JUGOSLAVJANSKT FOGRAE. IZDAVATELJ I UREDNIK ANT. J. BEZENŠEK. Izdaje ee vsaki meeec 20. dne. Stoji na celo leto 2 for. 60 n., Redakcija i administracija: na pol leta 1 for. 30 novč. v Petrinjekej ulici br. Звб. Rđkopisi ie ne vračajo. Stenografija i pedagogija. у. Denken und Thun, Tliun und Denken, das ist die Summe aller VVeisheit. Gothe. Svršiv u zadnjem broju pedagogiju, stadosmo stenografijom odgovarati na zahtjeve pedagogije, koji kulminiraju u moralu, te predočismo, kako stenografija ved uporabom vremena, koje je, — kako veli neki pisac — »tvar, iz koje je satkan život ljudski«, radi u prilog moralnosti. Sličau je ođnošaj stenografije i glede prištednje prostora, odakle joj je i ime. Schober veli: »Malen bilježnik stenografskim pismom sadržaje sve, čim bi običnim pismom izpunio čitave obsežne svezke; a jedan jediti listič kao stenogram zaprema kadkada više tiskanih strana. Što se našim obširnim pismom na arke napisati može, za to treba stenografiji samo kartica; pisar če kurentnim pismom cieli listovni arak napuniti, a stenograf če to isto na jednoj dopisnici napisati. To čini više od 100% dobitka. A tko dandanas može svoju glavnicu uz ovakove °/0 uložiti bez pogibelji, da ju izgubi, taj če svakako dobro učiniti, ako tu priliku dobro upotriebi«. Prištednja vremena i prostora je eto upravo vidna kod stenografije, a nije li u tom ništa uzgojna, napredna? Stenograf če prištediti % svojega vremena a sigurno isto toliko i prostora. A što se dade za toga i na tom opet činiti, osobito, ako je duh budan i čovjek revan! Koji če se indi razlog moči jedared tužitelju navesti, kojemu se u mladosti nije dala zgoda dovinuti se načina, da si kod duševnoga rada u zrielijoj dobi prištedi % svojega vremena? —■ - 34 — Neima zaista od mudroga Pittaka Mitjdenca, koji je imao svoj apophthegma o valjanoj uporabi vremena — zaipbv pti&i —, pak do Logau-a, koji veli: Wer die Zeit verklagen vvill, dass sie gar zu friih verraueht, Der verkiagc sich nur selbst, dass er sie nieht bessor braueht — ljepše opomene, da se vrieme cieni i koristno upotriebljuje, nego što je stenografija, taj utielovljeni maxim, te je ona upravo radi toga vrlo probitačna uzgoju praktičnoga značaja. Gothejeve rieči, koje stoje na čelu ovim redkom, neoboriva su istina. Jest, to je život, dostojan razumna biča. Iz mislih niknuti če osviedočenje, iz osviedočenja čin, koji jedini imade pravu moralnu vriednost ili nevriednost, dočim je čin, na tudju zapo-vied, bez individualnoga osviedočenja učinjen na moralnoj tezulji, ništica. Radi toga i mora biti uzgoj takav, da navadja več mladu dušu na mišljenje i razmišljanje: tako pravi pedagog neče, vodeč uza se gojenče, mukom iči poljem i šumom, ili pako pusto tlapiti, več če mladenačkoj duši razvedrivati mračno duševno obzorje, po-tiskujuč sunce misaonosti svakim korakom i svakom zgodom više i više. Reči če n. pr. na polju, gdje je žito uzbujalo i izklasalo, da je to blagoslovljen znoj sijačev, učiniti če diete pozornim, kako se neki klasi dižu u vis, a drugi se savijaju k tlu te če primje-titi: Oni, koji u vis strče, prazni su, a ovi su puni. Nevjeruj dakle spoljašnosti i pričinjeuju. Tako je i s ljudmi. Tko odviše glavu diže, tomu je prazna. Sečuei šumom praviti če umuopoučne opazke n. pr. na opalu kostanju veleč: vidiš li, svaki kostanj omotan je ježavkom, te nemožeš do jezgre, da se neubodeš. Tako i u svietu neima radosti bez žalosti, ploda bez truda, uspjeha bez napora. Takav uzgoj nastavlja se uz uvjetovane modifikacije škotskimi naučnimi predmeti, koji svi centripetalno smieraju na misaono umovanje. I tako