Poštarlna plamena u gotovom God. X. Broj 22. (J Zagrebu, 2. juna 1938. Pojedini broj Din 1.— Uredništvo i uprava ZAGREB, MASARVKOVA 28a Telefon 67-80 Uredništvo in uprava za Slovenijo in slovenski del Julijske Krajine LJUBLJANA, Erjavčeva 4a »Dok se ne provedc obaveza o zaštiti manjina za sve države podjednako i dok se te obaveze ne budu izvršavale, u Evropi če manjine i nadalje biti najneural- gičnija tačka.« GIASHO SAVEZA JUGOSIOVENSKIH EMIGRANATA IZ J HUJSKE KUAJIME ITALIJA IN RAZMERE NA ČEŠKEM Narodne manjine u Evropi Volitve na Češkem, ki se vrše te tedne so zelo razburile skoro vso Evropo. Brez dvoma je, da ne gre tu za navadne vo¬ litve, kakor se vrše redno v tej ali oni evropski državi, pa vsled tega ni njkakih mednarodnih napetosti, ampak da so raz¬ mere v tem slučaju čisto drugačne in da imejo volitve poseben pomen. To pa je, kakor je vsem jasno, nastalo vsled velike nemške manjšine na Češkem. Politika, ki so jo krstili s »politiko izvršenih dejstev«, in je v gjavnem nemškega izvora, je gro¬ zila morda tudi v tem slučaju z izvršitvi¬ jo kakega dejstva, ki si ga danes lahko samo zamišljamo. Jasno je to tembolj, ker so se pričeli po evropskih časopisih širiti razni preklici mobilizacij in vojaške pri¬ pravljenosti posameznih držav. Navajani smo že, da se taki preklici, oz. demantiji, uporabljajo takrat, kadar se kaj res zgodi, ali pa kadar se ponesreči nekaj, kar se je namravalo izvršiti. Glavno vlogo v zadnjih dogodkih je po¬ leg Češke in Nemčije igrala Anglija. Za njo so bile še druge države, ki so se za¬ nimale več ali manj zelo posredno za po¬ tek dogodkov na Češkem in med njimi tudi Italija. Nas njeno stališče v tem oziru vse¬ kakor zanima. Italija je v teh dogodkih, kljub rezerviranosti, ki so jo kazali ita¬ lijanski odgovorni krogi, preko listov izja¬ snila svoje stališče s tem, da je njeno sta¬ lišče do čehoslovaških dogodkov skladno s stališčem, ki ga je zavzela v tem vpraša¬ nju Anglija. Jasno je, da So v Rimu z naj¬ večjo pažnjo sledili vsem fazam angleške diplomatske akcije, ki jo smatrajo za naj¬ bolj primerno in ki se po njih prepričanju vodi prijateljsko in nepristransko tako v Pragi in Berlinu, kakor tudi v Varšavi in Budimpešti. Vendar pa je v tem nastalo majhno neraspoloženje do Francije oz. francoskih listov, ki so smatrali angleško akcijo kot nekak preventivni diplomatski pri¬ tisk, ki je moral biti podvzet radi Nemčije. S tem je hotela Italija na vsak način nasto¬ piti proti vedno bolj naraščajočemu prepri¬ čanju, da je Nemčija pripravljala kake agresivnosti proti svoji sosedi, kar pa se¬ daj seveda odločno Nemci zanikajo, Itali¬ jani pa smatrajo to mnenje kot neprimer¬ no, ker bi se z njim v javnem mnenju sa¬ mo zbujalo nerazpoloženje med državami. Tako je stala Italija v teh dogodkih de¬ loma na strani Anglije, deloma na strani Nemčije, to je kar se tiče akcije za po- boljšanje razmer v Evropi in njeno pomi¬ ritev na strani Anglije, na drugi strani pa ni hotela dopustiti, da bi se kakorkoli sku¬ šalo za te dogodke zvrniti odgovornosti na njeno prijateljico Nemčijo. Tega prijatelj¬ stva Italija tudi v teh dogodkih, v katerih se je sicer držala zelo rezervirana, ni ho¬ tela zatajiti. Jasno in odločno je namreč izjavila, da bo storila za pomirjenje Evro¬ pe vse, a da bo v slučaju kakršnihkoli za- oetljajev stala trdno ob rami Nemčije. š. k. Naši književni«! za naše akademtčare N a posljednj! apel za pomoč našim akademičarima primili smo od s. Rikarda Kataliniča Jeretova ovo pismo: Pročitali smo u »Istri« poziv za pripo- moč našim akademičarima iz Istre i ia sam Vam uputio iučer pošt. čekom D 100. _u tu plemenitu namjenu. i to D 50.— kao pri¬ log moieg pobratima Viktora Čara Emina, a D 50.— kao moi prilog. Obojici nam ie žao što naš prilog ne može biti veči, ali i ovo malo šaliemo oa srca za naše mlade, čestite i vrijedne aka- demičare. kojima želimo najiiepše uspiene u nauči sve na ponos našeg^starog zavi- čaja i u korist naše mlade države. Želimo loš da plemeniti poziv »Istre« naidje na što veči odaziv svih BARBA RIKE. Pitanje narodnih manjina je postalo u posljednje vrijeme opet aktuelno. Za- pravo se sada ne radi o principima prav¬ de za narodne manjine opčenito, več su one, pogotovp u čehoslovačkoj, u glav- nom sredstvo za političke poteze izmed ju država, štoviše te manjine su danas is- korištene i kao pritisak jedne skupine država na druge, kao figure u medjuna- rodnoj politici. Dok se rješenje pitanja manjina ne postavi kao princip pravde, dotle se ne može smatrati ni posljednje dogadjaje izmedju čehoslovačke i Nije- maca kao znak da se o manjinama ras- pravlja sa principijelnog stanovišta. To je istaknuo i laburistički poslanik Khys Dawis u engleskom parlamentu ovih da¬ na kada je postavio pitanje podtajniku ministarstva vanjskih pošlova Butleru o manjinama u Poljskoj i Italiji. Problemi narodnih manjina nisu se postavljali tek iza rata, jer narodnih manjina, tj. narodnosti koje su različite od one narodnosti, koja ima večinu ili vlast u izvjesnoj zemlji, bilo je može se reči, od davnina. Ljudi su selili iz zemlje u zemlju, osvajački ratovi ostavljali su tragove u raznim dijelovima svijeta. I tako danas rijetko gdje ima koje zemlje u kojoj nema ljudi koji govore drugim jezikom no što večina naroda koji u toj zemlji živi. I rase su toliko izmiješane, da se o njihovoj »čistoči« uopče ne može da govori. Pred okruglo 40 godina, na početku ovoga vijeka, bilo je u Evropi oko 150 milijuna ljudi koji su stalno živjeli u ze¬ mljama koje nisu bile pod vlašču njiho¬ vih jednonarodnika ili u kojima su oni smatrani manjinama Neposredno pred svjetski rat, u Rusiji, u Njemačkoj i Austro-Ugarskoj bilo je zajedno oko 60 milijuna manjina. Svakako, država sa največim manjinama. upravo država u kojoj su manjine zajedno čimle večinu stanovništva, i gdje su pripadnici naro¬ da koji su stvarno bili manjina, u samoj državi imali vlast u svojim rukama — bila je baš Habsburška monarhija. Austro-Ugarska imala je preko 45 milijuna Stanovnika, a od toga oko 32 milijuna nezadovoljnih manjina. Svjetski rat iz osnova je izmijenio kar- tu Evrope. Nestala je šarena Monarhija, a na njeno mjesto došao je niz malih i srednjih država, od kojih su neke, na pr. čehoslovačka, Poljska, poslije dugog perioda života njihovih naroda pod tu- djim režimima, opet počele da žive sa- mostalnim životom. Druge države (Jugo¬ slavija, Rumunjska itd.) opet proširile su svoj teritorij i ujedinile se sa vojirn su- narodnjacima koji su živjeli pod tudjom vlašču. Na istoku Evrope takodjer je stvoren niz novih malih država koje su ranije bile pod vlašču ruskog carstva. Na taj način nestalo je, izgledalo bi, u poslijeratnoj Evropi manjina. Ali gra- nice izmedju pojedinih država, i bez ob¬ zira na shvačanje pobjednika, na histo- rijske stvarnosti i geografske nužnosti, nisu mogle da budu tako povučene da u pojedinim državama žive samo pripadni¬ ci onih naroda koji te države uglavnom čine. Historija roda ljudskoga, a naroči¬ te burna historija Evrope, učiniše svoje da i nove države, stvorene poslije rata nisu čiste narodne države, nego su .izmi¬ ješane, t. j. i u njima ima manjina koje pripadaju najčešče onoj narodnosti ili onim narodnostima pod čijom su vlašču ranije bili narodi koji sada čine večinu u državi. Ali, u usporedbi sa predratnim sta¬ njem. situacija je danas ipak daleko pravednija. Danas ima u raznim zemljama Evro¬ pe oko 36 milijuna manjina, ili 11 i pol pošto