RADIOLOG IA JUGO SLAVICA Anno 11 September 1977 Fase. 3 PROPRIETARII IDEMOUE EDITORES: SOCIETAS RADIOLOGIAE ET MEDICINAE NUCLEARIS INVESTIGANDAE ET SOCIETAS MEDICINAE NUCLEARIS INVESTIGANDAE FOEDERATIVAE REI PUBLICAE IUGOSLAVIAE UUBUANA Radiol. lugosl. ! [JloK 615.849 (05) (497.1) racin ® (tobramicinijev sulfat) ... ZLASTI PRIMEREN ZA ZDRAVLJENJE INFEKCIJ, KI JIH POVZROCAJO REZISTENTNE HOSPITALNE KLICE ... septikemija (tudi neonatalna sepsa); hude, komplicirane in ponavljajoce se infekcije urinarnega trakta; infekcije spodnjih dihal; gastrointestinalne infekcije (tudi peritonitis); infekcije kože, kosti, mehkih tkiv in opeklin; . infekcije osrednjega živcevja (tudi meningitis). KONTRAINDIKACIJE Obracin je kontraindiciran pri bolnikih, ki so preobcutljivi zanj. STRANSKI UCINKI Najpogostnejše so kožne reakcije v obliki izpušcaja, srbecice in urtikarije. Poleg tega so možne spremembe ledvicnih funkcij, posebno pri bolnikih, ki so imeli okvaro ledvic v anamnezi ali pa so jih zdravili dalj casa z vecjimi dozami, kot se obicajno priporocajo. v sodelovanju z Eli Lilly & Co.. Indianapolis. TOZD FARMACIJA RADI O LOG IA IUGOSLAVICA PROPRIETARII IDEMQUE EDITORES: SOCIETAS RADIOLOGIAE ET MEDICINAE NUCLEARIS INVESTIGANDAE ET SOCIETAS MEDICINAE NUCLEARIS INVESTIGANDAE FOEDERATIVAE REI PUBLICAE IUGOSLAVIAE LJUBLJANA ANNO 11 SEPTEMBER Fa:sc. 3 1977 Collegium redactorum: N. Allegretti, Zagreb -B. Bošnjakovic, Beograd -M. Curcic, Beograd -M. Dedic, Novi Sad -A. Fajgelj, Sarajevo -V. Gvozdanovic, Zagreb -S. Hernja, Ljubljana -D. Ivancevic, Zagreb -B. Karanfilski, Skopje -B .Kastelic, Ljubljana -K. Kostic, Beograd -B. Mark, Zagreb -N. Martincic, Zagreb ­ Z. Merkaš, Beograd -L. Milaš, Zagreb -J. Novak, Skopje -I. Obrez, Ljub­ljana -F. Petrovcic, Zagreb -S. Popovic, Zagreb -B. Ravnihar, Ljubljana -Z. Selir, Sremska Kamenica -š. Spaventi, Zagreb -G. Šestakov, Skopje -M. Špoljar, Zagreb -D. Tevcev, Skopje -B. Varl, Ljubljana Redactor principalis: L. Tabor, Ljubljana Secretarius redactio:ais: J. škrk, Ljubljana Redactores: T. Benulic, Ljubljana -S. Plesnicar, Ljubljana -P. Soklic, Ljubljana -B. Tavcar, Ljubljana Radiol. Iugosl. UDK 615.849(05)(497.l) Izdavacki savet revije Radiologia Iugoslavica: M. Antic, Beograd -Xh. Bajraktari, Priština -M. Dedic, Novi Sad -N. Ivo­vic, Titograd -M. Kapidžic, Sarajevo -A. Keler, Niš -M. Kubovic, Zagreb -S. Ledic, Beograd -M. Lovrencic, Zagreb -M. Matejcic, Rijeka -Z. Mer­kaš, Beograd -P. Milutinovic, Beograd -J. Novak, Skopje -P. Pavlovic, Rijeka -S. Plesnicar, Ljubljana -L. Popovic, Novi Sad -M. Porenta, Ljub­ljana -V. Stijovic, Titograd -I. šimonovic, Zagreb -J. škrk, Ljubljana ­ L. Tabor, Ljubljana -I. Tadžer, Skopje -B. Tavcar, Ljubljana -B. Varl, Ljubljana Tajnica redakcije: Milica Harisch, Ljubljana Izdavanje casopisa u 1977. godini potpomogle su sledece ustanove, instituti, zavodi, bolnice i organizacije udruženog rada: -Raziskovalna skupnost Slovenije (u svoje ime, i u ime istraživackih zajed­nica svih drugih republika i pokrajina SFRJ) -Udruženje za radiologiju i nuklearnu medicinu SFRJ (organizacioni odbor X. kongresa radiologa Jugoslavije, Sarajevo) -Udruženje za nuklearnu medicinu SFRJ -Otorinolaringološka klinika KC v Ljubljani Doprinosi ustanova na osnovu samoupravnih dogovora: -Onkološki inštitut v Ljubljani -Inštitut za rentgenologijo v Ljubljani -Institut za radiologiju Klinicke bolnice u Novom Sadu -Radiološki institut M.dicinskog fakulteta Priština Pomoc reviji: -Radiološki instituti iz Beograda -Centar za onkologiju i radiologiju, Osijek Narucnici reklama: -BOSNALIJEK -Sarajevo -SIEMENS -Erlangen -ELEKTRONSKA INDUSTRIJA -Niš -INTERIMPEX -Skopje -KRKA -Novo mesto -LEK -Ljubljana -ELEKTRONABAVA -Ljubljana -SLOVENIJALES -Ljubljana -TOSAMA -Domžale -ETA -Cerkno Univerzalna decimalna klasifikacija: Institut za biomedicinsko informatiko, Medicinska fakulteta, Univerza v Ljubljani NAPOMENA: svi clanci objavljeni u reviji Radiologija Iugoslavica recenziraju se sa straine clanova Collegiuma redactores. RADIOLOGIA IUGOSLAVICA Anno 11 SEPTEMBER Fasc. 3 1977 SADRŽAJ RENDGENSKA DIJAGNOSTIKA Uporeclna radiološka i endoskops,dijagnosti1ka karcinoma jednjaka, ka Seric M., B. Goldner, M. Lalic, M. Bulajic 221 Kateternka embolizacija karcinoma bubrega, Gysper G., K. Kratochv,il 227 . Možnost ,i ocena na rendgenološkata dij agnostiika pr,i b1,onhi1j alniot karcinom, Tevcev V., M. Grunevski, B. Kaladski 231 Mmnografija u lmntroli bolesnica radikalno zracenih zbog malignoma dojke, ic BrzakoV1ic P., V. Svilaric, N. Bošan, Barjaktarovk, Lj. Radošev,241 Pomen kombinacije •razlicnih rentgenskih diagnositcnih metod v diagnostiki ret10ope11itonea1n:iJh me,tastaz malignih tumorjev 111,oda, Us, J. G. Kla:njšceik G. A. Kuoinskij, Ju. M. Akopjan 249 Primerjalna ocena clsposobnosti lne limf.ografije, spodnje iagnos·ticne bipeda,venoikav:ografije v dveh projekcijah in ekskretorne urografije pri odkrdvanju meta-staz ma1ignih tumorjev moda v ret])Qpe11itonealnih bezgavkah, Us. J., G. Klanjšcek, G. A. Kucinskij, Ju. M. Al.wpjan 257 Diferencialna clij agnostika nespecifi:ckih pramena lm-d endoskopske ,re.tro.gradne holangiopankreatogra:6ije (ERCP), Justich, E., F. Wiedner, G. Dietrich, P.aKr.atochv.il, G. Brandstattera267 RADIOTERAPIJA I ONKOLOGIJA Rezultati lecenja lrnrcinom.a kože zracenih jednom aplikacijam, Radoševic Lj., P .Brzakovic, N. Bošan, V. Svilaric 271 , Naša iiskustva u lecenju plazni,ocitoma zracno terap]jom, Sv:iilaric V., P. Brzalmvic, Liljana Radoševic 275 Naše izkušnje s tera1Pijo inte1,pleuralnega ,in interperttonea1nega !izliva s koloidnim Au 198, Benulic T., Elga Majdic 279 Prvo saopštenje hormonslmm preparatom Provera« •o lecenju »Depo (Upj.obolelih ,111.a Brzalmvic ohn) od karcinodojke, P., I. Jankov:ic, N. Bošan, M.aBarjaktal'Ovic, V. Sobic, P. Trbojevic, Lj. Radoševic, V. Svilarica285 P,sekvele na koštanom sistern,u bolesnika sa semi111omom post operativno ozne zracenih uobicajenim terapijskim ,dozama, Brzakovic P., V. Svilaa·.ic, 289 Lj. R,adoševic NUKLEARNA MEDICINA Radioholograf.ija sa 99m-Tc-HIDA u cliagnostioi bolesti jetre, Fueger, G. F., G.aSti:ifflera299 RADIOBIOLOGIJA Ucinak 1:erapi!jskog zracenja lim.fnih žlezda na limfoidno 1:kiv,o ii l,imf.oidne cel,ije, Engese1:, A. 293 Recenzije Obaveštenj a Strucne obavesti Radio!. lugosl. UDK 615.849(05)(497.1) RADIOLOGIA IUGOSL.4 VICA Anno 11 SEPTEMBER Fasc. 3 1977 TABLE OF CONTENTS DIAGNOSTIC RADIOBIOLOGY Com,pa.rative racliofogic ancl endoscopic cliagnostics ,of the oesopha.geal carctnoma, šeric M., B. Goldner, M. LaHc, M. Bulaj,ic 221 Catheter embolization of renal carcinoma, Gysper, G., K. Kratchvil ,227 P,oss•ibiH1Jies a,--of bmnchial carcinoma, ncl ev.alua:tion of roentgenol,o,gic diagnostics Tevcev, V., M. Grunevski, B. Kalajciski 231 Significance .of marnmography i,n the f.oUow-up ,of patients with breast tumors, irradiatecl with .raclical doses, Brzakov;ic P., V. Sv1laric, N. Hoša:n, M.eBarjaktarovic, Lj. Radoševi<':e241 Combinat-ion of va11ious x-r-ay cliagnostic methocls ..ancl ,their significance .in the cliagnosis -of retr.oper.itoneal metastases ,of malignant testicular tumors, Us J., G. Klanjšcek, G. A. Kucinskij, Ju. M. Akopjan 249 A comparative stucly of bi:peclal lymphography two-v,lower iews venocavo­ graphy ancl exoretory urography in deteotiJon of metastases of rnalignant testicular tumors to the retrope11itoneal lymph nodes, Us J., G. Klanjšcek, G. A. Kucinskij, Ju. M. Akdpjan 257 Different>i-al cliagnosis of non specifilc alterations in ERCP, Justich, E., F.eWiedner, G. Dietrich, P. Krntochvil, G. Branclstattere267 RADIOTHERAPY AND ONCOLOGY Skin cancer: results of a •single close ±rracliation treatment, Radoševic Lj., P.eBrzalwvic, N. Bošam, V. Svilarice271 , Our e:1Gpe11ience in the treatment of plasmocytoma by -racliation therapy,e Svila.de V., P. Brzalmvic, Liljana Raidoševice275 Our experJence in the treatmenit of 1interpleural and .i,nter,periitonea.l effus,ions , with oo.lloi:clal Au 198, Benulic T., Elga Majdic 279 Hormonal therapy ,of breast cancer wirth »Depo pwvera« (Upj,Preliminary ohn), report, Brzakovic P., I. Janlwvic, N. Bošan, M. Barj,aktarovic, V. šobic, P. Trboje-vic, M. Todomvic, Lj. Radoševi<':, V. Svilarice285 Late changes in the skeletan in patients with seminoma treated by •radiotherapy,e Brzalmvic P., V. Sv6ku preoperativnu dijagnozu. Ciljana biopsija rnom biopsijam ,i koja se izvodi uz ezofogosko1pi-ju daje :rna­ c)ada se odrede tacne granice pramenea,me­terijalnu 1potvrdu malignog duž jednjaka, narocita njena oralna ,prisustva ,,pro­cesa na jednja:ku .i bLiže odredjuje nje,go­ dja. vu 1pci,rodu (2, 3, 4). (Reiissigil et 1al. ,1974, Prema poda.cima japans-kih autora (1) Pml'La et ,ail. 1971, Endo ,et ail. 1971.) (Kobayashi et al. 1971) gornja se granica ''"'' Rad je saiopšten na XIII-oj Kancero­Materija! i metode rada. -Tokom pro­lošlmj nedelj,i i JublilaJrnJom X-om RepubUc­tekle, 1976 godine -pregledano je 156 oso­lmm s-avet!ovanju 10 zdravsltvenioj zaštd!ti od ba oba pola, koje ,su zbog razlicitih ezo­ malignih oiboljenja u Beo,g:mdu, 1.-3. XI. 1976. fagogastricnih poremecaja i tegoba upu­clanak primljen 12. 7. 1977 ceni na rendgenski pregled tog de.la di­ šeric, M., B. Goldner, M. Lalic i M. Bulajic gestivne cevi. Ezofagoradioskop.ija kao i ciljana snimanja obavljana su u stojecem i ležecem stavu i u sva cetiri osnovna po­ložaja. Pregled je vršen barijuinskorn. pa­stam iili cešce mešavinom jednakiih delava ,bar:ijumske ;paiste i suspenzije. Ova me­šavtina nam . j,e izgledala ,najprigodnija, jer se nj,ome dasta dobro prikazuje reljef sluznice jednjak,a, ka,o i manje pramene u njemu kioje pastam mogu biti maskirane. U -sv,ih slucajeva u .je radioskop­ kojih ski i radiografski postajala ograni,cena ,ne­pravilnost konture zida jednjaika, izme­njen reljef s-luznice, ,smetnje u pasaži ili pak lakunarne senke, vršena je endosko­pija. Time smo postizaLi da se vidjene pra­mene 1bliže definišu u prostranstvu, veli­cini i iZJgledu. Cilj ana biopsija pri endo­slmpij.i dopr,inela je da se odredi patohi­,stološka pr.iroda nadjene lezije. Rezultati i prikaz slucajeva. -Na 156 uporedo iz·vedenih rendgenskih i endo­skopskih pregleda gornjeg dela digestiv­ne cevi, našli smo tr.i slucaja maligne in­f.iltracij e j ednj aka. J edan je 1bio klasican infiltraitivno-vegetativni tumor srednje trecine jednjaka-planocelul,arni !karcinom, dmgi je bio maliigna infiltracija zida jed­nj aka tumormn ,iz olmline i treci je bi-o primarni karcinom abdominalnog dela jednjaJka s,a ,propagacijom na kardiju ·i 1malu krivinu ·želuca. l.a,Slucaj: 1bolesnica š. M., 45 godi:na,abr. istorije 1069/76, primljena u specija­lioshcku jedinicu Interne klinike »B« (sa dnevni,m -boravkom) '2lbog uporniih d.isfa­gicniih tegoba lrnje traju vec duže od dva meseca. Rt,g nalaz pokazuje ekscentricno suže­nje 1srednje trecine jednjaka, rigidnih ivi­ca ·sa · manjim proširenjem ,iznad prepreke (srlika 1). Ezofag,nala•z: jednjak prolazan oskqpski do 32 sm. gele ,se nailaz,i na suženje uzro­kov,tumoro­ ano infiltrativno-vegetantnom zmom formaoij,on1 .slaniina.s-to bel.i,c,astog iz­gleda k-oje strci u lumen jednjaka, ostav­lja,juci .samo :pulmvinast prolaz {s.lika 2). P:artohistološki na.laz: carcinoma pl,a:11io­ ceillular.ae (Doc. Dr. Alna Laban). 2.aSlucaj: B J. ,stara 51 godinu, takodjeabolesnik 1specijalist-icke jedinice, br. isto­r,ije 3210/76. Glavne ,tegobe su retroste­ralni ,,anje du:že bol i otežano gutvremena. Tri meseca ranije lec.ena u drugioj ustanovi kao s,pecifi.cni ,pleuritis. Radiološki nalaz 'Veoma slican p.·vom slucaju, po -lokalizaciji i obimu: u sred­njoj trecini torakalnog dela jednjaka su­ženje u dužini od oko 5 srn. sa neznatnom dilatacijam .prestenoticno (slika 3). Endoskopski nalaz: Na 30 sm. uvedeno,g ezofag,vidi suženje punktiform­ oskopa se nog .izgleda, ali bez promena na sluznici. Suhmukio,1iD.1faltracij.a ,s,e z111a prosti.re otpri­L.ke 2,5 1sm. ·iznad me.sita 1suženja, ,s-a rigid­nim i ,ld.1':.a 4).a ovrn,tim zidom (,s1 Uporedna radiološka i endoskopska dijagnostika ... Makroskopski nalaz odg,ovara inflitra­tivnom ,procesu zida jednjaka, najvjero­vatnije malignim procesom. P,atohistološki nalaz: epitel sluznice jed­njaka, uz ogradu da iinf.lit.rativni oblik tu­mora ne mora dati površne pramene. (Doc. Dr. A. Laban.) Operativni je ,nalaz pokazao da se radi o tumoru ,koj.i je zahvatio desni bronh, racvu traheje i jednja·k. Patohistološki 1nalaz inace inoperabil­ITT:0g ka,roooma .iJe ibi10 ca ,a,lv,eo,l,a,re ,(Doc. Dr. M. Djordjevic). 3. Slucaj: K. T. star 55 godina, klinicki bolesniik, br. istor,ije 'bol.: 2678/76. Glavne tegobe: di,sfagija i gubljenje u telesnoj težini. Radiološki nalaz: abdominalni deo jed­njaka nepravilnih .ontura, zb.dsanog crte­ža sluznice, sa defektima duž rubova. Taj deo jednjaika je sužen. U predelu Jrnrdije postaji defek;t u punjenju {sliika 5). S,lika 3 -Snilmak jednjalm u PDK položaju 1 1pokJazuje ,segm.entnu steI11ozu sreclnje 1:recline decln:jalk1a ,s,a nl'ainjd.i111 ,p11ošiilren:jem iznad pre- ,,, preke. (Sluoa:j 2.) 3h ,Slika 4 -Endosko,pski snrumak: na pr;i­ , ,kJazan 1pun,kbi,f,ormno rsužen >lumen jeclnjaka bez pmmElilla u ,okJoltni. -Submulmzna mfil­ : traoij,a bez ,Pl'Omena na slu2m1ioi. (Slucaj 2.) šeric:, M., B. Goldner, M. Lalic i M. Bulajic Ezofagoskopski nalaz: Jednjak je pro­lazan do vestibularnog dela koji je redu­ciranog 1lumena. Neposredno po 1pasiranju kardije ,vidi ,se vegetantno-infiltrntivna formacija slaninaste konzistencij e koj a na dodir krvavi (slika 6). Pai1Joh1stološki nalaz: aidea1ocairci11oma, 1 candidiasis (Doc. Dr. Ana Laban). Diskusija. -Radi-ološka dijagnostika poodmakli:h karcinoma torakaln,o.g dela jeclnjaika, kakav je prvi ,prikazani slucaj, i nalazi ne ,spada u teške ,su obicno dosta jasni. Naj cešce je to cir kurnskri,ili ptno segmentno suženj e, 1r.igidno, ponekad udruženo sa ,prekidom ,konture, ivicnim svetlinama ili neprav.depoima ilnim kon­trasta. U ma:di:ol:ošikoj diij agnosrtici tumo1rn aihclo­minalno g dela jednjaka teškoce nastaju iz više razloga. Anatom.ija ezofagogastricnog ,vesti.buluma (kako se drugacije ,naz.iva taj deo jednjaka) je složena, ,kao ,i topograf­ski odnosi sa precagom, levim režnjem jetre i ldcmenim stubom. Tumaicenje na­laza mogu 1ome1Jati urodjene ili stecene va­rijacije oblika i dužine terminalnog dela jednjaka. Moguc izvor greške je i pregled ualežecem ,stavu i T•renedelenburgovoma,položaju, jer tada sloj ,kontrasta koji is­puni forniks želuca, nmže prekriti vesti­bulum. Sto,ga su obavezni snimci u sto­jecern. stavu ·i odgovarajucim k,polo­ osim žajima. Pr,i tome se ,koristi prirod11i kon­trast sveUine vazdušnog meh.ura želuca.aSuspenzija .barijuma 1pri pregledu obloži,pramenu i sa vazduhom u forniku dajeasliku prirodnog idvojnog 'kontrasta slike.aJaipaiwki autori (1) .zbog slicnog efekta predlažu snimanje u bocnom ležecem sta­vu, podrazumevajuci da je moguce bocno upraviti ,rendgen zrake, što na mnogim a,paratima pa i 11a našem nije izvodljivo. Sem depis.taiže, radiološki nalazi ukazuju na lokalizaciju pr,omene, njenu velicinu i mogucu prirodu. . Endoskopski pregledi koji se nadovezu­ju na radiološke, bliže definišu vidjenu pramenu i preciznije odredjuju njene gra- , nice. Navodi se (5. Crespon et al. 1975), 6.e(Bayle et ,al. 1973), 7. (Roesch, W. 1974)eda se nalazi •pr.i endoskopiji cesto ne ,slažuesa nalaz·ima ,sa radiografija ezofagusa, -bare·što se tice rasprostrnnjenosti pramena.eEndoskopski, uz glavnu pramenu se u ve­likom ,broju slucajeva na udaljenosti 6edo 9 .sm. nalaze male ivicne •pramene kojeepatohistološki odg.ovaraju depozitima ma­lignog tkiva, što se radioskopsk,i odnosnoeracliogrnfski ne može registrovati. Iz tiherazloga endoskopski odredjene graniceetumora se koriste za kori,govanje radio­grafskog nalaza narocita kod operativnoge,pr,istupa lecen:ju, -odnosno ·za tacnije od­redj.iv,anje velicine zrncnog polja kod pri­mene zracne terapije. Endoslmpskim seepregledom mogu otkriti i veoma mali tu­mori jednjaka, ko.ji promaknu •prilikameradiološkog pregleda.e Prema na.