valja svedjer da bude, jer kako veli Bailey, zrielu razmišljanju treba doista navika duha. Podaje li stenografija gradje mišljenju, vježba i bistri li i ona mladi duh u umovanju? — Jest, više no skoro ikoji predmet, jer se ona osniva na znanstvenih načelih. »Duh i ustrojstvo jezika su joj podlogom. Na toj su podlozi osnovana na najgenijal-niji način pravila, te čim dublje u bitnost ove umjetnosti zavirimo, tim nas više uzhičuje njezina čudesna gradnja. S toga logička dosljednost glavnih pravila mora da bistri um, smione kombinacije svih mogučih spajanja moraju da oštre fantaziju, i dotjerav umjetnost do njezina vrška, mora da tako zvano kračenje izreka sve duševne sile čovječje napinje« — veli Schober. Nadalje po Gerberu broje vještaci u stenografiji ovu umjetnost medju »najvažnija formalna promicala naobazbe, jerbo ona, kao što malo koji drugi školski predmet učenika u umovanju i sudu vježba. Osobito se Gabelsbergerovim sustavom, koji se neo- sniva na svojevoljnih pokratah, već je iz bitnosti i nutrnjega ustroja jezika rek bi neposredno izgradjen, gone upravo učenici na sravnivanje. Gramatični dio jezika motri se tudjer sa nova gledišta, te se nakon svršenoga stenografskoga tečaja mora fiziolo-gičko upoznavanje jezika znamenito unaprediti. Temeljna načela u kraćenju izreka pako, koja kod uporabe svoje uvjek neku logičku funkciju predpostavljaju, neđadu se pojmiti ni upotriebljivati bez živahne djelatnosti duha; s mnogimi naučnimi predmeti moguće se je baviti uz ujeki stupanj duševne lienosti, te se mogu nekako površno pojmiti; nu kod stenografije ovaj način nije nipošto moguć. Što pako um bistri i oštri, to se može većim pravom formalnim promicalom naobražeuja smatrati, nego li mnoga druga disciplina«. Tako stenografija vježba mladi duh u mišljenju; nu ona pospješuje i misaonu produktivnost zriela pisca, kako je to u lanjskom »Jugoslav. Stenografu« u člancih »stenografija i mišljenje« i »stenografija, pazljivost i pamćenje« dovoljno dokazano. (Dalje.) Ж. Vamlerger. Debatno pismo. (Dalje.) III. Kraćenje svršetkom rieči. 1. Kraćenje samim dočetil i m glasom. Ovaj je način kraćenja veoma riedak; upotrebljuje se ponajviše tada, ako se dočetni glas s nutarnjim glasom neda neposredno spojiti. Iz »kraćenja rieči« spadaju amo pokrate za: sam, bud, će i t. d. III. Kraćenje s koncem besedij. 1. Kraćenje s samim ko-nečnim glasom. Ta način kraćenja je jako redek; rabi se najbolj tedaj, ako se konečni glas z notranjim glasom ne da neposredno spojiti. Iz »kraćenja besedij« spadajo simo pokrate za: sem, bod, če i t. d. Komorne Sigle: (Vidi pril. str. 34.) Filozof, minister, sistem. Pojedine rieči, kao strukovne pokrate: Aerometer, barometer, termometer, elektromagnet, mikroskop. {Primjere vidi u prilogu str. 34.) Prevod primjera. Elektromagnet može do tisuć kilograma nositi. Fizika nam kaže, kakova je razlika rnedju termometrom i barometrom. Ministru se je dozvolio kredit od 60 milijuna, fidje koga svrbi, tamo se i češe. I (Primere glej v prilogu str. 34.) Prevod primerov. Elektromagnet more do tisoč kilogramov nositi. Fizika nam povč, kakova je razlika med termometrom i barometrom. Ministru se je dozvolil kredit od 60 milijonov. Kder koga srbi, tam se tudi češe. * Kraćenje od svršetka prama početku. Kaošto smo u poglavju I. od početka i u poglavju II. od sredine rieči po-čam kod povećavajuće se nesigurnosti uvjek više i više slova privešali, te pri tom prama koncu rieči, od lieve prama desnoj stupali, tako ćemo sada konac rieči, njezine fleksije i nastavke (a niti te uvjek pođ-puno) bilježiti; ako će se pako nesigurnost povećati, uzeti ćemo k tomu još slova, koja stoje pred koncem rieči, t. j. mi ćemo nekim načinom od desne prema lievoj pisati. Pravilo: Stoji li pokratiti se imajuća rieč u dobro razvijenu stavku, osobito na koncu izreke, ili se opetovano nalazi, to je dovoljno, da se zabilježi posljednji dio sufiksa; ako se pako rieč prvi put, u kojem slabo razvijenom stavku nalazi, ili ako stoji na početku stavka, to se mora jedno ili više na lievo stojećih slova na pomoć uzeti. 