupnom narodu, neka uprava Saveza SKJ razloge i ob-razloženje naše odluke iznese narodu i kraljevskoj vladi. Ovaj je predlog primljen u celosti time, da se u prepisu ima dostaviti i gospodinu Ministru prosvete. TOMO F. KRALJIČ (Ljubljana): Nije svejedno . . . Nije svejedno ko, o čemu i na ko-jem mestu govori. Po rečima i delima ocenjujemo pojedinca, a po pojedinci-ina skupnost. Naglasio sam to stoga, što se u našoj organizaciji vrlo cesto nailazi na izvesne nesredene misli i či-njenice, koje se raznose i medu narod, rede doduše putem štampe, češče pak govorima, na raznim čisto sokolskim ili nesokolskim priredbama, na kojima pojedine; istupaju, kao pretstavnici Sokolstva. Zaneseni časovitim uspesima, trc-nutačnim duševnim raspoloženjima, pustimo uzde svojim mislima i izlaneino u nekoj duševnoj ekstazi reči i činje-nica, preko kojih, kao vaspitna i kulturna organizacija, ne možemo šutke da predemo. Prečesto sc smatramo stručnjacima i tamo i u takvim pitanjima, u kojima se možemo smatrati laicima, ili, blaže rečeno, u kojima smo nesigurni, nedo-voljno upučeni ili inožda pogrešno upu-čeni. Na selima to nisu retki slučajevi, oni su na dnevnom redu, a i u večirn mestima, u duhovnim središtima, na-žalost ih susrečemo. Ishitrene i krilate reči ispunjavaju čitavo razlaganje, a sam je sadržaj i bez oslonea. i bez temelja. Nebi ni to bilo takvo zlo, kad sc barem neui upadalo u neoprostive greške i istorijskog i sokolsko-idejnog značaja. — Toga ne smemo niti da trpimo, niti da svojom rezerviranošču i povučenošču podupiremo, to tim pre što se to u manjoj meri opaža kod našeg neškolovanog Sokola, a mnogo više baš kod školovane brače, od kojih s pravom smemo i moramo tražiti srede-nost, ozbiljnost, poznavanje činjenica i čisto gledanje na sva aktuelna sokolska pitanja. Mislim, da imamo dovoljno sredenog gradiva, koje nam može odlično poslužiti pri rešavanju i a- pravljanju izvesnih pitanja ili pri sa-stavljanju prigodnih govora i nagovora. Treba samo pravovremeno postarati se za to, pa niti čemo grešiti, niti nehotice sramotiti svoje organizacije. Ne rasči-njati svoje misli do utančinc, a držati se osnovnog pitanja, ne upuštati se u pojedinosti, koje nevešta govornika i pisca srnetu i izbace s kolotečine. I naši govori i naši članci i rasprave ne smeju da otstupaju od opšteg utvrde-nog pravila, da je za svako duševno izražavanje potreban: uvod, sadržaj i zaključak. Svaki govor, članak, ili ka-kogod to nazvali, ma bio on i još siro* mašniji sadržajem, lepši je i efektniji, kad ima opšti uvod, stvaran sadržaj i logičan zaključak. Osim tih tri ju uslova, koji su za-pravo predmetni kostur, potrebni su, i to vrlo potrebni još i preduslovi: pot-puna sredenost i uravnoteženost, po* znavanje odnosnog pitanja, objektivnost, dovoljna doza kriticizma (odnosno autokritieizma), a i sam način izra-žavanja misli, lep jezik i bogat rečnik. Entuzijaste i idealiste (i fanatici) vrlo su nam potrebni i bez njih teško bismo mogli uspešno delovati (i upšte zamisliti našu organizačijul), potrebni su nam i gorljivi govori, protkani čistim idealizmom i nacionalizmom, potrebni su nam i vatreni govornici, da ne zavlada mrtvilo u našim srcima, u našim domovima i u našem narodu, ali sva-gda i svuda treba da ih vodi realnost i istinoljublje, staloženost i činjenice, ljubav i plemenitost, a pogotovo u so-kolskom radu i narodnom prosvečiva-nju, za koje smo, baš mi Sokoli, pozvani, a koje nam je i zakonom dano. Ni-kada, nigde i ni u kojem slučaju ne smemo doči do toga, da bi prezreli i omalovažili sredinu u kojoj se nalazi-.;o ' ■: kojoj delujemo, da je tofcože nepoučena i nedorasla našoj naobrazbi, naprotiv, uvek treba da nam je pred očima, da ona isto tako duhovno visoko stoji kao i mi sami, a\o ne i više. Po našim rečima. našim činima i našem držanju stvoriče jasnu sliku i o stvarnoj idejnoj jakosti naše organizacije i njenoj unutarnjoj sredenosti (katkad pogrešnu, ali češče točnu!). Imajuči to na umu, nečemo nikada upadati u greške i protivrečja. Kad bi se toga držali, nebi se nikada moglo ni pomisliti, da če se iz ustiju istaknutih sokolskih radnL.a i funkcionera čuti reči »da je Sokolstvo niklo u Crnoj Gori«, ili »da su Krčanima još Frankopani pustili u anamet (možda greška jezika P!) jugoslovensku ideju«, ili, da se putem uvaženih i najjačih naših no-vinana široko i dugačko piše o 100 go-dišnjici rodenja dr. Miroslava Tyrša, »koja če se slaviti 1931. godine!« Pregledujmo ovu omašku, gde se čovek prebacio »samo za jednu godinu«, ali ono »da je Sokolstvo niklo u Crnoj Gori«, pa »Frankopani i jugoslovenska ideja!« To se ne može pripisati ni pre-brzom mišljenju, prebrzom radu mozga, niti grešci jezika. To se može okva-lifikovati j edino kao potpuno nepoznavanje istorije Sokolstva i opštih isto-rijskih činjenica, kao vrhunac nezanimanja za sokolsku prošlost i prošlost svoga naroda. Predaleko bi me zavelo kad bih hteo da registriram samo one krupnije produkte bujnih fantazija raznih bratskih mozgova, što se nažalost može čuti i videti na raznim našim priredbama. Sokolstvo je najjača slovenska organizacija, Sokolstvo je i najjača naša narodna organizacija, i mi s ponosom gledamo na nj i ponosno izričemo te reiSpjer smo ponosni i na Sokolstvo i na svoj narod, i na sve što odiše našim narodnim i sokolskim duhom, a treba da budemo ponosni i na svoje reči i na svoja dela, s kojih ne bismo trebali nikada da se ervenimo. Naši na stupi zato neka budu svetav otsev bogate i potpune sokolske duše, sokolske pozitivne aktivnosti i nesavladive naše žilavosti. Podignuti Sokolstvo na viši stepen duhovne kulture, idejno ga pro-buditi i vaspitati, da bude kakvoča Sokola odgovarala njegovoj brojčanoj snazi, to neka bude naš zadatak i naše železno htenje u jubilamoj, istorijskoj godini, 100-godišnjice rođenja našeg ve-likog i neumrlog vode dra. Miroslava Tyrša i 70-godišnjice opstanka naše velike sokolske porodice. Ozbiljno shva-timo svoj uzvišeni sokols i poziv, a odbacimo od sebe dilentatizam i površnost, produbimo u svim srcima vere u veličinu, snagu i zadatak Sokolstva i željcni uspeh okruniče naš nesebični rad. PAVLE KVAIĆ (Torža); Sokolstvo, narodne škole i naše manjine O vaspitavanjn naše omladine u jugoslovenskom duhu pisano je do sada i na ovom me-du priiično. O vaspi tavanju u sokolskom duhu pisano je takoder. Samo o vaspitatiju#naše mino-ritetske omladine u sokolskom duhu dosada je ne samo malo pisano, več se toih pitanju poklanja vrlo malo pažnje. A pitanje je vrlo delikatno i zaslužuje punu pažnju sviju pozvanih. U našim severnim krajevima ima* mo niz sela sa po 3 do 10.000 Stanovnika, mahom manjinskih. U tim selima radi po 5 do 20 učitelja u našim narodnim školama. LJ mnogim od tih sela nema ni jedan ili ima samo po jedan učitelj SloVen. Ostali su sve Nemci — domorodci. Ovi učitelji spremali su se za svoje današnje pozive večinom još pod pok. Austro-Ugarskom, u madžarskim školama. Kakvo nacionalno vaspi-tanje su ti