šem .radnom .rskustvu i navede­ , nim slucajevima, •poredjenje racliološtkih i endoskopskih nal,aza sa biopsijam može veoma korisno da posluži u postavljanju tacne klinicke dijagnoze i .izbora terapije. Zakljucak. -Na 156 uporedno izvede­nih radioloških i enodosposkih pregleda, našli smo dva primarna malignoma jed­njaka ·i ·jed,an slucaj 1inf.iltracije zida jednjaka turn,orom iz okoli-ne. Svrha ovakvih uporednih ispitivanja je da se rano otkr.iju organske morfološke •p.romene na jednjaiku, da se .potvrdi pri­roda procesa ciljanom biopsij,om i da see-tacne granice pramena duž jed­ odrede njaka.e P•r,rezultata ,pre,gleda ocena takvih pro­širuj e mogucnosti 1ldinicke dij agnostike prirode .i ras·prostranje.11osti malignog pro­ ,cesa j,ednjaka, što je od znacaja za pra­vilan izbor terapije. Summary PARALLEL RADIOLOGIC AND ENDOSCO­PIC DIAGNOSTICS OF THE OESOPI-IA­GEAL CARCINOMA Dudng rthe per1od of one yeair .a ­ series ,of 156 pa-rallel .radiol,og,ic ,and endosoo,pic exami:mitions were performed at ,the Mediical C1indc »B«, Medioal F.aculty, Be.g,rade. Two cases of p11imary :r:r1a1ignonw ,and one case of ,oesophageal wall ,infiltratton by the neigh­bourliing turnim· were found. The purpose of these pa:rallel examina11:Jions ,is early detecuion ,of ,orga,nic morphologic changes o.f the oesQtPhagus, biiopibi.cal conftir­1maimon ,of the ,naiture ,of the process and ,exaot dellineatiJon of the borders 1of pa,tho­ilogic changes along the 1oesophagus. Liteeratu.ra n l. !-(jobayashl, Wlina:C. .S., Y,oshii, Y., s, S., P1,olla, J. C. and !-(ji.rsner, J. B.: Use of direct v;islion bii01psy ,i,n the dia,gnosis of gas1ll'o­oesophageal 1malignancy. Gastro-da1Jtestinal ,,,Emlosoo,py, 1971, 18, 23-26. 2.eReissigl, I-I., 1-Iaselbach, I-I., Schwamber­ger, K. and Falser, N.: Carciinonrn .of the stomach. Comparision between endoscopy and X ,.Acanoama za i!nfarcil.'anje i1i okluziijslcim me­todama. Gypser G. and K. Kratochvil Na .i:skustvu pracenj,a 16 pacijena1ta ,aru;t,ori preporucuju postupak kao ,sigur,nu, be:wpaSt1.1u ,i b.zu rpreoperativnu metodu. Rezultati kod ,n,eresektabilillih bubrežrnih tumora !i2Jiskuju clalj.nj:i studij. Refereea1cee,s l.e Biicheler, E., W. Hupe, E. U. I-Iertel uncle H.e Klosterhalfen: Katheterembolisation vone Nierenitumoren, Fortschr. Ri:intgenstr., 124e(1976) 134--138.e 2.eLight, R. U., H. R. Prentice: Surgicalednveshlgarbiian of ,a new .abs.orbab1e spon.ge deriilved f111om gelarbiln for use ·in hemostaSli.s, J.eNeumosurg., 2 (1945) 435-445.e 3.eMarberger, M. c1J11cl M. Georgi: Balloone 1occlusiJon ,of the ,r.enaI m1tery •iln tun,or ne­phreotomy, J. Uval., 114 (1975) 360-362. , 4.eRizk, G. H., K. A. Naim ancl G. I. Bridi:e Rena[ ,a.,teriilav;ernoUJs JliJsitu'lia rt:reated by cathe­rter embo1izati1B11iit. J. Radi!()ll., 46 (1973) 0U1, ,222-224. 5.eRi:isch, J., C. T. Dobter and M. J. Brown:e Selective ,al'te1ii1a!l emboLiziatiJon, Racltol1ogy, 102 (1972) 303-306. 6.es,teckenmesser, R, S. Bayindir, C. F.eRothauge, K. Noske und W. Weidner: Ern.bo­lisa,maligner Nierentumoren, Furtschr. tion Ri:intgenstr., 125 (1976) 251-257. 7.eTadavarthy, S. M., J. H. Moller ancle K. Amplatz: Polyvinyl alcohol (Ivaion) ­A new en1b0Lic mate11ial, Arne[·. J. Roentge­n:Clll., 125 (1975) 609-611.e 8.eThelen, M., P. Bri.ihl, F. Gerlach uncle H. J. Biersack: Kateheterembolisati0t11 von metastasiertem Niie11enkarziilnom mi,t Butyl-2­Cyanoaorylat, Fm1bschr. Ri:im.tgenstr., 124 (1976) 232-235.e 9.eTurner, R. D., R. W. Brand, J. R. Bent­son ancl J. A. Mosso: Ferwmaginetic silicone neormJi,s oif hypen1eph11mna,s by seleohlve vas­cu1ar ocolusi:on of the tun,or. A new techrni­que, J. U.1101., 113 (1975) 455-458. Address of -the author: Dr. G. Gypser, De]J/1:. .of Raclaraatoda se napravi pregledna rendgenogr-afija.o 2.Rendgenoskopija na beliteod r oo- bo v.i Rutinskata ,rendgenoskopija vo .dija­gnostikata na bronhialniot karcinom e is­frlena. T,aa sekogaš se vrši posle napra­vena grafija i samo po potreba, lmja se postavuva od rendgenologot. Taa ni p.o­maga da gi 'Vidime dviženjata na kupo­lata na dijafragmata od 1bolnata strana i .potoa kako ,se odnesuva medijastinumot ,pri respiracij ata. Pri na-predna1:ite formi ,isto taka ni pomaga da go vidime .odne­suvanj eto na srcevite konturi odnosno pulziranjeilo na ·istoto. 3.oPa s •a ž ,a na hran o p ,roov od o to 0vaa metoda narecena ušte dijagnostic­ka ezofagografija se pravi pri ,sekaj slu­ -caj na pr-oširen medijsatinum. I koga me­dij·astinumot ne e . proširen e ,potrebno da se napravi ezofagografija -da hi se utvr­dilo impr,imiranje,to ,od zgolemeni meta­statski limfonodi. Mali tumori isto taka možat dadat metastazi. 4.oTo 111 o g r a f i j a p r i b r o n hi ­j a 1 n i ,te k ar c ,i n o 111 i Tomografijata ,ni služi -za prikaz na bronhij,lumen do oblasta na seg­ alniot mentite bron.hi. Osven lumenot na bron­ grafijata j.a dobivame li vata okolina. Tomografij,ata -vo dijagno­stikata na ,br-onhij•alniot karcinom pret­·stavuva metoda koja pri·za lmit :so 1:iamo,.,·nego­ donesuva po­tb.rzo i .po-pravilno postavu-vanje na d.ija­gnozata. T-aa treba da se izveduva i kogaoso -drugi metodi c1ijagnozata na bronhija­len karcinom e veke postavena, bidejkiodobienite so nea dopolnitelni podatocio(zgolemeni limfonodi) ja pravat dijagno­ z,ata popotpolna 1kailm ,za i iocenata ope­ raibilnosta na karcinomot. Vo 50 °/o može so ,sigurnost da se ,prikaže senkata na tu­morot ftumornoto jadro) pri centralen bronhijalen karcinom, kade što atelekta-2'!ata, bronhop.nevmonijata, plevralniot iz­liv i slicni te ;prameni -go pokrivaat jadro­to na tumorot. So tomografija se pri,kažu­va šupl-ina vo tumor.noto jadro iLi vo ate­lektazat,Znacitelno ,podobro otkolku so a. pregledna .snimka (rendgenografija) gi ,priikažuvame konturite 1periferniot -na bronhij alen karcinom, na raspadot v-o ne­ ,go, na post,oenje Hi ne na k,alcifikat-i i dr. Za procesi v.o zadniot medijastinum kako 111a trahea,1naita hi.fu:rka.oij:a i gilavni.te bmnhii ,•.so ,po.pvecmo briše­ tomogr-afiij a1ta nje ni gi ,,pokažuva 1imfni,te jazli ­ -i dru­gite normalni elementi znacitelno po-dob­ro otkol,ku sumaaionata pregledna snim­ka. Pr,bronhij alniot -karcinom .osven i 1to­mogrami vo antero-;posterioren pr,avec, kako i prof.ilni se pravat 1Jo111:og.rami so korekcii za pooddelni bronhi. Na.kratko hi se ,reklo deka tomografi­jata e važen specijalen metod vo rend­genskoto isleduvanje :i bara dobro poz;na­vanje na teorijata ·i možnostite na izvedu­vanjeto. Za 1prikažuvan,.je na br.onh:ite pri bronhijalniot karcinom, tomografijata e golemo nrnjstor.stvo i bara dobro pozna­vanje na topografskata anatomija. 5.B •r o n h o g r a f i j a t a p r i b r o n -hijalniot karcinom. Upotrebata na .bronhografijata vo sve­tot •i kaj na.s dasta varira. ,Od samo ne­kolku godišno vo švedska (Karolinska bolnica), dve do tri mesecno vo Germa­nija (Berlin) do edna ,ili dve sedmicno kaj nas na Insbtutot za radiologija. Do­sega nie sme naprav,ile ,akolu 3.000 ·bron­hografii 1pr.i razlicni dij agnozi. ,Poveke od po1lov,inata ,se br.onhografii praveni kaj ,bronhijalniot karcinom. No ,so sigurnost može da se zakluci deka postoi generalno ,namaluvanje na bronhografijata vo sve­ •tot i kaj nas. Prašanjet,o na tehnikata na izveduva­nje na br.onhografijata e se ušte diskuta­bilno. V.o ,svetot postoi golem. br.oj na privrzenici ,na bronhografij,ata vo intuba­ciona narkoza, no isto ne e mal i brojot na ,privrzenicite na izveduvanje na ovaa kontrastna metoda vo ,lokalna anestezija. Nie go smetame za ipopr,irodno izveduva­njeto so lokalna , ,anestezija. Prvo, od ,gled­na tocka na aktivno.to dišenje ,i ramno­mernoto r,a,spredeluvanje na konstrastot vo bronhite i vto.ro, paradi znacitelno po­ma1ku kiornplikacii (alveolarno polnenje, bronhopnevmonii .i smrtnost). ,Privrzani­eite na intubacionata narkoticna bronho­.grafija baraat edinstveno pogolem komo­ditet pri rabotenjeto na šteta na bolniot. Lege artis narpravena •b11onhografij a vo lokalna anestezija preku transnazalno vnesen kateter ga ,ima site .i vo prednos,ti tehn.Lkata pretstavuva izborna metoda. Vrednosta na br.onhograf,ijata vo dija­ ,gnostici!ranj eto na bronhij alniot karcinom 2• var.ira pomegju 74 % 89 '%. Ova ,osobeno važi ·za 1karcinom1te -od ,zona , I i II. Karni­nomite ,od III-fa zona ,i ponatamu perifer­nite trkalezni ogništa so bronhografij a se razjas.nuvaart samo kaj 1/3 od ,Zao slucaite. malignomite od II-ta ,i III-ta zona koi hi­stološki i cistološki mogu teško se .r-azre­šuvaat, edna dobro izvedena bronhogra­fija .pretstavuva doprinos vo nivnoto cli­j a•!?Jnosticiranj e. Rezultati te od bronhosko­p,ij ata možat da se podobrat 50 % ako taa e negativna i se ,izvede povtorno po napravena br.onhografij a. S,tudijata na Labis i sor. na 300 histo­loški 'Verificirani bronhij alni karcinomi ni dava paralelen pregled za vrednosta na bronh:ografijata ,i bronhoskopijata so že­lezen instrument, vo -dijagnoscirranjeto naobron:hij alniot 1karainorn od .zoni te I, II i III. Labis i ,sor. ,naš.le 1sigumm ,p.os,tav.ena di­ •,,' ja,g:naza vo 58 '% ,endaslmp.ski i 85 % b11QJ.1.­ho!?Jr,,, afoki :iispiltuv.ainjia. Pr,i :1.1;potrerba na kvo­tata v,o 2m.vfo:no,srt od lrokaliz,aoij,arta pro­ ,na ZOHA I ZOHA II ZONA III Podelba na bronhija/noto steblo vo poedini zoni 1 Po labis, Eichhorn, lglauer) Sl. 2 Semaitski pntkaz: P,odelba na b110111­ h!iJj,ailIJ101lo Slteblo. 'revcev b., M. Grunevski i B. Kaiajdžiskl cesot vo I-ta .,,,,84 °/o zicma endoSikiopski našIe :p:ozi:1frven 1r,ezul;tat, diodeka nal()d1ort ,v,o 97 '% b.l bmonbo,grafoki p.oziitivem.. V,o II-rba z,orr1a ,,še ,0/Vla d:z.rnesUJVa,36 '% emido;sik!opSJki, 86 % b ronho,,,e ,VID ziona1ta :I II ,sa­ g,Pafiski i naj-po,s[mo vo / 0 , 11 ° !Illa!O dJ01t b eš·e ,endorskia;pski poz i­rtiv,ein, a vo 32 '% hronhogra, ,.fslk!i. Šrbo :s.e odnesuva ,,do .rendgen,oliošikata ,s:imptomato1ogijia od dobiiei11ilte bmnhogr:a­mi ja pr:i:lmžuvrnne 1slednata rt,abe1a: Bronh-ografskaosimptomato­logij a pri br·onhijalniot kar- c,ionom I.oOrps1tr.uikcij1a (aII1iputacij,a) !Ila hronh:o l.oArnpurti.r, at11Jot kraj rna bronhot e kakooso nož presecen ili asimetricno ne,p.ra­v·ilno 1prekiil!at vo ,blizinata na tumo­roznata seil!ka (atelekitaza, infiltracija,otumorozna ma,sa ,itn.)o II.oSte110za na bronh:o 1, l.oA:nu1arna (eirkularna) steno,za (con­centric bronchial narrowing)o 2.o Stemoza na b110[lh VlO vid t11Ja o-paškaood glušec (Ra,t-t1aill ,bronchus)o 3.o Asimetri!cna stenoza na br.onho . 4.o Defekt na ,polnenje kako impresijao od pr,srt; (hriumb p:rilnt iimpr-essiiDIIl)o 5.o Rigiditet na zidat na bronhot Io 6. · Lokalna disJ.olmcij a na b,r,onhio (displacement of bronchi)o Ova,a brrn1hografska simptorn.a,1:Jologija ja pravi .i golemata vrednost ,na metodata. Vo diferenaijalnata di:jagnoza megju bronhijalen ,i vospalitelen pro­ karcinom ces lil:i 1 d1rUJgi 1g,ranulomatozni promeil!i ,.p.o­,ood R101tte i so,r vo ,92 '% 1Se ·posrUgh,uva ,siiJg,UJrmo .ra.graniicuwm:je so h1,onh,agrafi­ 1jata. Nia 1b,110nihogr1aif.ij,a isita ,,simpJon1.arto- ,11o,d,a, gij,a vaait i 1kiaroi:nomi poma1i od 3 srn. Metastazi pomali o.d 3---4 ,sm. vo rpriecm'i,k o z,afakaat ,davaat ne g,.bronhot i ,ne j.a gore priik!a:baa1a1Ja SliIIJiptomwbologij1a. ,Pogol:emiilte metasta2li teško , s1e ria21li!lmv;aat od verifer­ru,te karcimomi v.o ibrnnhogram. Kaj ehii1110­ ·k1okioV'i'1:e cisti (vo poddelrri po.dracja odoSFRJ se naogjaat vo pogolem hroj) bron­hognafskata ,simp1Jomato1ogija e mnogu ti­picna pa duri nelmgaš i patogmenicina.o Rezimirano možeme da kažeme deka br.onhografiijata se pravi zna,c,itelno po­retko, no sepak treba da ,se ziveduva ka­,kJO 1110.foJJe vizueiln,a i,metoda. rendgenološka Taa se pravi so cel na postavuvanje na dij agnoza i ima pog,olema važnost od to­rnorg:afij ata. 6.oKi m o grafi j a t ,a v o d ,i j a g no -sti,kata na bronhijaln,iot kar­e in 0111 So 1kimo.grafskata metoda se analizi­raat pr.oces-i 1blizu do hilusot i vo pros1re­niot medijastinum ,i ponatamu anevrizmi vo ,periferij ata, do kolku so rendgenosko­pij a ova ne uspee da se dokaže. Ponata­rn.u ezofagusot i srceto dokolku imaat vr­slm so karcinomot možat da se ,analizi­raat so ki!mografija. Nie sme je upotre­buvale kiimografskata metoda zaedno so bronhografijata za da se prikaže rigidno­sta na zidat kaj -karcinomi na pogolemite brnnhi. 7.Angiografija na toraksoto1 Kon •ovie pregledi spagjaat:o a)oPr,ikaz na truncus pulmonal,is ne-.i govite granki; , b) Prikaz na golemiite veni (vena cava superi,or) kako medijastinalnata flebo­grafija; c) Prikaz na v. ,azygos so pomoš na in­traosa,lna injekaija nq ,kontrastno sredstvo v.o gornite rebra iLi direktno ,so pomošona .kateterizacija na v. femoralis;o d)oPrikaz na interkostalnite arterii soopomoš na injektiranje na tummoznata oblast na s-oodvetnite rebra. 8.oD i j a g no s rt.i 1c enoip ne ,v moto -rakso Mašne retko pribegnuvame ,kot dij ag­noshckiot pnevmotoraks ,za izdiferencira­nje na plevralnite od intrapuhnonalnite procesi. 9.Up otre b a na pne v modi j a -stinumo Ova može da stane indirektno po pra­venj e na ,ili direktno pnevmoperitoneum pfli 1insufliranje ina vozduh retrotraheal­ 110. Ovaa metoda izvonrecl:no cesto jaalmmbinirame so tomografija. ,Dobro se prikažuvat odnosi!te na ·•kar­ bronhijalnite cinomi medijalno pos-taveni kon medija­stinumot. Dobro se -i:zdiferenc,iraat turno­rite od -krvnite sadov,i i znacitelno podo­br,g se raspoznavaat zgolmenite limfo­ nodi. 10.aP r e g le d s o r a d i ·O a ,t k ti v niaiz.oto·pia a)aBe-lodrobnata ventilacija može da bi­de isleduvana so pomoš na inhalacija na radioaktivni -gasovi. N arušenata ventila­cija e znaik za opturacionen bronhija-len kaminom. Se izveduva scin:tigrafski pri­kaz koj se -onzacuva kako inhalaciona scin tigr-afij a . . b) Perfuzionata scintigrafija go p.r,ika­žuva ranotro narušuvanje na periferijata pri centralnite bronhija}ni karcinomi i duri -koga istite se mnogu mali. Za našite pocetni •raboti vo ·vrska so ovaa metoda sme objavile vo Radiologia Jugoslavica. 