ANNALES 3/'93 OCENE IN POROČILA / RECENSIONI E RELAZIONI posebej opozarja na značilnosti, ki Gorane povezujejo z ostalimi kajkavci in čakavci. Mag. Lada Badurina z reške Pedagoške fakultete je k stoletnici izida hrvaškega pravopisa Ivana Broza pri­ spevala članek "Stotinu godina hrvatskoga pravopisa" (Sto let hrvaškega pravopisa). Avtorica analizira pomen "Hrvatskega pravopisa" Ivana Broza in odnos tega priro­ čnika do predhodnih tradicionalnih pravopisnih rešitev. L. Badurina pravi, da je treba Brozov pravopis imeti za zgled pri razvoju hrvaške sodobne ortografske norme. Naslednji sklop ima samo en prispevek: "Secesija i riječke vile (prilog istraživanju povijesti stambene ar­ hitekture u Rijeci s početka 20. stolječa)" (Secesija in reške vile /Prispevek k proučevanju zgodovine stano­ vanjske arhitekture na Reki na začetku XX. stoletja/), ki ga je napisala mag. Julija Loci-Barkovič z reške Pe­ dagoške fakultete. Večino vil na Reki so na začetku XX. stoletja projektirali domači inženirji. Tako so tudi vile in manjše palače v višjih delih mesta (Belveder, Škurinje, Rujevica, Kozala) projektirali reški inženirji, ki so se izšolali na politehničnih fakultetah v glavnih sre­ diščih avstro-ogrske monarhije. Izjemno plodni so bili reški projektanti E. Ambrosini, V. Celligoi, G. Farcas in G. Rubinich. V zadnjem sklopu lahko preberemo dva prikaza. V prvem, "Napokon Velika gramatika'", so Diana Stolac, Marija Turk, Lada Badurina in Sanda Ham s skupnimi močmi orisale zadnji, tretji del obsežne hrvaške slovnice "Povijesni pregled, glasovi i oblici hrvatskoga književnog jezika", ki je nastal izpod peres več uglednih hrvaških znanstvenikov (Stjepana Babiča, Daliborja Brozoviča, Milana Moguša, Slavka Pavešiča, Iva Škariča in Stjepka Težaka). V drugem pa je Iva Lukežič prikazala "Gonan po naše, rječnik labinskog govora" (Slovar labinskega govora) Marijana Milevoja. Goran Filipi JADRANSKI ZBORNIK. Zv. 14, Pula - Rijeka 1991, 316 strani Znanstveni časopis Jadranski zbornik u svojem vi- šedesetljetnom izlaženju (prvi broj objavljen je god. 1953) zauzima jedno od značajnijih mjesta u prou­ čevanju prošlosti Istre, Rijeke, Hrvatskog primorja i Gor- skog kotora. Uz svoje znanstvene i stručne rubrike re- dovito okuplja najznačajnija pera toga područja, a i šire. Pruža širok uvid u njihova recentna istraživanja i stručne rezultate. Tu publikaciju zajedničkim naporima izdaj u Povijesno društvo Rijeke sa sjedištem u Rijeci i Društvo za povijest i kulturni razvoj Istre (do god. 1993. Povijesno društvo Istre) sa sjedištem u Puli. Cetrnaesti svezakjadranskogzbornika donosi arheološke, povjesne i etnološke radove, te više prikaza osvrta, bilježaka, kao i niz drugih obavjesti. U tom pogledu možemo ga podjeliti u dva osnovna dijela. Prvi dio čine rasprave i članci, a drugi dio obavjesti i kritički osvrti na razne publikacije, kao i niz drugih korisnih obavjesti za znan- stvenu i stručnu javnost. U prvom dijelu tiskano je ukupno deset rasprava i priloga, od toga dva su posvečena arheološkim, sedam povijesnim i jedan etnološkoj temi. Prilog Kristine Jurkič - Džin, Helenistički utjecaj na oblikovanje i dekoraciju slavoluka Sergijevaca u Puli, doprinos je poznavanju helenističkog utjecaja na spomenike rimskog razdoblja koji dostiže svoj vrhunac za vladavine Augusta. No, proces helenizacije u tom prostoru započinje još u II. st. pr. n. e. i nastavlja se tijekom I. st. pr. n. e. U konkretnom primjeru riječ je o impozantnom puljskom slavoluku Sergijevaca gradenom izmedu 29. i 27. g. pr. n. e. Kako se radi o prvoj generaciji rimskih kamenih slavoluka, utjecaj je helenizma tim očitiji, pa to autorica u svom prilogu sustavno upozorava i analizira. Ti su utjecaji osobito vidljivi u stilu i ukrasu nosečih struktura od