evropskog stanovništva, prema 150 milijuna na početku ofco- ga stol ječa. A u Srednjoj Evropi® ih ima oko 20 milijuna. Kako je svjetski rat završen u znaku pobjede demokratskih ideja, to se je moralo voditi računa i o zaštiti manjina u pojedinim državama. Trebalo je, izme¬ dju ostaloga, predvidjeti da manjine mogu da upotrebljavaju svoj jezik, da iroaju svoje škole, da mogu da razvijaju svoju duhovnu kulturu. I, razumije se, da uživaju punu gradjansku ravnoprav- nost. KJauzute o zaštiti manjina unijete su bilo u ugovore o miru (na pr. za Au- striju, Madžarsku i Bugarsku), ili su sklopljeni zasebni ugovori za zaštitu manjina (na pr. Poljska, Čehoslovačka itd), ili su izdane deklaracije ili potpisani akti o zaštiti manjina. U poslijeratnoj Evropi, najviše ma¬ njina imaju čehoslovačka, Poljska i Ru¬ munjska. U čehoslovačkoj, koja je godi- ne 1930 imala 14,729.536 Stanovnika — 4.978.000 ili 33,8 pošto, dakle nešto više od jedne trečine ukupnog stanovništva, činile su narodne manjine. Medju njima su najjači Nijemci sa 3,231.000 ili 22.5 pošto cjelokupnog stanovništva. Za nji¬ ma dolaze Madžari kojih ima oko 692.000 (1930 god.). Poljska, koja je 1931 godine imala 22,208.076 Stanovnika, imala je 9,924.860 ili 30.9 pošto, Stanovnika koji nisu Po¬ lj aci. Svakako da ove cifre ne moraju da budu točne, bar po tvrdjenju samih manjina. Prema Poljskoj službenoj sta- tistici trebalo bi da živi u Poljskoj oko 4.200.000 Ukrajinaca, dok Ukrajinci vele da ih ima 7 milijuna. Poljaci tvrde da Nijemaca ima 700.000, dok Nijemci kažu da ih ima 1,700.000. Židova ima oko 2 milijuna 700.000. U Rumun j skoj ima (1930 g.) oko 4 i po milijuna manjina, ili 25 pošto sta¬ novništva. Najbrojniji su Madžari. Njih ima 1,386.717 ili 7.68 pošto stanovništva. Židova ima 828.816 (4.59 pošto), Nijema¬ ca 774.465 (4.29 pošto). Osim toga, jake su manjine Malorusi i Bugari. U Italiji je 600.000 Hrvata i Slo- venaca i 200.000 Nijemaca. Hrvati i Slo¬ venci, a i Nijemci u Južnom Tirolu, na- laze se u kraju gdje žive u apsolutnoj večini i u neprekidnom etničkom konti¬ nuiteto sa državom svojih sunarodnjaka, slično kao i večina Sudetskih Nijemaca. Razumije se da i u drugim zemljama, u Madžarsko|, Austriji, Bugarskoj, Jugo¬ slaviji, Baltičkim zemljama, Njemačkoj itd., ima manjina. Sve te manjine uži¬ vaju, ili bi na osnovu ranije pomenutih ugovora ili odredaba trebale da uživaju, izvjesna prava koja bi im garantirala da če moči sačuvati individualnost svoje nacije. Tamo gdje postoje te medjunarodne klauzule, manjine još kako tako uspije- vaju da održavaju svoj nacionalni raz- vitak, dočim u državama koje nisu nika- kovim medjunarodnim ugovorima pre- uzele obaveze prema manjinama, ma¬ njine se svim sredstvima nastoje asimi¬ lirati. Dok se ne provede obaveza za sve dr¬ žave podjednako i dok se te obaveze ne budu izvršivale, u Evropi če manjine i nadalje biti najneuralgičnija tačka. Manjinski statut u C. S. R. U čehoslovačkoj se izradjuje ma¬ njinski statut kojim če se regulirati pi¬ tanje manjina. Statut če učiniti da dodje do rješenja mirnim putem. O tom pitanju piše ovih dana pariški dopisnik »Pravde« i veli, da če nov: zakonski predlog u torne smislu biti podnijet čehoslovačkom parlamentu 15 juna, kada se parlamenat sastaje u Pragu. Ovaj projekt neče sadržavati samo propise o njemačkim manjinama. On če sadržavati propise o svima ma¬ njinama i o reorganizaciji političke ad¬ ministracije. Uslijed zategnutosti u pitanju su¬ detskih Nijemaca, ostali problemi bili su do sada ostavljeni po strani. Pošto je sada definitivno osigurano rješenje svih pitanja mirnim, redovnim i legal¬ nim putem, potrebno je izložiti problem administrativne reorganizacije koja se odnosi na slavenske manjine u Pot- karpatskoj Rusiji, na poljske manjine kao i na madžarske manjine u Slova- čkoj. Isto tako, treba ©bratiti pažnju na problem Slovačke, problem koji do- bija takodjer ovim projektom svoje rješenje. POTKARPATSKA RUSIJA I POLJSKO- ČEHOSLOVAČKO ZBLIŽENJE Ugovorima o miru predvidjena je autonomija Potkarpatske Rusije u okviru čehoslovačke. Ta autonomija ostvarit če se vladinim projektom. Pot- karpatska Rusija u okviru čehoslovačke dobit če svoju autonomiju i izabrati svoj posebni sabor koji če biti izabran opčim, slobodnim i tajnim pravom gla¬ sa. Sjedište sabora bit če u Užhorodu, ranijem madžarskom gradu Ungvaru. Ovdje treba naročito naglasiti da je problem Potkarpatske Rusije u tijesnoj vezi sa poljsko-čehoslovačkim odnosima. U Poljskoj se više zapaža da štampa traži izmirenje dva slavenska naroda. U Pragu su, u pogledu, zbliženja sa Polj- skom, veliki optimisti. AUTONOMIJA SLOVAČKE Situacija u Slovačkoj evoluisala je posljednjih dana. Šef slovačke autono- mističke stranke Andrej Hlinka pokazao je pomirljivo držanje. Do ovoga su do- vele na prvom mjesto iredentističke manifestacije u Budimpešti, na kojima su manifestanti tražili povračaj Slova¬ čke kruni Svetog Stjepana. Hlinka neče vračanje dva i po mili¬ juna Slovaka iz slobodne čehoslovačke u Madžarsku. Pored toga, vodja Slovaka u čeho¬ slovačkoj Hlinka doživio je poraz prošle nedjelje prilikom opčinskih izbora u Ružomberku, koji se smatra njegovom kulom. U torne mjesto odnijela je po- bjedu lista vladine koalicije. Na sadašnje držanje Hlinke ima uticaja i akcija američkih Slovaka. Oni su podržavali Hlinku, ali su najzad pri¬ mili sadašnje stanje. Ovih dana je jedna specijalna de- putacija koja je došla iz Pittsburga (Sjedinjene Države) posjetila Ružombe- rok i imala sastanak sa Hlinkom. Ona je sobom donijela pakt koji su potpi- sali u Pittsburgu 20 maja 1918 godine čehoslovački patrioti. Sada če se u čehoslovačkoj proslaviti 20-godišnjica ovog sporazuma, koji če biti primjenjen u potpunosti. Ova proslava i prim jena Pittsbur- škog sporazuma treba da dovede do potpunog izmirenja Slovaka i Čeha, poslije čega bi Hlinka ušao u vladu i do- bio jedan ministarski portfelj. MADŽARSKE MANJINE U SLOVAČKOJ Sporazum u Pittsburgu izradjen je u saglasnosti sa pokojnim Tomasom Ma- sarykom. Veliki slovački državnik Ma- saryk, koji je bio istovremeno i čehoslo¬ vački državnik, predvidio je i buduči po¬ ložaj madžarskih manjina u tom Pitts- vaka. Primjenom Fitsburškom sporazu- zumu. U Slovačkoj živi sada oko 700.000 Madžara pored dva i po milijuna Slo¬ vaka. Primjenom Pitzburškog sporazu¬ ma pitanje madžarskih manjina bit če rješeno na taj način što ce broj madžar¬ skih škola biti povečan. Osim toga, Madžari če dobiti izvjesnu lokalnu op- činsku autonomiju u razmjeri njihovog broja Stanovnika u pojedinim opcinama u Slovačkoj. Zakonski projekt čehoslovačke vlade o manjinama, koji če biti podnesen 15 juna parlamentu u Pragu, sadržavat če propise koji se odnose na sva izložena pitanja. Zatiranje Ukrajincev na Poljskem Poljska politična policija je na podlagi odredbe vladnih avtoritet v Varšavi otvo- rila kampanjo z namenom, da zatre orga¬ nizacije, ki zahtevajo avtonomijo. Udrla je v glavni stan Ukrajinske ženske zveze v Lvovu in v stanovanje Natalije Rudni- cke, predsednice te organizacije, kakor tu¬ di v stanovanje podpredsednice. Policija je zaplenila papirje in dokumente, ki doka¬ zuje o protivladne aktivnosti te organiza¬ cije. Vse urade Ukrajinske ženske zveze je policija zaprla in suspendirala dva lista, ki ju je izdajala ta organizacija. Predsednica je protestirala proti policijskim navalom in akciji proti organizaciji, ki ima čez 50.000 članic. Voditelji Ukrajincev pravijo, da