11.Ren d g e n·o fotografija taakaj belodrobn.iot rkaarcinom Vo borbata za rano otkrivanje na bron­hij alniot karcinom rendgenofotografij ata e naj,kori,sna, najevtina i najednostavna ,-metoda. Otkrivanjeto na maligna prame­na v.o najranata faza i neprolongiranjeto na vremeto za klini6ko ,i radiološko do­kažuv,·znaci so -hirurška intervencija anj e v.o najgolem broj od slucaite ·izlekuovanaproces.a Vrednosta na masovnata rendenofoto­grafi:j a vo ,ranoto postavuvanje na dijag­nozata bronhijalen karcinom e is•pituvana od mnogu avtori. ,Liebschner i sor. so­opštuvaat deka pri izveduvanje na rend­-genofotografij a v.o ,interval od 1 godina frekvencij ata na dij agnosticiranite 1bron­hij,alni -karcinomi se poka:cuva od 0,013 '% na 0,049 % od 1pregledanite. Beerndt na materijal od 2.432 ustanoveni bronhijal­ni kareiim.rnni našol deka 853 rse dij.agno­s·ticirnni .so rendgenofoitografija, od po:sJ.ed- n.ite 258 bea bez s-e,kakva klim:i,cka simpto­ma1Jologij,a. Naše-to iskustvo e mašne skromno bi­dejki kaj nas vo SRl\/I se ušte radiofoto­grafij ata ne e dobro -organizirana i se prav.i na 3 goclini edna-š. Bidejki belite drobovi pretSteew, H.-J. Eichhorn:o Fovtsch11itte Rontgenr.trahlen 114, 197-207, 1971. 9.o Kotevski Lj., M. Gavrilovski, M. Gru­nevski, Gj, Stavric i D. Tevcev: Rano posta­vena dij agnoza na belodrobniot rak. XI kon­gres na lekarite od SRM, Ohrid, 1974. 10.o Grunevski M., D. Tevcev, Lj. Kotevski:o Rani .rendgenol!ošlm znaoi na bel-oclirobnliort: lmroill1!om. IX kongres na lekladte ,od SRM, Oh11id, 1974. 11.o Novak J., D. Tevcev, S. Levi, M. Gru­nevski: MMP (Mak. med. pregled) 7-10, 412-417, 1962. 12.o ,Schlungbaum W.: Lehrbuch der Rci:nt­genclii,agnor.t.k od Schinz i r.oir. G. Thieme, Stuttgiant, 1973. 13. Bernt H.: Park. Pneumoipgiie 19, 415 do 423, 1965. 14. 1Jiebsch1,Ltte Rcintgenstrahlen 80, 302 do 314, 1954. 15.oTevcev D., M. Grunevski, J. Tadžer, V.oDolgova-I<,orubin i Lj. Kotevski: Radiol. lug. 2, 91-99, 1969. 16.oTevcev D., M. Grunevski i K. Velkov:o NeopfaS!tlicni zaboluv,anj.a rna .respira1xlrn:iioit ,sistem. IX ·foongres na lelrnnite -od SRM. Oh1.1Ld, 1974. 17.oNacev S., D. Kaftadžiev, S. Gucev i M. Grunevski: .Mak. med. pregled: 7-10, 52-56, 1969. 18.oTevcev D., M. Grunevski, K. Velko-v io K.oPopovic: Pecateno vo ,Zbornik na trudo­viite na VIII-o-t 1kiongres na lekm,ite od SRM,oOh11id, 1970.o Adresa [1a aivto11ot: Pr,of. dr. Dlimirt:m· Tev­cev, OOZT-Institurt za mdiolog.i.ja, Medtoinski iiakulrt:et, Vodnjanska 17, 91000 Sfoopje. 1 r 7 RADIOLOŠKI INSTITUT MEDICINSKOG FAKULTETA U BEOGRADU MAMOGRAFIJA U KONTROLI BOLESNICA RADIKALNO ZRACENIH ZBOG MALIGNOMA DOJKE Brzakovic P., V. Svilaric, N. Bošan, M. Barj akitai,ovdc, Lj. Radoševdc Sažetak: U O'V'on1 radu auto·ni l1azn1,c1traju znacaj rrnanrngrafli.je u ikon­tmla'ma bulesrnica, koje su z;racene 11adikal111im dozama zbog rnalignih tmnma dojke. Na .radiiografsklim s.Ukiama prikiclJZuju pos.letracUjaciione pramene lwje s praviom mogu nosiiiti riaziiv »rad.ote11apij.s:ka dojka<,. UDK 618.19-006.6-073.75 Deskriptori: cloj ka novotvorbe, karcinom., radioteraptlj a, racl,i.j acij a po­škodbe, mamografija. Radiol. lugosl., 3; 241-248, 1977 L J Prednosti mamografije u dij agnos,tici ,lrnje mogu imitirnti maligno oboljenje, a i n1,alignih tumom, namcito u preklin:ickim zbog nedovoljnog ,iJskustva u poznavanju stadijumima, su dokazane mnogobrojnim ovih ,novih kliinickilh sirnptomatologij a. ,,velilkim 1Serijama, obj.av1jenim od sura.ne Zbog toga, mamograf.ija u rproceni lokal­mnogih autora (Clark i saradnici, Egan, nog statusra, n1ože .biti od vrlo vehke ko­ Friedman i saradn'iici). Medjrutim, ona da­risti, a ciji detaljrri podaci mogu nas do­nas 15v,e v..e zauzima 2m-acajno mesto i u vesti do .siedecih zak;l.ucaka: lmntrioli obolelih od mahgnih tumora -l.onstatovanje potpunog povlacenjaadojke, lecenil1 nemutilantnim metodama, tumora :bi1o kombinovaaJco tumerekitomijom ·i zra­-nalaz re,zidualnih tum.o.ra posle tera-cenjem, Hi samo radikalnim zracenjem pije sa vrlo visokim dozama. -pojava recidiva, i1,iaU ovakvim naci!nima lecenja, najveci -pracenjie dalje evolucije.a problem rpredstav lj a kiontrola lokalnog statusa zbog posleiiraidijacionih sekv,ela, Naši slucajevi. -l. Bolesn-i,ca M. G., clanak primljen 16. 8. 1977 riodjena 1939. o., Dg.: Ca. mammae ,l. dx. Brzakovic P., v. Svilaric, N. Bošan, M. Barjaktarovic, Lj. Radoševic Slika 1 Slika 2 Slika 3 Prvi snimak okito.bra 1973. kacla je i zapoce,ta ,radikalna z-racterapija (TCT ,n-a ·+ + BTR ,s,a TD -7500 rad) a:i-okazuje -prii­lsustvo malignoig turn,ora ikoji po1Vlaci bra­davicu. Kl,inicki tumm· -ocenjen ka,o T3N2. (Sl!i.ka 1) Drugi s.nimak naalna zracna ·terapija sa TD-10000 rad. jer se u 1Joku terapij,e tiunmr ,pokazao 1kao rezistentan. , Na :pocetku ,lecenj.a tumor ,ocenjen kao T2N2. {S:lilka 19) Drugi . snimak -1decembar 1975. izra­žene radiosekvele, skvrcavanje dojke uz khni:cke znake rpo:cetne ,ra,dionekra:z,e kao postedi:ca masivne doze, uz znake progre­dirnnj.a turnora. (-Slika 20) Slika 23 10. Bol-esnioa B. P., 1rodjena 1923. g., Dg.: Ca. 111ammae l. s:tn. Prv,i 1srrimak -novembar 1973. ZraClna tera,pija ,sa radikalnim dozama (TD-7500 rad.). Klinlicki tu=or ocenjen lrno T3N2. , (Slikia 21) Drugi .snimak -maj 1975. znaci rezi­idualnog :tumo1r.a. (S1ika 22) Trieci ,s:nimak -februar 1977. dalja evo1ucijra 1:iurn;oira. (Sl,ilka 23) Slika 24 11. Bolesn:ica E:. V., rodjena 1935. g., 1Dg.: Ca. mammae l. sin. : Prvi snimaik -1septem.bair 1974. Radi­kalna zracna terapij,a .sa TD-8000 rad. (Slika 24) Brzakovic P., v. Sviiaric, N. Bošan, M. Barjaktarovic, Lj. Radoševic Slika 25 Drugi ,snimak -maj 1977., ,nejasna kili­nicka situacija, r.adi,o,sekvele klinic· ki i ra­dografski, uz postoja111je zv,su­ ,,ezdastiJ1 spektn.ih senk,i, sv11dla,sta biJopsija ne,ga­tivna. (Slika 25) Medju rnnogobroj,nim man1io,grafijama, nacinjenih u tom cilju, m1ogli bismo da ·iizdv-oj·imo dV1a zapažanj,a, koja moramoiposebno ,spon1enuti jer im.aju ,si,gur.no ve­liku v.,Prvo o.dno.s mam,o,gcr-afskogi ažnost. i pa}patorno,g na.laza 1posl,e zracenj-a jeiiZJ1nenjen; naime, sada •su pr,e.cmici, kojiise mamogriafski ,pmcenjuju i .oni clo·bijeniikaliipemm isti, dok je 1pre lecenja palpa- ·,,1Jorni nalaz uvek veci u!slecl ,postojanjaioclbrambenog poj,asa.i Drugo, miknokalcifikac.ij,e i pos1e po­vlacenja tumora 1perzish11aju u onim ,slu­oajeV'ima gele su ,,pocetku le­ postojale na cenja.i Izv.esne grupe mogu s ,·praV1m11 nositiinaziv »radioteraipij·ska iclojk1a«, jer suistrukture -portpuno izrn,enjene, ,a p,1,isutanije edem, ISlkLertoza rveziv,no-gl,andularnogi1Jkiv;a 1koja! daje ,,nove biza,rnei,, potpuno ,,-,ovei s1'ike. Treiba svakako ·p:odvuci 1da se ipromene mo1gu, i treba ih, •razlikovati o.di , onih 1k!oje ,,govore u smiislu recidiva.i Nastanak edema i n,astaj1amj e z·asence­nj a 2Jvezdas,to,g .iziglecla, sigurni su z,naciiza ·to.i Mor-a se reci da izuzetno, nejas:ne kli­n1cke ,s: ituacije i neodredjeni mamo,grafski naLazi 1s,do,pUJnski sv,rd­ e rnogu -rešiti .samo lastim biopsij,an1a (fmage). Sigurno da u tun slucajervin1:a, samo pozitiivni nalazi irn:aju neku vrednost, dok se negativ111im ne možema služiti u donoš-enju zakljucaka. -Svrdlasta ib:top,sij,a je 1neophodna u ,svirn slucajevima predvidjeni.J.11 za d,opunski .1Jretman, zracenj-em ili citos,taticima, jer 1 oni lmd k!ojihi0 planiramo n,almadno hi­ 11urško 1,ecenje bice i:spitivarii his•tološki ex temipore. Sumimary SIGNIFICANCE OF MAMMOGRAPHY IN THE FOLLOW-UP OF PATIENTS WITH BREAST TUMO RS, IRRADIA TED WITH RADICAL DOSES Vialue o.f mammography ,studies .111 the fio11ow-u,p of patients wu,th breast tumors who have been .irrad11a1ted with .radicaI do, ses i:s diiscussecl. Postirir.achla1Jive changes (mclii,o­terapiic breast) are presentecl. Literatura l.iberger, S. M., B. M. Curcio, J. Gershon­Oohen, H. F. Isarcl: Mammographic lo­cal,is,a;tio,n of unsuspeoted breast oancer, Amer. J.iRoentgen, 96, 1046, 1966. 2.iChavanne, G., D. Pellier, M. Valette:iLa ma1mmog,r.a.phie, J. Racliol. Eleatriol., 48, 667, 1967. 3.i Eg,an, R. L.: .M.ammography-Sp.riingfielclIII.: Cha1rles C. Thomas, 1964. 4.i Gros, Ch.: Les malaclies clu sein, Ma,ssonet Oie, P, 1 aris, 1963. Aclresa autora: Pntm. dr. P. Brzalmvic Ra­ -diioilošlci i1ns11Jitut, Pa,ste,rovia 14, 11000 Beo'.grad. 7 ONKOLOŠKI INŠTITUT V LJUBLJANI POMEN KOMBINACIJE RAZLICNIH RENTGENSKIH DIAGNOSTICNIH METOD V DIAGNOSTIKI RETROPERITONEALNIH METASTAZ MALIGNIH TUMORJEV MODA Us J., G. Klanjšcek, G. A. Kucins·kij, Ju. M. Akopjan Povzetek: V ses-tavku avto,rj.i obravri.avaj,o problem diagrnostic,iranja metastaz v retriope1,irt:onea1'nih bezgavkah rna1ignlih ,tumorjev moda in predlagaj.o diagnosticni postopek. Ker s porn.ocjo limfiog:1,afiije 1rni n1Jog:oce vedrno opredeliti katere izmed retroperitonealer E. Klaris:o Mogllichkeiten uncl Grenzen der Ka'.v.ographie iln der Tumordiagnos1Ji.k. Fortsch. Rontgensbr. 122, 3, 1975, 230-235. 7.o Johnson D. E.: Testicular tumors. HenryK:impto,n Publichern, London, 1972. 8.o Laurin S.: Cavography and lympho­graphy ,i,n H,odgkJ1n',s clisease. Acta Redilorl. (Dilagn.) 16, 1, 1975, 98-106. 9. Lunilllg M., M. Wriljasa1o, H. We1ss­ileder: Lymphog11aphie bed maligne111 Turn,oren. Georg -Thieme, Leipzig, 1976. 10.o Ma11inhach E. B.: Diiagnoslis ,of .tes1.i­cular ,tumms. !11Jte11nahl0tnal Uro1ogy and Ne­,phmlogy, Akadem!iai kiiac16 Budapesrt 2 ' 4 ' 1972, 187-194. 11.o Masselot J., C. Berginon, P. Markowits: Valeurs com.arees de la ,lymphograiphli.e, de la oavograph1e et de l'urogmphie intravei­neuse, c1ans l'etude des metastases gangliiO!l1­na1ilres (reti,o.pe11iltoneales) ,des cancers du tes1Jirnle. J. Rad1ol. Eleotl'Ol. 52, 11, 1971, 653-662.o 12.o Pugh R. C. B.: Paithol,ogy ,of rt:he rtesrllis.-Blackwell Soientillk Publicatilons -Londo111,o1976.o 13. Ranniger K., R. M. Saldino: Abdonl'inalo1angiognaphy. Current Pr-oblems ;rn Surgery,oMa.ch 1968, Year Book Medical Pubhlshers,o Cbiicago. 14. Roo de T., S. H. Mrunden: Lymphogra­es .due to 1neerosis, diil,nd to1rtuorus b1.anehes. aite:d 1a, The panereatographie appearenees of panereatie eaneer are: noc:Lula,r, ,•enoasemeint, exoel!1Jtri,e l01rug -a;nd tiirr.e,gul-ar ,ste1no:S1i.is, 1rat.taiiiled duet ob:s1truebon, , rnwi,ng a:iin duot.e l,o[ljg [)Jctr,.,of the ni, Cystie eetasia, fragmentation, rarefiea­tion and destruetion of the minor panere­atie duet. Diffieulties in the differential diagnosis from ehronie panereatitis and eaneer ean be overeome when there are only non­eharaeteristie lesions sueh as: a)e.ibile .duet,e irrvolvemient of the con11n:0111 , ·b) :JJorug but smo:oth i'lteno.sis of the p,an­oreatie duot, ,e)e,duet dii.pI,aoeime,Il!t,e rd)eduet roco1usiions.e The aeeuraey for diagnosis of panereatieeeaneer by ERCP alone was 75 % positive. But 26 out of our 28 patients with this disease had sueh extensive tumors that :they weiie ·not ,iiesieeta1b.le up:on. In approximatly 15 % of the overall po­sitive eases we found non-speeifie alter­nations. To give some examples of those lesions with proved final diagnosis: The first six eases show different types of involvement of the eommon bile duet in ehronie pan­treatitis and panereatie eaneer. l.eSandglass stenosis of the eommonebile duet. Obstruetion of the panereatie duet. -Chronie panereatitis. 2.eSimilar stenosis of the eommon bileeduet with kinking to the left. Long narrowing of the panereatie duet in the head and oeclusion in the tail of the panereas. -Panereatie eaneer. 3.eLong stenosis of the eommon bileeduet. Oeclusion of the panereatie duet in the head of the panereas with pseudo­eysts and ealcifieation. -Chronie pan­ereatitis. · 4. Similar ehanges in a patient with aedistinet eaneer. Stenosis of the main duet and destruetion of the branehes. -Pan­e1re,aitie oainoer.e 5.e Irregular margin of the intrapanere­atie part of the eommon bile duet with stenosis and enlargement. Short, smooth stenosis of the panereatie duet. -Chronie panereatitis. (Figure 1 a) 6.e Exeentrie, nodular eneasement of theeeommon bile duet. Panereatie duet without severe lesions. -Panereatie ea,noer. (F'iguPe 1 b)e ,: T,o fiol1ow tlri'S .a;n exian1iple ,10-f ,a 1}0.n,ges1Jenosiis :of the paincr,e,atie duet i:s given: , 7.e Ill-defined long stenosis of the maineduet in the body of the panereas, without severe pre-and poststenotie ehanges clue to pressure of an undulating lienal artery. In aclidlitiion, diisp1aeement of the ,two ,duet systems is non-eharaeteristie. Pre­viously we saw a kinking of the eommon bile duet to the left. A similar displaee­ment we found in patients after Billroth I gastreetomy. 8.e Displaeement and narrowing of theepanereatie main duet in the tail of the panereas due to a eaneer arising from the aeinar epithelium. Finally two different types of obstruc-1:>iion .o,f the 1panoreatie duet a:re ,p1.esented. W,e found thes,e ,1in bo1th disea,ses S1igns ineaip,prnximatly ,the same pereentage (that is 1iin 5 oa-s•es of eaeh diseas, e). 9.eFirstly the »tapering« type due to aeeareinoma and 10.e:seeondly 1the »om10ave« 1type ,of .dueteobstruetion eaused by a great pseudoeyst. We perform all clinieal and radiologieal iinv,e,:n ,]n , s1ti,garl:1i10•a'Vari}ab,le. adclihorn lasteyear our 1tean1 cair,r.ied ,out lin the uoutine pr,og,01f ERCP iin 300 patients eyto.logi­ mm ,oal •of as1p:iraited panereatie ex.a.nriinatiion s.em.e1Jion.e Reeently we improved this method inepatients with pathologieal ehanges. Weeare now making a eombined study of aspi­ration eytology, after stimulating seeretionewith »Seeretin«, and testing the eareino­embryonal-antigen (CEA) in the panere­atie seeretion.e Fiigure: 1 a Irregular 1111m·g.of the ,intrapancrea)bic ,par,t 10:f rthe oommon bjle duet Wlith ,s.te­ tn nos,is m1d enla,rgement. Short, smoort:h s,tenos,is of the pancreatic duet. Fiillal diagnosis: chro­ ,,,nic pancreamitis. 