UDK: 808.62-316.32:808.63 Mile Mamić
Zavod za jezik IFF, Zagreb
SLOVENSKE RIJEČI U RJEČNIKU JUGOSLOVENSKE AKADEMIJE
Nekaj slovenskih besed iz štirijezičnega slovarja Juridiscl-politische Terminologie (Dunaj, 1853) je prevzel Rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika JAZU - izjemoma med iztočnice (za katere je JPT bodisi edina bodisi najstarejša potrditev: samomor oz. odreka, slaboumnost), praviloma pa kot ponazorilo, opis, širše sobesedilo za sbh. iztočnice. Najpogosteje so to sposojenke (npr. bataljon), ki jih ni med hrvaško-srbskimi uslovarjenkami v JPT; precej jih je slov^nsko-srbohrvaško »enakozvočnih« (npr. dogovor),nekatere pa so podomačene (npr. pospeSenje —»pospješene). To prevzemanje slovenskih besed v ARj je kljub časovnemu ujemanju med njegovim začetkom in vzponom unitarističnih teženj v stan Jugoslaviji pravilneje pojasnjevati kot slovaropisne spodrsljaje.
A number of Slovene words from the quadrilingual dictionary Juridisch-politische Terminologie (Vienna, 1853) found their way into the Yugoslav-Academy Dictionary of Serbo-Croatian (= ARj; Zagreb, 1880-1976), where they are only exceptionally labe led as Slovene: as a rule, they are tacitly entered either as headwords (for which the JPT is given as the only or the oldest source: samomor and odreka, slaboumnost, resp.) or, more usually, as illustrations and descriptions providing a broader context for other headwords. Most of them are non-Slavic in origin (e. g. bataljon) and absent in the Croatian and Serbian sections of the JPT. Some of them are "the same" - or. at any rate, homographie - in Slovene and Croatian (e. g. dogovor), some are Croatized (e. g. pospeSenje —» pospjeSeńe). The beginning of their inclusion in the ARj. coincides with tht rise of unitarian tendencies in pre-war Yugoslavia; however, the inclusion seems more correctly asiribable to lexicographic inadvertency.
Otvorenost prema slavenskim leksičkim utjecajima trajno je obilježje hrvatskoga jezika. Ona je sredinom 19. stoljeća postala načelom u obogačivanju hrvatskog leksičkog fonda potrebnim novim riječima, kojih još nije bilo u hrv. književnom jeziku ni u njegovim dijalektima. Tu otvorenost potvrduje obilje riječi preuzetih iz češkoga, ruskoga i drugih slavenskih jezika. Posudivanju iz slavenskih jezika pogodovao je i jezični purizam, koji obilježava cjelokupni razvoj hrvatskoga književnog jezika, a u 19. stolječu najviše dolazi do izražaja. Oštrica purizma u pojedinim hrvatskim krajevima usmjeravala se onamo otkud je prijetila največa pogibelj po hrvatski narodni i jezični identitet. A kako ta pogibelj hrvatskomu narodu i jeziku, barem do godine 1918., nije prijetila ni od jednog slavenskog naroda, oštrica purizma bila je usmjerena na neslavensko, posebno njemačko. U toj opčoj otvorenosti prema slavenskim utjecajima i medusobnom prožimanju i slovenski je jezik zauzeo istaknuto mjesto ne samo kao jezik primalac nego i kao jezik davalac i jezik posrednik. Posrednička uloga slovenskoga jezika mogla je doči do izražaja u vrijeme hrvatskoga narodnog preporoda posebno u području preve-denica iz njemačkoga jezika. Prisni svestrani hrvatsko-slovenski odnosi i veča tradicionalna uloga njemačkoga jezika u slovenskim zemljama, kako dobro zapaža Rammelmeyer, povečali su slovensku posredničku ulogu.1 Maretič minimalizira tu ulogu slovenskoga jezika u uvodu Hrvatskom ili sprskom jezičnom savjetniku, napominjuči da su Hrvati iz slovenskoga jezika uzeli tek nekoliko riječi i navodi
1 Mathias Rammclmeyer, Die deutschen Lehnübersetzungen im Serbokroatischen, Franz Steiner Verlag GMHH, Wiesbaden 1975, str. 7.