so vi¬ soki davki in zatiranje odgovorni za raz¬ veljavljenje dogovora, ki so ga sklenili s poljsko vlado. Ta jim je obljubila več pri¬ vilegijev, če bodo odnehali v kampanji za politično avtonomijo, toda obljub ni drža¬ la, nakar se je agitacija za kulturno, eko¬ nomsko in socialno avtonomijo obnovila. DOZVOLE BORAVKA Upozoravaju se emigranti koji imaju dozvole boravka da ih moraju podnijeti na produženie harem miesec dana prije nego im isteče rok, jer bi mogli inače Imati nepriiika BROJ 22 . .oSamNA^2. »ISTRA« Qd Soče do Kečine — od Triglava do Kamenfaha POZOR PRETPLATNICI! Ovom broiu priložili smo čekove i ihoiimo sve one koji su još u za¬ ostalim sa pretplatom, da se njima posluže i doznače dužni Iznos. Oni koji su pretplatu več podmi- rili, neka si zadrže eek za drugi put. Apeliramo na sve pretplatnike, da izvrše svoju dužnost. Približava se konec prvog polu- godišta, a mnogi još nisu uredili svoj stari dug. Neka to sada učine! Skladišta poljoprivrednih proizvoda « Istri Koncem maja je u Puli održana skup- ština istarskih »Seljaka«, t. j. seljake su pretstavljali funkcioneri poljoprivrednog sindikata. Na toj skupštini je izabran pretsjednikom sindikata dr. Calegari iz Poreča namjesto dosadanjeg dr. Colom - ba (Goluba). Na toj skupštini je dosa- dašnji komesar dr. Colombo podnio iz- vještaj o skladištima poljoprivrednih proizvoda u Istri u koje moraju seljaci davati neke svoje proizvode, kao pšeni- cu, vunu, svilčeve kokone i djelomično kukuruz. Seljaci srni ju zadržati j edino onoliko proizvoda koliko im sindikat od¬ redi za njihovu domaču potrošnju. Tako je lanjske godine, po izvještaju dr. Colomba, bilo 5000 Seljaka, koji su morali predati pšenicu u ta skladišta. Oni su lanjske godine predali 70.000 kvintala pšenice. — Večih poteškoda je bilo prigodcm predaje vune. Preklanjske godine' su seljacima platili vunu vrlo siabo, tako da su za krašku vunu od pri j e odred j ene cijene odbili pri isplati 33%. Radi toga nisu ljudi htjeli da daju vunu u ta skladišta, ved su je sakrivali i prodavali ispod ruke za dvostruku ci- jenu, iako je po zakonu to zabranjeno. Da tomu doskoči, uprava skladišta je lanjske godine povisila cijenu za cresku vunu 100%, a za krašku je isplatila cije¬ nu bez odbitka od 33%. Tako se lanjske godine sakupilo u skladišta 60.000 kg vu¬ ne, a seljacima je pladeno 300.000 lira više nego preklanjske godine. Gojenje svilene bube se forsira Sa Strane vlasti nagradama, 'dijeljenjem murvinih sadnica i besplatnim dijelje¬ njem svilene bube, ali uspjeh je jnini- malan do sada. Lanjske godine je započeto s dobro- voljnim sakupljanjem kukuruza, dok je predaja pšenice, vune i svilenih kokona obavezna. Še © umetnem jezeru na Prevalu V velikonočni številki smo prinesli čla¬ nek o umetnem jezeru, ki ga bodo napra¬ vili iz močvirja Preval s tem, da bodo na¬ pravili tri visoke jeze in dovedli vodo iz Soče. Sedaj beremo v »Slovencu« članek pisca, ki je dobro informiran o položaju, kar hočemo na kratko registrirati. Osuševanje Prevala se je vršilo že do,- go pred vojno in končalo se je šele po vojni in sicer je bilo delo večkrat ustav¬ ljeno, toga po dolgem času je bilo vendar le dovršeno skoro v popolnosti, kajti neo- sušenega je ostalo le 10 odstotkov, t. j. 100 ha površine. Od ostale posušene povr¬ šine pa tvori 700 ha njiv a 200 ha travni- . kov. Pridobljena zemlja je zelo rodovitna in je prav prišla Bricem, ki imajo zelo malo zemlje, poleg tega je globoka in ne pozna suše. Na eni njivi (3652 kv. met.) se je zadnja leta pridelalo 15 kv. koruze, 12 kv. pšenice in 45 kv. umetne trave. Po drugih računih umetno jezero ne bi zavze¬ malo 10 kv. km. površine, temveč mnogo več in sicer kar 15. Od tega bi največ tr¬ peli vinogradi a drugo bi odpadlo na gozd. Vsa površina bi bila odvzeta kmetu proti govotovi odškodnini. Kmetje se bodo mo¬ rali izseliti kdo ve kam. Gotovo jih bo požrlo mesto, kjer bodo postali, ako dobe delo skromni delavci po tovarnah. Zato je umevno, da je zavladala velika skrb v krajih, kjer bo umetno jezero. Postojnska jama za Binkošti Postojna. — Tudi letos pričakujejo da bo za binkošti obiskalo Postojnsko jamo nekaj tisoč ljudi kot vsako leto. Na leto obišče jamo okoli 200.000 ljudi, ka¬ terih četrtina je iz Julijske Krajine. Pri¬ pravljenih je že precejšnje število vla¬ kov iz vse Italije, a tujci bodo večinoma prišli z rednimi vlaki in avtobusi. Že itak močno razsvetljavo so povečali za 80.000 sveč. Za te praznike pa bo že posebej prirejena velika bakljada. Obiskovalci bodo lahko v jami pregledali vse, ker povsod vodijo dobre poti, poleg tega pa bo jamska uprava postavila večje števi¬ lo paznikov in vodnikov. Poleg raznih zabav bo tudi ljudska veselica kjer bodo domačini nastopili v narodnih nošah s posebnim programom ob priliki 120-let- nice odkritja te znamenite jame VELIKA ELEKTRIČNA CENTRALA pH Sv. Luciji bo Kmalu končana »Plccolo« je te dni prinesel obsežen čla¬ nek o delih pri graditvi podzemne elek¬ trične centrale pri Sv. Luciji. O teh delih smo že pisali v našem listu, ko so pričeli z graditvijo. Sedaj se ta dela že bližajo koncu. Letos bodo z deli končali, na kar bodo slovesno otvorili to zanimivo cen¬ tralo. List podarja, da je to največja hidroelektrična centrala v Evropi, ki ie zgrajena pod zemljo. Kompleks del se pričenja od izliva Idrijce v Sočo in so gotovo sedaj največja dela te vrste v Evropi. V tem delu bo Soča zajezena in tu bo nastalo umetno jezero, ki bo imelo 6 miljonov kub. met. vode. Od jeza so napravili 3.900 m. dolg predor na desni strani struge, čiji presek je 25 kv. met. in po katerem bo tekla voda iz reke do podzemne elektrarne. Pri delih je zaposleno 3.000 delavcev. V kratkem času bo Sv. Lucija zgubila svojo značil¬ nost. Stala bo na rtiču jezera in vse pre¬ pade in strmine bo zalila voda. Divjega pogleda Z mostu na peneče se valove v globini prepada ne bo več. Tudi del struge Idrijce bo preplavljen. Povsod tod do Mo¬ dreje se bo razlivalo jezero, ki bo s svo¬ jimi jeziki dolgo okrog 7 ktn, a srednja širina mu bo 700 m. Največia globina bo znašala okrog 50 m. Jez bo prav tako vi¬ sok 50 m a širok le 40 m. Za ta jez mo¬ rajo kopati do 25 m globoko dokler ne pri¬ dejo do žive skale. Tudi železniška proga na levi strani reke bo prišla pod vodo tega umetnega jezera. Da pa to preprečijo, bodo napravili ob progi do mesta, kjer se že¬ lezniški tir ne dvigne nad predvideno po- vršinq|vode, betonski nasip. Tunel so na¬ pravili v živi skali, a da bodo stene gladke so vse cementirali. Skozi ta tunel bo teklo v 1 sekundi 90 kub. met. vode. Za vsak kubični meter kopanega kamenja v tunelu so porabili 1 kg dinamita. Izkopali pa so nič manj kot 40.000 kub. met. kamenja. Od zunanj se ne vidi prav ničesar, jcar bi dalb slutiti na taka ogromna dela. Vidi se le poslopje, kjer bodo uradi. Druga elek¬ trična centrala, ki io tudi sedaj gradijo, bo pred Kanalom. Tu ne bo voda tekla skozi tunel, anipak po kanalu, ki bo 7 km dolg. Predvideno je, da bosta ti dve cen¬ trali dajalo, ob koncu 1939. 