KRALJEVINA SRBA, HRVATA 1 SLOVENACA
UPRAVA ZA ZAŠTITU
KLASA 6 (6)
INDUSTRIJSKE SVOJINE
IZDAN 15. NOVEMBRA 1923.
PATENTNI SPIS BR. 1511.
Aktieselskabet Dansk Gaerings Industrie, Kopenhagen, Danska.
Postupak za spravljanje kvasca, osobito na vazduhu sušenog kvasca.
Prijava od 10. maja 1921.	Važi od 1. februara 1923.
Kod poznatog postupka zgotavljanja kvasca zasije se rasplodni kvasac ili prema bečkom postupku pjenušavog vrijenja iz-vesnu količinu komine ili prema postupku zračnog vrijenja samo u prvi začin, koji se uz zračenje razrijedi pridodatkom vode za pranje i na taj se način priredi izvesna, stalna množina gotovog začina, u kojem se izvršava vrijenje.
U oba slučaja množi se pjenica u komini ili začinu, koji biva tokom vrijenja uvijek oskudniji hranivoj tvari, što se dje-limice svodi na potrošak materije, uzrokovan množenjem pjenice. Pri postupku vrijenja na zraku smanjuje se koncentracija hranjive tvari ne samo uslijed spomenutog potroška materije, već takodje i uslijed razredjivanja vodom za ispiranje tokom čitavog postupka ispiranja. Kod spomenutih postupaka razvijat će se pojedine generacije kvasca pod najrazliči-tijim životnim uvjetima, jer njihov razvoj počinje u hranjivoj tekućini visoke koncentracije t. j. u suvišku hranjive tvari — dok se zadnje generacije razvijaju pod nepovoljnim životnim uslovimat. j. u slabijoj, na hranjivoj materiji oskudnijoj otopini. Osim toga razvija se alkohol tokom vrijenja po gornjem postupku vrijenja i tej alkohol usporava tvorenje kvasca. Ovo usporno djelovanje ističe se osobito kod postupka pjenušavog vrijenja. Kod postupka vrijenja na zraku, pokušalo se tom nedostatku doskočiti tako, da se je odabralo prikladne, slabe otopine, u kojima
nastali alkohol nije mogao baš znatno oštetili umnožavanje kvasca, a to je rezultiralo u tom, da se je alkohol izgubio, jer je neizvedivo u praksi zadobiti alkohol, ako se nalazi u tekućini razrijedjenoj pod izvjesnu granicu. Unatoč pokusima, koji idu za tim, da uklone spomenute nezadovoljavajuće uslove, ostaje još glavni nedostatak, da kvasac tokom svog razvijanja uvek radi u začinu ili komini, koja neprestano biva oskudnija u hranjivoj tvari, pa tako zadnje generacije moraju izdržati borbu protiv sve više nepovoljnih životnih uslova.
Predležeći pronalazak ide zatin, da stvori postupak, pri kojemu će se kvascu dati po mogućnosti jednaki i povoljni životni uslovi tokom čitavog vrijenja, a da se pri tom ne upotrebljavaju druge hranjive tvari, nego iste kao u dosadanjem načinu vrijenja. To će biti moguće onda, ako se obične hranjive tvari kao komina i začin pridodaju kvascu po slijedećem opisanom načinu, koji se posve razlikuje od dosada nje prakse. Pokusima se utvrdilo, da se željeni uspjeh postizava, ako se kvasac zasije urazrijedjenu, za mnažanje istogprikladru kominu ili začin i daše koncentracija hranjive tekućine podržava izjednačenjem ili nadomjestkom za potrošak hranjive tvari na poseban lako izvediv način Protivno današnjoj praksi može se postupak sa zasijanjem kvasca uvesti u zadnju vodu za ispiranje odnosno u mješavinu zadnje i predzadnje vode za ispiranje, pri čemu se
Din. 1.—
pod „vodom za ispiranje ili pomijom“ razumijeva tekućina, koja otiče od filtarske naprave. Po tom se pridodaju one pri početku filtracije zadobivene jače vode za ispiranje a i prvi začin, sve lo u suglasju sa zahtjevima, da se koncentracija uzdrži usprkos potroška hranjive tvari.
Dalekosežni pokusi s predležećim iznaša-šćem pokazaše, da se pri zgotavijanju pekarskog kvasca, koji podaje izvanredno veliku izdašnost, nalaze prigodom vrijenja znatne množine alkohola i postupak treba zato tako izvesti, da se ne samo takove znatne množine alkohola stvaraju i tokom vrijenja nalaze, već takodjer da kvasac upotrebljava i taj alkohol istim tokom dalje napredovanog vrijenja, pri čemu se on po tom spaljuje (oksidira) ili asimilira. Svrha je tomu pobrinuti se za lahko izvedivo, približno izjednačenje ili nadomjestak onih promjena koncentracije izazvanih potroškom materije uslijed vrijenja začina ili komine.