učitelji u tim školama, pod tamošnjim prilikama, dobili, o torne nije potrebno ni govoriti. J im i takvim učiteljima prepušte-no je i dana im dužnost, da oni, danas, vaspitavaju i podižu jugoslovenssi, pa i sokolski duh kod naše omladine. A nije se pobrinulo, u prvom redu, da se taj učitelj i sam najpre vaspita u to m duhu, ukoliko je to moguče kod mladih učitelja-manjinaca, pa mu tek onda poveriti i dozvoliti da našu omladinu vaspitava u našem nacionalnom i sokolskom duhu. Imamo mnogo slučajeva, da mnogi od tih naših manjinskih učitelja ni do danas nisu dospeli potpuno da na-uče ni naš jezik. Prema torne, razume se, sva predavanja, pa i predavanja o Sokolu, i, šta više, i samo sokolsko vež-banje i tumačenje tih vežbi, obavlja se na njegovom, manjins.com jeziku. Ka-kve rezultate u pogledu nacionalnog i sokolskog vaspitanja dece može takav učitelj da postigne, o torne, mislim, niie potrebno utrošiti ni jedne reči. Ne treba se čuditi, što se svuda opaža opadanje brojnog stanja članstva, a naročito naraštaja i dece, što je jedan naš brat na ovom mestu več izneo. Tim pojavama ne treba se čuditi, jer naša omladina, čim napusti ško-lu, ona više ne smatra sebe članom sokolske zajednice. Ne smatra se tim iz prostog razloga, što je ona u samoj školi, i kod samog nastavnika zapazila, da je rad i obuka o Sokolstvu samo jedan od dosadnih obaveznih predmeta u školi. Ona nije dobila ono sokolsko vaspitanje, koje bi joj dao jedan uči-telj-Slovcn; njoj nije ulivena u dušu bratska sokolska ljubav za Jugosloven-stvo, pa ako hočete i Sveslovenstvo, niti sam duh sokolski; ona ne poznaje ni najosnovnije ideje Sokolstva; a sve to nije mogla dobiti zato, što sve to nedostaje i samom vaspitaču-nastavni-ku. Razume se, kada dete napusti ško-lu, nanušta i Soko, jer o Sokolu nije mu ostalo n .pameti i srcu drugo, do to, da je morao ve/bati. Gvakvo stanje moglo bi se izlečiti jedino radikalnim merama, i to što pre. Žalosno je n. pr. videti našu omladinu u suKolskim odorama, pa i same te sokolske vaspitače — učitelje — Nemce, isto tako u sokolskim odorama, — Scada javno nastupaju i medu-sobno, u povorci — u stroju — razgo-varaju i objašnjavaju se na svom, ne-mačkom ili madžarskom jeziku. Soko — Sloven, kada to vidi i čuje, čini mu se u prvi mah smešno, pa onda tužno, i dolazi, na momenat, na ideju, da u tim i takvim redovima njemu nema mesta. Naš Zakon o Sokolu kraljevine Jugoslavije dao je mogučnost svakom ispravnom i lojalnom gradaninu da može stupiti u redove naše velike sokolske zajednice, pa je ta mogučnost data i našim manjinama. Ali time nije rečeno, niti je ikome dato pravo, da od naše sokolske organizacije stvara neku internacionalnu organizaciju. ili, pak, da istu cepaju, možda, na »našu« i »vašu«. Svaki nesloven, pa ma on bio 1 državni učitelj, pre no što če stupiti u sokolske redove i obuči sokolsku odo-ru, treba delima da dokaže, da je Ju-gosloven u punom smislu te reči, treba da dokaže da ima sve potrebne preduslove da bi mogao postati Soko. Nije dovoljno biti samo državni učitelj, pa da se mora primiti u naše redove i dati mu sva prava, pa i pravo nošenja uzvišenog sokolskog znaka i naše časne sokolske odorc. Oni treba da znadu, da se pravo nošenja ovih naših svetih znakova ne daje svakome i olako. Žalosno je i prosto zaprepaščuje, kada na nekom večem sletu ili sastan-ku vidite, kada se susretnu dva lična poznanika, u sokolskim odorama ili sa sokolskim znakovima, da se oslovlja-vaju umc#to našim sokolskim »Zdravo«, sa njihovim »Guten Tag« ili »Jo napot kivanok«! Sve ovo događa se i dogadace se, jer sc tim pitanjima dosada poklanjalo vrlo malo ili nimalo pažnje. Neka ovo naša manjinska brača ne shvate kao neko rdavo raspoloženje prema njima. Oni sami treba o tome malo više da promisle, pa če i sami doči do zaključka, da je sve ovo tačno i da takvo stanje nije na svome mestu, razume se, ukoliko znaju šta je uopšte Soko. * Oni, ako su istinski rodoljubi i pravi Jugosloveni, oni sami treba da traže načina da to i dokazu. A to če najbolje dokazati, ako se potrude, pa najpre nauče naš jezik; ako se potrude da upoznaju veliku dušu i plemenitost jugoslovensku i slovensku uopšte; ako se potrude da upoznaju sve vrline j oJFkc Sokola i najzad, da se naviknu da su u svojoj domovini, ne ti tudoj, koja ih usled prirode njihovog poziva »primorava« da obuku sokolsku odoru i da se nazivaju Sokolima. A da bi do svega tdga došli, oni bi sami trebali da traže da provedu po nekoliko godina u našim slovenskim krajevima, gde če sve to nači, pa tek tada, kada su i sami stekli što im je potrebno za vidan znak svoje ljubavi, odanosti, rodoljub-lja, — tek onda ako osečaju da su sposobni da stupe u redove Sokola, tek tada treba da se' prijave i zatraže prijem u tu uzvišenu zajednicu, našu veliku slovensku sokolsku porodicu. A ne kao što je kod nas bio slučaj, da je njih nekoliko obuklo sokolske odore, a nigde još nisu bili ni začlanjeni niti primljeni u Soko. A sve ovde izloženo potrebno je našim učitdiima-manjinci-ma zato, jer večina njih do juče još nije ni znala šta je to uopšte Soko, a danas je več obukao sokolsku odoru, i misli da je time udovoljio nekoj svojoj zvaničnoj formalnoj dužnosti, i, možda, doprineo neku žrtvu, jer je morao da kupi odoru. Večina naših takvih članova ni danas još nema ni najosnovnijeg pojma 0 Sokolstvu, njegovoj istoriji, njegovom cilju i njegovoj uzvišenoj misiji. Oni se zadovoljavaju samo time. što znaju: da na Vidovdan, 1. decembra i drugim pogodnim prilikama imaju da obuku odore, da se pojave na zboristu, u povorci, na zabavi, da bi njihove zvanične starešine videle, da su i oni tu, i to u odori, i onda su sigurni da im je službovanje u njihovom mestu rodenja osigurano i da iz njega neče biti premešteni. Takav rad u našim redovima, ne samo da škodi Sokolstvu i njegovom ugledu, več on parališe svaki korisni rad na podizanju nacionalne svesti, on ubija ugled ne samo našem Sokolu, ve J Sokolu Uopšte. Jer u mdnj inskim mestima, gde postoji Soko, on ie prenušt in u večini slučajeva samim tim i takvim učiteljima. Retko koje manjinsko mesto raspolaže sa drugim intelektunlci-ma, koji bi mogli ako ne sami da obav-ljaju dužnosti sokolscog vaspitača i vežbača, a ono bar da rukovode tim ra-dovima i vode nadzor nad radom učite* lja-manjinaca, ukoliko se odnosi na sokolsko vaspitanje omladine. Da bi se te i takve«prilike poboljšale na korist naše nacionalne misije, najlakše i najjednostavnije sredstvo je: da se u manjinska sela postavi što više naših učitelja — Slovena, koji su sposobni da obavljaju ne samo svoju pedagošku dužnost, več i da se posvete 1 nacionalnom radu, radu na podizanju jugosJoVenske ideje i svesti, u prvom redu kod omladine, pa i kod samog sta-novništva, van škole. Ovo ne znači, i time nije rečeno, da naši učitelji-ma-njinci zato nisu dobri učitelji. Oni mo-gu biti ponegde i odlični u svojoj štruci, ali time nije kazano, da su sposobni da budu i dobri Sokoli, šta