215 miljonov kwh. To je prav^za prav samo del programa, ki si ga je začrtala družba Societa Adria¬ tica di Elettricita katere predsednik je grof Volpi di MisurataV .V zvezi z goriško elek¬ trično družbo je otnenjega družba dobila koncesijo za graditev še drugih štirih cen¬ tral v območju Soče: kobariška centrala z bazenom 40 miljon kub. met. vode in SO m visokim jezom, s padcem vode 65 m in produkcijo 90 miljonov k\vh; tolminska centrala z bazenom dolginf 6 km in pad¬ cem od 30 m, centrala bo' zgrajena na¬ sproti Tolminu, a na leto bo dala 40 miljo¬ nov kwh; svetoluciiska centrala (o katere smo govorili) bo dala 135 miljonov k\vh; kanalsko-plavska centrala bo dajala 80 Smilj. kwh: zadnji centrali pa bf bili: ena | tia Prevalu, a drugi pri Gradiški,- voda iz Soče bi bila speljana po predoru do Pre¬ vala v Brdih, kjer bi bilo umetno' jezero,, elektrarna bi bila pri Ružičih, od tu bil tekla voda po kanalu v Gradiško k zadnji' elektrarni. Drugače je zamišljen načrt v tem delu Soče in sicer tako, da bi se na¬ pravilo predor skozi Sabotin do elektrarne,, ki bi stala pri Gorici. Iz elektrarn pri Sv. Luciji in Kanalni bodo speljali električno strujo v Tržič in! Ti st. V ta namen bodo popolnoma preno¬ vili transformator na Opčinah za tok od 130.000 volt. Pri Rocolu pa bodo zgradili nov transformator, ki bo skupno z rojan- skim dajal tok tržaškemu mestu. t Zapostavljena Istra Puljski »Corriere istriano« donosi vijest, da ie u Porto Marghera kod Venecj.ie osno¬ vana tvornica aluminija. Tu vijest agencije »Gea« poprača »Corriere« komentarom, u kojem izražava negodovanje, što ie ta tvor¬ nica osnovana u Margheri i što ie time Istra zapostavljena, tim više što če bauxit za tu tvornicu trebati da se šalje iz Istre. »Corriere« zatim kaže: — Dobro, mi ka¬ žemo. ako Božen i Marghera imaju tvor- nice za produkciiu aiuminiiuma, ne može- mo da razunii.iemo kako ie Istra zapostav¬ ljena, koia skoro isključivo daje surovine za produkciju aiuminiiuma. Zar se nije u Istri mogla podignuti jedna takova tvornica? Zašto odnajzad mora ta.i skupoejeni metal da bude uviek jzvažan iz domovine — pri- je u inozemstvo, a sada van Istre. Spremembe v duhovniških vrstah na Goriškem List goriške nadškofije j e prinesel sledeče spremembe in imenovanja v du¬ hovniških vrstah na Goriškem: Štefan Tonkli, vikar v Grahovem, je imenovan za administratorja župnije v Rutah, Ivan Kretič, kooperator v Cerknem, je imenovan za vikarja v Kojskem, Franc Premeri, župnik v Podragi, je imenovan za administratorja župnije Lozice. Nove Isastalaelje Trst — Mestno električno podjetje na¬ merava spremeniti električni tok od 100 volt na 120—210 volt, ker se je pokazalo, da omenjeni nižji tok ne odgovarja več zahtevam današnjih tehničnih priprav, ki so v veliki večini prirejene za normalni tok 120—210 volt. Zaradi tega so morali lastniki raznih električnih priprav izpopol¬ niti svoie aparate in jih prilagoditi tako na 100 voltni tok. Neprilike so se pojav¬ ljale tudi ob preselitvah. Trst ima elektriko bel 1898. s tokom od 100 volt. Že 1906. so uvedli normalni tok. V starem delu mesta pa je ostala do danes stara napeljava, ki io bodo sedaj odstranili. Podjetje se je obvezalo, da bo brezplačno popravilo vse aparate in dalo primerne žarnice za norm. tok. Šport na Rijec! Rijeka, 23 maja 1938. Danas odr- žale su se kod nas lako-atletske utak- mice mladih fašističkih žena na koji- ma su uzele učešča skoro sve provincije Italije, Na igralište na Kantridu stiza- vale su grupe več u 9 sati u jutro. Grupe mladih fašističkih žena dolazile su pješice od tramvajske stanice i pje- vale razne fašističke pjesme. Bilo je ne¬ koliko grupa, koje su pjevale i talijan- ske iredentističke pjesme o talijanstvu Dalmacije, Zadarski ribari na Grcnlandu čitamo u nekim dnevnim listovima: Ovih dana — kako nam javljaju iz Za¬ dra — krenula su na Gronland iz Zadra tri ribarska motorna broda sa posadom ko j a broji 48 ljudi. Prije polaska o ve ri- barske družine sa motornim brodovima »Grongo«, »Orata« i »Nosello«, udijeljen je po starom običaju blagoslov brodova i posade. Tom prilikom našlo se je na zadarskom pristaništu mnoštvo gradjan- stva, koje se je divilo smionim ribarima na njihovom smjelom pothvatu, koji je skopčan sa dosta dugim putovanjem i napornim radom. Tri spomenuta ribar¬ ska broda krenula su iz Zadra najprije u Siciliju, odakle če bez zaustavljanja i pristajanja ploviti izravno u glavni grad Islanda Reykiavik, gdje če se snabdjeti sa pogonskim materijalom i hranom, te nastaviti plovidbu dalje prema zapadnoj obali Gronlanda. Zadarski ribari zadržat če se u lovu do mjeseca listopada o. g. Da bi mogli nesmetano loviti i preparirati ulovljenu ribu, skorih če dana otploviti iz Zadra u pravcu zapadne obale Gronlanda jedan oveči ribarski parobrod, koji je opskr- bljen svim najmodernijim potrepština- ma za prepariranje i uskladištenje ribe. Pomoču ovog broda ribarska družina do¬ bavljat če hranu, kako bi ribarski bro- dovi mogli bez prekidanja i gubitka vre¬ mena loviti ribu, jer če im se jedino ta¬ ko isplatit: ovaj ribolov. Interesantno je pri ovoms napomenuti, da su svi članovi ove ribarske ekspedicije prije polaska na sjeverno ledeno more bili u Rimu, te ih je tom prilikom primio pretsjednik tali- janske vlade Mussolini, koji im je tom prilikom zaželio uspjeh u njihovom smionom pothvatu i sretan povratak Proslava 20 letnice bitk. ob Soči Pretekle dneve so imeli v Gorici velike proslave ob priliki dvajsetletnice bojev okoli Gorice. Ob tej priliki se je zbralo 20.000 vojakov vseh vojaških formacii, ki so se tu bojevale. Mesto je bilo v zasta¬ vah, posebno še, ker je prišel na to pro¬ slavo tudi prestolonaslednik Humbert in j so za to svečanosti dobile še večje obe- ‘ j 1 ?,: 0 ” Priliki so bivši bojevniki po¬ darili go n sitemu mestu veliko zastavo. Prestolonaslednik si je med slavnostmi ogledal vojni muzej, sprejel darove Gori¬ čanov iti po končanem programu nadalje¬ val pot proti Sv. Luciji, kjer si ie ogledal se nedovršeno podzemno elektrarno. Tu ga rfnilhP knCZ i Vo,PI ' predsedrlik električne družb.. ki gMdi centralo. Od tu ie odšel J,? ™ * Pregledal vojaštvo in se vrnil preko Kobarida in Čedada v Videm. Drobiž — Boršt. — S češnje je padla 42-let- na Marija Petaros in si zlomila nogo. v bolnišnici se bo zdravila 6—8 tednov. * _ Dolina. _V nedeljo je bilo v Do¬ lini veliko zborovanje dopolavoristov iz tržaške province. Prišlo jih je okrog 4000. * — Lokva. — Antona Bana iz Prelož je konj s kopitom težko udaril po obrazu.^ V bolnišnici so dognali, da ima počeno če- Ijustnico, prebita lica in izbitih nekaj zolj. * — Postojna. — Za binkoštne praz¬ nike bodo prišli u Postojno kolesarji iz Ljubljane, ki si bodo ogledali jamo. * — Rim. — Znani fašistični prvak Fa- rinacci, prejšnji tajnik fašistične stranke, je bil imenovan za senatorja. ♦ Skopo na Krasu. — Pred kratkem je umrl Ivan Oec, star 85 let. Po domače so mu pravili Blažkov in je bil res prava kla¬ ska korenina, saj so ga poznali skoraj vsi Kraševci. To priča tudi njegov pogreb, na katerega je prišlo mnogo ljudi iz vseh strani. Naj mu bo lahka kraška zemlja! * — Trst. — Iz tržaške luke je odplovila jadrnica Ni. Vel. Kraljice Marije, ki je bila dalj časa v popravilu v ladjedelnicah pri sv. Roku. Ladjo je prevzela jugoslovanska komisija pod vodstvom ord. častnika .Jen¬ ka Vukoviča in jo odpeljala v Milovec. * — Trst. — Listi so prinesli na vidnem mestu izjavo ministra korporacij, v kateri najavlja kampanijo za zniženje cen. Mini¬ ster Lantini ie povdaril, da že nekaj me¬ secev padajo cene nekaterim predmetom v prodaji na debelo, a da na drobno pa so »cene ostale iste kot prej. Zaradi tega je treba koordinirati s padlimi cenami na de- Jbelo tudi cene na drobno. * — Trst._ Avtomobil je podrl 48 letno Frančiško Gustinčič, ko je nesla kosilo de¬ lavcem v ladjedelnico. Pri padcu je dobila številne poškodbe na glavi