neke od njih (izlika, mešetar, srh, veža, spolovilo..).2 Nekoliko godina kasnije napisao je o tom Anton Breznik opsežnu raspravu, u kojoj obilno proširuje popis slovenskih riječi koje su posudene hrvatskom (glasba, glasovnica, blagostanje, dimnica, kovina, mesečnik, mrtvačnica, oskrbnik, razvoj, stavnica, sustav, ubož-nica, dražba, prvopis itd.).3 On ističe kako je slovenski jezik hrvatskomu bio posrednik i za neke bohemizme i rusizme, te da su neke riječi u hrvatskom posudene iz slovenskoga (dražba, prvopis, natpolovičan...) a ne iz češkoga. Tom se problematikom zabavio i Vladoje Dukat, kr ii dovodi u pitanje mnoge Breznikove zaključke, ističuči da su mnoge riječi štc ih Breznik spominje kao slovenske posudenice več prije postojale u hrvatskom jeziku u istom obliku, ali da su, ponekad i pod slovenskim utjecajem, doživjele stanovit značenjski pomak, tako da ipak ne bi bile prave pozajmljenice.4 Leksičko posudivanje izmedu tako srodnih jezika krupno je teorijsko i praktično pitanje, a njegovo bi uspješno rješenje zahtijevalo cjelovit uvid u gradu ostvarenu u svim slavenskim jezicima u svim razvojnim fazama, ali se time u ovom radu ne kanimo baviti.
Mi čemo se ovdje baviti slovenskim riječima koje su na neobičan način ušle u Rječnik hrvatskoga ili sprskoga jezika JAZU.5 Označujemo ih slovenskima po tome što su uzete iz slovenskoga dijela jednoga četverojezičnog rječnika, a ne zato što one ne bi bile istodobno i hrvatske ili srpske.6 Neke su od tih riječi natuknice toga rječnika hrvatskoga ili srpskoga jezika s jedinom potvrdom iz slovenskoga dijela spomenutoga izvora ili se uz ostale izvore navodi i slovenski izvor, a da se prešučuje daje slovenski. Druge pak nisu natuknice u Akademijinu Rječniku nego su uzete kao objašnjenje hrvatske ili srpske riječi, odnosno kao sinonimi natuknice, premda se nalaze samo u slovenskom dijelu izvora. Taj je izvor jedna knjiga, rječnik pravnih i političkih naziva, u kojem se uz njemačku natuknicu navode odgovarajuči nazivi na hrvatskom, srpskom i slovenskom jeziku. Taj četverojezični rječnik, usprkos formalnom južnoslavenskom jedinstvu (koje se najviše očituje u jedinstvu knjige) i medusobnim prožimanjima, što proizlazi iz zajedničkih dogova-ranja o radu, jasno izražava posebnost svakoga pojedinog jezika.7 Uz njemački
2 Tomo M u r e t i č , Hrvatski ili srpski jezični savjetnik za svc one koji žele dobro govoriti i pisati književnim naSim jezikom, Zagreb 1924, vidi uvodni dio, str. XVI. Usp. joS: Zlatko Vinee , Putovima hrvatskoga književnog jezika, SNL, Zagreb 1978, str. 544.
' Anton Breznik, Vpliv slovenskih slovarjev na srbskohrvatske, Časopis za slovenski jezik, književnost in zgodovino, 1931, 16-67. Vidi joS : Zlatko Vinee, djelo navedeno u bilj. 2., str. 544. i dalje.
4 Slovcnačke riječi u Šulekovu rječniku. Priloži za književnost, jezik, istoriju i folklor, knj. XVIII, sv. 1-2, 1938, str. 305-309. Vidi joS: Zlatko Vinee, djelo navedeno u bilj. 2., str. 545. i dalje.
' Rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika, Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb 1880. i dalje, knj. I. - XXIII.
" Radi se o rječniku Juridiseh-politisehe Terminologie für die slavisehen Sprachen Österreichs. Deutsch-kroatische, serbische und slovenische Separat-Ausgabe, Wien 1853, str. 694.
7 O zajedničkim dogovaranjima pri izradi cjclokupnog projekta Njcmačko-slavcnskog rječnika pravne i političke terminologije vidi opSiran izvjeStaj voditelja projekta P. J. Safaf ika u Predgovoru njemačko-čeSkom izdanju toga djela: Juridiseh-politisehe Terminologie... Deutsch-böhmische Separat* Ausgabe. Wien 1850, str. 265. Vidi joS: Anton H rezn i k. Jezikoslovne razprave. Izbral in uredil Jože ToporiSič, Slovenska matica, Ljubljana 1982, 459, str. 257. i dalje O tome i: Sergej Vilfan, Pravna zgodovina Slovencev od naselitve do zloma stare Jugoslavije, Slovenska matica, Ljubljana 1961, str. 567, osobito str. 444.