1 b Excentnic, a11odulc1r encasement of the con11non btlle duet with foHo'Milng duet occlusion. Pancreatic duet without severe lessions. Final diagnosis: pancreatic cancer. So 12 out ,of 15 pa-ncr,eart:ic ca:ncers were detected thrrn1gh cyt,o,1ogy. CEA wa:s ,posi­tive in 4 out of 9 specimens (that is 44 '%). Combinecl ERCP, cytology ancl CEA-tests had an accuracy of 100 % in the diagnosis of pancreatic cancer. Finally I will mention a new clirection being taken in ERCP research. We are S'tuclyj,ng []OW 1the new method of YosJ:JJi­ ,rn.oto enabling better visualisation of the branches and opacification of the pan­creas. A mixed clye with non-ionic sur­factant implies a quick diffusion of the contrast material into the pancreatic pa- renchyma. The 1sesults reported giv,e a further hope to research. Sažetake DIFERENCIALNA DIAGNOSTIKA NESPE­CIFICNIH PROMENA KOD ENDOSKOP­SKE RETROGRADNE HOLANGIOPAN­ KREATOGRAFIJE (ERCP) Na vlastitoj kazuis, tici koj,a baztra na 28 pri­mera karcinoma pankreasa i 58 primera sa hronicnim pank,reaititisom (koji su bili dia­gnosticki verificirani) autori iznose svoja isku­s.tva i gledanja na poteškoce kod endoskopske retrogradne holangio-pankreatografije kaje Justich E., F. Wiedner, G. Dietrich, P. Kratochvil, G. Brandstatter nastaju zbog nespecifickih promena. Ove pr.o­mene uvek prate osnovnu bolest i uzrok su najvecjih poteškoca u diagnostici bolesti pan­ kreasa. Navije metode lrno što su aspiraciona cito­logija i odredjivanje kardno-embrionicnog antigena (CEA) po stimulaciji sa sekretinom, rnogu doprineti ka tacnij,oj dij agnozi bolesti pankreasa. Na kraju autori naporn.inju da sa Yoshimoto metodam mogu postici bolju vizu­ alizaciju manjih i-zvodila i •opacifikaciju pan­kreaticnog parenhima. References l.rAnaoker H., H. D. Weiss, B. Kramann:r 1 Da,s PankJreaskarziiJIJJOm im endoskopischen retmog1,aden P.ankreatiko-Cho-Langri,ogran1111.r 1 Fortschr. Riintgensitr. 122, 3 (1975), 238-242. 2.rAnacker H., I-I. D. Weiss, W. Wiesner:r Das pankreaitographiische -Btld der entziind­1ichen. PankJreasp,11ozesse. ,Fortschr. Riintgen­,sitr. 117, 4, (1972), 418-424. 3.rBmndsitatter G., P. K;rntochvil, F. Wlied­1ner, E. Justich, I-I. Fladerer: Turn.ordiagnostik Clin n-aj bi b.i,lo obsevano limfawertkivo ima seroznih Oipnah. Siilver12 navaj1a tu­,dd. Waltoa1-a ii1n Siinolair-a, kii rsta .leta 1952eopiisala šest ·pogoj,ev za dober terapevtskieucinek, in sicer: .radioakitivni lmloid mo­ra biti fiiziološko neškodlj,iv; delci mora­jo imeti doloceno velikost, da ne ;pride doeidiiseminacij,e delcev ,,·k; da see v tkrvni ohtoprepreci lokalna precipitacija, m,ora bitielmlooid kemicno stabilen; potrebna je do­ clanek sprejet 27. 9. 1977 J locena specificna aktivnost radioaktivne­ga ,koloida glede na obravnavani volu­ , men; pomemben je 1kratek razpolovni cas iz,otopa .in da izvfra •primarni ·ucinek sevanja od delcev beta. b)Fizikalno kemicne lastno­1s ti ka1odida Au 198 (S.i,raz,polovna lver12): doba izotopa j,e 2.7 dnri., sevanje je ,se.stav­1ljeno ;iz energij, e 0,97 MeV žark1oiv beta in 0.411 MeV žarelmv gama. Gama žarkii rp.1,i­ ,sipevajo samo .6-10 '% ,celokupne ,doze in 111am o1ajš-ajo det,ekcijo izo1Jorp,a. Makisi.n1>a,1na prroclro['ll1>0st ,žarkiov beta v tkivu je manj kot 4 mm. V,ehkost kolodtdniih dekev j,e od 0.003 ,do 0.007 n11ikiro111ov. Matel'.ial naj bi ,bil 1.e­1111iicno iirnerten in .ne11Jaksicen. c) D ,o z imet rij a: V pregledani lite­raturi je najizcrpnejše Mitchell-ovo (Co­chen') .porocilo o doz:imetriji po interpe­r,itonealni aplikaciji Au 198: apliciral je 100-150 mCi skupaj s 100 ml fiziološkee-raztopine. Od poprecno danirh 125 mCiepredpostavlja, da ga pr,ibližno 80 %e Benulic T., Elga Majdic (100 mCi) ostane lokaliziranega na sernz­ni:h opnah in da je enal.o1nerno razpro­strt po ,pe11iltOITTJea1ni površilJJi i(3 m2). Doza beta žar.kov znaša 2.4 rep/h/µc/crn.2, na peritonealni povrišini pa ca. 750 rep z možnostjo dvakrat vecje doze v žepih. Trebušna votLina prejme v sredini (ce si jo predstavljamo kot kroglo s preme­ ,rrnn 10 cm) od žarkov .gama ,še ca. 750 R, na peri,feriji •pa polovico te doze. Celo­kupna doza v trebuhu naj hi znašala od 1125 do 1500 R, v nekaterih centralnih predelih ,pa bi dose,gla tudi 2250 ,R. O dozimteriji pri interperitonealni ap­likacij,i •koloidnega Au 198 pornca tudi Hreastrup', ki je po aplikaciji 150 rnCi iz­mer.il 25 mR/min pred trebušno steno v od:dalj,enost 15 ,om. O radioaktivinem koloidu izven apli-ci­ranega podrocja :pornca Silver": med pr­vimi desetimi dnevi po apli1kaciji je iz­meril v krvnem obtoku manj 1mt 0.2 % ,celotne aktivnosti. Najvec se ga izloci z urinom prvi dan rp.o aplikaciji ,(ca. 0.1 °/0 celokupne aktivnosti). Mitchell (Cochen') zavraca možnost izlocanja koloidne.ga izo­topa z urinom. Muller8, 9 pornca o kvantitativnih re­zultatih doz,imetrije s pomocjo aktivacij­ske analize. P,o dobljenih •podatkih po­novne a•ktivacije izotopa v posameznih vzorcih tkiva (vzetih pri avtopsijah) je •dobil po :interperitonealni aplikaciji 150 mOi Au 198: rv j-etdh 172, rv viraniiai 254, v pljucih in ledvicah 30, v .sernzi (ileumu) 4200 rad .in v mediastinaln:ih :in retrope­ri tonea-lnih ,bezgavkah 7100 radov. , Material in metode. -Indikacije za terapijo so predstavljali ponavljajoci se izLivi pr:i ,generaliziranih malignomih, ,ci­tološka verinkacija malignih celic v izli­vu in neuspešne druge ,terapije izlivov (citostatiki). Za ,ko111traind.kaaij,e is1no :smat:ml:i: slabo razporeditev testne doze, zelo zmzane vrednosti v krvni sliki (levkociti pod 2000/1111111', trombociti pod 100.000/mm3 , ·hemoglobin pod 10.0 rn.g %), zvišane vred­nosti RN ter ev. popolna nepokretnost bolnika. Vecinoma smo uporabljali koloidno zla­to iz Nuklearnega :inštituta »Boris Ki­dri•-inoa, Beograd, z oznako YV c« V ;Au-198/1, z visol.o a'Mivnostjo/ml (do 200 mCi/ml)3 , 5. Od ,leta 1969 do 1975 .smo uporabili ra­dioaktivno lmloidno zlato pri desetih bol­nikih (osem žensk in dva moš:ka), ki so ime1i ponavljajoce ,se plevralne oz. peri­tonealne izhve. Pet pacientk je imelo malignom dojke, ostalih .pet bolnikov pa je imelo: maligni melanom (kože), limfo­sarkon1, karcinom želodca, mesothelioma plevre ,in malignom ovarija. Starost bolnikov je ·bila od 26 do 57 let. Pri zdra•vljenju naših bolnikov smo se zaradi velike pribl:ižnosti znanih uporab­ljanih dozimetricn,ih meritev', 3, 4 držali klinicnih izkušenj drugih avtnrjev1, 2, 12. Pr;i vseh bolnikih smo aplicirali rad,io­,ak:tiw11i lm:lrnd ,1,e po [Predhodni (rna sc.i:nti­. gnamu) ugodni ·tes;tn:i ·11azporediltvi iZJotopa. Bred ,samo aplikacijo suno s purnkcijo delno 1izp1'aZJn:.Li interplevir,a.ni oz. interperitone­1aihri. prostor ,i ,iin v asep,tiionih rp.ogojiih uvedllrnnilo ter .slmzii njo (pri :plevmil,em ,izlivu) tdiirektno uviaj.ali izo:top. Pri iinterperiitoneal­111e11111iz1livu smo lmruilo zamenjali s teflonsko cev,ko. Izotop :Sll11!0 v z,a.prtem 1Slis1Je1111u dova­j;aili aktiv,rno s ,pomocj:o brizga,m,e i:n fizii­ološke raZJtopine (2-3-kmt po 20 ml). Zaradi majhne odpI'tine (rane) ina koži n.snJco ,in1,e:Li tež.av z ,zap:ir,anjem .rane po ,pos:, egu. Pri .interplev.,aplikacijah smo da­ ralnih Li od 78 do 106 mCi kolo:ida na torakalno stran (pri obojestranS'kih a'Plikaeij ah pa ,po 60 mCi koloida na stran), pri interpe­ritonealnih aplikacijah pa ,od 90 do 144 mC:i (v :primeru ponavljanja pa po 95 mOi lmua.d• a 198 Au). Rezultati. -Zbrani podatki so doblje­ n:i pred in po terapiji, :in to posebej za bolnike z i•nterplevralnim ter za bolnike z interperitonealn.im ,izlivom. Za vsako Naše izkušnje interplev. in interperit. izliva s koloidnim Au 198 ,281 lokalizacijo .izliva primerjamo štev:ilh je vec bila pr•imenjivana samo zracna tera­pija sa radikalnim dozama, ili su leceni lmmbinovano hirur•metodama i škim zra­cenjem. S.ve naše boles,su 1imale verifiko­ n:ice vane histološke nalaze. Kod vecine bole­snica je bila nacinjena predhodna ka­stracija, uglavnom sa zracenjem, ili su vec bile u postmenopauzi. Samo kod nj,ih 16, 1koje su odbile predlagainu kastraciju postojao je menzes. U pocetku sn110 lecenje provoclili po sleclecoj šem.i -100 mg dnevno u toku deset elana, za-Hm smo prelazili na dava­nje 300 mg necleljno u toku dva meseca, i u koliko je bilo efekta nastavljano je sa dozama održavanja od 100 mg nedelj no. Ubrzo vec u 1976. ovu šemu ,srno zameniLi i poceli sa masivnim dozama od 3000 mg nedeljno u ,toku 4 do 6 nedelja, pa se te­rapija nastavlja sa dozam -oclržavanja od 1000 mg necleljno u toku vrlo clugih pe­rioda. Vreclnovanje odziva ·na hormonsko le­cenje smo vršili merenjem palpabilnih , tumorsl.ih masa u clojoi, limfnim cvoro­virna, koži ili uporecljivanjem r·acliograf­skih nalaza. Na ovaj nacin mogli smo da oclvoj·imo naše bolesnike u cetiri grupe, i to: -prva, Imel koj.ih postaji objektivnoa poboljšanje sa povlacenjem tumorskih masa i bez znakova pojava novih meta­ staza u perioclu dužem od tri meseca. -Druga, ,kod kojih nije došl-o do pro­grediranja primarnog tum:ora ih metasta­za u per,ioclu od više meseci. -Treca, kod kojih je clošlo do pogor­šanj a lokalnog na laza ili do pojave novih metastaza. : -cetvrta, sa bolesnicima koji posleaprepisane terapije nisu clovoljno kontro­lisani. Na tabeli 1 prikazan,i su odnosi medju ,bolesnicima lecenim I.ag,rupaa28 bolesnika , .,1nika II.agrupaa23 boles III.agrupaa21 bolesrnik IV.agrupaa14 bolesnika V.kupnoa86 bolesnika Tabela 1 U toku davanja, 1cak i za vreme dugih per.oda, svi paoijenti su ,odlicno podnosili terapiju, samo smo kod tri bolesnice za­pazili uzgredne efekte, ·i to kod dve kratkotrajna vaginalna krvarenja, i kod jedne tromboflebitis donjeg el.stremiteta. ,II. lesn;ica može biti shvacena ,kao us,peh, jer je došlo do zaustavljanja lokalnog procesa i generalizacije, mažemo reci da smo u više od po}ovine bolesnica .imali povaljan efekat. Alm uzmerno da i grupa naš:ih bo­ Na osnovu naših zapažanja kao ,i .po­data,ka 'prikupljenih iz Liiterature, mogli smo zakljuciti da je MPA progestinski agens kor.istan u lecenju malignih tumo­ra dojke i da se može tvrc1iti da j-e .po dejstvu pribLiž.an ili jednak sa andrnge­nima i estro.genima, uz veliku prednost što je bez popratnih neželjeni1h efekata koji daju androgeni i estrngeni, i može se upotrebiti ,u slucajevima kod ikojih je kontraindicirana primena drugih hormo­na, ,ili se pak može ,ocekiva,ti neki .efekat ,uaslucajevima gele je primena androgenaaili estrogena otkazala.a Na kraju moramo reci da smo ovaj hormonski preparat primenjivali kod drugih horn1:onslm zavisnih tmnora, ova­1rijuma i prnstate, o cemu ce biti govora uadrugim saopštenj,ima.a Surn.maary HORMONAL TI-OF IERAPHY BREAST CANCER BY »DEPO-PROVERA« (UPJOI­ IN); PRELIMINARY REPORT A sigruif,icant ,number ,of patients w,i,th pro­g,ressive stages ,of breast caTJ.cer were treated by ho1rm1one therapy, ush1g Depo-Pno:vera. The observed rimprrovements are ,p,resented im. ,, the paper, am.d authors discuss the value of this manner of rbreartment. Literatu:ra l.aHayward John: Ho111n11ones aind I-h.m1anaBreast Cancer, Spuinger-BerlJn-Heidelberrg -New York, 1970.a 2.aMuggia, F., P. Gassileth, M. Oshoa,a F.aFlatow, A. Gellhol'n, G. Hyman: Treat­ l ment of Breast Cancer wiith Mecmxyproge­steuone Aceta,te, Annals of Internal Medicine,av. 68, 1968, 328-337.a 3.aSegaloff, A, M. Cuningham, B. Rice,a J.aWeeth: Hbrmonal The-rapy in Cancer ofa rthe Hreaist, Cancer, V, 20, 1973-1977.a 4.aStoll, A. B.: Broges,1:iiJn Therapy of BreastaCancer: Con1.pai1i,son of Agens, BriJt, Med. J ., 1967, 3, 338-341. Adresa autora: Dr. sci. dr. Predrag Brzakovic, 1 Racuio1ošk;i rilnstitu:, 11000 Beograd, Pastero­va 14. UROTRAST UROTRAST ampule Trijodno kontrastno sredstvo za urografije angiografije druge preiskave Sestava: 1 ampula (20 ml) 60 % vodne raztopine vsebuje 10,5 g meglumin amidotrizoata in 1,5 g natrijevega amidotrizoata. 1 ml raztopine vsebuje 295 mg joda. 1 ampula (20 ml) 75 % vodne raztopine vsebuje 13,1 g meglumin amidotrizoata. 1 ml raztopine vsebuje 370 mg joda. Nacin uporabe: Ampulo s kontrastnim sredstvom ogre­jemo na telesno temperaturo in nato in­jiciramo z ne pretanko iglo. Za intra­venozne urografije pocasi vbrizgamo ce­lo1mo kolicino kontrasta v casu 2-3 mi­nut, za angiografije pa nasprotno zelo hitro, ustrezno vrsti angiografije (v 2-5 sekundah). Uporabljamo take kolicine, kakršne so sicer v navadi pri uporabi drugih tri­jodnih kontrastnih sredstev, koncentra­cijo pa izberemo tako, na najbolj ustre­za debelosti pacienta (pri urografijah) oziroma podrocju, katerega ožilje želi­mo prikazati na rentgenogramu. 60 ° /o 75 ° /o • odlicna kontrastnost . hitro izlocanje e optimalno prenašanje Kontraindikacije: Hude srcne dekompenzacije, tireotoksi­koza, okvare jeter in ledvic ter preob­cutljivost bolnika za jod. Opozorilo: Urotrast se izredno dobro prenaša, ne povzroca bolecin, ali krcev pri injici­ranju in obicajno ne povzroca nikakih stranskih ucinkov; kljub temu pa pri­porocamo, da pred vsakim vbrizgava­njem celotne kolicine kontrasta pacien­ta testiramo glede na morebitno preob­cutljivost za jod. Kot najbolj zanesljivo metodo priporocamo intravenozni test '.vsakemu zavoju je prilože111t 1 ml testna ampula). Oprema: 5 ampul 60 % raztopine in 5 test ampul (1 ml) 5 ampul 75 % raztopine in 5 test ampul (1 ml) KRKA KRKA, Novo mesto, n. sol. o. r 7 RADIOLOŠKI INSTITUT MEDICINSKOG FAKULTETA U BEOGRADU POZNE SEKVELE NA KOŠTANOM SISTEMU BOLESNIKA SA SEMINOMOM POST OPERATIVNO ZRACENIH UOBICAJENIM TERAPIJSKIM DOZAMA Brzalmvic P., V. Svilaric, Lj. Radoševic Sažetak: U peri1odu od 15 godi.na (1960-1974) 111a našem linS1titutu Z1ra­ceno •je 361 bo'1esndk sa malignJim tumorom testisa-seuninornom. U toku redovnih kontrola ,otk1,1ivene su Imel 7 bolesnika pro.rnene na kostima koje se ne mogu shvatirLi kao oštecenja zracnlim :irnsultom., jer ,su doze nižeg rang,a, vec auiJoI'i pokuš,avaju da objas,ne kao ko,incidencu sa drugim oboljenj, ima. UDK 616.681-006.6-06:616.71 Deskriptori: testis tumori, karcinom, radioterapija, koš tani sistem, ra­dij acij a oštecenj a. Radiol. Iugosl., 3; 289-292, 1977 L J Pared znatnog napretka radiologije koji stema kod zracenja malignoma dojke, ma­je ucinjen narocita u periodu poslednjih ternice i iz podrucja usne šupljine (Kant­dvadeset godina uvodjenjem supervoltaž­hak, 1941, Paul i saraclnici, 1942, Gratzek nih mašina nisu u potpunosti uklonjeni ri­i sar., 1945, SampH ;i Ker.r, 1947, Wbit-e­zici koje ona sa sobam donosi. Moramo i house i Lampe, 1953 i drugi). danas racunati sa sekvelama koje pred­Do današnjih dana od kasnih posledica stavljaju cenu koju bolesnik placa da bi na koštanom sistemu kod profilakticnih 1 s,acuva0 ili pr,oduži!o život, ,a lmj,e nastaju zracenja zbog malignih tumora testisa sa­i pored brižljivog planiranja doze i vre­mo •su od strane Friedmaina (1952) •op1i,sa.11,a mena, jer su vezane za individualne fak­cetiri slucaja osteogenih sarkoma nastalih tore osetljivosti koji su teško merljivi i kod pacijenata tretiranih zbog malignih koje je teško unapred predvideti. tumora testisa, i to dva na pršljenskim te­Medju mnogobrojnim oštecenjima zdra­lima, jedan na rebru i jedan kao ekstra­ vih struktura posebno mesto zauzimaju skeletalni tumor u nekim tkivima u blizini one na koštanom sistemu, jer su vezane kicme. Ackerman (1972) navadi takodje za teže komplikacije i invaliditet, tako da jedan slucaj osteogenog sarkoma nastalog su opisivane još od prvih pionira radio­kod bolesnika zracenog zbog malignog tu­logije kao što su Failla (1921), Ewing mora testisa. (1926), Baensch (1927) koji opisuju oštece­Analizam naših slucajeva lecenih zbog nja vilice i vrata femura posle primena seminoma u periodu od 1960 do 1974, ko­zracne terapije. U literaturi se mogu naci jih je bilo 361 pronašli smo sedam boles­brojni clanci o oštecenjima koštanog si-nika sa promenama na koštanom sistemu, i to pet sa osteoliticnirn. promenama koje Clanak primljen 6. 