Prema pronalasku reguliraju se koncentracije tokom vrijenja ne samo u tom smislu, da budu povoljne umnožanju pjenice, već takodjer i u tom smislu, da dadu spomena vrijedni sabir alkohola, tako, da se tim načinom nastali alkohol može učiniti već prema želji ili da ga za vrijeme trajanja postupka opet polagano nestane ili pako da u cijelosti ili djelomično zaostane.
Novi postupak omogućuje da se istodobno može ravnati stvaranje i pretvaranje alkohola kao i poslići veliku množinu najboljeg kvasca. Prema tome mogu se upolrebiti na svaku prostornu jedinicu rastvora u stanju vrijenja tolike količine komovog materijala, koje u najmanju ruku ravne su onima upotrebljenim pri starijem, zračnom postupku vrijenja. Dosljedno tomu mogu se upotrijebiti srazrrjerno manje količine zraka, nego li kod onog postupka, kod kojeg se upotrebljavaju manje množine komovog materijala na svaku prostornu jedinicu otopine u stediju vrijenja. Jasno je ta-kodje, da nam predležeći postupak pruža prednosti s obzirom na veće izrabljivanje tvornice. Tim postupkom polučene prednosti isplaćuju nam u visokoj mjeri troškove, koji nastaju uslijed toga, što je potreban tačniji nadzor, osobito u početku, kad se postupak u tvornici uvadja.
Unatoč toga, što se nalaze vrlo znatne množine alkohola, odgovaraju tim postupkom postignute množine kvasce ipak učinku od 60°/o ili još više, a osim toga pasjeduje taj kvasac nutarnje i vanjske sposobnosti od vanredno velike vrijednosti.
Postupak se primerice izvadja na slijedeći način:
Najprije se filtrira komina od 15° B i običnog
saskva. Prvotni začin i prve vode za ispiranje (smjesa, od koje se koncentracija može kretati u okviru dalekih granica i od koje specifična težina može se procijeniti od prilike na 10° B) uvode se u posebnu posudu, u kojoj se ta smjesa, u svrhu očuvanja protiv infekcije prije svoje uporabe, ili na dostatno visoku temperaturu n. pr. 70—75° C zagrije ili na dostatno nisku temperaturu n. pr. 12—15° C ohladi. Treća voda za ispiranje — odnosno jedan dio iste, smješan s posljednom vodom za ispiranje u takom razmjerju, da jakost mješavine iznosi 1.5—2.5° B. — odvodi se kroz ohladjivač u kadu za vrijenje, gdje se pridodaje kvasac, dok temperatura podr-žaje se od prilike na 30° C. Na to počne zračenje i po izmaku od 2—3 sata pridoda se jače koncentrirani začin, osobito in con-tinuo uz intenzivno zračenje i na takav način, da pridodatak začina traje 10—11 sati. S popuštanjem zračenja pusti se sada, da čitavi začin vrije još jedan ili dva sata, a na to započne izlučivanje pjenice. Budući da začin sadr žaje neobično velile množine pjenice, ulijeva se s njim uspješno nešto vode u vrgajuće sito
Tokom opisanog vrijenja stvara se alkohol u množinama, koje iznose sve do 20% ili više sirovine, već prema množini začina, koji se nalazi u kupatilu za vrijenje.
Kod izvrijavanja na opisani način nalazi se ili se može nalaziti alkohol u dostatnoj koncentraciji, pa se može s uspjehom komer-cijalo tvorili.
Obične hranjive soli, mogu se uobičajenim načinom pridodati n. pr. tokom vrijenja ili šta /iše začinu prije njegove sterilizacije.
Pri koncu postupka preostala količina alkohola može se mijenjati već malom promjenom temperature, zračenja ili načina, na koji se pridodaje začinak.
Postupak omogućuje time regulaciju proizvodnje prema promjenljivim tržnim odnošajima za kvasac i alkohol.
Postupak se može uporaviti na izradnju rasplodnog ili sijačeg kvasca za zračni ili pjenušavi postupak vrijenja.
Patentni zahtev:
Postupak za zgotavljanje pjenice sa ili bez alkohola, naznačen time, što se kvacac zasije u srazmjerno razrijedjenu kominu ili začin, a na to se k tomu pridoda jače koncentri-sana komina ili začin, da tako nadoknadi gubitke uzrokovane umnožavanjem pjenice, pri čem se koncentracije regulišu na takav način, da se stvaraju znatne množine alkohola i nalaze se za vrijeme vrijenja, te se taj alkohol može učiniti ili da ga nestane tokom daljnjega procesa ili da se u cijelosti ili dje-limično uzdrži kao produkat fabrikacije.