in po obrazu. Zdraviti se bo morala 20 dni. * — Trst — Neka italijanska ladja s po¬ tapljači namerava dvigniti zlato in druge •dragocenosti s potopljene ladje »Merida«, ki je 1878. odplula iz mehiške luke Vera <>črno maske« Kogole- hki Ihi ° stv anti sve nije se uspjelo. Ko- treba b ni ln, r ° Pa f- andni Značai ‘ imal ° ne treba ni tumaciti, završava Delak. skupno okolica mestne sekcije skupaj 524 1347 1416 171 1871 1637 Udeležba na voliščih je bila z obeh strani popolna, saj je glasovalo povsod preko 90 odstotkov vpisanih in slovenski volilei v okolici niso v tem oziru prav nič zaostajali za laškimi v mestu. Seveda »cikorija« j® spravila vse svoje odvisneže na noge (okoli 25 odstotkov v okolici) in najslabše je bilo v Kjadinu, kjer je bival in vse nadzoroval sam Mauroner. Toda Skedenj, Vrdela in gornja okolica so se najčastneje izkazale v požrtvovalni ljubezni za svoj narod. Le v mestu ni bilo od slovanske strani nikake prave organizacije še, a izključena je bila vsaka kontrola, nečedne vladne zveze s Labi vseh struj. Tako je bila, poražena slovenska okolica od »talijanskega« mesta z 234 gla¬ sovi! Naš narod je hudo občutil, ta nepriča¬ kovani udarec kakor grdo prevaro in glasno BROJ 22 . ISTRA STRANA 5. dajal duška svoji boli. Še istega večera so pa Lahi v mestu proslavljali svojo zmago nad okolico z razkošno razsvetljavo, ki je jasno pokazala, kako je bilo že vse prej pripravljeno, koliko sredstev je bilo za te volitve na razpolago in kako so vladni za¬ stopniki v vsem soglašali, da je celo na- tnestniški svetnik baron Conrad, baje v pri¬ sotnosti Rinaldinija vzkliknil, da je to naj¬ lepši večer, ki ga je doživel! A še istega ve¬ čera. je prišlo v Barkovljah, Sv. Križu ln potem tudi drugje po tržaški okolici do od¬ ločne zavrnitve laških izzivanj, kar je imelo prav resnih posledic pred sodnijo seveda le za naše rojake. Iz vsega tega pa jasno izhaja, da ni nih¬ če ali le malokdo pri volitvah 1. 1897. opazil, oni iredentistični značaj, ki bi jim ga hotel sedaj natakniti prof. Saraval, a da se je nase ljudstvo z vso odločnostjo uprlo kan¬ didaturi in izvolitvi garibaldinca Mauro- nerja, ker je prav instinktivno slutilo vso pogubnost iredentistične politike za svojo zemljo. j. p. PRVI PRIKAZ „FLACIl)$A“ U nedjeljnom broju »Jutarnjeg lista* iza- šao je ovaj prikaz »Flaticiusa*. — Od profesora pravnog fakulteta u Su¬ botici dra Mije Mirkoviča izašla je nedav¬ no vrlo zanimljiva knjiga iz povijesti re¬ formacije našeg zemljaka iz Istre Matije Flacija Ilirika-Frankoviča iz Labina. Flacije je kao mladi otišao u Njemačku god. 1539. po savjetu svoga ujaka Balde Lupetina u Veneciji. da upozna pravu krščansku vje- ru, te je odmah pristupio protestantizmu, za koji sc je borio koli usmeno toli pi¬ smeno u bczbroj knjiga sve do konca svog života. Knjiga je izašla kod Hrvatske na¬ klade a pisac u predgovoru spominje da je imala izači u Društvu hrvatskih knji¬ ževnika, gdje je ali po savjetu predsjed- nika dra Fanceva odbijena. — U poglavlju književnost spominie pisac što se je do sada pisalo o Vlačiču kod nas i poglavito u Njemačkoj, te ističe naročito najnovije djelo u njemu od Giinter Moldaenke, Stut- gart, 1936. Kod nas se je do sada o Flaci ju razmjerno još malo pisalo, pa je zato Mirkovičeva rasprava tim zanimljivija važnija. Vlačičev rad i životopis opisao je autor detaljno poslije odiaska u Njemačku, dok se o njemu do odiaska u Njemačku vrlo malo znade. Mladi Flacije prošao je u Njemačkoj sveučilišne nauke, naučio grčki i hebrejski, postao je sveučilišni profesor te vrhovni vjerski superintendant, opčio je lično s Luterom. koii mu je bio i na svadbi, polemizirao sa Mclanchtonom o is- točnom grijehu i s mnogim odličnim pro¬ testantskim teolozima, borio se protiv ka¬ tolicizma i katoličanstva, tražio i imao veze sa čarom Karlom I. i mnogim nje- mačkim knezovima i gradovima po cijeloj Germaniji, sve u dubokoj vjeri za čistu nauku Luterovu, koju je branio sve do svoje smrti god. 1575. On i njegova obitelj bili su izvrženi mnogim progonima, trpio je mnogo materijalno, ali nije nikada htio popustit od svog teološkog uvjerenja, od kojega je konačno i stradao. U tim teškim duševnim i materijalnim prilikama ipak je dospio da napiše veliki broj polemičkih spi¬ sa a naročito crkvenu povijest cijelu en¬ ciklopedijo Magdeburške Centurije. Kao Hrvat iz Istre poznavao je dobro i glago licu i čirilicu te je pomišljao da stvori u Regensburgu posebnu akademiju gdje bi se učilo i hrvatski i prevodila biblija na hrvatski i osnovala hrvatska tiskara. Do šao je i u vezu s našim reformatorima u Urachu i Tiibingenu, te se je opčenito sma¬ tralo da je najpodesnija ličnost za prevo- djenje sv. pisma na hrvatski. Do toga ali nije došlo jcr su ga vojvoda Krištof Wiir- temberski i Ivan Ungnad odbili iz vierskih razloga, t. zv. Flacijanizma. Tako nisu ža- libože sudjelovali kod hrvatske tiskare dva odlična stručnjaka Hrvata Flacije i drugi lstranin Garbitius (Grbac, Grbic), koji je bio u to vrijeme profesor grčkog jezika na sveučilištu u Tiibingenu. Posebno poglavije dodao je pisac o hrvatskom protestantiz¬ mu, t. j. o raširenju reformacije medju Hrvatima. Na tom polju su radili Kukulie- vič. Kostrenčič, Bučar. Murko i u najno¬ vije vrijeme Elizabeta Tarszy (Debrecin 1929.), koji su svi o Flaciju razmjerno malo napisali. Jedini je Laszovski napisao posebnu monografiju o Flaciju (1909.) u ob- liku jednog predavanja, gdje nije naravno mogao izniieti sav njegov rad na polju pro¬ testantske ideologije. Radnja M. Mirkoviča je svakako vrlo zanimljivi i lijepi prilog poznavanja ličnosti Flacija te reformacije medju Hrvatima. ko- ,ia je ako i vrlo kratko vrijeme trajala, ostavila ipak znamenite i lijcpc književne i kulturne tragove u našoj historiji, makar da se to sa stanovite strane, ne vjerske. prilično osporava. Dr. B. * »Flacius« stoti 20 ,— Din. a može se na- ručiti preko naše uprave ili direktno kod izdavača: Hrvatska naklada. Zagreb. Bo¬ govičeva 1 VII. Knjiga obasiže 220 stra¬ nica. a dijeii se na ova poglavlja: Predgovor. Književnost, Uvod. Vlacic na prelomu viekova, Hrvatski mikroko- zam, Vlačičcva životna sudbina. Viači- čevo d.ielo. Vlačičev karakter, O protestan¬ tizmu, naročito hrvatskom. NASA KULTURNA KRONIKA MATKO MANDIČ NIKOLA ŽIC O MATI BALOTI U Zagrebačkoj »Hrv. Straži« od 17 pr. mi. objavin je prof. Nikola Žic opširan i topao prikaz Balotine zbirke pjesama. U predzadnjem broju našega lista ja¬ vili smo da je izašla monografija o Mat¬ ku Mandiču, koju je napisao naš istar- ski književnik Viktor Car Emin. U ovoj »monografijici« na 54 stranice nije autor isklesao detaljni lik velikog istarskog rodoljuba i pregaoca niti ga je postavio u zapanjujuči okvir, več je bacio »ba- rem nekoliko svijetla« iz pobude rodo¬ ljubi j a i pravednosti prema čovjeku, koji se 45 godina stvarno borio za nacional¬ na, kulturna i socijalna prava Hrvata i Slovenaca u Istri i Trstu. Car Emin želi da ovim prikazom potakne druge, koji bi sakupili sve podatke, proučili Mandičev život i tadašnje prilike pa da izreknu »svoj konačni sud o čovjeku, bez koje¬ ga se naš predratni narodni pokret u Istri ne može ni zamisliti.