9. 1977 su odgovarale hematogenim metastazama Brzakovic P., V. Svilaric, Lj. Radoševic i kod kojih je posle dodatne terapije zra­cenjem došlo do lokalnog poboljšanja i rekalcifikacija. Medjutim, nalazi kod naša dva bolesnika lezije na kostima po radio­grafskom izgledu i evoluciji nisu mogle biti shvacene kao metastaze, vec kao po­sledica oštecenj a. Naši slucajevi. -l. Bolesnik J. B., rad­nik, star 37 godina, preoperativno zracen zbog velikog tumora levog testisa i klinic­ki utvrdjenih metastaza u abdomenu, de­cembra meseca 1960. godine. TD doza je iznosila 3000 rad/4 nedelja i to na sam testis i na predeo abdomena. Velicina po­lj,a na abdomen je bli[a 20 X 20 cm, a na testis 10 X 15 cm. J anuara meseca kod bo­lesnika je operativno uklonjen testis. Fe­bruara 1962. godine bolesnik pocinje da se žali na bolove u lumbalnom delu kicn1e. ali radiografije nisu pokazivale nikakve patološke promene, sem diskopatije koja je potvrdjena i neurološkim pregledom. Tek juna 1965. gocline na kontrolnim ra­diografijama vide se znaci koji ukazuju na centralno položenu herniju-Schmorl, na L1 pršljenskom telu. (Sl. 1). Na kasnijim snimci.ma '11'alaz se održava uz narocito iz­ražene bolove sve do jula 1974. godine kada se konstatuju znaci kolapsa pršljen­skih tela L1 i L2 i kada je precluzeto le­cenj e i to mirovanjem a kasnij e nošenjem korzeta posle cega je usledilo stvaranje koštanog bloka sa deformacijom kicme. (Sl. 2). SLi.a 2. -Blok ipršljenskiih tela L1-L2, sa deforunacijom ik,icme Na poslednjoj kontroli u toku 1976. go­dine mogli smo ustanoviti da je bolesnik uadobroj fizickoj kondiciji i bez tegoba.a 2.aBolesnik V. Dj., varioc, 36 godina,aprofilakticno postoperativno zracen posle semikrastacij e levog testisa (histopatološki nalaz: seminoma). · Zracenje je spnovedeu1Jo uobicajenom tehnikom, sa pr:x1njim ilija.'::­nim poljem i dva paralelna polja koja su obuhvatala umbilikalnu i epigastricnu re-­giju napred, i lumbalnu i donju dorzalnu ,regiju ,pozadii. Da,ta je bila doz,a 2500 rad/3 1 ',2 nedeilj,e. Zrn,cenje je obavljeno avgusta 1968. godine. Zbog bolova koji su se pojavili oktobra 1972. godine nacinjeni su snimci lumbalne kicme koji su ukazali na stvaranje bloka pršljenskih tela LJ, L4 i Ls. Ovaj nalaz se održavao i na snimcima nacinjenim na kasnijim kontrolama (Sl. 3). Diskusija. -Oba naša slucaja su .srvo­jom sliikom, a još više evolucijam, ukazala da se naj,verovatnije radi o ,oštecenju ko­štanog si, stema koj a su dovela do stvaranj a koštanog bloka medjupršljenjskim telima uafa2li iz}ecenj a.a Sigurno je od posebnog interesa utvr­diti mehanizam nastajanja ovih pramena što je bilo cilj mnogih istraživanja od ve­likog broja autora. Do danas, nažalost, nije došlo do jedinstvenog stava. Sigurno je da zraoni tnzult dov;odi do celul-arnih i vaskularnih oštecenja, tako da izvestan broj autora kao što Ewing, 1926, 1929, objašnjava ova oštecenja fibrozom i obli­teracijom krvnih sudova. Slicna zapaža­nj a imaju Gratzek, 1945, Okrainetz i Bil­ler, 1939, Kok, 1953, i ukazuju na postaja­nje avaskularne nekroze. Bonfolgio, 1953, tv, rdi da kod posti,nadiaoioni.h fraktura vra­ta femura nern.a porern.ecene cirkulacije. Sa druge stran<. jedan broj autora (Stampfli i Kerr, 1947, Baensch, 1932, Tru­elsen, 1942) ukazuju ,na ,otsustvo osteobla­sta u oštecenim kostima i zakljucuju da pojacana cirkulacija dovodi do o3tcoporoze i konsekutivnih fraktura kojima prethodi manja ili veca trauma. U izvanrednoj rn.onografiji Rubina i Ca­saretta (1968) se razpravlja o ovoj proble­matici i dati su faktori koji uticu i pove­cavaju rizik radionekroza koštanog siste­rna. Oni su podeljeni na one tehnicke ve-­zane za dozu, vreme, volumen, kvalitet zrakova, i ona klinicke u kome m1jvažniju ulogu imaju stanje i sistemna oboljenja kao i individualna osetljivost. Pomenuti autori navade i procente rizi­ka, i to od 1-5 '°/0 sa dozarna od 6000 i 25-50 °,'0 sa dozama od 15.000 R, i podauslovom da je volumen koštanog tkivaaobuhvacenog zracenjem najmanje 10 cm'.a Do nastajanja ovih oštecenja p;:otekne jedan latentan perio:1 ocl_ tri godine od za­vršenog zracenja. U proucavanju ovog, kod bolesnica zracenih zbog malignih tu­mora genitalija, do istih zakljucaka su došli Stephenson i Cohen, 1956, Murphy,a Slilm 3 B1o,k 1xšljenskih tela L,, L, Ls 1967, Brzakovic i saradnici, 1968. Brzalrnvic P., V. Svilaric, Lj. Radoševic Doze koje su primenjivane kod naših bolesnika su takvog ranga da se teško može pretpostaviti da su obe bile jedini odlucujuci faktor u nastajanju ovih ošte­ cenja. Sigurno da samo histološka istraži­vanja mogu pružiti tacan odgovor i da ot­klone neizvesnosti i upotpune klinicke im­presije uz potpuno pružanje dokaza u pri­rodi ovih pramena, jer ove lezije mogu imitirati i hematogene metastaze ne tako izuzetne kod ove vrste malignih tumora. Zakljucak. -Brisustv,o bala u predeli­ma koji su iOlbuhvaceni zr,acnim sn,opoma , tr,eba redovno da pOlbude srumnju na ošte­6enj.a i z,ah!teV1aju -radiogirafske kontrole. ,Kod nejasnih situacija neophodna su i J1.istološka ispitivanj a, i samo sa histolo­škom potvrdom maligniteta u tim slucaje­vima moguce je planirati ponovnu zracnu terapiju. Pramene nastale usled oštecenja su ire­verzibilne i povlace izvestan procenat in­va,lidite:ta, ruz dobru iprioginozu u pogledua 1preživljavanja. Summa,,ry LATE CHANGES OF THE SKELETON IN PATIENTS WITH SEMINOMA, RADIOTHERAPEUTICALL Y TREA TED In the peniod -of 15 years (1960-1974) 361 patie,nts wruth malig,na111Jt tumor ·of tes,hls-serni­noma were dirrachla-ted ,the Instiitute of a,t RadiJO!Lo.gy, Medicail F-aculty, Belgrade. During ,r,outiine thllow-up 7 patients wiith bone changes were discovered. -These chan­ges could not be understood as hiradiation damages, as doses of l,ower ,ranges were applied. Authors try to explaiin them as ,aotl:ncdidence wiiith other diisea·ses. L-iteratuaraa l.aAckerm=, V. L.: The Pathoi!ogy of ,Ra­diation Effect of Normal and Neoplastic ,t,issue, Am. J. Roentg., 114, 447-459, 1972. 2.aBrzakovic P., M. Barjaktarovic, V. Vuj­nic: Koštana oštecenj a kao posledica radio­Loške terapije g,inekloloških mali.gruih obolje­ • nja, Radiol. Iugosl., 3, 3-4, 124, 1969. 3.aBord2Jillovslm J. et al.: Laite m,d,i,ati0111-in­ ,cluced imJu,ries of the sikeletal sys,tem f,oilto­w,ing mdiiothempy for Wii1lms tumors. PoL 47: 1517-21, 1972. 4.aHenck F.: Changes ,of bone macro clildamior,ostruoture in osteoradi,onecrosis. , -Fortsch. Geb. Roent. Nuclearmed. Suppl. 146-7, 1972. 5.a Lee, F., A. C. Perez: Radiation Therapyain rt:he Ma1Ilagement 1of Testicular Tumours, J. Ural., 3, 24, 1974. 6.a Mao.er J. G. at al.: Radiatiion ther-ina apy maLign. testis itumors I : Seminoma: II : Car­ciinoma. Oancer 31: 1212-6, Nov. 1973 7.aP,robert, J. C. at al.: Growth retardaitionain chi-ldren after megav-o.ltage irradiat,i:on of the srpine. Oancer -32: 634-9. Sep. 1973. 8.a Rubin & Oasarett: Clinrical Radiatiion Pa­thol-ogy, Saunders & Oo. Phi.lad. 1968. 9.a Sengupta, S., K. Prathap: Radiation Ne­crosis of the Humerus, Acta Radiol. (Sweden), (Sweden), 12, 313-320, 1973. Adresa autora: Prim. dr. P. Brzakovic, Ra­diološki inštitut medicinskog fakulteta u Beo­gradu, 11000 Beograd, Pasterova 14. r 7 LABORATORY FOR HEMATOLOGY AND LYMPHOLOGY THE NORWEGIAN RADIUM HOSPITAL MONTEBELLO, OSLO 3, NORWAY EFFECT OF THERAPEUTIC LYMPH NODE IRRADIATION ON LYMPHOID TISSUE AND LYMPHOID CELLS Engeset A. Summary: In the present paper <1:he dealyed effect of lymph nodes arra­dia1lion was d,nvestigated. After 400-3000 ,rads a marked degeneration of lymphocyites occur, but the structure is restored within 24 hours. The response to PI-PWM is sirn:Uiar •to the response IA and of -lymphocytes in the unirradiated nodes. The Telation between T-ancl B-lymphocytes is not changecl. After high doses a second wave of a1)1'0phy :occur about two weeks later. One year la.ter the lymph flow bypasses the node, ancl the banier func1liion of ·the node is reclucecl .. Cha·nges -in the number of peripheral bloocl lymphocytes were stucliecl in patients affected by Hodgkin cli:sease ancl tumors of testes. A clecrease of B-lymphocytes number was ,observed in the studied cases. UDK 539.12.04:6ll.428+6ll-018.53 Key worcls: racliation effects, lymph nodes, lyrn.phocytes, radiation, -ra­cliio-2000 >, ...J 1000 o .._..__ ___ _.._ __ _.__..___._ __ __. _ __..__ ___ .L-_________ __._ _ __. 12 20 1/2 2 3 5 10 Days Years Time after start of therapy Fig. 3 -Blood lymphocyte counts during and after high voltage racliotheraphy of regional lyn.phe nocles iJn patients w.ith tumor testis were studied 1/2, 2, 3, 5, and 10 years after irradiation (5.). During irradiation an acute lymphocytopenia occurred with a drop from about 2000 to 500 lymphocytes per µl (5.). B-lyrn.phocytes were ,more gra­vely affected than T-lymphocytes and EAC-rosette forming cells. The total number of blood lymphocytes was not normalized until 5-10 years after irradi­ation (Fig. 3). The nurn.ber of B-lympho­cytes and EAC-rosette forming cells was more rapidly normalized than the T-lym­phocytes causing a long-las,tim.g s1l:I'ift in B/T-cell ratio, in principle the same as in the patients irradiated for Hodgkin's disease. The reported studies show that local lymph node irradiated with cancericide doses includes various acute as well as protracted and permanent changes of the lymphoid system. In the irradiated nodes eh.ranic regressive alterations occur with reduction of the lymph node filtering ca­pacity. Duri-ng .irradiation an ,acute Jym­phocytopenia arises followed by a pro­tracted lymphocytopenia of blood and pe­ripheral lymph lasting for years, and ha­ving a greater effect on the T-lymphocytes than on the B-lymphocytes. It remains unresolved to what degree the immune apparatus controls the pro­gression of clinical cancer, neither do we know whether a disturbance of the B/,T­-lymphocyte ratio has a positive or ne­gative effect. At present, therefore, it cannot be decided what the clinical signi­ficance of the changes induced by irradi­ation in lympoid tissue is. As irradiation reduces the filtering function of the lymph nodes it would be reasonable to withhold irradiation from clinically normal lyrn.ph nodes and re­commend radiotherapy only for lymph nodes with metastases. However, there is no method for determining whether the nodes are free of tumor cells, and the barrier would be only slightly decreased until several months after irradiation, even a small therapeutic advantage in the form of destruction ar devitalization of tumor cells would probably outweigh the consequences of injury to the barrier func­tion and the reduction of circulating lym­phoid cells. Only clinical trials can answer the question whether irradiation of clini­cally uninvolved lymph nodes might have a negative effect on the disease. Sadržaj UCINAK TERAPIJSKOG ZRACENJA LIMFNIH ZLEZDA NA LIMFOIDNO TKIVO I LI!MFOIDNE cELIJE Autor je kod bolesrr.lrn istraživao uticaj zracenja arn limfne žlezde u razlicitim ii.nter­vaI,ima posle ozracivanja. Pramene na žlez­dama proucavao je na eksperimentalnim pa­oovima i mišeVtima, a pramene u broju cirku­lirajucih l:i'mfocita na coveku. U limfnim žlez­dama nadjemo 12 sati posle zracenja degener-a­ciju limfocita. Posle 24 sata struktura ,se zboa­em:igracije limfocita iz krvi opet regenerira. Limfociti u žlezdarn.a koj:i, su došl,i iz krvi i nwgu bii,ti :ili T-ili B-limfocii.ti. Kod doza iz. nad 3000 R se 14 dana posle zracenja pa,novo pojavljuje atrofij,a žlezde koja prelazi u f,i­brozu, zbog cega glavn,i, tok 1limfe zaobidje zracenu žlezdu. Isto talw •okvarena je ,sposob­no.t filtracije. Intralirn.faticna injekcija Wal­ker-.o,, vog karcinoma distalno od zracene žlezde induoir-a, u lm-mparaciji sa lwntrolom, veci broj plju6nih metastaza. Bi,oj pertferu:tih lim­focita se posle ,ozraoivanja limfnih žlezda sn:izi. Kod bolesn:ika ,sa Hodgkinovom bolešcu povisii se broj B-1imfocita. Limfoc1topenida nije bila z;apažena. Ipak se kod bolesn1ka sa Hodgk!inom koj1i su l:xiJH Zlraceni .iz;i broj limfoohla u limf.i. Kod bolesni-ka sa tumorima tes,tisa snizi se broJ l!imfoci ta posle z;racenj a paramtalnih žlezda, ali je sniženje jace :itzraženo kod B­limfocita. References l.aBLomgren H., U. Glas, B. Melen, J. Was­serma:nn: Bl,ood lyrn.phocytes after radiation therapy o.f mamary carctnom,a. Acta radiol. 13 (1974, 185. 2.a Blomgren H., J. \IVassermann, B. Lit­tbrand: Blood lymphocytes after radiation therapy of carcinoma of prostate and urinai·y bladder. Acta radiol. 13 (1974), 357. 3.a Engeset A.: Local irradiation of lymphanodes in rats. Morphological and functional alterations wHh relati:on to cancer thearpy. Progr. exp. Tumor Res. 8 (1966), 225. 4. Engeset A., S. S. Froland, K. Bremer, H. Host: Blood lyrn.phocytes in Hodgkin's disease. Increase of B lyrnphocytes following extended field irradiation. Scand. J. Hern.atol. 11 (1973), 195. 5. Heier H. E., I. Christensen, S. S, Froland, ,_e.... Engeset: Early and late effects of irradia­tion for seminoma testis on the number of blood lymphocytes and their B and T sub­populations. Lymphology 8 (1975), 69. 6. Stjernsvard J., M. Jondal, F. Vanky, H. Wigzell, R. Sealy: Lymphopenia and change in distribution of human T and B lympho­cytes in peripheral blood induced by irra­diation for mamany carcinoma. Lancet 1 (1972), 1352. Adress correspondence to: Dr. A. Engeset, LaboratO['Y for Hematology and Lymphology, The Norwegian Raclium Hospital, Monrt:ebe1­Jro, Oslo 3, Norway. IODMAID 300 ampule IODMAID 380 ampule Trijodno kontrastno sredstvo za angiograf ije urografije druge preiskave Sestava: 1 ampula (29 ml) Iodamida 300 vsebuje 9,91 g iodamida (3-acetilaminometil-5­acetilamino2-, 4, 6-trijodbenzojeve kisli­ne) v obliki metilglukaminske soli, kar ustreza 300 mg joda v ml raztopine. 