naziv slijedi hrvatski latinicom, srpski čirilicom i slovenski latinicom, a svi su jezici medusobno odvojeni točkom i zarezom. To je djelo tek od slova G služilo kao izvor za Akademijin Rječnik, a Maretič i urednici poslije njega obilnije se služe tim izvorom. Posebno je zanimljiva koincidencija da se riječi iz slovenskoga dijela toga izvora počinju obilnije uzimati kao grada za Rječnik JAZU u doba jake unitarističke težnje, kad se nastojalo stvoriti zajednički srpskohrvatskoslovenački jezik.8 Pitanje je još zanimljivije kad znademo da je taj rječnik u početku apstinirao i od hrvatskih kajkavskih izvora, a sad eto poseže i za slovenskim tekstom spomenutoga višejezič-nog izvora. Pokušat čemo stoga odgovoriti na pitanje: Nije li možda uzimanje slovenskih riječi iz toga izvora u uskoj vezi s unitarističkom težnjom, prvi korak u brisanju slovenske jezične posebnosti ili pak puka slučajnost, omaška potcrta-vača, ispisivača, obradivača ili urednika? Prije nego pokušamo odgovoriti na to pitanje, navest čemo te slovenske riječi, i to redom natuknica pod kojima se javljaju u Akademijinu Rječniku. Uz svaku čemo riječ dati i kratki popratni komentar. Da pokažemo kako je Akademijin Rječnik uzeo i slovenski tekst, uz svaki navod iz njega navest čemo i cjelovit kontekst iz rječnika Juridisch-politische Terminologie. Radi kratkoče služit čemo se za Akademijin Rječnik kraticom AR, a za Juridischpolitische Terminologie kraticom JPT.
ODREKA 'abdikacija, odreknuče'. AR navodi potvrdu iz JPT (Odreka, Entsagung) i nekoliko mladih potvrda. U JPT stoji ovako: Entsagung; odrečenje; odrečenč; odreka, odpoved. Kako smo več rekli, na posljednjem je mjestu slovenski jezik. Buduči da u hrvatskom i srpskom dijelu JPT nema riječi odreka, AR nije mogao imati za tu riječ potvrdu iz JPT. On je ipak uzeo slovenski tekst, u kojem je ta riječ potvrdena, i to je najstarija potvrda za tu riječ u rječniku hrvatskoga ili srpskoga jezika, što nije točno. Možda je riječ odreka, koja se kasnije javlja u hrvatskom i srpskom, slovenizam. ORUŽNIŠTVO ' skup oružnika u kojoj zemlji'. AR ima potvrdu iz Šuleka i JPT (Orutništvo, orutanstvo, žandarmerija). U JPT stoji: Gensd'armerie; orutanstvo, orutništvo; četničtvo; žandarmerija, strata za detelno varnost. Zanim-Ijivo je da AR nije uzeo hrvatski sinonim orutanstvo, ni srpski adekvat četničtvo, ni slovenski opis strata za detelno varnost nego samo slov. tandarme-rija. Kako nije istaknuto da je riječ tandarmerija uzeta iz slovenskog teksta, a da je u hrvatskom i srpskom tada nema, moglo bi se zaključiti da je ona u tom izvoru hrvatski ili srpski sinonim za riječ orutništvo, što nije točno. Riječ tandarmerija AR nema kao natuknicu. Premda se za nastanak te riječi u hrvatskom i srpskom ne može sasvim isključiti ni slovensko posredništvo, ipak je vjerojatnije da se radi o izravnom utjecaju njemačkog romanizma. OTPRAVA 'izgon, progonstvo'. AR ima dosta rječničkih i jednu književnu potvrdu, a zatim i JPT (Odprava, izgnane, Ausweisung aus einem Orte). JPT ima ovako: Ausweisung (aus einem Orte); odprava; odprava; izgnan je. I tu je AR uzeo iz slovenskog dijela JPT izgnanje, što u hrvatskom i srpskom dijelu nema. Ta je riječ doduše potvrdena u AR, i to prije pojave JPT.
" Tako so je laj jezik službeno zvao.
1.	PARNICA 'parba, proces'. Uz dosta drugih potvrda AR ima i JPT (Parnica, pravda, Prozess). U JPT stoji: Process; parnica; parnica; pravda. Riječ pravda u tom izvoru potvrdena je samo u slov. dijelu. Ona je doduše obilno potvrdena u značenju parnica, posebno u kajkavskim izvorima, kako vidimo u AR pod tom riječi.