« Ipak če i ova knjižica starijim gene¬ racijama osvježiti uspomene na njihovog poštovatelja i neustrašivog borca, a mla- djima podati ppjam vrijednosti Mandi- čevog rada i napora. U lijepo ruho za- odjeveno ovo značajno djelo, crpljeno po podacima iz »Naše Sloge« i po vla- stitom autorovom doživljaju u politič- kom i književnem radu prikazuje osnovna obilježja ličnosti novinara i po¬ li tičara istarskog trolista, narodnog za- - stupnika profesora Matka Mandiča i I njegov je lik osvijetljen takovim svije- tlom, koje daje mogučnosti da se zaista divimo i dičimo ovim našim zemljakom Matko Mandič ostavlja profesorsko mjesto, koje je tekar dobio u Zagrebu i veselo hrli u Trst da preuzme uredni štvo »Naše Sloge« uz honorar od 20 fo¬ rinta mjesečno, koji se kroz decenije njegovog urednikovanja ne povišuje List uredjuje u maloj sobici na grubom neobradjenom stolu u via Torrente. Go¬ dine 1905 ne može da iz Trsta dodje na kongres sla venskih novinara u Opatij u jer nema novaca za put. Ima svega u svom gospodskom džepu jednu krunu, a preko 20 godina uredjuje »Našu Slogu«. Umire kao pulti siromah, ne ostavlja od materijalnih dobara nikome ništa, jer nista nema. Istarski je narod siromašan i njegov vodja Mandič u siromaštvu se bori i radi. Jer je znao da ovakav, ali nezavisan može koristiti svome narodu Materijalno ga blagostanje ne privlači Odbija nakanu trščanskog biskupa Nl- jemca Nagla, da ga imenuje kastavskim dekanom samo da ga time ukloni sa po- litičkog terena. Siromašan, dakle, ali jak, oštar, prkosan, neustrašiv na svom putu. Narav prave čakavske korenike bez taktiziranja, uvijanja, klanjanja. Otvoreno stupa u borbu. U januaru 1883 prvi put uredjuje »Našu Slogu« i u njoj šalje proglas »Hrvatskom narodu u Istri i svim njegovim neprijateljima.« Pret- stavlja se neprijateljima otvoreno. Kod neprijatelja je bio najomraženiji »prete Mandič«, jer je najodvažniji. Ta neustra- šivost ostrina i energičnost sina dosada mimog »ščava« peče neprijatelje. Mora cesto da radi svog ostrog stava u listu i na zborovima odgovara pred porotnici- ma, osporavaju mu mandat u istarskom saboru, inzultiraju u Pazinu, Bovcu, Lonjeru i drugdje, ali on poslije toga još više prijeti. Lupa po svima koji zatiru naš narod, koji stoje na putu njegovom nacionalnom preporodu. Oštro njegovo pero ne štedi nikoga, od seoskih podrep¬ nica pa do prvaka, od žandara, kotar- skog pretstojnika pa do ministra. Premda svečenik ne štedi ni crkvena lica. Lovranskom župniku otpadnikudo- vikuje: »Mi smo šutili, no kad se prepu- ni čaša, jao onomu, na koga se izlije«. A za biskupa Flappa u Poreču govori: »Kako biskup nama, tako i mi njemu! Sve po ono j našoj: zub za zub!« A ona j odgovor zastopniku Fragiacomu u sa¬ boru 1889, koji mu je predbacio da pu- Matko Mandič tem »Naše Sloge« sije u Istri nemir i ne- slogu te da buni seljaštvo protiv gospode. »Ako misli da sijem nemir i bunim se¬ ljaštvo time što ga usmeno i tiskom bodrim na rad, marljivost i štednju, što ga učim da štuje tud j e, a odlučno pita i zahtjeva ono, što ga ide po pravici i po zakonu, tada uvjeravam predgovorni¬ ka g. Fragiacoma, da ču : u buduče u ovom smislu sijati u pokrajini nemir i neslogu i buniti seljaštvo protiv gospode, pa bilo to časnom zastupniku pravo ili ne. što se tiče želje Fragiacomove, da se Mandič preobrati i poboljša, on odgo¬ vara: _svečano obečajem da ču i u buduče stupati dosadašnjom stazom, uvijek u slozi i sporazumku sa svojim drugovima i prijateljima, a ustreba li, udarit ču još žešče i bezobzirnije na one, koji nam niječu naša prava i zatiru na¬ še narodne svetinje.« Pravilno je u ovoj monografiji ka- rakterizirao Mandiča autor ovim riječi- ma: u duši njegovoj spajalo se s meko- čom čudi, ljupkošču srca, blagošču i do¬ brodušnosti — željezo i oejel. Dobra je bila Mandičeva narav, ali značaj njegov nije bio samo kristalno svijetao, več i gvozden, volja čelično neslomiva, energi¬ ja silna, koja nije poznavala kompromi¬ sa ni popustljivosti. Mnogo je zanimivih detalja iznio Car u ovoj knjižici o Matku Mandiču. Sve se to vrlo lako čita, jer je napisano živo, od srca i vještim perom. Nema teoreti¬ ziranja ni razglabanja o ispravnosti Mandičevog rada ili obratno več citira¬ nje sa datumima pojedinih sličica iz Mandičevog rada da nam ga predoči po njegovim postupcima. Mandič je umro 11 dana prije nego što je Italija ušla u rat. Bojao se zasud- binu svoje Istre. Nije je vidio. želio je da bude pokopan u ovom Rukavcu ili u Kastvu. Dne 2 jula 1922 njegov brat dr. Fran Mandič i nečak dr. Fran Brnčič ispunili su mu tu želju. Njegove kosti prenesene su iz Trsta u Kastav — Ba- rem kutič njegove Istre za njegove ko¬ sti! Pisati o Mandiču ne znači samo sje- čanje na prošlost, na minule borbe, na metode tadašnjeg rada več se po nje¬ govom neumornom i besprimjernom ra¬ du, po njegovim bitnim svojstvima no¬ vinara, političara i vodje označuje je- dan simbol, vjera u prošlosti i putokaz za narodni rad drugima. Knjižica od Čara Emina pod nazi¬ vom: »Matko Mandič, osvrt na njegov život i rad« — može se naručiti i u upra¬ vi našeg lista uz cijenu od 10 dinara. Mi je preporučamo svim našim emigran- tima, a naročito mlad j ima, da se upo- znaju sa našim prvacima iz nedavne prošlosti. Iv. »OBZGR« O PJESMAMA MATE BALOTE U »Obzoru* od 2 pr. m j. čitaino slije- deči prikaz o zbirci pjesama Mate Balotc »Dragi kamen«: — Pjesme Mate Balote »Dragi kamen« spjevane su u čakavštini i to u onoj juž- no-istarskoj čakavštini, kojom govori pri- prosti puk. Oživljavanjc naše regionalne (čakavske i kajkavske) lirike, imadc ne samo draž, zvonkost i priprostost tih sta¬ rinskih narječja, več i duboko nacionalno i socijalno značer.je, jer time uskrisujemo jezik naših starih hrvatskih knjiga (u ča- kavskom narječju je napisana Maruličeva »Judita«) j jezik našeg priprostog puka, kojeg je on sačuvao u jednoj varijanti do dana današnjega. Mate Balota je bard tog istarskog pu¬ ka, jedan samorodan i sirov talenat. koji je izrastao iz krvi onoga puka iz njegove suze i radosti iz krša one zemlje iz šumora onog plavctnog i sinieg rnora. On se pojavio snažno i iskonski izme- dju svog potlačenog puka, on poput Pe¬ tra Bezruča, svoieg češkog brata iz tiešin- skih rudnika, bodri svoj narod' u diaspori, klešuči iz kamena likove svoieg oca i mai- ke, svojih ljudi i svoga krša. oplakujnči ga clegi.iski i oživljujuči ga nadom na borbu i uskrs starih prava. NOVI BROJ »MALOG ISTRANINA« Izašao je br. 9 i 10 »Malog Istranina« sa slijedečim šadržajem: Naša učiteljica (Ernest Radetič), Mali lstranin (Viktor Car Emin), Umjetnikova is- povijest (Radoslav Kovač), šparo- ge (Pri kod ra Žan). U rano prolječe (Milan Barišič), Svijetlo krijesnica (Bogumil Toni), Filip Mačedonski (Ljubo Brgič), Bosiljak (Priko¬ ri raž a n), Slavuj u lugu (Rikard Katalinič Jeretov), Odvažnost i velikodušnost (Ljubo Brgič), Kosci (Bogumil Toni), Plava livada, Boje na Jadranu, Redom (Šime Fučič), tfaši mladi saradnici (priloži omladine), Zanimljivosti, Klok i Jožic. Priroda, Iz stranih zemalja, Filatelija, Zdravijo, Ju¬ ričev kutič, Djcčje novine, Razno, Zago¬ netke. »Mali lstranin« izlazi jedamput mje- secno. _ Pretplata iznosi 12 dinara na godinm — Pojedini broj stoji l dinar. Uredništvo 1 uprava nalaze se u Krajl- skoj ulici br. 12. Vlasnik, izdavač i od¬ govorni urednik: Ernest Radetič Zagreb, Kraj iška ulica 12. RAD 0 MLADINSKI SEKCIJE DRUŠTVA I. T. li. 0 BEOGRAD!) Beograd, 30 maja 1938. U po- sljednje vrijeme zapaženo je, da se rad ove sekcije sve više aktivizira i da je pokrenuta akcija za sprovadjanje jed¬ nog efikasnijeg omladinskog pokreta naišla na puno i jednodušno priznanje svih članova. Ovo se naročito zapaža kod predavanja, »usmenih novina* i sastanaka, koji se održavaju