2. Kraćenje sufiksom. Ovaj način kraćenja je u tom poglavju skoro najčešći. Sufiks stavi se nad redicu, izuzam slovku uč, koja svoje mjesto zadrži. Sufiks čija naznačuje se samim c (ts), u višebroju čije jednostavnim ce. U tudjoj slovci or nesmije se r izostaviti, kaošto se to u koresp. pismu čini. — Ako pravila I. diela stenografije zahtievaju, moraju se padežni nastavci osobito u višebroju naznačiti, spajajući ih sa sufiksom. Sve sastavljene tudje rieči mogu se ovim načinom kratiti, samo im se kadkad jošte nutar- Kračenje od konca proti početku. Kakor smo v I. poglavju od početka i v II. poglavju od sredine besede po-čeinši pri povečavajočej se nesigurnosti zmirom več i več pismenk privešali, ter pri tem proti koncu besede od leve proti des-nej stopali, tako bodemo sedaj konec besede, njene fleksije i nastavke (a niti te zmirom popolno) bilježili; ako se bode pa nesigurnost povečala, vzeli bodemo k temu še pismenke, ki stoje pred koncem besede, t. j. mi bomo na neki način od desne proti levej pisali. Pravilo: Ako stoji pokratiti se imajoča beseda v dobro razvitem stavku, posebno na koncu stavka, ali ako se ponavlja, tedaj je dovoljno, da se zabilježi poslednji del sufiksa; ako se pak beseda prvi krat v kterem slabo razvitem stavku nahaja, ali ako stoji na početku stavka, mora se jedna ali več na levo stoječih pismenk na pomoč vzeti. 2. Kračenje s sufiksom. Ta način kračenja je v tem poglavju skoro najbolj pogostoma. Sufiks se stavi nad linijo, izo-zemši slovko 6č, ktera svoje mesto zadrži. Sufiks čija naznačuje se s samim c (ts), v pluralu cije s samim ce. V tujej slovki or ne-sme se r izpuščati, kakor se to v koresp. pismu dela. — Ako pravila I. dela stenografije zahtevajo, morajo se padežni nastavki posebno v pluralu nazna-čevati, ter se spajajo s sufiksom. Vse sestavljene tuje besede morejo se na ta način pokra-čevati, samo se jim še včasi uji glas korjena pridodaje. Mnoge od onih rieči, koje se daju i na drugi način kratiti, bile su već na dotičnih mjestih navedene. Ovamo spadaju takodjer si-gle i strukovne pokrate, koje su navedene u pogl. I. toč. a) i b), ako im se jošte sutiks pridoda. notranji korenov glas pridoda. Mnoge od onih besedij, ki se dado tudi na drug način pokra-čevati, bile so vže na dotičnih mestih navedene. Simo spadajo tudi sigle i strokovne pokrate, ki so navedene v pogl. I. toč. a) i b), ako se jim še sufiks privesi. Komorne sigle: (Vidi pril. str. 34.) Predsjedničtvo (predsed-ništvo), debatno, apoštolski, konzulat, evangjelski, itd. Temelj, autonomija, autoriteta, diplomacija, dinastija, disciplina, jurisdikcija, —e, jurisprudencija, —e, iniciativa, monarkija, opozicija, obligacija, organizacija, sredstvo, univerziteta, —e. (Primjere vidi u prilogu str. 34.) Prevod primjera. Skoro u svib europskih državah vidimo na mjesto absolutne monarkije legislativno djelovanje naroda. Na mnogih univerzitetah predaje se stenografija. Rimska jurisprudencija je u Njemačkoj u 15. stoletju domaće pravo iztisnula. Organizacija austrijske države temelji se na dualizmu. Debatiranje nam je bez svake koristi, ako mi svih akta od diplomacije