POREKA 'reklamacija'. AR ima samo potvrdu iz JPT (Poreka, oporeka, Widerruf). U JPT stoji: Widerruf; poreka; poreka; oporeka, preklic. AR je dakle opet uzeo slovenski tekst kao hrvatski ili srpski, što je krivo. Riječ oporeka ima doduše i AR s jednom mladom potvrdom.
2.	PRIGLEDATI. Za značenje pod c. 'nadgledati, nadzirati' AR uz dosta potvrda donosi i JPT (Prigledati, kontrolirati, controlliren). JPT ima ovako: Controlliren; prigledati; prigledati; kontrolirati. AR je uzeo i slov. kontrolirati, što hrvatski ni srpski nema. Ta je riječ doduše potvrdena u AR iz istoga vremena, ali iz drugoga izvora.
RASKOLNIŠTVO ' raskolničko stanje, raskol'. AR uz dosta potvrda donosi i JPT (Raskolništvo, krivovjerstvo, verska sekta, Religionssecte). U JPT stoji ovako: Religions-Secte; razkolništvo; raskolničtvo; krivoverstvo, verska sekta. I tu je AR uzeo slovenske izraze, pa čak prvi izraz i ijekavizirao. Riječ krivovjerstvo potvrdena je obilno u AR s različitim značenjima.
RASCJEPAN 'koji ide ili teži za cijepańem, za rascjep|eńem'. AR ima jedinu potvrdu JPT (Rascjepna žeja, že|a odcjcp|ena ... Sondergeliiste). U JPT stoji: Sondergelüste; razcjepna želja; razcëpna želja; želja odcepi jen ja, odtrga-nja. AR je uzeo djelomično i slovenski i ijekavizirao ga.
RAZUZDANOST 'sloboda, nesputanost'. AR uz potvrdu iz Šuleka i Popoviča donosi i nekoliko potvrda iz JPT, od kojih nam je zanimljiv ovaj primjer: Ziigellosigkeit der Presse; razuzdanost štampe, razuzdanost tiska, U JPT stoji: Zügellosigkeit der Presse: razuzdanost štampe; razuzdanost štampe; razuzdanost tiska. AR je uzeo slovenski tekst razuzdanost tiska, što hrvatski ni srpski pod tom njemačkom riječi nemaju, ali pod Press-Freiheit ima i hrvatski razuzdanost štampe /tiska/. Riječ tisak ima i AR pod 3. tisak u značenju 'štampanje, tiskanje' s nekoliko starijih potvrda.
SAMODRŽAC 'monarh, samovladalac'. AR uz obilje rječničkih i književnih potvrda donosi i JPT (Samodriac, samovladar; Autokrat). JPT ima: Autokrat; samodržac; samodržac'; samovladar. AR je uzeo i slovensku riječ. On doduše ima natuknicu samovladar s potvrdom iz Popoviča i naznakom da tu riječ ima i slovenski. Ali je hrvatski ni srpski JPT nemaju, pa je AR nije smio uzeti.
SAMOMOR 'samoubojica'. AR ima jedinu potvrdu iz JPT za njemački Selbstmörder. Ali u JPT stoji: Selbst-Mörder: samokrvnik; samokrvnik'; samomor. Dakle, tu riječ ima JPT samo u slovenskom dijelu i to je krivo uzeto kao jedina potvrda natuknice samomor u AR.
SAMOKRVNIK 'samoubojica'. AR ima jedinu potvrdu JPT (Samokrvnik, samomor, Selbstmörder). U JPT ima: Selbst-Mörder: samokrvnik; samokrvnik'; samomor. AR uzima i slovenski naziv, koji se čak javlja i kao natuknica u AR s jedinom potvrdom iz toga slovenskog izvora, kako smo več gore na veli.
SIRENE 'prisiljavanje'. Uz nekoliko rječničkih i književnih potvrda AR navodi i JPT (Zwang, sila, si|eńe, morańe). JPT ima ovako: Zwang; siljenje; silenë; sila, siljenje, moranje, nuja. Ovdje red riječi upučuje na to daje AR uzeo samo slovenski tekst, i to ne čitav.