baze, polustupova, lezena, kasetiranog luka, per­ janice s krilatim Viktorijama do kapitala i ornamenta trabeacije i atika (girlande, Selena, oružje, detalji pro- filacije itd.) Drugi je arheološki prilog iz pera Alke Gru- borovič - Starac, Tri rimska nadgrobna spomenika iz Valbandona kod Pule. Plod je sustavnih arheoloških istraživanja sakralnog ranokrščanskog objekta na po­ ložaju Vela Boška u Valbandonu kod Pule koji su god. 1987 započeli pod vodstvom arheologa Fine Juroš - Mofardin. Radi se o tri fragmentarna rimska nadgrobna spomenika. Istraživanje je pokazalo da je jedan spo­ menik pripadao gradskom dekrionu, drugi supruzi se- vira, dok je treči natpis, daleko skromnijih dimenzija, pripadao robovskoj obitelji. Spomenici su datirani u I. odnosno II. stolječe i izravno su bili postavljeni na rural­ nim posjedimagradana kolonije Pole u 5 km udaljenom Valbandonu. Oba arheološka priloga popračena su i slikovnim prilozima. Prilogom Mire Kolar-Dimitrijevič, Gradnja bakarske pruge, započinju u Zborniku povijesne teme. Radi se zapravo o prilogu koji na visokoj znanstvenoj razini govori o inicijativi i samoj izgradnji železničke pruge koja je tu luku Hrvatskog primorja povezala s kontinen- talnom Hrvatskom. O toj se ideji počelo ozbiljno ras- pravljati još god. 1893. Njena je izgradnja započela tek god. 1927, a savršena je sredinom 1931 u tijeku velike svjetske gospodarske krize koja jezahvatila i to područje. Zato planirani učinci tog odvojka od Škrljeva (Rijeke) do Bakra u dužini od 10.300 metara i nisu ispunili očekivane rezultate. Osim same analize okolnosti u ko- jima segradila ta pruga, autorica u svojoj raspravi vrlo opširno utvrduje problem: od same ideje za njenu iz- gradnju do socijalnih i gospodarskih problema u tom prostoru, kao i globalnih odnosa koji su vladali u Hr­ vatskom primorju te kontinentalnoj Hrvatskoj itd. Na 401 ANNALES 3/'93 OCENE IN POROČILA / RECENSIONI E RELAZIONI kraju rasprave objavljeno je nekoliko dokumenata ve­ zanih uz temu i dva slikovna priloga. Članak Darinka Muniča, Prijepis prijepisa "Zakona grada Castus od leta 1400" i njegova sudbina, posvečen je kastavskom statutu koji je prvi na hrvatskom jeziku objavio Matko Laginja god. 1873. Dok je prijepis načinio još god. 1845 iznimni zaljubljenik u starine Mijat Sabljar, a na temelju starijeg prijepisa koji je učinio kastavski kancelar Giambattista Tomičič god. 1759. U svakom slučaju to je doprinos znanstvenoj diskusiji o povijesnom, političkom i gospo-darskom razvoju, te društvenom ure- denju kastavske sre-dnjovjekovne komune. Prilog Bože Jakovljeviča, Osni-vanje učiteljskih društava u Istri i nji­ hova borba za narodno školstvo u proštom i početkom ovog stolječa, sadrži pregled političkih, privrednih i društvenih prilika u Istri u drugoj polovici XIX. stolječa, zaključno s prvom četvrtinom XX. stolječa. Tada pada i organiaziranje uči-teljskih društava. Primjerice, god. 1897 osnovao je hrvatsko-slovensko učiteljsko društvo "Narodna prosvjeta" sa sjedištem u Pazinu, koje god. 1906 mijenja svoj naziv u hrvatsko učiteljsko društvo "Narodna prosvjeta". To je društvo izdavalo glasilo "Na­ rodna prosvjeta", mjesečnik za školstvo, književnost i poeziju. Godine 1911 utemeljeno je Katoličko učiteljsko društvo za Istru "Hrvatska škola" sa sjedištem takoder u Pazinu. Ono je do 1. siječnja 1912 izdavalo svoj mjesečnik "Hrvatska škola". Tijekom prvog svjetskog rata zamro je rad učiteljskih društava, a istarski su učitelji obnovili rad svojih društava 1. i 2. veljače 1920, kada osnivaju Zvezu slovanskih društava u Trstu. Od 1. ožuljka iste godine Zveza izdaje glasilo "Učiteljski list", koji je izlazio do 1 . kolovoza 1926 jer su te godine, u kolovozu, talijanske vlasti zabranile rad Zveze. Članak Bosiljke