ne-dobimo. (Primere glej v prilogu str. 34.) Prevod primerov. Skoraj v vseh europskih državah vidimo na mesto absolutne monarhije legislativno delovanje naroda. Na mnogih univerzitetah predava se stenografija. Rimska jurisprudencija je v Nemškej v 15. stoletju domače pravo iztisnola. Organizacija austrijske države temelji se na dualizmu. Debatiranje nam je bez svake koristi, ako mi vsili aktov od diplomacije ne-dobimo. Pojedine rieči, kao strukovne pokrate uredjene po alfa-betičkom redu s obzirom na sufiks. A. Anatema, algebra, dilema, epizoda , kolega, melodrama, melodramatičan(-en), panorama, parafraza; —al—: admiral, diametralan, internacionalan, neutralan, (neutraliteta), iracionalan , sentimentalan, univerzalan; —ant: konsonant, (—nancija), elc-gant, intendant, proviant; —ar: komentar, eksemplar, hipotekaran ; —at: advokat (atentat), asociacija, demokrat, konglomerat, kongregacija (konfederacija), certifikat, delegat (delegacija), elaborat, falsifikat, inserat, obligatan. C, —čija : Asociacija, kondicija, (kolizija), delegacija, direkcija, (direktor), ekspedicija, inspekcija, interpelacija, interpretacija, legislacija (—iven), proporcija, reakcija, (redakcija, revolucija); — konfiscirati, reminiscencija. U. Komite, haute volće, renome; —ent: abiturient (: sistent), diferencija , parlament, subsistencija ; — es : kongres, proces; —et: kateket, kvodlibet. I. —ia: Amnestija, —ije, anatomija, —ije, anarhija, astronomija, astrologija, aristokracija, demokracija, eneržija, etimologija, fotografija, hir- arhija, industrija, melankolija, monotonija, oligarhija, simpatija, tragedija, teologija; —ičan (—iČen) : astronomiian, —čna, —čno ; astrologično, hronologično, etimologično, fotografično, litografično, autografično, psiholo-gično, hiperbolično, metafizično, monarhično, provizorično; —irati (—ovali): (O p a z k a. Da se veliki broj tih rieči na —irati smanji, biti če dobro, ako se one, koje svrSuju na: —dirati, ——lirati, —rirati, —zirati, kad se prvi put nalaze ili u nerazvijenih stavcih stoje, pokrate na takav način, da su i ova d, l, r i z u pokrati sadržana.) Akceptirati, (akeeptovati) anektirati, adoptirati, korigirati, debatirati, informirati, interesirati, manifestirati, protestirati, reflektirati (recitirati, redigirati), superarbitrirati, uzurpirati; —izdm (—izem): absolutizam, katolicizam, komunizam; —ist: ateist, beletrist, infanterist; —it: arhimandrit, kozmopolit (—ičan), metropolit, deficit, —ivan (iven): ekskluzivan, inkluzivan, ofenzivan, defenzivan. M: Kompliment, eksperiment, fiziognomija, paradigma. N: konstitucionalan, internacionalan, preliminiran, predgovornik, 0: Akrostihon, arhidiakon, subdiakon, kompanion, asesor, profesor, iluzoričan, provizoričan. II: Konspiracija, preparacija (prenumeracija), žandarmerija, alegorija, geometrija. S: Epilepsija, geognozija, (geologija), dimenzija, revizija, avanzirati, recenzirati, paralizirati. T: Akcent, kontekst, konkretan, dekret, dialekt, ekstrakt, kontrakt, intakt, manuskript, ofert (objekt), projekt, subjekt, —teta: autoriteta, (— e), eventualiteta, oportuniteta, univerziteta; —tičan: aristokratičan, — na, —no; apatično, homeopatično, politično, simpatično, separatistično, parlamentarično. U: Univerzum, institucija, elokucija, abreviatura, konjektura (korektura), manufaktura, procedura. (Dalje.) Bugarska. Stenogram nalazi se na str. 36. „priloga". Dne 3. ožujka 1878. sklopio se je ugovor san-štefanski, uslied kojega stupit će u kolo europskih sila nova država, država bugarska. Zadnjih stoljeća bilo se skoro sasma zaboravilo na ovu granu