SITNARSTVO 'trgovanje na sitno'. AR ima jedinu potvrdu JPT (Trgovane sitni(h) stvari, ćiftarija, grosićareńe, kramarija, kramarstvo; Kramerei). U JPT stoji: Kramerei; sitnarstvo; trgovanè sitni stvarij, ćiftarija, grošicarenč; kramarija, kramarstvo. Čudno je da AR nije naveo stvarnu potvrdu natuknice, nego samo njezin opis i sinonime, medu koje je uzeo i slovenske. AR nema natuknice kramarija a ima kramarstvo s potvrdom iz Stullija.
SKELARINA 'plača za prevoženje na skeli'. AR uz dvije rječničke potvrde navodi i JPT (Überfahrtsgebühr; skelarina, prevoznina, prebrodnina, brodnina). U JPT stoji: Überfahrtsgebühr; skelarina, prevoznina; skelarina, prevoznina; prebrodnina, brodnina. AR je uzeo i slovenske nazive. AR nema ni prebrodnina ni brodnina.
SLABOUMNOST 'slaboumlje'. AR navodi potvrdu iz Popoviča i JPT, ali ne navodi tekst iz JPT nego samo naznačuje stranicu 98 čak i bez njemačke riječi pod kojom se natuknica potvrduje. A u JPT na str. 98. pod riječi Blödsinn stoji: slaboumstvo, slaboumlje; slaboumstvo, slaboumije; slaboumnost, bebost. Dakle riječ slaboumnost nalazi se samo u slovenskom dijelu, pa se JPT nije smjelo uzeti, a to je ipak uzeto, i to kao najstarija potvrda te natuknice. Pridjev slabouman ima doduše i hrvatski dio JPT pod riječi Schwachsinnig i večje prije potvrden, pa je od njega lako mogla nastati i apstraktna imenica slaboumnost, ali je zaista nema ni u hrvatskom ni u srpskom dijelu JPT.
SLOŻEŃE. AR za značenje pod c. 'isto što slaganje, sloga' uz dosta potvrda navodi i JPT (Übereinkunft; sloieńe, dogovor). U JPT stoji: Übereinkunft; slotenje; slotenije; dogovor. AR je dakle uzeo i slovenski naziv. Riječ dogovor obilno je potvrdena u AR. Ima je i hrvatski dio JPT za njemački Verabredung i Vergleichung, ali nema pod riječi Übereinkunft.
SNIŻENOST 'ponižnost, smjernost'. Uz dosta potvrda AR navodi i JPT (Submission, sniženost, podložnost). U JPT ima: Submission; snitenosl; sniženost'; poddanost, podložnost. Vidimo da je AR uzeo i jedan slovenski naziv. Riječ podložnost ima inače AR i obilno je potvrdena, ali nije u hrvatskom ni srpskom dijelu JPT.
SOMIŃAŃE 'pravljenje završnog računa, bilanciranje'. AR ima potvrdu samo iz JPT (Bilanzirung; somińańe, naćińeńe zak(učnog računa, zakfučno računane, bilancirańc). U JPT stoji: Bilanzirung; sominjanje, načinjenje zaključnog računa; zaključno računanč; bilanciranje, računska otehtava. AR uzima djelomično i slovenski tekst. AR nema bilancirańe.
STARATE^ 'staralac, nastojnik, skrbnik'. Uz nekoliko novijih potvrda AR ima i JPT (Obsorger; staratef, skrbnik). U JPT stoji: Obsorger; staratelj; staratei; skrbnik . AR je uzeo iz slovenskog dijela JPT riječ skrbnik. Tu riječ ima i AR s obiljem potvrda, čak i iz hrvatskog dijela JPT za njem. Curator.
STARETINAR 'trgovac starom robom'. AR ima potvrdu iz Petranoviča i JPT (Trödler; staretinar, starinar). U JPT ima: Trödler; staretinar; staretinar'; sta-
rinar. AR je uzeo i slovenski. AR ima i riječ starinar u značenju arheolog s potvrdom iz Šuleka i u značenju staretinar, tj. trgovac starom robom s potvrdom iz Popoviča. Možda je ta riječ došla iz slovenskog.
STARETINARSTVO 'trgovina starim stvarima'. AR ima potvrdu samo iz JPT (Trödelhandel; staretinarstvo, starinarstvo). U JPT stoji: Trödel-Handel; stareti-narstvo; staretinarstvo; starinarstvo. AR uzeo i slovensku riječ, koja je po AR doduše kasnije potvrdena i u hrvatskom i srpskom (Šulek i Popovič), ali u značenju arheologija.