više i sokolski vaspitači. Sve ovo treba imati pred očima, naročite sada, pred čas, kada treba da stupimo pred našu braču Čehe u ko-levci Sokolstva, u zlatnom Pragu. Jer tamo če se ti nedostatci, koje mi ovde, kod kuče, nekako i preturamo preko glave, odmah uočiti i mi čemo od naše brače biti osudeni, jer te grehe nam oni neče moči oprostiti. A doklegod u našim manjinskim narodnim školama, a i na drugim odgo-varajučim položajima na selu, ne budemo imali dovoljan broj i učitelja-Slovena, kao i ostalih funkcionera, javnih službenika — Slovena, kojima se ima prepustiti nacionalni deo vaspitanja naše omladine, dotle u tome prav-cu ne treba očekivati dobre i pozitivne rezultate. Ovo tvrdim iz iskustva, jer več godinama živim u ovim krajevima, pa sam imao dovoljno prilike da zapazim sve nedostatke, koji mogu biti i sudbonosni i za Sokolstvo i za naše nacionalne interese uopšte. Zato, dok je vreme, treba lečiti i otstranjivati sve ono što smeta napret-ku i razvijanju naše sokolske misli, naročite u ovim našim, severnim, krajevima; ne sme biti obzira ni prema položaju u javnom životu, niti materijal-nom položaju pojedinaca. Sve što ne oseča sokolski, što nije sposobno da doprinese sokolskoj i jugoslovenskoj ideji i misiji, taj ili neka se sam ukloni, ili treba preduzeti najodlučnije, bez-obzirne mere, a u interesu i za dobro naše nacije, našeg Sokolstva, naše velike slovenske budučnosti. ROS1JA- FO NSIER ♦ DRUŠTVO ZA GSIGURANJE I REOSIGURANJE ♦ BEOGRAD M&vEM/m ✓oKoL/TKO Sednica Saveia Slovenskog Sokolstva Prilikom boravka delegata slovenskih sokolskih organizacija održana je u Pragu i sednica izvršno« odbora Saveza Slovensko« Sokolstva. Sednica sama održana je 4. decembra u Tyr* ševom domu pod vodstvom staroste SSS br. dr. Seheinera, a u prisutnosti delegata GOS brače: načelnika Helle* ra, prosvetara Krejčija, blagajnika SSS Mašeka i tajnika SSS br. Štepane-ka, dalje delegata poljskog Sokolstva starešine br. Zamovskog i načelnice s. Jadvige Zamoyske, delegata ruskog Sokolstva br. Manohina i zastupnika Saveza SKJ brače L zamenika starešine Gangla i II. zamenika starešine Đure Paunkoviča. Izveštaj tajnika podneo je br. Stepanek, koji se je uvodnim rečima setio umrle brače dr. Mergentalera, Formandla, Palčiča itd. Nadalje je podneo iserpan referat o stanju pojedinih sokolskih saveza, udruženih u SSS, a što smo več doneli u prošlom broju »Sokolskog Glasnika«. Veliko je zanimanje vladalo za pripreme za svesokolski slet 1932. go-dine. Svi zastupnici pojedinih sokolskih saveza izvestili su izvršni odbor SSS,^ da se odasvuda spremaju velika mnoštva Sokola da pohrle u Prag na veliki slovenski sokolski praznik. S veseljem smo čuli, da če na praškom sletu, osim brače Čehoslovaka, nastu* piti i Jugosioveni, Poljaci, Rusi, a i Lužički Srbi i Bugari. Na slet pozvače se takoder i Savez poljskih društava u ČSR i Slovenski sokolski savez u Americi, koji je osnovan ove godine u aprilu, a kome stoji na čelu starosta br. dr. Starzinsky, pretsednik poljskih Sokola u Americi, a načelnik pak mu je neumorni brat Jarka Jelinek, načelnik čehoslovačkog američkog sokol* skog saveza. U američkom sokolskom savezu organizovani su dosada Čeho-slovaci, Poljaci, Jugosioveni, a očekuje se, da če im se pridružiti i ostala hrača Rusi i Bugari. Na prednjačkim školama u Pragu u Tvrševom domu, koje prireduje ČOS, po odredenom rasporedu uče-stvovalo je 14 članova i 10 članica iz Jugoslavije i 1 član iz poljskog Sokolstva; prosvetnu školu ČOS polazili su 2 člana iz Saveza Sokola kraljevine Jugoslavije i 2 iz Ruskog sokolskog saveza. Iz daljnjeg izveštaja br. savez-nog načelnika razabire se, da za pr* venstvo SSS načelništvo SSS računa sa večim brojem utakmičara iz sviju sokolskih saveza. Iz Jugoslavije prijavljena je i več& ekspedicija naraštaja za naraštajski slet. Za vežbanje prostih vežaba na sletu u zasebnim tačkama prijavljeni su Jugosioveni, Po* ljci i Rusi. Utakmice SSS izvršiče se najedanput sve u jednom dnevu, a za takmičenje u prostim vežbama odre-dena je za sve četvrta prosta vežba članova ČOS. Ima mnogo izgleda ta« koder da če se održati i prijateljska utakmica medu pojedinim organizacij jama u odbojci. Prelazu i dar br. Zamoyskog za takmičenja SSS Brat Adam Zainoyski, starešina poljskog Sokolstva, vatreni pobornik što veče uzajamnosti slovenskih Sokola, poklon4o je Savezu Slovenskog Sokolstva prelazni dar za članice, koje če učestvovati takmičenjima SSS. Raspis takmičenja za svesokolski slet u Pragu Poslednji broj »Cvičitela« objav-Ijuje raspis načelništva ČOS o takmi* čenjima za svesokolski slet u Pragu 1932. Takmičenja prema ovomc u glavnora obuhvataju: za naraštaj opee takmičenje i šesteroboj, takmičenje vrsta u peteroboju, takmičenje u igra* ma. i zimskim vežbama, o čemu smo iz1-vestili u prošlom hroju našega lista. Nadalje če se naraštaj takmičiti i u plivanju. veslanju i kanoistici. Konač-no če sc još prirediti takmičenje glede učešča društava i župa na sletu i po celokupnim rezultatirna. Takmičenja za muSko članstvo obuhvataju: opče takmičenje pojedinaca za prvenstvo ČOS, takmičenje vrsta i pojedinaca na spravama i u prostim vežbama, i to u višem, srednjem i nižem odelenju te u odelenju starije brače. Nadalje če takmičenje članstva obuhvatati tako* der i takmičenje vrsta i pojedinaca u šesteroboju proste telovežbe, zatim pojedinaca u deseteroboju i posebna takmičenja u lakoj atletici. Pored toga, boriče se pojedina društva za prvenstvo it nastupima na bmi, pa tako* der i čitave župe učestvovače u ovoj vrsti prvenstvenog takmičenja. Prire- diče se i smučarska takmičenja, kao i takmičenja za prvenstvo u plivanju, veslanju i kanoistici, zatim vežbanja i takmičenja pojedinaca i vrsta u borbenim takmičenjima, u dizanju tere* ta, penjanju, jahanju, i konačno opet takmičenja pojedinih društava i župa po rezultatirna celokupnog takmičenja. Nastup vojske na sletu Iako vojno vaspitanje u celini ne spada u okvir Tyrševog telovežbačkog sitema, ipak moramo podvuči, da i čehoslovačka i jugoslovenska vojska vežbaju mnoge vežbe potpuno U0&O-kolskom duhu. Stoga je potrebno da se na sletu pokaže i vojska onih slovenskih i prijateljskih država, koja se u izvesnom delu drži Tyrševog telovežbačkog sitema. Dosada je odluče-no, da če poslednjeg sletskog dana nastupiti čehoslovačka vojska u iza* branim vežbama, a takoder i za jugo* slovensku predviden je jedan deo programa. Još više če program dobiti na s voj o j živosti nastupi H takoder i ru-munska vojska. Za žaliti je, što nije moguče, da bi se na tom sletu videlo vežbanje i poljske vojske, što bi na svaki način još više podiglo program sleta. Smučarske škole ČOS Da je smučarstvo u čchoslovač* kom Sokolstvu več toliko napredovalo najbolje nam to pokazuju prednjačke škole ČOS za smučanje. Nekoje ove škole održače se takoder i ove godine i to z a slovačke i moravske župe u Maloj Moravici pod Pradedom i za članice od 17. do 24. januara 1932. u Pustevnah pod