FETAR GREGO (Split): Podizanje šolskih zgrada Primorskoj banovini poslednje tri godine. Radilo se po ovim načelima: 1) dovršiti gradnju započetih škola; 2) prihvatiti i poduprijeti inicijativu sela i Prije narodnog oslobodenja i ujedinjenja imali smo osnovnu školu, ali nijesmo imali narodnu osnovnu školu. Podvlačim narodnu, jer tudinska vlast nije dopuštala da naša bsnovna škola služi intercsima i potrebama naroda. Onda jc škola imala da radi za tudc ciljeve, a ne za prave ciljeve i za prave potrebe naroda, kojemu je bila namijenjena. Patriotska svijest i zgodan takt nastavnika, koji su bili svi narodni ljudi, spriječila je da škola u ono doba služi u večoj mjeri tim tudinskim ciljevima. Naša osn. škola mogla je poslije rata, nakon oslobodenja i ujedinjenja, da se slobodno i neodvisno razvija u svojoj državi, i da postane u pravom smislu riječi: narodna škola. Za vrijeme rata zapuštcne su školske zgrade, upropašten je školski nameštaj, uništena su učila. U mnogim mjestima bio je onemo<4učen svaki školski rad. Ali rat je naučio naše široke mase da bolje pregledaju i jasnije uoče potrcbu obrazovanja svoje djece i vrijcdnost redovnog školovanja. Nakon rata" razvio se je iz scla pokret i vapaj za školom. Ovoj narodnoj žclji i potrebi valjalo je zadovoljiti. To je bilo teško, jer su falili uvjeti za uspješan školski rad. U prvom redu neuostojale su školskc zgrade. Mnoge stare bile su nepodesne. Tip školske zgrade sa 2 odjeljenja. U mjestima pri moru, ,na ostrvima i u nekim srezovima Zagorja bio je podignut i ureden priličan broj škola, ali u mnogo večem dijelu Zagorja, a naročito u bosanskoherceeovačkim srezovima banovine pomanjkanje škola bilo je veliko. Broj škola daleko je zaostao za faktičkim potrebama, pa je i nepismenost tamo bila velika. Problem šk. zgrada ukazao sc _ u svojoj vcličini. Valjalo jc počcti rijcšavati' to teško pitanje. Tip školske zgrade sa 3 odjeljenja. Problem je pravilno shvačern i uz velike teškoce i napor došlo se do jcdnog sistematskog i uspješnog postupka. Rad Prosvetnog odcljcnja išao jc za tim, da sa raspoloživim sredstvima, po jednom sistemu, zgradi što više novih školskih zgrada i da popravi i proširi što vcči broj starih škola. Največi dio toga posla izvršen je- kroz opčina, pa ondjc gdje su govote sve predradnje oko osnivanja škole, odmah započeti sa gradnjom, 3) u nacijonalno uarožcnim pograničnim krajevima dati pomoči i uputiti hitan postupak za gradnju i 4) u krajevlma, gdje na više kilometara nema tnnja narodnoj prosveti, podignuti bar po koju školu. Gdje nisu postojali škol. rajoni i gdje nije bilo škol. opdina, počcli su se urcdivati škol. rajoni i stvarati škol. opčinc po principu kako traži Zakon o narodnim školama. Da se opčinama uštede troškovi za planove i trebovnike, a da se dode do odgovarajučih tipova škola, prama gradevinskim i klimatskim prilikama jednoga kraja, izradeni su tipski nacrti za škole sa jediiim i sa više odeljenja i daju se besplatno cpčinama i samo se po njima sada može da gradi. Zaveden je jači stručni tehnični nadzor nadgradnjama i nadzor nad utroškcm novca. Osnovan jc Banovinski školski lond iz kojega se daju zajmovi siromašnim opčinama sa malom kamatom ili i bez kamata. Za podizanje školskih zgrada imalo je Prosvetno odeljenjc Banske upravc u Splitu u banov. budžetu za 1930/31 god. na raspelaganju 4,000.000 Din i 1 000 000 Din za Banov. školski fond, budžctu za 1931/32 god. imalo je 4,800.000 