1. ŠKAR 'brodogradilište'. Od tal. squero. AR navodi nekoliko mladih potvrda i JPT (Schifswerfte, Werfte; škar, škver, kantir, ladenica, ladodelnica). U JPT stoji: Werfte: škar, škver, kantir; škar', škver'; ladjenica, lad j o del nic a. Zanimljivo je da je AR uzeo slovenske riječi i djelomično ih prilagodio (piše ih sa d). AR ima ladenica samo kao toponim, a ladod/j/elnica nema.
TEZICA 'vrsta mjenice'. Uz nekoliko novijih potvrda AR ima i JPT (Trassierter Wechsel; tezica (čirilicom: potezica), potegnuta mjenica, potezka). U JPT stoji: Trassiren, trassirter Wechsel; tezica, potegnuta mjenica; potezica, potegnuta mênica: potezka. AR uzeo i slov. potezka, što inače u AR nije potvrdeno kao natuknica.
TEZNIK 'trasant'. Uz nekoliko novijih potvrda AR navodi i JPT (Trassant; teznik, poteznik, trasant). U JPT stoji: Trassant; teznik; poteznik'; trasant. AR uzeo i slovenski internacionalizam, koji kao natuknicu u AR nečemo naci.
TEZOVNIK 'trasat'. UZ dvije mlade potvrde AR uzima i JPT (Trassat; tezovnik, potezovnik': trasat). U JPT ima: Trassat, s. Bezogener; tezovnik; potezovnik'; napoteznjenec, trasat. AR uzeo i slovenski, ali samo djelomično, tj. uzeo je samo internacionalizam trasat, koji je kasnije prevladao i u hrvatskom i u srpskom, ali ga AR nema.	,
TISUĆNIJA ' formacija od tisuču ljudi". AR donosi samo potvrdu iz JPT (Bataillon; tisućnija, bataljun, bata^on). U JPT stoji ovako: Bataillon: tisučnija (gre-škom č umjesto č!), batalijun; batalion; bataljon . AR uzeo i slovensku riječ, koju u njemu inače nečemo nači kao natuknicu. AR ima bataljun s jednom starijom potvrdom (Kuhačevič).
UPORABA 'upotreba; najam". Uz dosta mladih potvrda AR navodi i JPT (Bestand (Vertrag); uporaba, najam; slov. raboprudaja, rabokup). U JPT ima: Bestand ( Vertrag); uporaba; najam; rab o prodaja, rabokup. A R je uzeo i slovenske nazive iz JPT, ali je ovdje to označio kao slovenski, što inače ne čini. Tih riječi AR nema kao natuknica.
USKOREŃE 'požurenje'. AR ima potvrdu samo iz JPT (Beförderung, Beschleunigung; uskoreńe, uspješene, pospjescńe). U JPT stoji: Beförderung (Beschleunigung); uskorenje, uspješenje; uskorenë, uspčšeni; pospešenje, pohitrenje. AR je uzeo i jedan slovenski naziv i ijekavizirao ga. Riječ pospješene ima inače u AR dosta potvrda.
VA^ANOST 'apst. od pridjeva valjan, vrijednost'. Uz nekoliko starijih potvrda AR ima i iz JPT Rechts-Giiltigkeit, pravna vajanost. U JPT stoji: Rechts-Ciültigkeit; valjanost po pravu; valjanost po pravu; pravna veljavnost. Svezu pravna va(anost nema nijedan dio JPT: AR je uzeo slovensku svezu
pravna veljavnost i pretvorio je u pravna va(anost. Oba elementa te sveže nalazimo kao natuknice u AR, a ima ih i JPT kao posebne elemente ili sastavnice nekih drugih sveža, ali je čudno da nema i pravna valjanost nego valjanost po pravu.
VJEROZAKON 'vjera, religija'. AR ima nekoliko novijih potvrda i JPT (Religion; vjerozakon, vera). U JPT stoji: Religion; vjerozakon; vêrozakon; vera, verstvo. AR uzeo djelomično i slovenski, nije izričito naznačio da je slovenski, ali nije ni ijekavizirao. Riječ vjera AR ima s obiljem potvrda.
VJEROZAKONSK.I 'vjerski'. Uz nekoliko novijih potvrda AR donosi više prim-jera iz JPT (Religions-; vjerozakonski, verski). U JPT ima: Religions-; vjeroza-konski; vërozakonski; verski. I tu je ostalo verski nepromijenjeno, ali bez naznake da je slovenski. AR ima riječ vjerski s dosta novijih potvrda.