Radhoštem, a za češke župe u bližini sokolske planinske kuče u Krkonošama, i to od 14. do 21. februara. KoHko je Mio nezgoda pri vežbanju u ČOS O tome ka/e nam zadnja statistika ozlednog fonda ČOS. Ozleda pri vež* banju bilo je prijavljeno 1930. godine 3096, koje su prema pojedinim vež* bačkim kategorijama porazdeljene ovako: 1365 otpada na muško članstvo i 469 na žensko; 495 na muški i 232 na ženski naraštaj, te 355 na mušku i 180 na žensku uecu. Po pojedinim granatna vežbanja najviše se je nezgoda dc-silo pri, vežbanju na preči i to 315; ođmah za ovim dolaze nezgode pri vežbanju na ručama i to 306 slučajeva. Nadalje je bilo utvrdeno, da, u upo-redenju sa prošlom godinom, broj nezgoda znatno raste takoder i pri igra ma, što je znak, da se igre sve to više gaje. Pri igranju odbojke dogodile su se 74 nezgode, pri bazeni 56.' Potpore članstvu, naraštaju i dcci iznašale su ukupno 708.314 Kč, što prema godini 1929. znači porast od skoro 160.000 Kč. Članstvo i ostali uplatili su za ozledni fond ČOS ukupno 900.031 Kč te se je iz toga iznosa platila gore pomenuta svota za potpore i pokrili svi troško-vi za osobljc i stvarni izdaci katastral* nog i statističkog otseka ČOS. Slovačko Sokolstvo u Americi Slovačko Sokolstvo u Americi udruženo je u savez — »Telocvična slovenska jednota Sokol v Americc« — koji ukupno broji 21.623 pripadnika. Po kojedinim kategorijama ovaj savez ima: 10.619 članova, 2614 članica, 7839 naraštaja i 555 potpornih čla* nova, koji svojim prinosima podupiru rad organizacije. Slovačko Sokolstvo u Americi kao celina učlanjeno je u Američku obec sokolsku. koja je opet elan Saveza Slovenskog Sokolstva u Americi. Spremanje Praga za svesokolski slel Svesokolski sletovi davali su Pragu uvek impulsa da izvrši mnoge da-lekosežne reforme. Naročito se je to pokazalo pri regulisanju prometa. Ta poznato je, da tolika ogromna masa posetilaca sokolskog sletišta u sletskim danima stavlja na sva praška gradska prevozna poduzeča, naročito na tramvaj i autobuse, silno tešku zadaču, či* je je rešenje uglavnom ovisno od bro* ja raspoloživih prevoznih sredstava, pa takoder i od stanja ulica i cesta, njihove širine i kapaciteta u pogledu odvijanja maksimalnog prometa. Kako javljaju češki listovi, za naredni slet u 1932. godini proširiče se prema rezultatirna specijalne ankete nekoje praške ulice, a to naročito u onom de* lu mesta, koji se nalazi bliže sletišta i kuda če biti usmeren promet celoga grada. Za ovc regulacione radove grad je predvideo znatne svote. Uvežbavanje prostih vežaba preko radia Da se postigne što moguče jedin* stvenije izvadanje prostih vežaba ženskih. odelenja, poslužiče sc ČOS za sletske proste vežbe takoder i radiom Prag. Same auktorice vežaba i kom* ponisti glazbenih pratnja razlagače svake nedelje od 9. do 9.30 sati preko radia propisane prosje vežbe za slet, te če na taj način jedinstveno prikazati sve, što može da zanima načelnice i vežbačice. Pitanje praškega stadiona nerešeno? U našem listu pred kratkim doneli smo sliku uredenja odredenog prostora za svesokolski slet, a koji le* ži za Petrinom na t. zv. Strachovskym Lomima. Javili smo takoder i to, da če na stadionu biti mesta samo za okru* glo 15.000 vežbača u prostim vežbama, jer položaj toga prostora onemoguču* je veče proširenje vežbališta, a što bi sc j edino postiglo samo ogromnim troškovima. Ali i u češkim listovima javljaju se sada takoder glasovi, da se Strachovsky Lomi ne preurede za definitivni stadion Praga. Tako naime predlaže inž. Janaček u dnevniku »Narodni Politika«, i to obzirom na visoko ležište, koje imaju Strachovskv Lomi nad Pragom i obzirom i na nedo-statak prostora, te da bi za buduče sokolske sletove bilo mnogo zgodnije zemljište nazvano Rokytky pored če* škobrodske ceste, gde se u poslednje vreme počinje da širi Prag. Pomenuti stručnjak ističe, naročito obzirom na visoku položinu sadanjeg stadiona, i teškoče, koje se pokazuju u promet* nom pogledu, pa takoder i radi opskr-be vodom. Svakako, svi znakovi upu* čuju, da če i Strachovsky Lomi postati premali za svesokolske sletove, kako se je to dogodilo i s idealno lepim prostorom na Letni. Da je to tako, pokazuje nam i to, što je nemoguče da sc vežbalište poveča za proste vežbe. Svakako pak, to če pitanje za-stalno uskoro rešiti pozvani sokolski k m go vi. Pozdravi Savezu SKJ • * • '-Чi' ■" Г . i- t ц ■ f - * .. Mostar. Na dan rodenja Njegova Veličanstva razvila je Sokolska četa Vihovici rudnik u Mostaru svoju sokolsku zastav u, darovanu od bana Primorske banovine dr. Ive Tartaglie i tom prilikom hitaju mostarski rudari Sokoli da izraze svom velikom Kralju nepokolebivu vernost i odanost, želeči Mu sretan život na mnogaja Ijeta, a na dobro i sreču našega naroda! — Sokolska četa Vihovici. Mostar. Sokolska četa Vihovici rudnik, slaveči svoj veliki blagdan razvijanja zastave, koju joj je poklonio ban Primorske banovine dr. Ivo Tarta-glia, šalje svome Savezu izraze velikog oduševljenja i još večeg pregnuča u službi Sokolstva. Zdravo! — Starešina ing. Ugljen. Blato. Sa krajnih granica mile nam domovine podastiremo prvom Sokolu ljubljenem viteškom Kralju naše čestitke.— Sokolsko društvo. Prčanj. Sa slavlja Kraljevog roden-dana Sokoli i narod Prčanj mole, da visokom Slavljeniku izrazite njihove srdačne čestitke. — Sokolsko društvo Prčanj. Vrginmost. U ime društva Vrgin most izrazite najtoplije želje i odanost Njegovom Veličanstvu Kralju, pretsed-niku vlade i našem dobrotvoru banu dr.Ivi Peroviču. — Odbor. Pag. Starešinstvo Sokola nosiocima sokolske misli, uz koju stojimo do zadnjega daha na sreču ujedinjene domovine, šalju paški Sokoli sa svečanosti narodnog ujedinjenja sokolski pozdrav Zdravo! — Sokolsko društvo. Pag. Sa proslave narodnog ujedinjenja paški Sokoli pozdravlja ju svog ljubljenog Kralja, i rešeni da na Njegov poziv stave u službu otadžbine svoje živote, šalju izraze svoje podaničke odanosti. — Sokolsko društvo. Kuče. Sa svečane sednice Sokolske čete u Kučama, držanc dana 1. decembra, šalje ova četa izraz nepokolebive vernosti i odanosti svome starešini Nj. Vis. prestolonasledniku Petru sa po-klikom: Da živi slavni Dom Karador-cleviča! Zdravo! — Sokolska četa. Vojni Križ. Prigodom proslave na-šeg sokolskog praznika i dana ujedinjenja 1. decembra, neka bratski Savez bude tumač naših želja i nasiojanja za dobro Kralja, otadžbine Jugoslavije i Sokolstva. — Sokolsko društvo. Činovnik, prednjački pripravnik upučen u sve kancelarijske poslo-ve, traži nameštenje. Bratskom društvu. koje mu nade mesto, voljan je voditi više kategorija. Zbog informacije obratiti se na Sokolsko društvo Bjelovar, kamo treba i ponude upraviti. IX. sedmea iz vršno g odbora Saveza SKJ, održana 15. decembra 1931. u Beogradu. Zamenik saveznog načelnika brat Miroslav Ambrožič podnaša izveštaj o radu načelništva i tehničkog odbora Saveza. Taj rad za sada u glavnom posvečen je pripravama za svesokolski slet u Pragu. Vežbe, koje su obvezatne za slet, a još