1 ampula (20 ml) Iodamida 380 vsebuje 12,55 iodamida (3-acetilaminometil-5-acc­tilamino-2, 4, 6-trijodbenzojeve kisline) v obliki metilglukaminske in natrijeve soli, kar ustreza 300 mg joda v ml raz. topine. Uporaba in doziranje: Pred uporabo je treba Iodamid segreti na telesno temperaturo. Kolicino in ko[l­centracijo Iodamida je treba dolociti za vsakega bolnika posebej glede na vrsto preiskave, podrocje, ki ga želi prikazati, ter starost in telesno težo. Za intrave­nozno urografijo bolnikov z normalno telesno težo in vse selektivne angiogra­fije uporabljamo Iodamid 300, za uro• grafijo adipoznih bolnikov, angiokardi­ografijo ter aortografijo (torakalno, ab­ dominalno) pa Iodamid 380. Stranski pojavi: Stranski pojavi so pri dajanju Iodami­da redki in navadno lahki (obcutek to­plote, neuzea, utrtikarija itd.). Kot pri vsakem kontrastnem sredstvu obstoja tudi pri Iodamidu v izjemnih primerih možnost, da reagira bolnik na injekcijo alergicno. V takih primerih je treba vbrizgavanje Iodan;ida prekiniti, pustiti parenter.lno in lokalno uporabo • odlicna kontrastnost • minimalna toksicnost • nizka viskoznost • hitro in masivno izlocanje prek ledvic • izredno lokalno in splošno prenašanje iglo v veni in takoj priceti z zdravlje­njem. Priporocljivi so kortikoidni pre­parati, infuzija fiziološke raztopine ali 5 % glukoze, davanje kisika. Kontrolira­mo srcno akcijo in dihanje, nadaljnjo terapijo uravnamo po simptomih: Alergicni simptomi (mocna urtikarija, astmaticni napad, edem gltisa): Dajemo kortikoidne preparate, kalcij intraveno­zno, antihistaminike. Cirkulatorni kolaps: Bolniku dvignemo noge, dajemov noradrenalin v infuziji; ce ni ucinka, dajemo hipertenzin. Zastoj srca: Zunanja masaža srca in umetno dihanje (usta na usta, z masko pri fibrilaciji prekatov -defibrilacija). Respiratorne reakcije: Proste dihalne poti (umetno dihanje (usta na usta, z masko) intubacija. Cerebralne reakcije: Pri nemiru, krcih -proste dihalne poti, dajemo kratko delujoci intravenozni narkotik, dokler ne dosežemo ucinka. Kontraindikacije: Hujše okvare ledvic, j.ter in srcne mi­šice, hude oblike tireotoksikoze. Za ve­nografije je kontraindikacija tudi trom­boflebitis. Potrebna je previdnost pri cerebralni angiografiji pri hipertonicnih bolnikih. Oprema: Iodamid 300: 5 ampul po 20 ml, 5 ampul po 1 ml -Iodamid 380: 5 ampul po 20 ml, 5 ampul po 1 ml. KRKA KRKA, Novo mesto, n. sol. o. r 7 UNIVERSITATSKLINIK FUR RADIOL0GIE IN GRAZ, ABTEILUNG FUR NUKLEARMEDIZIN RADIOCHOLOGRAPI-IY WITH 99 m-Tc-I-IIDA IN TI-IE DIAGNOSIS OF 1-IEPATIC PARENCHYMAL DISEASE Fueger G. F. and G. Stoffle,r Summary: The elirnination -of metabol,ites from blood stream via lriver and biliary vessels and onwarcl :into ·i.ntestinal tract coulcl be used far clynam:ic analysis by mea,ns of radionuc1icles us·ing sci.ntillation carnera. , A great variety of patho1ogical conditions, hke biliary atres,ia, choleclo­chal cysts, cholostas,is, cliseases of hepatic parenchyma, obstructive j au­dince are known 1n a,the hepatobili8Jry transport of dyes. A new ffect 99 m-Tc-labellecl racliopharrn.aceutical HEPAT0BIDA elim,inaitecl vi·a he­patobiliary transport, ,pr-oved to be usefull diagnostic rtool in the stucly of hepati.c parenchyma disease, especially in cases, where the elucidat­ion of the nature of the jaudince become necessary. The autho-rs are presernting in the present report ,their experience gained by using HE­PA T0BIDA in patients with acute and chrornic hepatitis, granulomatous hepatitis, pecUateic liver clisease, metabolic ancl storage disesase of the : liver, tmcic 1,iver in1pairment ancl in cases with chol-ostasis. UDK 616.36-073.75:621.039.8:546.718 Key worcls: racliography, liver cliseases, racUoisotopes, techne1Jium, iso­tope labeling. Racliol. lugosl., 3; 299-302, 1977 L J Introcluction. The elimination of nuolear ,mediici:ne for a long farne. The metaholites frorn. the bloodstream v.ia ,the deve1qpment ,of a new 99 m-Tc-1aibel­liver in the biliary vessels and onward led hepatobiliary agent has caused consi­into -the intestinal tract should lend it­derable enthusiasm. We are able to pre­self readily to a dynarnic analysis by sent first experiences with 99111-Tc-HE­means ,of radionuchdes and a sciintill-ahon PATOBIDA in pa,tients with hepatic pa­camera. A great variety of pathologic ab­renohymal disease. normal,ites and pathophysiologic chsease The racliopharmaceutical and its kine­ states such as biliary atresia, choledo­tics. -The ew 99111-Tc-label'led hepa1tobili­chal cysts, oholostasis, hepatic parenchy­ary radiorpharin1:aceutical I-IEP AT0BDA':' is ,­n1al dis,ea:se, obstruotive jauncuice ei1Jher called ohemically 2,6-,clii-ethyl-acetoa:nilklo­,are known or can be imagined to affect imii111ocliby N_,,,aoetic aoi,d ancl i,s priOduced hepa,tobiliary transport of dyes. The d,is­Soloo Basel AG, Base.l, Switzer:lrnxl. H .s si­ crepancy between diagnostic results, ac­rn,i1air ,i;n structure to Liclocai,n (Xyi1ocai111) tually g,i,a.ned by 131-J-Rose Ben.gal, 131-J­being a derivate -of imminodiacetic acicl. Jochpam,id IQlr s.rn1i,lar a.gernts on one hand There are other clerivates of iminodi,ace­ the envis,.on,ed diagnostic 1po1tentia,l of he­tic acid, such as the cli-methylatecl com­paito biiliary radi,oinccicator ,lon .stucies theapouncl, also callecl HIDA. The substance other hrn11d ha.s been a frusurtai.on of used by us, however, .is -the di-ethylderi­I-IEPAT0BIDAR ,is also sold rn1cler 1theavate, which has a lower urinary elimina­trncle n.aune -nation than the dimethylated oompouncl. S0LC0-IIIDA. Paiper prese11Jtecl at ,the ,.annual meeting of Hepatobida is extractecl from the blo-ocl ,the racltologists of the Alpe Adria Reg,ion, May qui1Je rapidly: Its initial halftime (mea­21.-22., 1977, 0ateške Toplice, Yugoslavia,. Submitted 19. 7. 1977. sured between 2 and 7 minutes p. i.) ran­ 6* Fueger G. F. and G. Sttiffler ges between 1 and S minutes approxima­mera used .is an I-Iasselblahd 70 EL, con­tely. Only a fraction of -about 10 '% ,of the tr-olled by an electronic devr -ice .g,overning adm,inistered dose remains in the vascu­exposure times and intervalls between lar system at 15 minutes, and less than exposures. The following series ,of ·ima­6 ·% -after 45 minutes. The elimination ges .iis -o:btained: , from the bl,ood is much faster tharn that "• of Rose Bengal, Jodipam,id or Bromsul­Exposure phophathale.in. The extraction of I-Iepa­Image-Nr. Interval T:irne tobida fr.om. ,the blood is facilitated by the parenchymal cells of the liver (hepa­Phase I 1-6 15 ,sec 0,5 sec tozytes) which accumulate the radiophar­ ,Phase II 7-13e60 sec 0,5 sec maceutical and subsequentely secrete it sec Phase III 14-25e60 sec 120 into the .bi1iary vessels. A secondary route of elimination via the kidneys becomes significant only if there ,is impairm.ent of The normal case. -The series ,of ima­hepatic uptake. The secretion of Hepa­reveal,the accumula­ ,ges s hepatocellular tobida into the hiliary vessels the biliary ti-on, the hepatohiliary secretion, biliary drainage and the accumulation within the drainage, cholangioenteric transfer, as gallbladder .occur f,aster than with any of well ,as biliary cystic accu.mru:lartion, of the cholegraphic (intr,avenous) X-ray con­-uptake is recog­ such is present. Hepatic tr,ast media: In the rabbit 1:Jhe oholangio­nizable ,as a shift of radioactivity from enter,ic .transfer 'beoomes vi,sible within the cardiac blood to the liver between 10-15 minutes, the gall .bladder accumu­30 a,111d 90 seoonds .p. 1i. An equivalent lation starts at approximately 20 minutes,eooncentration ·of racUoactivity over the ial 90 seconds -indica­ and most of the rachoactive mater:is heart ,and the .liver at found within the intestinal tract at 60 ,tes impaired hepatocellular uptake of He­n1inutes. The labelling of Hepatohida with patobida. The hepatic uptake is fol-owed ,99 m-Tc is simple and the efficiency ,is by a .general and diffuse diminuition of found ,only after .standing in solution ·f.or hepatic radioactivity and a correspondi'l1g , 4-5 hours, us.ng clescending paper chro­increase of radioactivity in the intestinal matography and a double ,solvent system.etract. This usually begins between 10 ,and of either 85 % methanol or EDT A buffer.e20 rn.inutes p. i. and continues up to 45 minutes. There is no significant radi,oac­ .szintigraphy ,of the hepatob:iliary trans­mulation Hepatobida .the rgall­ Radiocholography. -The sequential tiv,ity in the liver at 2 hours. The accu­ of within port -of 99 m-Tc Hepatobida may be called bladder does not begin earlier than 20 Radiocholography. We study our patients to 30 minutes p. :i.; it may be del,ayed or in the fasting state, plac.ing them in re­absent, not only in cholecys,topathy, but cumbent ,supine or •in the 1right posterior also in nonfasting patients. obliq,ue posihon under rthe detector of our - AINGER type scintil1ation camera. A dose ·-·e-· Hepatitis. -We have ,observed hepato­of 2,5 mOi 99 m-Tc-I-,equi-zellular uptake and hepatobiliary IEPATOBIDA, secre­, v.a,1ent tio 0,50 mg/ 1kg ,of chelia,ting su1bstan-tion (retention) at any functi.onal level: ce, -i,s -to each patient. A Normal; slightly depressed; nearly oom­ administered countirnous series -of images ,is obtained pletely depressed or absent. Uptake is up to 45 minutes p. i., delayed images best recogn:ized in the early series of are .obtained routinely up to two hours, images between 30 and 90 seconds p. i. and late.r, if needed, •in cases of hepatic Retention is observed best between 30 retention or biliary obstruction. The ca-m1d 45 min., and at two hours p. :i. If there .is adequate hepatobiliary secretion ,an unimpaired cholangio-enteric transfer and no.rmal gallbl,adder accumulati.on may be presen:t. Radiocholog,raphy shows the degree of hepatocellular dysfunction ·as no other diagnostic technique is ableeto do: the correlation t,o bilirubin oretran&aminase levels .or to histologicalechanges remains to be establ:ished. Weehave not seen an anicteric form of hepa­titi-s as yet. As might be expected thereewas a definite compensatory increase ineurinary elimination .of the Hepatobid, a as­sociated with deoreased hepatocellulare uptake.e Chronic hepatitis. -A very s,imilar pattern of depresesd hepatocellular up­take, but without signifacant delay in he­patobiliary secretion wa.s observed in a patient who also demonstrated large fo­ca1 defects of activ,ity. Biopsy revealed a chronic aggressive hepatitis and develo­ping c,irrhosis. There was no significant­ly -increased ur.I-Iepato­ inary excretion-of bida. The level of global hepatic el:imi­nary function, evidently was maintained fai,l, i. e. •the ,transport maxi1111urn rly wel :can not have been reduced strongly. Granulomatous hepatitis. -We obser­ved only one case of Wegener's granulo­ma. The hepatobida study was non-reve­ahng. Tropical liver disease. -No such case was encountered. Pediatric liver cliseases. -The liver cliseases ,of the pediatric age group in­clude the 1Liv.er .of the •immature neonate, giant cell hepatitis, inspissated bile syn­drome, congenital bi1iary atres·ia, the syn­dmme of Crigler-Najjar (congenital, fa-111.ilial, non-hemolytic j aundice, .Kernicte­rus), cytomegalic hepatitis and toxoplas­mosis. We have .observed one : insp,issatedebile syndrome i•n a mongol child. TheeHepatobida study revealed considerableehepatic retention, due to impaired hepa- -tocellular uptake and a compensatory ,increase :in renal elilnination of the ra­diopharmaceutical. Metabolic mul storage cliseases of the liver. -cases of fatty degeneration In ,of the liver we have found no impair­ment of hepatic uptake or hepatobi1iary sec.retion. One case, however, demonstra­ted a w:iclenecl biliary tree, a fincling which we also happened to observe with cases of gastroduodenitis, and which we re.g.ard as nonspecifiic. We did not observe ·any ,other storage disease involving the liver. Toxic liver impairment. -We obser­wed one isix year old boy, who was ex­posed inadvertently to an ag,ricu1tura1 pestiaide (Gesarol). He d.veloped a rash and jaunclice. The I-Iepatobida -study re­vealed a somewhat ,depres,sed hepatic uptake, increased urinary elim:ination and prolonged retention .Hepatobida of within the liver ,i-ndicating delayed hepa­tobilrary secretion. The study d:id show, however, cholangio-enteric transfer thus ruling out obstructive jaundice. Late Sequelae. -In cirrhosis with de­compensation, massive ascites, jaundice ,and secundary anemia we found a relati­vely well maintained hepatic uptake -of I-Iepatobida, but ,a very definite reten­ti,in addition to hepatomegaly. Theree on was no .increased urinary elimination. Ineone ouher comatous patient sufferingefrom decompensated cirrhosis with j aun­dice and considerably dystrophy the,reewas cornplete failure of hepatic uptake,e·increased ,excretion no urinary and signeof hepatobiliary secrehon. There wasemassive hepatomegaly and a bilirubin le­ve above 20 mg/cll.e Here aga:in, as in chronic hepatitiis, the Hepatobida study ev.idently relates to the degree of parenchy,mal hepatoce11u}ar ,disease as well as to the relative amo­unts of liver parnnchyma i1nvolved. - Cholostasis. -Hepatobida studies are able to demonstrate hepatic retention (in­trahepatic cholostasis) as we11 as impai­red cholangioenteric transfer (posthepatic ,cholostasis), as it may occur in partial or complete obstruchon of the common bile duet or similar disorders. Th:is aspect of Hepatobida studies is not to be covered here. Conclusion. -I-Iepatobida studies re­veal a few distinct scintigraphic patterns: (a)aa widened biliary tree Gor late hili­ ary depot): This pattern may be nonspecific func­ tional origine or a sign of obstruction (partial or complete). Differentiation by means of fatty meal. (b)aDepressed uptake:a This pattern results from reduced he­patic clearance of Hepatobida, due to se­rious parenchymal chs·ease, dystrnphy and/or decreased li ver blood flow, per­haps also due to chronic obstruction such as occurs with carcinoma of the pan­creas. (c)aHepatic retention:a This pattern demonstrates delayed he­patobiliary secrehon, prnbably ,as a con­sequence of hepatoce1lular dysfunction of a lesser degree, indicating intrahep.atic cholostas,is. (d)aFocal defects:a Areas of decreased uptake corresp,ondato regional loss ·of functi.on due to focal disorder, displacement or rep.lacement of liver tissue. {e) Ga11 bladder failure: Hepatobida -studies are poss.ible in pati­ents with elevated levels of Bilirubin, above. 