ZAVEDNIK 'zavodnik'. AR ima potvrdu iz Petranoviča i JPT (Verleiter; zaved-nik, zavoditel, zavodnik). U JPT stoji: Verleiter; zavednik; zavoditel'; zapeljivec, zavodnik. AR uzeo i slovensku riječ zavodnik. Ta je riječ s tim značenjem potvrdena u AR doduše s mladim potvrdama, a u značenju 'utemeljitelj' s potvr-dom iz Stullija.
ZAVIČAJNICA 'svjedočanstvo o zavičajnom pravu'. AR donosi potvrdu iz Šu-leka i JPT (Heimatsschein, zavičajni list, slov. domovnica). U JPT stoji: Heimats-Schein; zavičajnica; zavičajnyj list'; domovnica, domovinski list. AR je uzeo i slov. domovnica, ali je ovaj put jasno naznačio da je slovenska. Ta je riječ u tom značenju slovenizam. Iz slovenskog je ušla najprije u Šulekov rječnik. AR nema tu riječ s tim značenjem (jer za slovo d nije se još uzimao Sulek), nego samo sa značenjem 'domačica'.
ZAVJETNIŠTVO 'skrbništvo, nadgledništvo'. AR ima potvrdu iz Šuleka i JPT (Patronat; zavjetništvo, patronstvo). U JPT ima: Patronat; zavjetništvo; zavêt-ničtvo; patronstvo. AR uzeo i slovenski a da to ne istakne. AR nema patronstvo ni patrunstvo kao natuknice.
1. ZAVOD. Za značenje pod d. 'zavod, mjesto gdje se odgaja, pripravlja, sprema, uči i slično; ustanova, institut' AR navodi nekoliko mladih potvrda i JPT Anstalt; zavod, zavedene, naprava. U JPT stoji: Anstalt; zavod; zavedenë, zavod'; naprava, ustanovitev. AR je dakle uzeo i slov. naprava bez izričite naznake. U AR je potvrdena riječ naprava, ali u drugom značenju.
1. ZAVRATA. Za značenje pod c. 'regres, naknada, naknadno plačanje' uz dvije mlade potvrde AR donosi i JPT Regress; zavrata, navrata, nazadna pravica. U JPT stoji: Regress; zavrata; navrata, regress'; nazadovanje, nazadha, nazadna pravica. Svezu nazadna pravica uzeo je AR iz slovenskog dijela a da to nije naznačio.
ZAZIV 'poziv, izazov'. Uz potvrdu iz Petranoviča AR uzima i JPT (Provocation; zaziv, zazivarie, isklicańe). U JPT ima: Provocation; zaziv, zazivanje; zaziv', zazivanč; izklicanje. AR je uzeo i slovenski naziv i proveo jednačenje po zvučnosti. U AR nema riječi isklicańe, a ima glagol isklicati u značenju 'isklijati'.
ZDRAVSTVEN 'što se odnosi na zdravstvo'. AR ima jedinu potvrdu JPT, ali s više primjera, od kojih izdvajamo ovaj: Gesundheits-Polizei; redarstvo zdrav(a,
zdravstvena policija. U JPT stoji: Gesundheits-Polizei; zdravstveno redarstvo; redarstvo zdravlja; zdravstvena policija. AR je uzeo slov. svezu zdravstvena policija i time hoče potvrditi pridjev zdravstven. Hrvatsku svezu zdravstveno redarstvo nije za to iskoristio, a naveo je srpsku sintagmu redarstvo zdravlja, kojom ne potvrduje pridjev zdravstven, što želi potvrditi. Riječ policija ima AR bez potvrda, ali kaže da je sasvim obična. ZLOČINSKI 'koji se odnosi na zločin ili zločinca'. Uz nekoliko potvrda AR donosi i JPT (Verbrecherisch; zločinski, hudodelski). U JPT stoji: Verbrecherisch, verbrecherische That; zločinsko djelo; zločinsko dčlo; hudodelsko djanje. AR je uzeo slov. riječ hudodelski a da to izričito ne kaže, ali je nije ijekavizirao. AR nema hudodjelski, a ima hudodjelstvo, hudodjelnost i si. 1. ŽARA ' zemljana posuda sa dvije ručke'. Tal. giarra. Uz obilje potvrda u nave-denom značenju AR navodi posebno značenje 'kutija, posuda, u koju se ubacuju glasački lističi' s potvrdom iz JPT (Urne; žara, urna). U JPT stoji: Urne; žara; žara; urna. AR je prešutno uzeo slov. riječ urna. Tu riječ AR nema kao natuknicu.