nisu objavljene, dobiče-mo od ČOS u najkrače vreme, a onda če ih načelništvo Saveza odmah objaviti. Poslednjoj sednici načelništva Saveza -Slovensko Sokolstvo prisustvova-la je i savezna načelnica sestra Skalarjeva. Na ovoj sednici ispunile su se sporazumno neke tačke reda natecanja, a medu ostalim zaključilo se, da za utakmičarske vežbe za prvenstvo osta-ju one, koje su propisane za Los-An-geles, a u odbojci vršiče se prijateljske utakmice. Načelništvo Saveza prima iz svih delova države predloge za posebne tačke i nastupe, sa kojima bi nastupili na sletu u Pragu. Ovi predloži, koji su sada u proučavanju, pokazuju mnogo interesantnosti i pružaju zanimljiv materija!. Pokušače se da se izaberu najbolje i najzgodnije vežbe. Za utakmice u skijanju, koje su uvod u sam slet, pri j avali smo i naše učestvovanje, a bilo bi potrebno da sa vrstom na utakmice pode i jedan član načelništva, a po mogučnosti i član savezne uprave. O radu našega prednjaštva imadc-mo dobre izveštaje. Društva i župe marljivo prireduju prednjačke tečaje-ve, a župski prednjački ispiti pokazuju dobre rezultate. Da uredimo što pre naše prednjaštvo u formalnom pogledu, jer je to danas vezano sa dosta velikim zahtevima, donelo je načelni-štvo Saveza na svojoj sednici od 11. decembra sledeči zaključak: Svi članovi saveznog kao i župskili načelništva i tehničkih odbora, koji još nemaju župskog prednjačkog ispita, imenuju sc za prednjake, ali takove radi kontrole i evidence ima se prijaviti u svr-hu potvrde saveznom načelniku. To va-%\ samo za one, koji su danas u na-celnjstvima ili tclimckim шЉт-т« «t-. ti vili članovi. U buduče pak ne sme biti imenovan u ove korporacije niko, koji nema i formalno pravilno steče-nog prednjaštva. Danas aktivnim na-čelnicima i načelnicama društava, koji nemaju župskoga prednjačkoga ispita, dozvoljava se bez svakih drugih oba-veza polagati župski prednjački ispit. No i to mora u svakom slučaju odobriti «a vezno načelništvo. Ova iznimna odredba važi do 1. septembra 1932. godine. Savezni načelnik ovlašten je da daje d oz vole u gocnjem smislu. Izveštaj brata načelnika prima se do znanja i u celosti odobrava time, da jskijaškim utakmicama sa utakmi-čarskim odelcnjem ima sudelovati jedan član saveznog načelništva i to ako bude u vreme polaska raspoloživih novčanih sredstava. U pogledu učestvovanja našega Sokolstva na olimpijadi u Los-Ange-lesu iznosi brat Ambrožič stanovište načelništva Saveza, koje je obrazloženo u rezoluciji (koju donosimo na čelu lista). Po tome se prelazi na raspravu o pravilniku za izvršavanje odredaba o olakšicama u pogledu obaveze služenja u kadru za članove Sokole. Brat Gangl, otvarajuči debatu po ovom predmetu, konstatuje, da je članovima izvršnoga odbora dostavljen 1. veran prepis pravilnika, kako ga je predložilo načelništvo Saveza SKJ; 2. štampani pravilnik, kako ga je izdalo Ministarstvo vojske i mornarice; 3. odbrana pravilnika po bratu Stcvi Kneže-viču i 4. primetbe pravilniku izradene po bratu zameniku načelnika Alirosla-vu Ambrožiču. Prema tome svi su članovi upučeni u čitav predmet, pa moli da se, analogno zaključku prijašnje sednice, o svemu povede stvarna debata. Reč uzima brat Dura Brzakovič, koji veli, da načelništvo Saveza čini zamerku pravilniku što je uvodno u njemu naznačeno, da je propisan na osnovi predloga Saveza Sokola kralje-vine Jugoslavije. Medutim to je fakat, i pravilnik, koji je propisalo Ministarstvo vojske i mornarice, raden je na osnovi predloga načelništva Saveza. Druga zamorka koja sc čini je u tome, ko če vršiti u Sokolstvu vaspitnu stra nu vojničkog karaktera. Ovo vaspitanje je nešto specijalnoga i za njega se traže stručnjaei, koji imadu da predaju specijalne predmete vojne obuke. Dok je brat načelnik tako žestoko ustao na obranu prednjaštva u tom pogledu, ja* mačno nije imao pred očima sastav tehničkih organa u našim župama, ba rem s ovc Strane Save i Drine, kad je mislio da ovu nastnvu mogu voditi i prednjački zborovi. Međutim svatko kr, poznaje prilike jasno zna. tla ji' to nemoguče i da za ovu vaspitnu strah;; moramo imati specijalne učitelje. U s.i-mom pravilniku možda je pogrešno je-dino to, što pravilnik predvida da se takav član kooptira u prednjački zbor. U primetbama saveznog načelništva još se čine i neke opaske na sam program nastave, kao da to sve več sa-država sokolski sistem. Ovo se ne sme uzeti pod udar kritike, jer je to u pravilniku učinjeno u dobroj nameri, da se olakša nastavnicima, koji če spro-vadati samu obuku. No sa svoje Strane mora da i on učini jednu zamerku saveznom načelništvu, a ta je, što je ono u svom elaboratu društvene uprave svelo na najnižu meru. naglašuju-či, da su društvene uprave samo za to da vode administrativno organizaeiono delo, dok je čitavo ostalo vaspitanje isključivo u rukama predvodničkih zborova. U tom pogledu treba korigirati mišljenje načelništva Saveza o ulo-zi društvenih uprava. Brat dr. Belajčič traži, da se tač-uo definiše o čemu ima da se doista vodi debata gledom na ovaj pravilnik. Konstatuje, da je načelnik brat Bajželj na sednici 19. oktobra o. g. izjavio, da u pravilniku, kako je otštampan, ima takovih mesta, koja su u velikoj pro-timbi sa sokolskim principima i sa sa-mom sokolskom organizacijom, a izvršni odbor zaključio je, da se svi elaborati o tome dostave članovima izvrš-nog odbora baš zato, da bi se gledom na tvrdnju brata načelnika moglo de-ciuirano ustanoviti, u čemu se sastoje otstupanja od sokolskih načela. Daklc, dostavljanje pravilnika imalo je jedino taj cilj da se ustanove netačnosti, a to da se onda dostavi do znanja gosp. Ministru vojske i mornarice. Iz predloženega kompletnog materijala vidimo, da razlike doista postoje i da ima otstupanja. Pitanje je sada samo, da H da-.se ostane kod ranijih zaključka, da se naročitim aktom upozori g. Ministra vojske i mornarice na ove netačnosti. U debati na predašnjoj sednici tvrdilo se, da je pravilnik izašao tačno onako, kako ga je predložilo načelništvo Saveza, a sada se vidi da to nije tako. Insistira li načelništvo da se takav akt upun, on tla treti a i mora se Upozorlti Ministarstvo vojske i mornarice, da je otstupanje usledilo u tome i tome. Tako če g. Ministar vojske i mornarice najbolje videti, da je u neobavešteno-sti potpisao jedan akt, a mi smo dužni da ga izvestimo o pravom stanju stvari. Nije naša zadača u tome da danas raspravljamo, je li nešto bolje u ovom ili onom pravilniku, več da se upozori na divergence, u kojima je otstupanje od sokolskih načela. Sa svoje strane jednako mora primetiti, da su netačna zapažanja saveznog načelništva glede vaspitanja članstva, u koliko sc tiče prosvetnih odbora. Brat Paunkovič obrazlaže, da je osnovni princip iznesen po br. dru Belajčiču opravdan, jer je neosporno dokazano, tla ima bitnih razlika izme-du jednoga i drugoga pravilnika. Brat Brzakovič veli, da Ministar vojske i mornarice ima pravo, kao što to pravo ima i svako drugo ministarstvo da bilo po