Janjatovič, Biografija Divka Budaka, prilog je poznavanju života i javnog djelovanja tog is- taknutog pripadnika napredne radničke misli izmedu dva svjetska rata u Hrvatskoj. Divko Budak (1897-1941) podrijetlom je iz Karlobaga, a najviše je djelovao u rod- nom gradu, te Senju, Sušaku (Rijeci), Gospiču, Zagrebu itd. Mihael Sobolovski, Prilog povjesti otoka Paga izmedu dvaju svjetskih ratova s posebnim osvrtom na radniČki pokret, u prvom redu razmatra gospodarsko stanje, de­ mografska kretanja, kulturno - prosvjetne prilike i po- litička previranja medu tim življem izmedu dva svjetska rata. Posebno razmatra stanje u radničkom pokretu, njegovo organiziranje i aktivnosti. Željko Klaič, Priloži o "Staraj našoj slogi" i "Istarskoj riječi" (1922, 1923 i 1924), raspravlja o ta dva hrvatska novinska glasila koja su neko vrijeme za razdoblja fa­ šizma izlazili u Trstu. "Stara naša sloga" izlazila je od kraja kolovoza do kraja prosinca 1922, najkrače od ostalih glasila tog vremena kao što su "Pučki prijatelj", "Istra", "Istarska riječ" i kasnije gorički "Istarski list". "Is- tarska riječ" izlazila je od siječnja 1923 do siječnja 1929. godine. Prilog je to i poznavanju razdoblja fašističke uprave u Istri. Članak Ive Kovačiča, Talijanski konce- tracioni logori na području Hrvatskog primorja i dijela Istre (1941-1943), znanstveni je prilog temi kojoj je u hrvatskoj historijografiji posvečeno nedovoljno utemel­ jenih rasprava. Ovim radom autor pokušava na temelju dostupne izvorne grade i objavljene povijesne literature, na jednom mjestu predstaviti najznačajnije činjenice o koncentracionim logorima talijanskih okupatora u Lov- ranu, Bakru, Kraljeviči te u Kumporu na otoku Rabu kao specifičnim oblicima odmazde nad civilnim stanov- ništvom i pri tom upozorava na pogreške do kojih je došlo u obradi ove problematike u nekim dosada ob­ javljenim prilozima. Posljednji prilog prvog dijela zbornika, gdje su uvr- štene rasprave i članci, čini etnološki prilog Josipa Mili­ čeviča, Umiru vode i vodenice. U pri-logu se govori o istraživanju voda i hidrografskih objekata, te vezanosti tipa seoskog gospodarstva uz vrstu i količi n u vode. Autor analizira kako utječe voda na odražanje i napredak seoskog domačinstva, te ističe da je voda ¡mala izuzetno značajnu ulogu ne samo u seoskom domačinstvu i go­ spodarstvu, nego i u nekim običajima i vjerovanjima. Posebno se osvrnuo i na izvore, lokvee i snježnice, Šterne (cisterne), vodenice i vodene tijekove u Istri. U drugom dijelu zbornika uvršteno je dvadesetak prikaza, osvrta i bilješki recentnih publikacija, zatim dva prikaza znanstvenih skupova ("Izvori za povijest otoka Krka", Rijeka 1990, i Znanstveno savjetovanje u povodu 120. obljetnice rodenja Frana Supila i 90. obljetnice njegova riječkog "Novog lista", Opatija 1990), te tri in memoriam istaknutih znanstvenika koji su se u prvom redu bavili Istrom: dr. Makso Peloza (1915-1989), dr. Danilo Klen (1910-1990) i prof. dr. Branko Marušič (1926-1991). Isto tako u Zborniku su objavljena i dva prigodna teksta izrečena na predstavljanju trinaestog sveska "Jadranskogzbornika", i to njegova tadašnjegglav­ na urednika Mihaela Sobolevskog i tajnika Darinka Mu­ niča, a posljednji prilog čini izvješče o radu povijesnog društva Rijeke. Nevio Šetič "LIMES" Rivista italiana di geopolítica N. 12/93 gennaio-maggio (pagg. 299) e N. 3/93 giugno-agosto (pagg. 272) Editrice periodoci culturali. Da qualche mese è apparsa nel panorama editoriale italiano, con i primi due numeri, una rivista trimestrale di geopolítica dal titolo significativo ed altamente con- notativo per noi che viviamo al di qua e al di là del confine. Si tratta di "Limes"; il primo numero è dedicate alla guerra in Europa, Adriático, Jugoslavia, Balcani San- 402