i za fond 1,000.000, dok je u budžetu za 1932/33 odredeno samo 2,000.030 Din. Utrošcne su i manjc pomoči Ministarstva Prosvete. Opčine i sela dale su svoj doprinos nešto u novcu, a najviše u naravi. Držeči se strogo postavljcnih principa kroz posljcdnje tri godinc postisjnuti su ovi rezultati: sagradeno je 89 novih školskih zgrada, nabavljcno je 8 postoječih zgrada i preuredeno i prošireno je 26 starih zgrada. Time se je dobilo mjesta za skoro 250 odjeljcnja. Popravljeno je još i bol.je urcdcno 40 privatnih zgrada koje služe za školc. Ovo je učinjeno. Ali se ovdc nije stalo. Gradrvja novih školskih zgrada nastavlja se i danas imamo u gradnji širom banovine 90 novih škola, koje se postepeno dovršavaju. Gradnja novih škola odvijala se posve sistematski na najosjetljivijoj tačci našc državnc granice — u okolici Zadra. Tu su postavljcni osnovni uslovi za prosvjctno i za opče kulturno podizanje naroda. U zaledju Zadra i na susjednim ostrvima podignut je potrebit broj novih modcrnih rcprezcntativnih škola. I dok se s one strane firanicc namještaju topovi, kopaju šansi, postavljaju !_usti redovi bodljikave žice, mi s naše strane podigosmo hramove prosvete, u kojima če odzvanjati riječ rpira, gdje če se djeca odgajati u Ijubavi prama Kralju i Otadžbini, iz kojih čc izlaziti ždraloviči, koji če svijcsno i hrabro braniti d.jedovinu svoju. I Split, glavno mjesto banovinc, dobio je u zadnjc doba dvije nove velike. moderne školskc zgradc. Svaka ima po 16 odcljenja uz svc ostale potrebite prostorije. Imaju ccntralno grijanje, gombaonu i kupatilo. Njihove su učionicc svijetle, prostrane i vesele. U njima sc razvija estetsko osjecanje i to osjcčanje djcca unose i u svoje domove. Uz brigu oko podizanja novih škol. zdrada i proširenja postoječih hioralo je Prosvetno odjeljenje Banske uprave da pribavi za mnoge škole pokučstvo, učila i knjige. Finansijska kriza zahvatila je i naše opčine. One nijesu u stanju da daju školama ono što su po Zakonu o narodnim školama dužne i daju. I tu se moralo priskoči u pomoč. Prosvetno odeljenje nabavljalo je i sada nabavlja najpotrebitijc školske knjige, učila i pokučstvo. To dajc opčinama kao pomoč, da se udovolji najglavnijim  potrebama nastave. U ovu svrhu potrošeno je oko milijun dinara u ove poslednje tri godine. Ovo je plod trogodišnjeg rada. Kad se uzmc u obzir da su sredstva svake godine bila sve to manja, onda se mora još jače podvuči ovaj značajni uspieh. Ovu akciju vodio je, živo poduprt od predašnieg bana dr. I. Tartaglie i sadašnjcg bana dr. josipa Jablanoviča, načclnik Prosvctnog odeljenja u Splitu prof. Niko Stipčevič. On sc je ovog posla prihvatio s ljubavlju, energično ga vodio, i upoznavši prilike i potrcbe lično na terenu, mnogo doprinio ovom naprctku našcg školstva. U našoj banovini sada pohada školu skoro 73.000 djece u 1185 odeljenja na 880.000 stanoVnika. Veliki broj djece dorasle za školu ostaje još bez pouka a znatan broj škol. zgrada ne odgovara svojoj svrsi. Da se sva djeca dovedu u podesne školc, trcba još mnogo vremena, mnogo sredstava i mnogo rada. Ali temelji su postavljeni, rad jc dobro upučen. Na nadležnim mjestima pravilno se shvača važnost, potreba i korist osn. nastave. Potrebite su novčane žrtvc, ali ako škole zapadaju mnogo, neznanjc zapada još više i u ekonomskom, i n socijalnom, a naročito u nacijonalnom pogledu. Petar Grego, pretsednik sekcije za Primorsku banovinu. Tip školske zgrade sa 1 odjeljenjem.