naroda slavenskoga, samo tu i tamo čuo se u zapadnu Europu koji vapaj bugarskih, iz svojih imanja protjeranih nevoljnika, tekar god. 1867., kad je poznati Panajot Hitov na balkanu razvio barjak slobode, tekar onda obratila je Europa pozornost svoju na kršni Balkan. Mislimo dakle, da ćemo čitateljem našim ugoditi, ako jim ovdje sasma kratko narišemo prošlost bugarsku. Prvi put vidimo Bugare u 5. stoljeću na balkanskom poluotoku, koji je onda već bio napučen slavenskimi narodi. Preslabi, da mogu ove narode iztjerati, zadovoljiše se političkim gospodstvom; uslied veće kulture ovih naroda, primiše Bugari s vremenom jezik i običaje njihove, nu ime njihovo prešlo je i na ostale njim podložne slavenske narode. Narod ovaj bijaše ratoboran. Godine 551. vidimo ga pred Tesalonikom, 559. pred vrati carigradskimi, nu države čvrsto omedjene nemogahu utemeljiti u ovo vrieme. Trajne borbe sa moralično i fizično propalim bizantskim carstvom: to je njegova tadašnja povjest. Početkom 8. stoljeća zamoli bizantski car Justinian II., koji je bio od Leontia s prestola bačen i u Kerzon prognan, cara bugarskoga za pomoč. Na čelu bugarske vojske vratio se još jedan put u Carigrad, te se strašno osvetio neprijateljem svojim. Bugarskoga kneza Terbelisa nagradio je za njegovu pomoč sa zemljom ležečom na jugu istočnog Balkana, od sadašnje Eski-Sagre do Burgasa na crnom moru. Misao, da ostvori veliko slavensko carstvo na jugo-istoku Europe, počeo je prvi oživotvarati car Krum, koji je gospodstvo svoje razširio dalje prama zapadu, te g. 809. osvojio Zofiju. Za vremena ovoga silnoga vladara bili bi Jugoslaveni najlaglje osnovali veliku i silnu državu na balkanskom poluotoku, koja bi po-vjesti istočne Europe valjda bila dala sasma drugo lice, i koja bi bila krepko odbila tursku navalu. Nu osvojenjey Carigrada Krumu ne podje za rukom, premda je Bizantince kod Šumle i kod Drino-polja hametom potukao. Zanimivo je, da su u ono doba mnoge vojske bez osobitih pomočnih sredstva prešle Balkan, dočim su u novije doba držali, da se ne može preči preko Balkana. Baš se je car Krum pripravljao na drugu vojnu proti Carigradu, kad ga nenadano stigne smrt. (Konac sliedi.) Stenografska literatura. „Tesno pisne listyu br. 10. sadržavaju sliedeće članke: Koncovka „icky“. — Iz društva. — Pregled dohodaka i izdataka I. praškoga stenogr. društva. — Iz puta kroz Slovačku. — Bazne viesti. Br. 11.: Pregled dohodaka i izdataka I. praškoga stenogr. društva. — Slike iz novovječnoga gospodarstvenoga života. — Kazne vješti. Br. 12.: Pregled stenogr. djelovanja. — Slike iz novovjeka života gospodarskoga. Br. 1. tečaja VI.: Našim čitateljem. — 0 stenografskom pokretu. — 0 papiru. — Feuilleton. * U sveučilištnoj knjižari Alfreda Holdera u Beču upravo je izašla knjiga pod naslovom: „Lelirbuch der deutschen Stenografa11 (I. dio: Koresp. pismo) od Ivana Markoviča, privatnoga docenta stenografije na sveučilištu u Budapešti. — Onim, koji se žele samoučenjem upoznati sa stenografijom njemačkom, može se ta knjiga kao u tu svrhu vrlo praktična preporučiti. — Ciena 1 for. - 40 — Glasnik. Na svjetskoj izložbi u Parizu biti ee medju ostalimi stenografskimi zanimivosti i sliedeea vidjeti: Septemberski manifest maršala Mae Mahona napisan na zadnjoj strani listovne marke i jedna koresp.-karta sadržavajuća 8579 rieei. („Le Stenographe‘.) Fonograf) u Beču otvorili su svoju od ministarstva koncesionovanu školu za fonograflju dne (i. marca. Premda su sve sile iipotriebili, te 10.000 iztisaka dotičnoga programa porazdielili, i otvorenje u svili glavnih novinali razglasili, to su uzprkos tomu samo 20 učenika sakupili, kojim je neki g. Braut učiteljem. Kakva je organizacija te škole, o tom se dosada nije još ništa u javnosti priobčilo. („Ar eh iv f. Sten.