svake su- bote. Omladincima i omladinkama se pruža prilika, da sudjeluju u radu sek¬ cije i da se upoznaju sa svim kultur¬ nim, političkim, socijalnim i društvenim pitanj ima koja se odnose na Jui. Kra- jinu. Nije potrebno ovdje posebno na¬ glasa vati značenje i funkcij u omladin- skih sekcija, jer je to u više navrata spomenuto u našem glasilu »Istra«. — Omladina danas u emigrantskom po- kretu zauzimlje svoje odredjeno mje¬ sto, koje njoj po logici razvoja pripada i ona če sakupljena i povezana, prido- nijeti svoj udio za ostvarenje zajednič- kih težnja. Hoču samo jedno napomenuti. Je¬ dan efikasan rad iziskuje sveukupnu saradnju svih članova, povezanost i zbi- jenost u jedinstvenoj akciji za sprova¬ djanje istoga. Eventualne neuspjehe, koji proizlaze od momentanih zastoja treba čim prije ukloniti. Isto tako po-, trebilo je, da se temeljito likvidira pi¬ tanje sabotera, t. j. onih mračnih, taj- novitih i destruktivnih elemenata, ko- jima nije u interesu, da se rad ove sek¬ cije razvija u jednom pozitivnom prav- cu. Napominjem naročito one (ili ono¬ ga?), koji za vrijeme dok su društvene prostorije prazne, kidaju sa »Zidnih novina« pojedine članke i karikature l misle, da su učinilo »junačko djelo« i razbili jedinstvenost sekcije. Nadamo se, da če im ove iluzije izbiti iz glave či- njenica: da se omladina sakupljena u ovoj sekciji ne dade zavaravati nika- kvim tendencioznim podvalama. Sekcija je več počela da sprovadja u djelo najvažnije pitanje, a to je pi¬ tanje uspostavljanja kontakta sa omla¬ dincima i omladinkama iz čukarice l prikupljanju drugova radnika na na¬ šim zajedničkim sastancima. Do sada je primječeno izvjesno slabo interesovanje istih za rad sekcije. Možda ovo proizla- zi iz neobavještenosti, ili možda radi toga što je njima uslijed udaljenosti ču¬ karice onemogučeno posječivanje naših sastanaka? Svakako bilo bi potrebno, da upravni odbor pronadje jedno rje- šenje, kako bi se i ove omladince pn- vuklo u naše redove i dalo im prilike, da aktivno sudjeluju u našem radu. Bilo bi dobro, da se jedanput mjesečno priredi omladinski sastanak na Čuka- rici, sa biranim programom, predava¬ njem, recitacijama, diskusijama itd. I što češči zajednički izleti mnogo bi prl- donijeli medjusobnoj povezanosti i upo¬ zna vanju. O samom radu sekcije treba napo¬ menuti, da unutar ove sekcije postoje i ove potsekcije: pjevačka, glazbena i šah, a u vidu je osnutak ping-pong sekcije. Za šah sekciju zapaženo je prilično slabo interesovanje i osim nekolicine omladinaca koji se bave igrom šaha. ova je sekcija stalno u opadanju. Da se pojača interes, trebalo bi (po pred¬ logu pročelnika Furlana) prirediti pr¬ venstveni turnir sa odredjenim nagra¬ dama, za prvo plasirane igrače. Izleti se održavaju gotovo svake ne- djelje i u koliko na njima nema pravog emigrantsko-omladinskog raspoloženja, trebalo bi, da se to postigne. Učesnici na izletima mora ju se osječati kao čla¬ novi jedne emigrantske organizacije, koja je ejelovita i gdje se ne može ni- ko bezrazložno opredjeljlvati ni na jed¬ nu stranu. Loš primjer bio je izlet u Zemun. Na ovom izletu naročito je upa¬ la u oči podvojenost u pogledu shvača- nja pojma »izlet«. Izlet se ne priredjuje zato, da se luta od gostione do gostio- ne. Ništa ne opravdava ovaj izlet či- njenica, da je vlasnik gostione, naš čo- v.iek, lstranin itd. Zato ona podvojenost, razočaranje i negodovanje nekolicine članova imade svoje puno opravdanje. Mnogo uspjeliji izlet bio je na Ava¬ lu. koji je priredjen 23 maja i gdje sc u pogledu drugarskog. omladinskog i cmigrantskog raspoloženja nije moglo ništa prigovoriti. I ako u prilično ma- iom broju. učesnici su ponijeli najljepše dojmove sa ovoga izleta. Vidik sa Ava¬ le bio je naročito krasan vrijeme sun- čano i vedro i pošto uspon nije iziski- vao naročiti napor, bili su izletnici svje- ži i odmoreni. U svakom pogledu učimo se na isku- stvima. Zato čemo znati izlučiti sve lošc pojave i upotpuniti ih sa dobrima. Ta¬ ko če i broj članova stalno rasti, a s ti¬ me postati če naša sekcija sposobna za vršenje svoje funkcije. Na. omladini stoji da li hoče saradji- vati u radu sekcije i to ne samo kao pasivni posmatrač. več kao aktivni član. Svi smo dužni da pridonašamo svoj udio za ostvarenje naše bolje budučno- sti. Omladinci i omladinke učlanjene u svojim omladinskim sekcijama danas nretstavljaju jedinstvo koje ima svoj kulturni, društveni i socijalni značaj. Pjevačka sekcija je naiaktivnija i o njoj čemo naskoro podnijeti jedan opširni.ji iz v ješ ta j. I. B. ISTRA BROJ 22. Ljudi lako zaboravljaju na sitne dugove. Ne sjete se, da cesto zavisi sudbina nekog lista bas od tih malih potraživanja. — Nekoliko stotina dužnika koji se sjete i plate svoj dug od desetak, dvadesetak dinara, mogu spasiti Hi podiči list koji ovisi od svojih pret- platnika. IZ ISTARSKOG AKADEMSKOG KLUBA Nedavno se uprava kluba obratila preko našeg lista »Istra«, a djelomično izravno na naša emigrantska udruženja i vidjenije emigrante s molbom da sad pri koncu školske godine prema moguč- nostima pomognu one članove kluba koji če poči na ispite, a i inače sve ostale koji se nalaze u vrlo teškom ma- terijalnom položaju. Do sada smo, što preko naslova »za naše akademičare« preko lista »Istra«, a što izravno na klub, dobili slijedeče pripomoči: Gg. Rikard Katalinič Jeretov 50.— Din, V. Car Emin 50.— Din, Peruško To¬ ne 50.— Din, Društvo »Istra-Trst-Gori- ca«, Subotica 2000.— Din, Društvo »Gor- tan-Bazoviča, Sarajevo 250.— Din, Dru¬ štvo »Soča«, Ljubljana 100.— Din i Dru¬ štvo »Istra«, Zagreb 1000.— Din i poje- dincima uplatila upisne takse. Plemenitim darovateljima izrazujemo i ovim putem našu najtopliju i najiskre- niju zahvalnost. Odbor. UPOZORENJE EMIGRANTIMA KOJI SE ŽENE S JUGOSLAVENSKIM DRŽAVLJANKAMA Državljanka Kraljevine Jugoslavije gubi jugoslavensko državljanstvo ako se uda za stranoga državljana. Ima Sluča- jeva da su se emigranti oženili za ju- goslavenske državljanke i ne znaj uči za taj zakon bili su neugodno iznena- djeni kada je od žene traženo da mo¬ ra ima ti dozvolu uposlenja ako želi da radi. Ima slučajeva da je žena izgu¬ bila i posao na kojem je do tada bila kao jugosl. državljanka do udaje. Zakon medjutim predvldja da jugo- slavenska državljanka može prigodom udaje za stranog državljanina zadržati svoje državljanstvo, član 29 Zakona o državljanstvu glasi: Udajom za stranog državljanina, državljanka Kraljevine Jugoslavije gubi državljanstvo izuzev slučaja, da po pro- pisima zakona muževljeve otadžbine nije stekla njegovo državljanstvo ili ako je pridržala državljanstvo Kraljevine bračnim ugovorom, ili u nedostatku to¬ ga, ako je prilik;om sklapa- nja braka dala takovu i z- javu. Prema torne je dovolj no da se pri- likom sklapanja braka izjavi svečeniku da žena želi zadržati jugoslavensko dr¬ žavljanstvo. Na taj način ne postaje žena našeg emigranta talijanskom dr¬ ža vij ankom i zadržava sva prava bo¬ ra vka i uposlenja kao i do udaje. Time se izbjegava neugodnostima i nepotreb¬ nim troškovima oko traženja dozvole boravka i uposlenja za Ženu. NOVO AKADEMSKO EMIGRANTSKO DRUŠTVO Ljubljana, 28 maja 1938. — Na univer¬ zi kralja Aleksandra I. v Ljubljani se je v sredo 26 V. vrši! pod okriljem univerzitet¬ nega senata ustanovni občni zbor »A. D. Doberdob«, katerega namen je, zbirati vse akademike-emigrante. kajti teh je na naši univerzi 270, ki so bodisi sami bodisi nji¬ hovi starši moral: zapustiti svojo rodno zemljo v Julijski Krajini in na Koroškem. Ob precejšni: udeležbi akademikov-emi- grantov in zastopnikov raznih akademskih društev po otvoritvi g. Turka Radovana, ki je v svojem govoru orisal zgodovino 1. 