kojoj organizaciji predložene na erte prihvati u celosti ili ne, ili opet da preinačujc onako, kako drži da je za samu stvar najshodnije. Jest, ovo je pravo neosporno i tako se može po-stupati, ali se zna i to, da sc u svim takovim slučaj evima bez razlike, kad se koji pravilnik predložen misli menjati, poštuje princip, da se ovakovc izmene vrše sporazumno sa onom or-ganizacijom; koja takav načrt pred laže, a ne da se bitne izmene čine bez sporazuma s njome. Lf ovom pak konkretnem slučaju ove bitne prome-nc, koje su otstupanje od sokolskih načela, učinjene su bez sporazuma sa upravom Saveza. P' interesu samoga Sokolstva, a i gledom na odgovornost savezne uprave tom Sokolstvu, moramo reagirati spram ovakovoga pravilnika i merodavne upozoriti na bitne izmene i požaliti se, da sc one čine bez nas. Mi kao najjača nacionalna organizacija treba da pribavimo poštivanjc autoriteta i moramo znati za sve što se radi danas, a o nama ne rnoze se ništa raditi ili nam propis,v'ati mimo Soltolsfc® radio -predavanja Sledeča sokolska radio*predavanja drže se (radio-stanica Beograd): dne 25. o. m. predaje brat: prof. M. Stanojevič o temi: »Naučna podloga Tyrševog Sokolstva«; dne 1. januara 1932. predaje brat dr. I. Pavlas o temi: »Sokolstvo « vera«. - Predavanja održavaju se svakog petka od 20 do 20.30 časova. nas. Sokolstvo ima se uvek pozivati na učestvovanje ontie, gde se radi o njemu. Ovo što je sada uradeno, to je pogrešan put i mi neoemo u buduće da se ovako s nama postiipa, da nas se naime pušta po strani, a kroji nam se kapa bez našega znanja. Brat Stcva Kneževie opširno prikazuje temeljem svaničnih dokumena-ta, kako je došlo do konačne redakcije pravilnika i kroz koja je odelenja pro-šao i kako je gde proživio korekture. Brat Paunkovič reflektira na reči brata Kneževića i veli, da je Sokolstvo organizacija privatne inicijative, pa je do njega da se izjasni o samom pravilniku, naime, da li je ono u mogučnosti da pravilnik, odnosno njegove odredbe, sprovoda onako, kako su propisa-ne. No za danas glavno je to, da se vidi, ima li bitnih promena ili ne, a neosporno je pravo, da g. Ministar može propisati što drži da jc potrebno. Brat dr. Pavlas naglašuje, da se u čitavoj ovoj stvari ne radi samo o bitnim promenama, več da je važan i taj momeriat što sc u konkretnom slučaju radi o prestižu Saveza Sokola kraljevi* ne Jugoslavije, a uprava Saveza nosi punu moralnu odgovornost za sokolski rad. Zato u svim pitanjima, koja se tiču našega Sokolstva, im« da bude pitano vodstvo Saveza. To je trebalo na-ročito učiniti i u ovome slučaju, kada seMinistarstvo vojske i mornarice od-lučivalo, da li če pravilnik prihvatiti u celosti ili sa izmenama. Eto, u tome je prestiž Saveza pretrpeo udarae. Da se u buduče ovakovi slučajevi nebi ponovili, predlaže, da se stvori zaključak, po kome če se Ministarstvo vojske i mornarice izvestiti, da u propisanom pravilniku nije izvršeno to i to, i da sc savezna uprava nalazi dirnuta u svom prestižu. Brat Ambrožič reflektira na govore predgovornika, dokazajuči oprav-danost primedaba načelništva Saveza, a što se tiče fiksiranja odnosa uprav« nih i tehničkih organa upozoruje na saveznu organizaciju, ali jc spreman da se o tome pitanju posveti naročita debata. Brat Živkovič upozoruje na činje-nicu, da sada i opet nije jasno, kako se imadu društva odnositi u provada-nju samoga pravilnika. Brat dr. Dragič u svojim izlaganji-ma slaže se sa predgovornicima i konkretno predlaže, da se načini jedna vrst ekseerpta iz primedaba načelništva Saveza i da smo mišljenja, da če praktična provedba ovog pravilnika biti u velike oteščana. Pošto se nije niko više prijavio za reč, pretsedavajuči brat Gangl progla- S1IJC debalu zakljuccuom, л prihvača se predlog br. dra Pavlasa, a u nadopuni br. dra Dragiča. Brat Ambrožič nakon ovog glasa-nja izjavljuje, da se pravilnik ipak mora sprovadati i da je to načelništvo saopštilo svim župama, koje su o tome pitale. Brat tajnik Brozovič u vezi sa celom debatom o pravilniku, kao i o nje-govom administrativnom provadanju konstatuje, da je čitavo poslovanje oko olakšica u pogledu obaveze služenja u kadru dosada bilo potpunoma nejasno. Uprava ■ Saveza od—pojedinih župa i društava primila je čitav niz prigovora, kako im je nemoguče da rade po sa-moj Jbivšoj uredbi, a jednako da im je teško i sada po novom pravilniku, jer im nedostaje potrebnih formulara kao i predmetnih knjiga. Naročito upozo* ruje na okolnost, da se je do sada praktikovalo da jc Savez na zahtev župa izdavao uvejrenja, ali koja se sa Strane nadležnih komanda u večini slučaj eva nisu respektovala, a neke komande traže da se več sada postupa posve po novom pravilniku, iako je to u pojedinim slučajevima gledom na tražfcni vremenski rok nemoguče. Društva takoder iznose kao svoj prigovor, da nemaju dovoljno administrativnih sila, a da bi mogle sve to, što se pra* vilnikom traži, sprovadati. Us!e;] toga predlaže, da se za citavi Savez jedno-obrazno izdaju svi potrebni formulari, a glede predmetnih knjiga neka se Savez obrati Ministarstvu vojske i mornarice, da ih ono na način kojeg nade najshodnijim, stavi društvima na ras-položenjc. Zaključuje se, da sc pozove načelništvo Saveza da ono ima izdati sve odredbe, upute i formulare glede praktične provedbe pravilnika po društvi-ma i četama. _ Pretsednik ozlednoga fonda brat dr. Dragic predlaže da sc doznači 300 Um bratu Primožiču Francu, elanu Sokolskog društva Ljubljana II. 70 Din br. Valentinčiču Josipu, članu Ljubljan-s'oga Sokola; 480 Hin br. Stefanoviču . iilariu elanu Sokolskog društva Novi Sad: <>50 Din br. Vojinu Paniču, elanu Sokolskog društva Beograd »V; 400 Din br. M iv šeku Viktoru, е1апђ Sokolskog društva Borovnica i 1200 Din sestri Anici Hrumeč, članici Sokolskog društva L j ubij ana-Siška. Izveštaj pretsednika ozlednoga fonda p rima sc do znanja time, da brat pretsednik do konca ovc godinc raz-lfldi dctaljnu statistiku iz koje re se jasno videti, kako se je delila pomoč 1z ozlednoga fonda po pojedinim župama. Brat dr. Belajčič' u ime odbora trojice, koji jc imao da, kao izabrani sud meritorno i konačno, reši snor izmedu župe Mostar i župe Cetinje, a koji je nastao povodom osnivanja potonje župe, proučivši temeljito sve spise, koji se odnose na ovaj predmet podnosi opširan izveštaj sa odlukom, da se župa Cetinje obvezuje da župi Mostar u gotovom izda polovinu svih župskih do* prinosa za prvo polugodište 1928. g. onih svojih jedinica (društva i četa), koje su prilikom njezinog osnivanja bile u sastavu potonje župe. Izuzimaju se oni doprinosi, koji su zbog stvarnog ili pravnog prestanka jedinice postali nenaplativi. Župa Cetinje obvezuje se da župi Mostar u gotovome izda polovinu vi-dovdanskog doprinosa, ubranog od jedinica navedenih pre. Jedan i drugi novčani iznos davanja ustanoviče žup-ske uprave Mostar i Cetinje sporazumno. Ako do takovog sporazuma ne do-de, odrediče svaka župa iz svoje sredine po jednog punomočnika, koji