“) 0 grčkom brzopisu. U jednoj od posliednjih sjednica bečke akademije znanosti i umjetnosti predložio je prof. Hartel razpravu dra. M. CHtlbauera, priv. docenta na bečkoj univerzi, koja ima naslov: „Ueberreste griechischer Tachy-grafle im Codex Vatieanus Graeeus 1809“. Centralno mjesto za dobivanje stenografskih tijela. Uslied potaknuća redakcije „Arkiva za stenografiju" preuzeo je knjižar J. H. Robolsky u Lipskom (Loipzig) trženje i razprostranjivanje djela o stenografiji kano specialitet u. On će od svih proizvoda na tom polju uvjek imati sve pogla-vitije na skladištu, a manjkajuce će na zahtjev u najkraće doba priskrbiti. — Svakomu, koji si dakle želi kakovo stenografsko djelo — naročito iz inozemstva — naručiti, ojednostavi se time posao i brže će doći do zaželjenoga, ako kod Robolskoga naruči, nego da bi se obraćao na ine knjižare, koje mu dotično djelo nisu u stanju tako sigurno i brzo priskrbiti. 1. praško društvo Gabelsbergerskih stenografa obdržavalo jo dne 2. aprila glavnu skupštinu, u kojoj se je naročito izvješćivalo o djelatnosti društva u prošloj godini. Iz toga izvješća napominjemo , da so je poučavalo od strane društva u češkoj stenografiji tekom lanjsko godine u Pragu 363, a na drugih mjestih u Češkoj i Moravskoj 462 osobo; u njemačkoj stenografiji pako u Pragu 107, a izvana 46 osoba. Ukupno 978 osoba, i medju njimi 27 ženskih. — Društvo broji 114 članova; knjižnica 394 djela. Imetak društva iznosi 3.748 for. 66 nvč. — Tom prilikom podnio je g. dr. Rosieky izvješće o 4. izdanju naučne knjige „Tesnopis česky“ i o promjenah, kojo je posebna u tu svrhu izabrana komisija na sada postojećem češkom stenogr. sustavu učinila. Imenik naših p. n. abonentov. ("Nadaljevanje od 1. 1877.) Gg.: Franjo Ribar za gimnazijo v Ljubljani 35 izt. — Josip Lendovšek za slov. vseučilisčue, dijake v Gradcu 15 izt. — M. Vam-berger, filozof u Zagrebu. — Ivan Pekić u Zadru. — Avg. Košak, šestošolec v Novem mestu. — J. Volović, gimnazijalac u Zagrebu. — Ivan Svet, dijak v Celju. — Gj. Miheljčić, typograf u Zagrebu. — A. Rihar, kaplan v Planini pri Rakeku. — G. Rot, kaplan v Rovtah. — Ed. Janžek, kaplan v Podsredi. — Prof. dr. V. Zeibig v Draždanih. - Avg. Zabred, prometni asistent v. Borovnici. (Dalje sliedi). Listovnica administracije. Predplatu na „J. Sten.“ zaboravili (V) su poslati nadalje sliedeči p. n. abonenti: G. J. Novak, dijak v Novem mestu: 1 for. 40 nvč. — Slavna nar. Čitalnica u Križevcih: 2 for. 90 nvč. — G. Fr. Vrabič, jurist u Beču: 3 for. 90 nvč. G. Š. K. u S. (drugi put oielo ime) 5 for. 10 nvč. (Dalje sliedi). Tiska C. Albrecht u Zagrebu. Prilog lisi u. Ј{Л j/* s d/— /~/2_ jZg- £- s <^\ 7? - * -V^ ^ '?с/ ^L, s ^ ^ ft с- 'У- c^c- ^г ? "______ * oo? s z* f L, ft <У1 O' 1 --- -г ‘ 'A / 4^7 2? __ / fiz*/- 3V Debatno pismo. 2-- - , /O — / F> / d ^ ^ р 'A /Г/ r A /+- s y^£. '-v' C'*' --V^ ^ ^e c^n s A (л/л~ _ oz, o e, ^ /9«f' 7 ^ - /* A- £ / j &Z, (y/^ S S >£s\/ j? (/z o I A SOJ r 7?. / <уг^ oo (tč, ^ ćv -jSj ćm- y » ^yr^i —£/S 'лЛл ^“/v* ~ ГУ^ 2- ' ^ a>/ _ / *&? y e e «, t ^s 7 2^ Л-->~- СЛ s у^'' - & -tT 'c/i /J2 -°d C? ^ r\J°tfi-j г-t, s£ e^ < —^ ^ V-&/"4 e- U 0 <♦ vO o zV^ &o _ 2~ o ^ +л '\o ^-v-i vi^~r^-^' — 9-eC -*- / v^ Uet- /Z, 6~\ o— KfW^7-u &2^ ~sz j^, ^ ^ Ti л. O« _. ^с/9- —у^ / 4 v. /l ji y ^ .'-'^~» >—^~> C^ / '^—4 s^ 2>9. Cvieće klasične književnosti. (Iz Cicerona) Kulturno-historične stvari. 7 У~7г . /2^ 6?' _ '-p ~ &/* ^ /~ZA