Kako smo vidjeli, neke su slovenske riječi iz JPT ušle u AR kao natuknice (odreka, samomor, slaboumnost), i to kao jedina potvrda (samomor) ili kao najstarija potvrda (odreka, slaboumnost). Ostale nisu natuknice nego su uzete kao objašnjenje, opis, širi kontekst za hrvatsku ili srpsku natuknicu. Najčešče su to strane riječi (žandarmerija, kontrolirati, kramarija, bilanciranje, trasat, trasant, bataljon, patronstvo, policija, urna itd.), koje se u tom izvoru ne nalaze u hrvatskom i srpskom dijelu, a nisu potvrdene kao natuknice ni u AR. Zatim ima dosta slovenskih riječi koje su istodobno i hrvatske i srpske (izgnanje, pravda, zavodnik, domovnica, dogovor, podložnost i dr.). Ponegdje AR uzima sloveViski tekst za potvrdu hrvatske i srpske natuknice (pravna va(anost, zdravstvena policija, si(eńe). AR i sa slovenskim riječima najčešče postupa kao da su hrvatske ili srpske, tj. podvrgava ih zakonitostima hrvatskoga ili srpskoga jezika (ijekavizira ih, provodi jednačenje po zvučnosti i si.). Tako slov. veljavnost pretvara u vafanosj, krivover-stvo u krivovjerstvo, pospešenje u pospješene, izklicanje u isklicańe, ladjenica u ladenica i si. Sve te činjenice i vremenska podudarnost početka takva postupanja sa slovenskim tekstom u JPT i unitarističke težnje u staroj Jugoslaviji mogle bi lako uputiti na zaključak da je takvo postupanje u vezi s unitarističkim težnjom. Mislim da bi to ipak bio kriv zaključak, te da bi bilo ispravnije sve navedene pojave objasniti kao greške u obradi Akademijina Rječnika. Do tih je grešaka lako moglo doči zbog specifičnosti samoga izvora JPT, koji je u biti četverojezičan, a često se postupalo kao da je dvojezičan, kao što su druga leksikografska djela koja su uzeta za gradu. Tako je lako moglo doči do pogrešaka da se uzme sve što iza njemačkoga slijedi kao sinonimija hrvatskoga ili srpskoga jezika. U knjiži je srpski pisan čirilicom, ispred njega je hrvatski, a iza njega slovenski, pri čemu je još svaki od njih medusobno odijeljen točkom i zarezom. Kad se je tekst ispisivao na kartice, zacijelo se pisao samo latinicom, što je svakako umanjilo razlikovnost, a točka i zarez prestaju biti granicom pojedinih jezika nego dobivaju funkciju razdvajanja sličnoznačnica koje nisu pravi sinonimi. Na takav zaključak upučuje i podatak da
AR uz pojedine natuknice hrvatskoga ili srpskog jezika navodi i druge slavenske jezike u kojima se ta riječ javlja, pri čemu nikad ne ispušta ni slovenski ako dotična riječ i u njemu postoji. To se može potvrditi u svim fazama izrade AR, pa i u spomenutom kritičnom vremenu kad se je posebnost slovenskoga jezika dovodila u pitanje. Na temelju AR ta se posebnost uvijek priznavala. A to opet potkrepljuje naš zaključak da su pojedinačna posezanja u slovenski tekst ipak samo puka pogreška, koja je lako mogla nastati. To je samo kap u moru leksičkog blaga što nam ga to velebno djelo nudi, te bitno ne umanjuje njegovu vrijednost, ali ipak donekle relativizira njegovu pouzdanost.
ZUSAMMENFASSUNG
In der Arbeit werden die slowenischen Wörter, die aus einer viersprachigen Quelle (Juridisch-politische Terminologie. Deutsch-kroatische, serbische und slovenische Separat-Ausgabe. Wien 1853) entweder als Stichwörter oder als Erklärungen in das Rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika der JAZU genommen worden sind, betrachtet. Obwohl der Anfang der Rezeption der slowenischen Wörter aus der erwähnten Quelle als das Material für das Wörterbuch der JAZU mit der Erscheinung einer unitaristischen Tendenz, als die Individualität der slowenischen Sprache in Frage gekommen ist, koinzidiert, lehnt der Autor einen kausalen Zusammenhang der Rezeption mit der Tendenz ab und versucht diese Rezeption als einen durch den spezifischen (viersprachigen) Charakter der Quelle entstandenen Fehler bei dem Bearbeiten des Wörterbuchs zu erklären.