če pod pretsedanjem trečeg, koga sami sporazumno izaberu, ili koga imenuje savezna uprava, kao odbor za likvida-ciju spora konačno za obe strane, oba-vezno utvromen 1. decembra z nacional-no-državnega in sokolskega vidika. Na-raščajske skupine br. Bogataja D. na dvojni lestvi so bile idejne in tehnično dobro izvršene. Vse ostale točke so lastne samosvoje kompozicije brata načelnika Rustje, ki jc seve ves pro gram vodil, nadziral in pripravljal, in je za pripravo žrtvoval skozi dva mc* seca vse svoje duševne in telesne moči Ena najlepših, če ne najlepša točka, je bila pač za vse občinstvo ritmična pan tornima »Na dan« s pomnoženim sokolskim oktetom (bar. solo Zupanič) v ozadju, ganljiva, globoko pomenljiva slika, kjer je tudi mimika prišla do veljave kot poseben karakter gimnastike. Trost (VIII) je spremljal to in druge točke z globokim razumevanjem in virtuozno — njemu gre hvala, da so tc^ lovadne točke tako harmonično in brezhibno, uspele. Dominikovo kantato Emina je zopet Zupanič mojstrsko odpel ob taktnem spremljevanju klavirja. Krasne ritmične vaje in igre m. in ž. naraščaja so mestoma sličile baletu, zlasti ritmična polka z gracioznimi gi bi; ljubke vaje mlajšega m. nar. so polne gracioznih, ritm. kretenj; nadvse srčkana »slepa miš« ž. naraščaja; sliko vita in gibčno prepletena je četvoriea m. nar. z obročem, naporna, na kretnjah bogata vaja; težavne dovršene, vrhunške so članske vaje s stalkami. Zaključila je večer alegorična ano-teoza »Ujedinjenje«. TelovadAe točke, ritmične vaje in igre so pokazale moderno smer gimnastike, ki se ujema z godbo; program akademije je bil v tehničnem in glasbenem oziru dovršen — prava akademija, ki zasluži to ime v polni meri in ki mora vzgojno vplivati tudi na široko publiko; v splošnem daleko nad povprečnimi podeželskimi prireditvami, ki je lahko v čast vsakemu večjemu mestu kakor je Kočevje. Br. Bizjak je zopet s krasnimi slikami (Nj. V. kralj, Gosposvetsko in Kosovo polje, dva emblema in palm. vejice) hvalevredno povzdignil dekoracijo, a inscenacijo in manipulacijo z reflektorji pa je oskrbel Valner (VIII). Brez pretiranja smemo reči: prireditey je bila v vsakem oziru in celem obsegu na višku. SOKOLSKO DRUŠTVO LJUB-LJANA-ŠIŠKA. Tudi naše sokolsko društvo je praznovalo 1. december na jako slovesen način. Imeli smo dve proslavi, popoldne za sokolski naraščaj in deco, zvečer pa za članstvo in ostalo Sokolstvu naklonjeno občinstvo. V. telovadnici osnovne šole v šiški, ki je bila dnevu primerno ozaljšana in okrašena z venci, se je popoldne zbral naraščaj m deca, okoli 250 po številu. Slavnost je otvoril br. načelnik s primernim nagovorom, ki je obrazložil mladim Sokoličem pomen tega praznika in jih opominjal na dolžnost, ki jih nalaga Sokolstvo vsem in vsakomur. Sledile so deklamacije in govori naraščajnikov in dece. Nato je brat načelnik razdelil šjtirim naraščajnikom in naraščajnicam diplome, ki so jih priborili na sokolskem zletu v Beogradu in jim čestital k uspehu. Mladi pevci so zapeli še narodno himno in dodali še sokolsko pesem, nakar je bila slovesnost zaključena. To mladinsko prireditev je posetilo veliko število staršev in pa upravni odbor z bratom starosto Zakotnikom Ivanom na čelu. Zvečer istega dne, pa se je vršila slovesna proslava v salonu gostilne Keršič v Šiški za članstvo. Dvorana je bila okrašena z oleandri in venci, na steni pa slike kralja Petra Osvoboditelja, kralja Aleksandra in staroste Sa-veza Sokola kraljevine Jugoslavije, prestolonaslednika Petra, vse te slike odete v državne zastave. Pred slikami pa je na lepem podstavku stal kip ustanovitelja Sokolstva dr. Miroslava Tyr-ša, odet v češkoslovaško zastavo. Prostor pod temi dekoracijami je na eni strani zavsel sokolski orkester, drugo stran pa- je zasedel upravni odbor z starostom br. Ivanom Zakotnikom na čelu. Sokolstvo in ostalo občinstvo je dvorano napolnilo do zadnjega prostora, kar je jasen dokaz, da sokolska misel napreduje in se širi med vse sloje naroda. Kmalu po 20. uri je brat starosta Zakotnik otvoril slavnost s primernim nagovorom na prisotne, nakar je sokolski orkester zaigral Sokolsko koračnico. Zatem je povsel besedo podsta-rosta brat Jesih Jakob, ki je z izbranimi besedami orisal pomen 1. decembra. Njegov globoko zamišljeni slavnostni govor je napravil na vse prisotne glo- bok vtis in je žel za svoja izvajanja burno odobravanje. Po tem govoru je pevski zbor Narodne čitalnice zapel državno himno, ki so jo prisotni poslušali stoje. Brat tajnk je nato prečital poslanico I. podstaroste SKJ br. E. Gan-gla, ki jo je občinstvo z odobravanjem vzelo na znanje. Po tej točki je sledila slovesna zaobljuba novega članstva. Ko je br. starosta pozval k prisegi novo članstvo, se je dvignila raz svojih sedežev množica ljudi vseh starosti in poklicev obojega spola. Po zaobljubi so zopet nastopili pevci in zapeli »Slovenec, Srb, Hrvat«, nakar je načelnik br. Rupnik Franjo razdelil članom in članicam diplome, ki so jih prejeli na zletu v Beogradu, ob priliki tekem vrst in posameznikov. Po razdelitvi diplom je br. starosta zaključil slavnostni del lepo uspele prireditve in pozval vse navzoče, da gredo z novimi močmi na delo za sokolsko stvar. Drugi del slavnosti je obsegal koncertne in pevske točke, kjer je nastopal orkester in pa moški pevski zbor, vmes pa gosli solo in klarinet solo s sprem-ljevanjem klavirja. Posebno sta se odlikovala oba solista in bila deležna splošnega priznanja. Med odmorom pa se je prodajal »Sokolski Glasnik, ki je bil takoj razprodan in pridobilo se je nekaj novih naročnikov za ta list. Hvaležni smo šišenskemu Sokolu za to lepo prireditev. Zdravo! br. SOKOLSKO DRUŠTVO SODRA- Naše društvo je v proslavo narodnega praznika in ujedinjenja pri* redilo lepo uspelo telovadno akade= mijo. Videlo se je, da se je vse članstvo vestno pripravljalo na ta sokolski praznik. Občinstvo je napolnilo dvorano do zadnjega kotička in z zanimanjem sledilo izvajanjem. Po državni himni, katero je zapel moški zbor pod vodstvom br. G. Adamiča, se je prečitala poslanica, nato je pa br. starosta imel pomemben govor o ujedi-njenju in osvobojenju. Zaobljubo je položilo 7 novih članov in 4 sestre, katerim je imel br. starosta Oberstar primeren nagovor. Razdelile so se tudi diplome. Nastopila je z lepimi vajami moška deca, katero vodi br. L. Miko* lič, nato pa ženska deca z vajami »Leptir«, katere je navežbala pridna sestra Nežka Turkova. Obadva na* stopa sta se vršila s spremljevanjem tamburaškega zbora, nato so pa zopet nastopili pevci s tremi pesmimi, s ka= terimi so vzbudili med ostalim član* stvom novo veselje do petja. Članice, atere vodi sestra načelnica Majda Ivančeva, so nastopile z vajami ter snremljevanjem orkestriona. nato pa ob spremljevanju tamburaškega zbora naš nadebudni moški naraščaj. Sledila ie deklamacija »Dvogovor«, nato ženski naraščaj Tekle Vrbičeve ter zopet ženska deca z vajami »Lovci«. Člani so ob spremljevanju moškega zbora izvajali