5 mg/ cll, when cholan:giographic X-ray contrast media fail.a Hepatobida studies of the hepatobiliaryatransport appear quite promising as a di­agnostic tool in the evaluahon of paren­chymal 1iver disease particularly in the elucidation of the nature of jaundice. and G. Stoffler Sažetaka RADIOHOLOGRAFIJA SA ­ 99111-Tc-IIIDA U DIJAGNOSTICI BOLESTI JETRE Eliminisanje metabolita ·iz k;rvnog optoka ,preko ,u stslteim oclancle jetre bilija.rn,i i u .pi,obavrni ,bra.kt n1iogLo ,bi da pos.luži k,a,o clina­m.icna analiz,a ,kad bi ,se upotrebtl-o priikladan ,radiionuklicl ,i 1izvodilo cletekciju sa scintilaci­ 1r j,ono,rn. kornJ0110111. Ve6i b11oj patoloških abnor­mal-nos1.1i, kaio šuo su blijarna atrezija, cis,te ho,!os,taz, horleclohusa, ,a, bolesti je1Jrenog paren­hima, opstrukcijoni ,ik,terus 1i druge bolesti, ,mogu da poremete pomen.uti hepatobillijarini -orptok i transpoirt ra>Zltici,1.iih boja. Upotreboma11Jovio,g sredstva, to ,99 m-Tc-markiranog jest I-IEPATOBIDA, u stanju smo da .i:spopurnim.oaclijag1ni0stiku b:olesti hepatobilija,rnog trakta, ,, a naPOCli11Jo u rslucajev.irna Imel kiojih tražirn.o u2Jrok i narav rikterus-a. Autori su sa uspehon1 upotrebili marfoi•ran-i ,radiofa,rn1aceutikum HE­P A TOBIDA Imel sleclecih partološkH1 pr-omena: k,ocl akutnog hepatii1Jisa, k.l'On>icn:o.g hepaiirtisa, r g1ranuloma1toznog hepatitiisa, ,l.olesti jeitre u pedta1triji, Imel metabohckih bolesti jetre, kao ,i kod 1nks.icno p11ouz11ok,ovia1nih pron1ena je­trernog parenhima, foocl oi'l·•oze 1.i holostaze. Adclress ooQiresponclence to: Prof. dr. G. F. Fueger, Univers-itatskJ.inik fur Rad.io!,ogie, Ab­teiilung fur Nuklearmediz•iin, Graz, Aus1Jrlia. RECENZIJE: ATLAS DER ZEREBRALEN GEFASSE IM ANGIOTOMOGRAM TECHNIK -ANATOMIE -PATI-10­ LOGIE NADJMI M., WURZBURG Georg Thieme Verlag, Stuttgart, 1977. 198 stranica, 113 reprodukcija, s 259 poje-­dinacnih prikaza. Cijena DM 148.- Ovaj atlas prvi je u nizu publikacija iz neuroradiologije, koje autori pripremaju. Pri opisu slucajeva osim neuroradiološke slike ukljucena je i klinicka dijagnoza, kao i operativni i histološki nalaz. Atlasi su namijenjeni neuroradiolozima i klini­carima. Angiotomografija je selektivna dijagno­sticka metoda, koja nadopunjuje serijske angiografije u obicnoj tehnici kao i stereo­skopske i subtrakcione prikaze krvnih žila mozga. Ona prikazuje bolje sitne detalje angioarhitekture i tako omogucuje tocniju lokalizaciju i diferencijaciju procesa. Nakan prikaza principa tomografije i razvitka te metode u neumradiolo,g.ji, ois.o­bita je pažnja posvecena primjeni tomo­grafije pri cere bralnim angiografij ama od 1960. god. do danas. Opisana je aparatura kojom su se autori služili »Diagnost N« Philips sa 2 AOT mjenjaca filma i tri kazete za simultanu tomografiju, koje se serijski ukapcaju za vrijeme snimanja prikazujuci na po pet snimaka arterij alnu, kapilarnu i vensku fazu. Presjeci angiotomografije imaju deb­ljinu od 20 mm. Veoma iscrpno opisane su arterije naro­cita medio i parasagitalne kako supraten­torijalno tako i u podrucju stražnje lu­banjske jame. Još opširnije prikazan je venozni sistem, osobito dubokih vena -v. cerebri interna ukljucivši subependimalne ogranke te v. basalis sa frontalnim i inzu-­larnim ograncima koji se u angiotomo­gramu mogu vrlo dobro analizirati. Na­rocita je pažnja posvecena opisu infra­tentorijalnih meclio i paraskgi.talnih vena (vv. p1,aecea1itr,alis cerebelli, vermicularis superior i inferior, pontomesencephalica anterior, recesus lateralis ventriculi quar­ti). Angiotomografska obrada arterijalnog i venskog sistema predstavlja bitan do­prinos analizi normalnih i patoloških krv-­nih žila. Posebnu indikaciju za angioton10grafiju predstavljaju aneurizrne. Ako na rutin­skim i specij alnim snimkama cerebralne angiografije nije moguce sa sigurnošcu utvrditi polazište »vrata« aneurizme t . .i. pripadnost pojedinoj arteriji, angiotomo­grafija predstavlja metodu izbora kako je prikazano na snimkama 37 bolesnika sa aneurizmama podrucja unutarnje karotide i vertebrobazilarnog sistema. U grupi arteriovenoznih angioma indi­cirana je angiotomografij a u dij agnostici mikroangioma u analizi dovodnih i odvod­nih krvnih žila velikih a-v malformacija, kao i studiju karotis-sinus kavernozus fi­ stula. Prema iskustvu autora angiotornografija pokazala se narocita pouzdanom u studiju patoloških. krvnih žila unutar meningeoma razne lokalizacije. Ona omogucuje prikaz karakteristicnog rasporeda arterija u me­ningeomu, kapilarne mreže u centru tu­mora, poretka vena na periferiji, kao i od­nosa tumora prema kosti. U studij i glio blastoma angiotomografski je uspjelo prikazati rano punjenje dovod­nih arterija, kapilarnu mrežu, periferni poredak patoloških arterija, ubrzanje ili usporenje cirkulacije u unutrašnjosti tu­mora kao i zone centralne nekroze. Tumori prožeti oskudnom patološkom vaskularizacijom bolje se prikazuju angio­tomografski nego li rutinskim metodama, a isto tako imbibicija kontrasta i prije­vremeni prikaz vena. Pomanjkanje pato­loške vaskularizacije na angiotomogramu uz dislokaciju krvnih žila karakteristicno je za astrocitome, ependimome, oligoden­drogliome i intracerebralne hematome. Kod metastaza koje mogu imati veoma razlicitu angioarhitekturu te tako sliciti glioblastomu i meningeomu karakteristic­na je pojava multiplih patoloških promje­na i eventualno nalaz primarnog tumora. Adenomi hipofize i kraniofaringeomi koji se idealno prikazuju pneumoencefalo­grafski uz tomografiju, angiotomografski pokazuju tipicnu dislokaciju i izduženje sifona, potisnuce bazilarne arterije i ba-­zalne vene, kao i v. septi pellucidi -na­rocita kod para i retroselarnog širenj a. Kod neurinoma akustikusa nalazi se angiotomografski dislokacij a a. cere belli inferior anterior i vena cerebeluma uz intenzivno zasjenjenje tumora i mnogo­brojne drenažne vene. Za tocniju analizu preporucuje se kombinirati angiotomo­grafiju sa subtrakcionom tehnikom. ORIS RENTGENOLOŠKE DIAGNOSTIKE SKELETNIH OBOLENJ TABOR L. Partizanska knjiga, znanstveni tisk, Ljubljana, 1977, 107 strani, 22 slik. ,Skelet je eno .od najbolje obdelanih pod­rocij diagnosticne rentgenologije. Litera­tura o tej veji naše stroke je zelo obširna, žal empiricna kot so se pac iz desetletja v desetletje bogatile klinicne izkušnje. Podrobno su opisane promjene arterija ·i vena kod ho1rd,oma, hondr,oma kao i eks­trakranijalnih tumora u podrucju vrata, lica i baze lubanje. Autori su s uspjehom primjenili angio­tomografiju u dijagnostici cerebrovasku­larne insuficijencije, narocita u podruc­jima koja su uslijed superpozicije krvnih žila ili kosti neprikladna za prikaz suženj a ili zacepljenja. Kao primjer prikazano je mjesto izlaska a. vertebralis iz a. subclavie, a. vertebralis u visini luka atlasa, a. ba­silaris u visini piramide te supraklinoidni dio sifona unutarnje karotide. Knjiga je pisana veoma pregledno i ilu­strirana sa 252 snimke, pretežno repro­clukaija tip,icnih angJi1oton1'o,gram,a. Detalji na snimkama su oznaceni brojevima i ve­orna 'i-scrpno opisani u popratn-rnm tekstu svake pojedine snimke. Na taj nacin di­dakticka svrha atlasa je u cijelosti po­stignuta. Popis literature obasiže 140 publikacija. Tehnicka oprema atlasa je odlicna u okvi­ru najbolje tradicije naklade Thieme. Atlas ce poslužiti radiolozima, neuroradio­lozima i klinicarima dajuci im uvid u mo­gucnosti jedne superspecij alisticke n1.etode pretrage za sada primjenljive samo u vr­hunskim neuroradiološkim zavodima. U odnosu na kompjuteriziranu tomografiju angiotomografija predstavlja jednu od mo­gucnosti nadopune CT. V. Gvozdanovic Malo je avtorjev, ki so v svojih delih poskušali povezati rentgensko simptoma­tiko skeletnih obolenj s patofiziološkimi in fizikalnimi principi, modernimi dogna­nji biokemije ter razvojnimi zakonitostmi.. Takšna interpretacija rentgenske simpto­matike pojasnjuje vsaj nekatere »zakaj« in tako postane pravilna interpretacija rnntgei11ogr-ama logicna. T,ak pr.s.to,p k , skeletni rentgenski diagnostiki je še po­sebej dragocen, saj vsi vemo, da kostno tkivo reagira na patološke vplive na zelo omejeno vrsto nacinov. Naloga je še toliko težja ker je, kot pravi avtor pticujoce knjige: » ... naše znanje o skeletu oziroma lokomotornemu aparatu še dokaj nepo­polno in polno neznank« ... V svojem delu je avtor izbral tista po­glavja, ki so za študenta in mladega zdravnika pomembna za razumevanje Idi­nicne rentgenologije in hkrati predstav­ljajo sintezo teoretskih dognanj ter bo­gatih klinicnih izkušenj. Zacenja z opisom opornine. Veliko stra­ni knjige posveti razvoju skeleta; še po­sebej lobanje, hrbtenice, kolcnih sklepov in ekstremitet -torej tistih podrocij, kjer so posledice razvojnih procesov in motenj najbolj v ospredju tudi v kliniki. Tistim, ki se ne usmerjajo v rentgenologijo, bo zlasti dobrodošlo poglavje o diagnosticnih možnostih v rentgenološki skeletni diagno­stiki, mladim, usmerjenim. v stroko pa misli o nacelih te radiološke diagnostike. Sledi poglavje o osnovnih patoloških pro­cesih, ki razcišcuje tudi pravo zmedo, ki smo ji cesto prica v klinicni terminologiji. Pregled vpliva hormonov in vitaminov na metabolizem kostnega tkiva je dragocen repetitorij, saj je pravilno interpretiran rentgenogram (s predpogojem standardi­zirane rentgenske tehnike) tako rekoc ogledalo metabolicnih in hormonskih mo­tenj v telesu. Zadnje poglavje je posve­ceno procesom celjenja pri zlomih kosti. Knjiga je opremljena s premišljeno iz­branimi in izredno preglednimi skicami, ki bodo bralcu s pridom. služile tudi pri vsa­kodnevnem delu (npr. pri oceni kostne starosti). Jezik je cist in klen. Ko knjigo prebereš do konca, si resnicno želiš, da bi jo avtor dopolnil in razširil še z drugimi poglavji, ki tudi pomenijo te­žišca sodobne rentgenske diagnostike ske­leta, na primer o mehanizmih poškodb, diferencialni diagnostiki kostnih tumorjev, degenerativnih kostnih obolenjih, rentge­nologiji sklepov, zobnega organa itn., tako, da bi se iz orisa v naslednji izdaji pre­imenovala v rentgenologijo skeleta. P. Soklic SAOPŠTENJA: OBCNI ZBOR RADIOLOŠKII-1 TEHNIKOV SR SLOVENIJE, BERNARDIN, 28. MAJA 1977 Obcnega zbora se je udeležilo 110 radio­loških tehnikov iz vse Slovenije, predsed­nik I-Irvatskega društva tov. Ante Ruka­vina in predsednik Saveza radioloških teh­nicara Jugoslavije, tov. Fehim Dizdarevic. Predsednik Društva radioloških tehni­kov Slovenije. tov. Uroš Gjud, je pozdravil navzoce in otvoril obcni zbor. Precita! je porocilo, ki je obsegalo delo Izvršnega odbora Društva od leta 1974 do letos. Po­dano je bilo tudi porocilo blagajnika. V razpravi so se clani Društva zanimali predvsem za rezultate dosedanjih naporov Društva glede benificiranega staža. že leta 1974 se je Društvo skupaj z rentgenologi zavzelo za benificiran delovni staž in svoje zahteve tudi poslalo na Republiški sekre­tariat za zdravstvo in socialno varstvo SRS, na Republiški sekretariat za delo SRS, in na Zvezo sindikatov SRS, vendar do danes ,še :ni bilo ,odgov,ora. Predsednik Saveza radioloških tehnicara SFRJ, tov. Fehim Dizdarevic, je pojasnil vsem navzocim, da je bila v Arandjelovcu formirana posebna komisija, ki jo sestav­lj.ajo rentgenologi in rentge11Bki :telm1iiki z nalogo, da izdela elaborat o benificiranem stažu za vso Jugoslavijo. Predlogi za ela­borat pa naj bi bili izdelani do julija 1977. Predsednik omenjene komisije je dr. Pe­tro,vcic. Zavzeli smo stališce, naj si Društvo ra­dioloških tehnikov Slovenije prizadeva 'pl'edvsem za tis.te ,bonitete, ki j:rent­ ih genski tehniki ·potrebujemo ,pri v:s,akda­nj em delu (npr.: iz,delov,nih enacitev po­gojev). Naloga Zveze je tudi, da se koncno ure­dijo pogoji dela, delovni cas in letni do­pust za vso državo enotno. Tov. Kozole, clan Republiškega sekretariata za zdrav­stvo in socia.Lrno 'Vm,S1tvi0 SRS j,e povdai,il, da se tudi v sindikatih kažejo tendence po izenacitvi delovnih pogojev. Zborovalci so bili soglasni za anketi­ranje zdravstvenih delovnih organizacij v Sloveniji, da se tako zberejo tocni podatki oa delovnih pogojih, dopustih in mnenjaa oa ev. nadaljnjem študiju rentgenskih teh­nikov. Clarni Društva s•o se zanimali,akakšna je možnost nadaljnjega oz. dopol­nilnega izobraževanja tistih rentgenskihatehnikov, ki in1ajo Višjo šolo za zdrav­stvene delavce. Naloga novega IO je tudi,ada se Društvo v bodoce bolj poveže z Višjoašolo za zdravstvene delavce in da se pro- Zveza radioloških tehnikov Jugoslavije nima svojih financnih sredstev, zato je po­sebna komisija izdelala proracun, po ka­terem naj bi vsaka republika (republiško društvo ali sekcija) placala Zvezi 5.000,00 dinarjev letno. Clani našega Društva me­nimo, da je to odlocno previsoka in ne­enaka financna pomoc -glede na šte­vilo rentgenskih tehnikov po republikah. Naše Društvo je predlagalo, da naj vsak clan Zveze placa le-temu enak znesek. uci možnost za nadaljn.ii študij. Letna clanarina se od 30,00 din povišc.1 na 60,00 din. Republiiški sekretai,iat SRS za notranje zc.1deve :nam je majc.1 meseca ·p:oslail dopis zc.1 uskladitev društvenih .pr,av.il z zako­rnm.11 o cl•ruštvih, ki je b'il obj,avlj,en v Uradnem hstu SRS, ·št. 37/74. Društvo radioloških tehnikov Slovenije mora zaradi uskladitve svojih pravil spre­meniti dosedanja pravila. IO je nu1enja, da naj bi se izdeJani predlogi poslal.i vsem rentgenskim oddelkom po Sloveniji, ki naj bi dali nanje svoje pripombe oz. dopolnilne predloge. Obcni zbor pooblašca Izvršni odbor, da ta pravila sprejme in jih pošlje na Re­publiški sekretariat za notranje zadeve, na Republiško konferenco SRS in Savezu ra­dioloških tehnicara SFRJ. Zbor je sprejel razrešnico staremu Iz­vršnemu odboru društva. Verifikacijska komisija je potrdila sklepcnost tega odbora. Novi izvršni odbor Društva se bo kon­stituiral na svoji prvi seji takoj po kon­cainem obcnem. ZJb:oru. B.eKorencane OSMI MEMORIJALNI KONGRES L. I-1. GRAYA CAMBRIDGE, OD 5. DO. 9. RUJNA 1977 Od 5. do 9. ruj;na ovie gocLine o·držao se ueCamb11idgeu osmi po redu memoJ1ijal-niekongres u uspomeinu na velikog e,ngleskogekancero-loga L. H. Gcraya, .pod naislovome 1 »Senzitiizator-i h1ipoks,ic111ih sta111ica u J·adio­briologiiji i radioterap:ij,i«. Ovaj sa:stainal<:eo:kupio je 0:lm dvjje sbotJine .radiobliologaei radi-oterapeuta ,iz c,itavog ·svijeta. ,Pose­bna karakte11is,t1i1ka kongresa biLa je u to­rne što su se zajeclmo na,š1i ljudi koj,i rade uel,in vitro od kem.cara, abmatoniju fizii­cara do ceilula:11111ih ,zatim radiobriologa, ra­diiobio,loz,i fooji 'rnde in vivo na eksperi­1mentaln.11im Žiivotiinj,ama i racuiorterapeuti lmjri rade ,s pacijent1ima u kliirnioi. To je ,odraz 6i11jeinice da se baš na rješavanjue 1 OVJih prob[ema radiioteraipije razviJ.a j,n, ten­ZJivna suPadnja fundamentalaca i kLi.1i­cara. Pos,tliZJanje ,zadovoljavajuce radioterapi­je tumrnra koj!i. saidrže racliorezisten,1mi hi­poks;ioni dio jeclain je od ,najve6ih proble­ma liijecenja 'obolje.nja. U k-ainceroz:nih posljednje se vnijeme vellika pažnja posve­ ,cuje metodi ,rac1iosen:zli.,1:Jirnnja hipoks,ionog tkiva pomoou odI1edje1111ih ,spojeva koji 1110­gu zamjeni1ti u fiks,letaln.11ihe kii.siik iranju oš,, tecenja izazvainih zracenjem. U tom smri­sJu najviiše se mdi na n.troimidazolskum ,denivairti:ma velikog elektrorns;lmg aliiiniteta. U hipok,s, i6ni dro tkiiva u koj,i kiis1i1k ne mo­ že daprijetJi OVli spojevi n,ogu cLifondiirati jer se mnogo s•po11ije metaboliziraju. Nakan i[1tenzil\l'nog 1is,pi1Jivanja u racLio­briološ,vitro i in kim ekspeir,imentima in vi­vo isk11i1sta'izirala su ,se kaio najpovolj1nijae 1 dva nritro1U1111idazolska spoja; metrQ,lJiidazol (Ffagyl) ,i ,miizonida'l!Ol (Ro-07-0582), poZJna­ti od rnnije kao antiflage,lati. Pr.ije tri go­cui11e napoceta su ,prva tesfa,ranja u -ldiiniai. ,Na lmngiresu u Cambridgeu 111ogla se do­ 1 briti s,Lrka o trenutJnom stamju .na o\nom podrucju. U pJ·voj fazii ldrt1Jickog ,tes,tiranja ispiti­vana je moguca toleranaij,a s obzirn,m na kohcinu ovih Jrnmika1ija , foo,ie može p11iimi­1:Ji paoijent. Radiosenz.tiraju6i efekt me­tron:ida:wla i rni:wniida,nola O\nisan je 10 po­stiza:nju oclredjene koncentraaije ovih s,po1j eva u ,stai111icama h1poksi6nog dijela tu.mora. Pok,azaiLo se da je adminriis-traoija oralnim purt:ern zacliovo1ljava_iuca. Najviše 2-4 sata naikon a,dmini,is·traoije ·postiže see,rnak,s;iima1na koncerntraoija , metronicla:w,lae,ili mizonidazo-la u kirv,i pacij,enta ,sa vreme­ ,nom polura,s,pa,da ,oko 10 .sa!Ji. Ovi spojevi ,,dakle pokanuj,u zadovoljava,iucu farmaiko­Jošku stab1irnosit, tako da vni,ieme apliikaci­je ne preds-ta:Iz krvi , v1lja ,]rnitican p11oblern. rnetrorudazol ,ie. mizo[ridaZJol laika pJ·el,aze u 1lklivo, u.kljucujuci .i cerebrospinalnu ,teku­6imu, posrtJižucri ujeclinacenu ,u cliis,tribuaiju oijelom trijelu. 