1930 ustanovljenega »Kluba jugoslovanskih primorskih akademikov« in njega razpust v mesecu februarju ter s tem utemeljil po¬ trebo po novi emigrantski akademski orga¬ nizaciji izvoljen sledeči upravni odbor: Simčič Gabrijel, predsednik, ostali od¬ bor pa: Bačič Ksenija, Žerjal Mimi, Pav¬ lovič Meri, Lemut Janez, Gašperšič Dani¬ lo. Petrič Bojan in Keršič Belizar. Naloga ustanovljenega društva bo or¬ ganizirati vseh 270 akademikov-emigran- tov in jih s tem zainteresirati, da se poglo¬ bijo v skeleči manjšinski problem naših bratov onkraj meja. poleg tega pa vršitev socialne službe za omiljenje težkega ma¬ terialnega položaja zlasti onih akademikov — in takih je dovolj — ki so ločeni od svojcev ter s tem navezani samo na sebe. LIČNE VIJESTI Riješenjem Ministarstva pravde od 19 maja 1938 br. 51233 postavljen je u Državno tužioštvo u Karlovcu za arhiv- skog pripravnika Herman Gantar, zva- ničnik Državnog tužioštva u Sušaku. Bio je više godina tajnik Društva »Istra« u Sušaku. čestitamo! 13.300-1104 Za lijepe dane najjeftlnije t najpode- snlje djefje platnene clpelice sa gume¬ nim djonom. Veličina 27—34 Din 19.—, br. 33—42 Din 25.— Muške Din 29.—• Izradjujemo Ih n bljeloj, sivo.) j drap boji. 63995-1192 Za odmor nogu elegantne, lake 1 udob¬ ne clpelice od bijelog i drap lanenog platna. 40891-7063 Dječje sandaltce od platna sa elastič¬ nim djonom 1 špangom preko rlsta. Od br. 27—30 Din 25.—, br. 31—34 Din 29. Muške sandale izradjene od jakog boksa sa prvorazrednim kožnim djonom. Uku- sno sn bušene. i daju nozl svu udob¬ nost i prozračnost. 3185-56151 Za sparne Ijctne dane najbolje sn ove ukusne. elegantne i praktične sandaUce na remen, sa kožnim djonom 1 nlsfcom potpetlcom. Izradjnjemo ib u bijeloj, plavoj 1 crvenoj boji. 9837 —8642 Novi model. Elegantnom gospodinu nz proljetno odijelo ove fine cipele u drap- smedjoj kombinaciji. 2781-03802 Ove sandale od jake kože sa kožnim djonom najbolja sn dječja obnča za prolječe. Br. 27—30 Din 49.—, br. 31 do 34 Din 69.—, br. 35—38 Din 79.— Muške Din 99.— 8495-14175 Lake 1 udobne sandalice n crvenoj. pla¬ voj 1 bljeloj boji na vezivanje sa nl- skom potpetlcom. 3339-14699 Muške polucipele na ram šlvene, Izra¬ djene od finog nubuka, veoma prozra- čne, sa bušenim ukrasom 1 kožnim djo¬ nom. ,Selce ZAHVALA Prigodom smrti svoga oca u Lindaru primio sam od raznih prijatelja i zna- naca sažalnice, pa ovim putem zahvalju¬ jem svima koji su mi u toj tužnoj pri- lici izrazili saučešče. Zagreb, 1 juna 1938. Hinko Brumnic 23425-2205 Udobne cipele od jakog engleskog plat¬ na, sa gumenim djonom 1 nlskom pot¬ petlcom na špangu. Praktične za rad n kcčl J dvorištu. Izradjnjemo ih n bije¬ loj, slvoj 1 drap boji. ndobnost dfaitfjhe Jadran HAVAJKE JADRAN 9.— Zenske soknice od finog Ljetl ne morate stezati kupite lm soknice! Ove mako-pamnka n bijeloj nogu podvezicom — no- soknlce izradjene sn n boji 1 ostalim lljeplm bo- site kratke čaiape JA- svim bojama, sa šarenom jama, - — DRAN! __; i sa jednobojnom krag- nom. 60695-2193 Elegantne dame neče načl Ijepše clpe¬ lice nz svoju pidžamu. Izradjena je od šarenog platna 1 pristaje nz svaka pl- džamn. ČLANSKI SASTANAK OMLADINSKE SEKCIJE U BEOGRADU »Omladinska sekcija« Udruženja »S. T. G.« u Beogradu priredjuje u subotu, dne 4 juna članski sastanak sa preda¬ vanjem. Predavanje če održati pretsjed- nik Saveza g. Dr. Ivan. M. Čok. Pozi- vaju se svi omladinci-ke, da ovom sa- stanku u što večem broju prisustvuju. Početak u 8 sati na večer. ODBOR. POROKA Dne 25 maja sta se poročila v Ljubljani naš istrski rojak g. dr. Jože Dekleva, podpredsednik Saveza, bivši dveletni pred¬ sednik Delavskega prosvetnega in podpor¬ nega društva »Tabor« v Ljubljani in znani neumorni delavec v našem pokretu, in go¬ spodična Francka A v š i č e v a, poštna uradnica iz Kleč pri Ljubljani. Pri poroč¬ nem obredu, ki je bil opravljen na slavno¬ sten način v frančiškanski cerkvi, sta bila kot priči g. dr. Josip Prodan, tudi naš ro¬ jak iz Istre, ter nevestin brat g. Ivan Av- šič, trgovec iz Ljubljane. Novoporočencema prav iskreno čestitamo ter jima želimo iz srca obilo sreče na skupni življenski poti! _ VJENČANJE U subotu 28 maja vjenčala se u Tiv¬ tu gdjica Lucy Baseli sa g. Božidarom Vrančič, poručnikom bojnog broda. Ku- movali su gg. Bogomir Grkinič, direk¬ tor Jadranske Plovidbe d. d. u Sušaku i Ivan Vrančič, tajnik Gradske štedio- nice u Ljubljani. Otac gdjice Lucy je g. Josip Bazeli ugledni trgovac u Tivtu 1 poznati javni radnik u Puli. On je svo- jedobno uzimao vidnog učešča u nacio- nalnom pokretu u Puli. Mladencima srdačno čestitamo i že¬ limo dug i sretan život. NASI POKOJNIKI f IVAN FATUR. V Mariboru smo prošlo nedeljo poko¬ pali Ivana Faturja iz Zagorja pri Sv. Petru na Krasu. Dolgo let je bil uslužben kot vratar na železniški postaji. Sam pogreb je pričal, kako je bil med našimi emigranti priljubljen saj se ga je udežilo nad tisoč ljudi, položili so mu na zadnji poti šest krasnih vencev in železničarsko društvo mu le zapelo nekaj žalostink. Vzgojil je tri sinove, vse v narodnem duhu. Sožalje ! * t MATEVŽ KETE. V Kraju je umrl pretečeni teden straž¬ nik Matevž Kete. Po rodu je bil iz Budanj v Vipavski dolini. Na pogreb je prišlo mno¬ go naših rojakov in pevci društva Sloge so zapeli nad grobom nekaj žalostink. — Sožalje! * SMRT EMIGRANTA V BANJALUKI Pred dnevi je umrl v Banjaluki 36- letni Albin Poljšak, doma iz Erzelja v Vipavski dolini. Daleč okrog domačega kraja je bil znan kot izvrsten harmoni¬ kar in ni bilo skoraj poroke in ne na¬ bora, da ne bi pok. Albin sodeloval s svojo harmoniko, v zadnjem času se je tudi preživljal le s harmoniko. Bil. je član naših kakor tudi mnogih drugih organizacij. Sožalje! NAROČNIKI IZ UPRAVE JARDAS STANKO — Bij eh B. K. — Vaša pretplata je podmirena do konca po¬ dme 1936. . Dugujete nam prema torne za proslu godinu 1937 i za tekuiu godinu. Tej številki smo priložili poštne položnice in prosimo vse, ki še ni¬ so plačali dolžne naročnine, da bi se jih poslužill in poravnali svoj dolg. Tisti, ki so že plačali naročnino, naj položnico prihranijo za drugič, Apeliramo na vse naročnike, da bi izvršili svojo dolžnost! Približava se konec prvega pol¬ letja in mnogi še niso poravnali svojega starega dolga. Prosimo, da bi to čim prej storili! IZ AMERIKE Naša povjerenica za Ameri.hu g. Marp Vidošid promijenila je svoju adresu ko ja jt sada ovakova: Mary Vidošič, 349 Webster Ave., Jersey City H,, N. J. USA Molimo cij. pretplatnike iz Amerike da, iz ' vole ovu prom,jenu uzeti. do znanja. Putem naše povjerenice g. M. Vidošič primili smo 2 dolara kao ' pednogodišnju pretplatu za g. Augusta Letiša. P. O. Bot 184, Port Reading. N. , 7 . — Gornja svota je za godinu 1937. »Istra« tzlazl sva Kog tjertna na gorilna. — Uglasi se raCa rova ulica 48. III. Kat. o pctaR. — Broj ceKovnog racnna 8b^89- Btetplata. za c-y--- godinu 48.-— din., za pola godine 24.— din- za inozemstvo dvostruKo. za AmeriKu 3 :tinaju po . c '£lV ku .— Vlasnlk • izdavac: Konzorcij »Istra«. Masarykova 28a. H. broj telefona 87 - 80 . — Za uredništvo odgovara IVAN STARI. Zvi Tlsak: Stečajnlna Jngoslovenske štampe « — agreh Masarykova ulica broi 28^. — Za tiskarn odgovara Radoll Vola n o vi c. Aagreo. Ulca oro ooiara Zvoni mi- oroj 184-