simbol čne vaje »Slovenec, Srb, Hrvat«. Za zaključek so pa nastopili naši vrli pevci. Vse telovadne in pevske točke so najlepše uspele, tako da so žela vsa izvajanja viharne aplavze. IZ UREDNIŠTVA N&redni broj »Sokolskog Glasnika« izlazi 1. januara. — Izvesta je iz župa i društ^va, naročito one o proslavama 1. decembra, koji su uredništvu stigli u vrlo velikem broju, objavićemo po mogućnosti najvećim delom u na-rednom broju, ali ponešto skračene. Ostale izveštaje i članke objavićemo redom u sledečim brojevima. Ovde ponovno molimo braču i sestre, da svoje izveštaje o raznim sokolskim priredba ma pišu u što kračoj, ali zato zbijeni-joj i jezgrovitijoj formi, te da ih šaljn dok je stvar još aktuelna. Nadalje molimo da se izveštaji pišu čitljivo, jasno (na stroju pak pisani u dovoljno raz-maknutim retcima) i na jednoj strani l!s*a. Svnki izvesta i. kao i članak, mora biti potpisan, barem to za ravnanje uredništva. Upozorili smo nadalje več i na to što se tiče tdika, da one za re-produkciju moraju biti potpuno jasne i oštre, inače ih ni je moguče objaviti. Izveštaj o sednici Saveza Sloven-skog Sokolstva, koja je održana počet-kom o. g. u Pragu, donečemo — radi nedostatka prostora u ovom — u sledečem broju. Poziv Molimo sva bratska Sokolska društva pri koiima postoje jahački otseci ili su takovi u osnutku kao j ona društva koja imaju želju osnovati jahačke otseke da se jave na adresu: Jahački otsek Sokolskog društva Virovitica. RUDE in KOVINE шш—шшашшшшк d. d. шшшшшшшшшт LJUBLJANA, MASARYKOVA CESTA 15 Naslov za brzojavke: Rude Telefon interurban štev. 2827 En gros: ■vinec, cink, cin, aluminij, baker, cinkove pločevina, svinčena pločevina, pocinkana ielezna pločevina, cinkjvo belico (izdelek Cinkarne, d. d., Celje), barve, žveplenokisla glina, aluminijev hidrad, bakrena galica, cinkov prah, katran, stare kovine, kovinasti ostanki, rude vseh vrst Tvorni ca gimnastičnega In športnega orodja j.Oraiem Dobavitelj Saveza Sokola kraljevine Jugoslavije манмннвшшша 1 ^jb >0 R —-- Ribnica, Dolenjsko Izdeluje vse vrste sokolskega telovadnega orodja, opreme za društvene in eolske telovadnice, športne potrebščine za lahko atletiko, orodje za letna telovadišča, kopališča in vrtove, gugalnice, orodje za deco itd Prvovrstna in ele* gantna izdelava, solidna postrežba, zmerne cene. — Ilustrirani cenik brezplačno. USTANOVLJENA 1681. Vagoni — Putnički, leretni i specijatni vagoni. Tramvaiska motorna kola i prikolice. Tjerna kola po motorno-električnom sistemu „Gebus“. Vagoneti za sve industrijske potrebe. Lokomotive — Parne lokomotive za normalni i uski kolosjek. Motorno-električne lokomot ve po sistemu „Gebus". Parni kotlovi — Stoječi, ležeč, sekcionalni sa cev ma fjlamenjačama ili vodoprevnim cevima. Za lokomotive, okomohile i brodove. RoStilji ekonomizeri i pregrejači Specijalni prsten sti kotlovi za centralna grejanja. Moatovi — Željeznički i drumski mostovi. Željezne i limene konstrukcije — Krovne konstrukcije, stupovi za električne vodove, skeleti za zgrade, rezervoari, bunkeri, dimnjaci i gazomitri Dlzalice i kranovi — Za ručni i električni pogon Loko* motivske i vagonske okretnice. Pre osni mostovi. Prozori, vrata i nadsvetla — Iz specijaln h čeličnih profila „N or d Draht" Rostock Kompletni ured/aji za piinare — U saradnji sa prvoklasnim firmama. Kompletni uredjajl za oplemenjivanje ugljena — Prema patentu prof Fleissnera. Kompletni ure^iaji za prienje željezne rudače — Prem« patentu Apold - Fleieener Kompletne žiČane i lančane željeicniee — Kao i sve vrs i Transportera za rudače, zemlju i pesak. Zastopstvo fi me ,Wuma,r“, Wagon- und Masch nen-bau - Aktiengesellschaft Gorlitz, za dizelmotore parne inašine, parne turbine, centr.fugalne pumpe i hidrau-lune preše. Preuzimaju se sve vrsti popravaka. Prva Jugoftr. Utrnita vagona, tlnieva i mostova d. d., Brod n. S. IIIIIIIHIIIIIIIIIIItlllllllllllllllllll Teleion br. »1 l IM Teku« vainn r Kod Prve hrvatske Stedionice Brzojavni naslov: Račun kod poStan. itedlonic« lokomotive 8avebrod Zagreb, br. S5.125 Kancelarija u Beogradu, Knez Mlhajlova 42/1 kat TELEFON BR 3027 Brzojavni naslov: Lokomotive Beograd Peter Žitnik Splošno kleparstvo Instalar ija strelovodov po nainoveiših sistem h in kritje lesno - cementni4, streh L JI' BLJ AN A Ambrožev tr? 9 TLLEFON 31-46 Delo solidno — cene zmerne Trgovina sokolskih potrepština i krojačka dvorana Grga Horvatek Dobavljač Saveza Sokola krali Jugoslavije FRANKOPANSKA ULICA 9 Izradjujem sve vrste propisanih sokolskih svečanih i vježbačih odijela,za sve kateoorije muško I žensko članstvo. Prodaja svih sokolskih potrepština uz vrlo umjerene cijene. — Robu razašiljem pouzečem. VanjsKim društvima obavljam brzu otpremu. MEDIĆ -ZANKL TVORNICE OLJA, FIRNEŽA, LAKOV IN BARV, D. Z O. Z. CtKiRALA V LJUBLJANI — I 4STNIK FRANjrk MEOIC TVORNIKE: LJUBLJANA-MEDVODE FGDRUiNICE IN SKLADIŠČA MARIBOR — NOVI SAD LASTNI DOMAČI PROIZVODI: Laneno olje, firnež, vse vrste lakov, emajlno-lakastih in oljnatih barv. Kemično čiste in kemično olepšane kakor tudi navadne prstene v^n vrst in btrvnih tonov, čopičev, steklarskega kleja itd. znamke и® . , za obrt, trgovino in industrijo, za železnice, pomorstvo m zrakoplovstvo. CLNE UMERJENE. * TOČNA IN SOLIDNA POSTREŽBA. J 05. HAFNER zavod za umletno шшшшшшж vezenje Ijjj LJUBLJANA, Prisojna ulica (Tabor) Izradujemo sokolske tastave najjeftinije po naiim ili priposlanim naertima, obazirajuči se na propise bK.J. Molimo, tražite specijalne oferti i načrte. 1». BfU"ž>ž pleskar in ličar iii i — ge toplo priporoča vsem cenj. naročnikom. — D.lo solidno! — Cene zmerne! TELEFON št. 3476 Ljubljana Kolodvorska ulica 23 Tko oglašuje, taj napredujel Slemena za polje i vrt na veliko i malo nudi Sever & Ko LJUBLJANA rienik! Tražite L INDUSTRIJA SOKOLSKIH POTREBŠČIN Branko Pa№£ Dobavitelj Saveza Sokola kraljevine Jugoslavije Naslov za brzojavke: „Trikotaža* Zagreb * Telefon interurban *tev. 26-77 _________________________ 1 DUrVUII prcu|)iaauiu »v- „Organizacija Saveza SKJ*4. Zahtevajte cenike in prospekte • ■■■'■■—i ",... zmerne. — Za Najjeftinije zastave! Klišeje vseh vrst, enobarvne in večbarvne izdeluje klišarna 1UG0GRAFIKA LJUBLJANA SV. Pr.TItA NASIP ŠT. 23 lelefou i,te v. 249S JUGOSLOVENSKA SOKOLSKA MATICA U L JUBLJANI UGiSTROVANA ZADRUGA S OCR A N iti ENIM JAMSTVO ti opskrbljuje u smislu člana 2. svojih pravila sve sokolske organizacije u zemlji sa svim potrepštinama, koje su potrebne za izvadjanje orograma i za postignuče ciljeva našeg Sokolstva. Izdaje i raspačava tiskanice, knjigi i brošure sokolsko-programatskog, uzgojnog i propagan-dističnog sadržaja, plakate, diplome, značke, legitimacij( muzikalije. Komisijska prodaja odora sviju kategorija NASLOV: JUGOSLOVENSKA SOKOLSKA MATICA, U№JANA> NARODNI OOM ILLttON bKOJ 25 -43. - POSTANSKO ČEKOVNI HACUN LJUBLJANA. IJ.dJI ZAHTEVAJTE CENIK krallevlne (E.. «av„, , „je**^ ^ ^ ^ 1 Tiska Učiteljska liskama (predstavnik France SlruKelj), svi u ljudi jam Жт