1se •fooncentraaije P11i,tom ,n,p,r. u tlllmoru pr:ibliižuju ,koncentraoij,i po­s11:Jiginutoj u krvno,m ,sen.m1!ll. Pokazalo se medjutrim da ,se ,pril:ikom ma,k,ti-sproban:i:h javljaju ne­ s:i11ml'1nih doza žeitjene ·poprntne poj,po­ ave, ,od mucnine, vraca:nja ,i a,noreksiije do -težiih gast11icnrih smetnj,i i perifonne neUJro.pat, ije. Nrisu pro­nadjene n,.kakve patoLoške -pro111jene 111a :, ,u. raclije ovih spojeva ,u 1kirvi paaijenta mogu ,se po­s,višekra1lnom admimi,mada ,nonrnaJnom tk,iv,Veoe koncent, triai s,traaijom, ,se za sada još nije s1taLizira1Lo is1k11i,1koje ,koiliioine i u ikoj,.m vreme111skim razmaaima hi biile optimalne za racLioterapiju uz ll1aj­manji rizik -neželjernih pojava od kojiih neurotoksicmost ,:predstavlja majozbtilj:ruijtio rpmoblem. P.rii toane je mizonidazol toksti­6ni jri od metironridaz.ola, aLi je ,, e.liiikaisruji ra­cLiosenzlirtizator hipoiksionog tkiva. S obZJirom ,na ·6i1nje0Jiou da vjerova:tno još n.i;su dosegnute makisimaLne ikoncen­traaij e ikoje se mogu bez opasmostii pos.ti­gnut1i u tJije!JU paoijenta uz optima1nu ad­nlliniiistraciju, prrvli a,ezultaiti racLio,ternpije ,, uz prri,sustv'o hiipoksicnJih rn,diosenzitizato­ra su tri,Teš,lw je 1izvla6i11Ji za­ optimi!sc'Oli. kljuoke iz u biiti još ,pifortmih stucLija, s ma­, •liim brojem pacijena'1:a koji ,su ugla'Vlnom biili vec u fazu. boles1J1i kad ,nrije b!ilo ,rea:1ne nade za 10si:m toga njri:ho!\10 ozdravljenje. vnijeme pracenja rezultata ternpije ITTi1je još dovoljno dugo rda bii se zaldjuc.li re­zuMaitri ovrih s,tudrja. Htpoiks.i,•enzi1liza:t()JI1i su do ,sada anri radiiosprtmjemje[)Ji u .mdiioternpij'i nekol,.kio vr,s,ta tumora: 1s,uprr.aitel]i l'ori j a1rnih gLiobla,s, torna, 1, •karcino,ma, :al­ bro111ho1genDg gas,tmrnintes1ti,n'111ih .i nekih drugih vrsta 1tumora za se vjeruje da ,saidrže hipoksican dio. torne se defiruiitii'VIIlo pokazalo -da ovii radio­senzritiz,a;tori ne povecavaiju oš,tecenje nor­malnog oik.sli,gell1iranog 11:Jkri'Va. NajvuŠ'e ri,sku­ rsrtava u ovoj vvsrti :radioterapije zasada .maju dr. Urrtaslllln i s,urndnioi s Odjela za radijacionu onJkologi·ju i medicinu Univer­ZJite:ta 1i Gross Camcer Ins1Ji!tuta u A!1berti, 1 Kanaida i s,kwpi111a koju vodi dr. Diische u ho1mri.ci Mou[]Jt Vemon lwaj Londona. Oni su us,pjeili demonstni,,rnrt!i. znacajrno odga­dja:nje u ponoVlnorn rastu tumora i pnodu­fom. život paaijenata, iakio na.je poshgnuta ko:mpdetna ko'.I1Jtnofa tumora. U SAD se organiizii;r,a Ši['ak program ,foojri bi po-taimuo mZlvoj ii pni1 mjenu racLri.osenzi­nizatora biipoki sicDlih s,ta1n;ica ,u ovioj zeimlji. 0vaj ,program rkioji vodii N3!1:1ional Cancer Irns1litu1'e sa:stoji 1se u po1licainju proi, 2;vod­nje OVlih radiosenZJi,triza-uora, njihovom d.,s,pi­,frv.3!1ju in vitro i in vivo na ,maLim ri vecimo 1 ž,ivotJiinjama, te definir3!11ja odredje:niih ki11i­ter.ija rr1a temeJ,ju -,bi ,se dala prepo­ kiojih ruka i favo11izirnlo kliniicko ,testiranje hi­i poksionlih radiosenzitlizatora u vecem bro­ju 111edicins1k.h cemrtrura. fakio dosad nlirsu postignuti re'Voluo1o­narni vezulta:ti ,rs hipok.6111im ,radiosenzliiti­zatonima, ocito r je da posnoji vehk interes i moguanos1li za usavršava:nje ovog nacina racLiotempije, kioja bi, ako a.11išta drugo, mogla omogucitii pos,tizanje jedinailm usipješ,rezuJrt:a:ta 1s dadelw manj1im do­ n1ih ,zanna radrijaoije. Posinoje odredjene m,o:gu­anosti da se •sštavaniem h:ipoksianog dijela mo­ ' že pos,odredjena kon1tvdl,·rasta ,tumo­ tici a ra. Teško je usta111oviti koliku je ulogu ove dri.ferenaija1na toksionost metvonlidazola i mizorudazoJa ima.la u poz,i-tivnim rezu,11:a­ r viima koji su dohivem pr,i klinickiin iispiiti­vainjiima, a,l, i je siigurr.no da ona Dlije bezna­caj111a i da je tmba isrkonist,iti pvilikom pla­ rni!J1anja admiOJisitraoije ovih s.pojeva u radioterapijii. M. Korbelik STRUCNE OBA VESTI: U Osijeku o.držatce se od 6. do 8. ok­ tobra 1977 »Jugoslovenski dani nuklearne medicine«. Informaaij,e rp0:s,reduje Organi­zacioni odbor, Odjel za nuklearnu medi­c.inu, Opca bo1lrr1,ica OSiijeik, prim. dr. Cvi­ jeta Margetic. U Sarajevu bice od 6. do 9. juna 1978 godine »111. kongres hematologa i trans­fuziologa Jugoslavije«. Teme: l. leukemija a) kod odraslih, b) kod djece, 2. maligni limfami, 3. terapija krvnim komponen­tama. Kongres ce se održati u Sarajevu u pro­storijama centra Skenderija. Rok prijave ucešca: 31. decembar 1977, rok predaje -rezimeja: l. mai,t 1978, :predaja refemta: ,na dan izlaganja. Kotizacija se uplacuje na racun: 10103-679-26469 SDK Sarajevo, III. kon­gres hematologa i transfuziologa Jugosla­vije (kotizacija). Kotizacija do 31. decembra 1977 iznosi 850.-din, uplacena kasnije iznosi 1.100.­dinara. U kongresI]Lm pmos·torij auna održ.atce se ,izložba aparata i farrn.aceutskih preparata. Uz strucni program predvideva se i kul­turnodruštveni program. Organizator: Sekcija za hematologiju transfuziologiju Društva ljekara Bosne Hercegovine. P,rijaive i obaveštenja ,o ko,ng,resu: dr. Zlart:kio Rob:o;vic (sekretar), III. kongres hematologa i transfuziologa Jugoslavije. Interna klinika, 71000 Sarajevo, Moše Pi­jade 25. Od 10. do 13. oktobra 1978 održati ce se na Bledu »U. Jugoslavenski kongres nukle­arne medicine«. OrganJi:zatior je Udruže[lj.e ,, za nuklearnu medicinu Jugoslavije. Predsjednik kongresnog odbora: prof. dr. Bojan Varl, dr. med. Predsjednik organizacionog odbora: dr. Boris Kastelic, dr. med. Mjesto održavanja kongresa: Festivalna dvorana i Park hotel, Bled, Slovenija. Glavne teme: 1. Dinamicke studij e 2. Radioimunologij a 3. Slobodne teme Trajanje referata: 10 rn.inuta Jezici: jezici jugoslavenskih naroda i na­rodnosti te engleski. Kotizacija: 1.200 din Radovi ce biti štampani u reviji »Radio­loogica Iugoslavica« a potrebno ih je do­staviti najkasnije do 30. aprila 1978. Kongresu ce biti prikljucena izložba ra­dinf.amnacije :i nukl,eairnomedii.c.i:nSike ,opre­me. Za eve .informacije ,, obratite se na adre­su: Dr. Boris Kastelic, Klinika za nukle­arno medicino, Zaloška 7, 61000 Ljubljana Od 4. do 8. septembra 1979 bo v Ham­burgu (ZRN) »IV. kongres Evropskega ra­diološkega združenja«. Naslov: Congressus Quartus Societatis Radiologicae Europa­eae, Hamburg 1979. Postfach: 10 64 07., Alexanderstrasse 1, 2000 Hamburg l. U Ljubljani održatce se u septembru 1979. godine »V. kongres kancerologa Ju­ goslavije«. Glavne teme: l. organizacija onkološke službe u Jugoslaviji, 2. dostig­nuca u eksperimentalnoj onkologiji, 3. no­va iskustva u onkološkoj terapiji u oblasti: radioterapije, operativnih struka, hemo­terapije, hormonske terapije, imunotera­ . pije. Kongr.esrrii odbor ce u sV'Om prviom oba­veštenju o,bjavfrui detaljinije informacije o i o.rganizaciji i radu Kongresa,. Informacij,e claj,e korrigresini odbor. Slati n.a atdres,u: U druženje kancerol,oga J ugiosla­ ,\c1j,e, I.ongr,ni odbor, inštitut, e,s,Onkološki Vrazov trg 4, 61000 Ljubljana, Jugos1lavija . 1 citostatiki, ki se lahko uporabljajo v. kombinaciji z drugimi kemoterapevtiki alexan® (citarabin) Indikacije: akutna mieloicna· levkemija, akutne eksacerbacije kronicne mieloicne levkemije, limfogranulomatoza, limfosarkom, imunosupresivno zdravljenje. Kontraindikacije: Alexan je kontraindiciran pri bolnikih, ki imajo medikamentozno suprimiran kostni mozeg. Stranski ucinki: med zdravljenjem se lahko pokažejo levkopenija, trombocitopenija, navzea, bruhanje, supresija kostnega mozga itd. oncovin® (vinkristinov sulfat) Indikacije: akutne levkemije, maligni limfami (Hodgkinova bolezen, limfosarkom, retikulosarkom itd.) druge neoplazme, npr. nevroblastom, Wilmsov tumor in rabdomiosarkom. Kontraindikacije: pri zdravljenju neoplazem Oncovin ni kontraindiciran. Ce se pokaže levkopenija ali infekcija kot komplikacija, je treba dobro pretehtati, ali je uporaba naslednje doze upravicena. Stranski ucinki: najpogostnejši stranski ucinki so: izpadanje las, obstipacija, nevriticne težave, motoricne,težave, abdominalne kolike, levkopenija, parestezije, atakticna hoja itd. velbe® (vinblastinov sulfat) Indikacije: liinfomi (Hodgkinova bolezen, limfosarkom, mikozis'fungoides, retikulosarkom); monocitna levkemija,karcinomi (karcinomi dojke, nekateri karcinomi kože in sluznic, us. neba, jezika, paranazalnih sinusov, anusa, vagine, secnega mehurja in uretre; nevroblastom; seminom in embrionalni tumorji testisov; horiokarcinom, rezistenien proti metotreksatu); histiocitoza X. Kontraindikacije: Velbe je kontraindiciran pri bolnikih z levkopenijo: Ne smemo ga dajati pri bakterijski infekciji, temvec moramo takšno infekcijo poprej odpraviti'z'antiseptiki ali antibiotiki. Stranski ucinki: Najpogostnejša stranska ucinka sta alopec;ija in levkopenija. TOVARNA ® FARMACEVTSKIH IN KEMICNIH LE K ....i.... TOZD FARMACIJA· '®' .LEKTRONSKA INDUSTRIJA FABRIKA RENDGEN APARATA SEKTOR PRODAJE Niš -TELEFON 34 622 LOKAL 504 i 412 -TELEX 161-11 YU EI Niš Prodajno servisna mreža Fabrige rendgen aparata u svim vedrn centrima Jugo­slavije ob.zbedjuje prodaju, puštanje u rad i preventivno održavanje aparata. Inženjering Fabrike rendgen aparata projektuje instalacije za montažu i ugrodjiva­nje medicinske opreme. Za svoje proizvode Fabrika rendgen aparata daje jednogodišnju garanciju i rno­gucnost kreditiranja od dve do p.t godina. PLAFOSTAT Konstrukcijam PLAFOSTATA rešen je problem opsluživanja vise radnih mesta jednom rendgen haubom. Osim toga njegova primena omogucuje neprekidan tok rada vecu slobodu pomeranja aparata bolje korišcenje i slobodan pod. Rendgen haubu nosi cetvororedni teleskop koji omogucuje vertikalan hod od 1,5 m ili 1,2 m. Pokretljivost rendgen haube u svim ;pravcima na ovakvom stativu omogucuje svaki potreban pravac snimanja. Podešavanje haube na objekt sni­manja i centriranje na katapult-buki blenduje brzo i jednostavno. Svetlosni vizir dubinske blenda osvetljava puno polje snimanja i jednim krstom ozmacava sre­dinu snopa zracenja. Plafostat se može koristiti u kombinaciji sa buki stolom. RASTIX Buki sto sa plivajucom plocom za buki snimanja pacijenta u ležecem položaju sa vertikalnim ili kosim pravcem zracenja. Mogucnost primene za prosvetljavanje i linearnu tomografiju. RASTIXje stabilne konstrukcije sa rucno pomerljivom plocom u podužnom i poprecnom pravcu. Elektromagnetne kocnice za oba kretanja sa komandovanjem nožnim prekidacem. Ukupan hod u podužnom pravcu je 116 cm (31 cm na levo i 85 cm na desno) pri cemu u krajnjem položaju na levoj strani placa prelazi na­polje za 66 cm, a nadesnojstrani za 120 cm. Ukupan hod u poprecnom pravcu 24 cm ± 12 cm). Ispod gornje place i vodece šine ugradjena je katapult blende je 70 cm duž stola. Maksimalan opseg korišcenja, sigurnost, jednostawio rukovanje i elegantan jzgled, odlike su novih rendgen uredjaja »PLAFOSTAT« i »RASTIX« koje proizvodi FABRIKA RENDGEN APARATA -Elektronske industrije iz Niša. SIEMENS Rendgenski Pregledi dece svakog uzrasta jednostavno i optimalno Za to se preporucuje univerzalni aparat za pedijatrijsku rendgen­diagnostiku INFANTOSKOP ¦ Nove diagnosticke mogucnosti kroz proprecni smeštaj pacijenata ¦ Znatno šparanje na dozama kod indirektne tehnike snimanja pomocu 70-i 100 mm kamere (magazinska tehnika) ¦ Ugodno rukovanje kroz visinsko podešavanje table stola ¦ Slobodan prilaz detetu ¦ Korito za smeštaj dece svakog uzrasta ¦ Mogucnost direktnog i daljinskog upravljanja ¦ Kaseta pokretana motorom za direktna snimanja Zastupništva u Jugoslaviji: Preduzece FABEG, Kosovska 17/VI, 11000 Beograd FABEG/FARM, Savska Cesta 41/VI, 41000 Zagreb Sa INFANTOSKOPOM Siemensa Redakcija caso,pisa »Radiologia Iugoslavica« obaveš,tava ciltaoce, da je izašao iz štampe drugi suplemet naše revije sa tematikam: KONSERVATIVNA TERAPIJA KARCINOMA LARINKSA (Conservative treatment of laryngeal carcinoma) Suplemen.1t obuJ-waca raclove koju su bili .refe1.san1i na mecljuna11oclrt11orn simpoziju u Ljubljani, 31. 1na&a 1976. Radove su predsta•vili em,ineaTtni clomac.i ·i strani m.utori i r1Jo s 'POclrucj,a riacliiologiije, otmi111ola.ring,ofog,ije, hiiirm1gije i onlml.ogije. Predloženi ,r,a,cl,ovi Olbuhvacaju lmawe,1rv,ativ1ni ,p,risltup u ter,apiji karcinoma .lairi:nksa •te sva­ 1 l.akio zasI:uižl1ju rpa!Žnju svih urnj,i se bave '1ecenj,em. karci[ljoma ove lokali­zacijle. Radovi su štam,pa111.i na jez,iciima au1JQ,ra (engleski nemacki). Narudžbe šaJj'ilte na adresu: RacliioLo,gia Iu,goslav,ioa, r,,c/o Onkološki instirtut, r,azov tr,g 4, ecl,akcija, V,61000 Ljubllj a111.a. Cena priimeraka: 50 din za pojedinoe i 100 dlin za ustarnove RADIOLOGIA IUGOSLAVICA Casopis za rendgendijagnostiku, radioterapiju i onkologiju, nuklearnu medicinu, radiobiologiju, radiofiziku i zaštitu od ionizantnog zracenja Glasilo Udruženja za radiologiju i nuklearnu medicinu Jugoslavije i Udruženja za nuklearnu medicinu Jugoslavije Izlazi cetiri puta godišnje Pretplata za ustanove 400 din, za pojedince 200 din Izdavaci: Uprava Udruženja za radiologiju i nuklearnu medicinu Jugoslavije Izvršni odbor Udruženja za nuklearnu medicinu Jugoslavije Adresa redakcije: Onkološki inštitut, Vrazov trg 4, 61000 Ljubljana Broj cekovnog racuna: 50101-678-48454 Broj deviznog racuna: 50100-620-000-32000-10-482 LB -Ljubljanska banka -Ljubljana Odgovorni urednik: prof. dr. L. Tabor, Ljubljana Tisk: Tiskarna Ucnih delavnic Zavoda za slušno in govorno prizadete v Ljubljani . . ,. Kvalitetni proIzv odi iz DDR-a . «:R INO RONTGENFILM E SH-90 . Medicinski rontgen film za prime.u sa ojacanom folijom. . Standard.,film za ro ·· ntgenske sn P tvrdom imke u ili mekom po drucju zracenja, sa solno poJa canim folijama. -· ROntg?n a obradu u masm 1 ,a razvijanje od 90 sekun d" i dužim vremenom , trajan1.,r.d:, kao 1a o i za rucnu o bradu. Gen zastupnik za SFRJ· INTERIM PEX-SKOPJE . 'k Izvozni CHEIE -. EXPORT-IMP ORT : DDR-1055 BERLIN Storkower Strasse 133