RADIOLOGIA IUGOSlAVICA Anno 16 1982 Fasc. 1 PROPRIETARII IDEMQUE EDITORES: SOCIETAS RADIOLOGIAE ET MEDICINAE NUCLEARIS INVESTIGANDAE ET SOCIETAS MEDICINAE NUCLEARIS INVESTIGANDAE FOEDERATIVE REI PUBLICAE IUGOSLAVIAE LJUBLJANA UDK 616-073.75 + 615.849 + 616-006-07 /-08:621.039.8(05)(497.1) Radiol. lugosl. CODEN: RDIUA 4 YU ISSN 0485-893X ZA OPREMO VSEH BIVALNIH PROSTOROV ./L lndustri1ja pohlštva in notranje opreme Nova Gorica telefon 065/22 611 MEBLO RADIOLOG IA IUGOSLAVICA PROPRIETARII IDEMQUE EDITORES: SOCIETAS RADIOLOGIAE ET MEDICINAE NUCLEARIS INVESTIGANDAE ET SOCIETAS MEDICINAE NUCLEARIS INVESTIGANDAE FOEDERATIVE REI PUBLICAE IUGOSLAVIAE LJUBLJANA ANNO 16 1982 FASC. 1 Collegium redactorum: Xh. Ba.jraktari, Priština M. Bekerus, Beograd E. Bi9aku, Priština -F. cengic, Sarajevo -M. Dedi 6, Novi Sad -J. 0ordevic, Sarajevo ­N. Alleg.retti, Zagreb -•-­ S. Hernja, Ljubl,jana -D. lvanicevic, Zagreb -B. Karanfilski, Skopje •-B. KasteHc, Ljubljana -K. Kostic, Beograd -S. Ledic, Beograd -A. Lovrincevic, Sarajevo ­ B. Mark, Zagreb -N. Martincic, Zagreb -L. Milaš, Zagreb -J. Novak„ Skopje -l. Obrez, Ljubljana -F. Petrovcic, Zagreb -S. Plesnicar, Ljubljana -S. Popo­vic, Zagreb -B. Ravnihar, Ljubljana -Z. Selir, Sremska Kamenica -P. Soklic, Ljubljana -G. Šestakov, Skopje -J. Škrk, Ljubljana -V. šobic, Beograd ­š. špaventi, Zagreb -M. Špoljar, Zagreb -D. Tevcev, Skopje -B. Varl, Ljubljana Redactor principalis: S. Plesnicar, Ljubljana Secretarius redactionis: T. Benulic, Ljubljana Redactores: F. Guna, Ljubljana -Z. Rudolf, Ljubljana UDK 616-073.75 + 615.849 + 616-066-07 /-08:621.039.8(0 5)(497.1) Radiol. lugosl. GODEN: RDIUA4 YU ISSN 0485-893X lzdavacki savet revije Radiologia lugoslavica: M. Antic, Beograd -Xh. Bajraktari, Priština -D. Bilenjki, Sarajevo -K. Granic, Beograd -N. lvovic, T,itograd -N. Kapidžic, Sarajevo -A. Keler, Niš -M. Ku­bov,ic, Zagreb -L. Lincender, Sarajevo -M. Lovrencic, Zagreb -M. Matejcic, Rijeka -Z. Merkaš, Beograd -P. Milutinovic, Beograd -J. Novak, Skopje ­ P. Pavlovic, Rijeka -S. Plesnicar, Ljubljana -L. Popovic, Novi Sad -M. Porenta, Ljubljana -R. Stankovic, Priština -V. Stijovic, Titograd -l. Simonovic, Zagreb ­ J. Škrk, Ljubljana -L. Tabor, Ljubljana -l. Tadžer, Skopje -8. Tavcar, Ljubljana Tajnica redakcije: Milica Harisch, Ljubljana lzdav, anje revije potpomaže Raziskovalna skupnost Slovenije u svoje ime, i u ime is,traživackih zajednlca sv-is_t_i_ka reri_dQeno.!_c:,_ško-f.rmakc,lc,škim me,t_<:J_dama _er_egle_sl_a lakih formi hroni.nih h_<:le,cis_titi_sa . . . __ _ _ --___ _ __ Na našoj :ispihvanoj populaciji do homo­sa smanjivala se svakih 30 minuta za 9,2­genizacije žucne kese najceš6e je dolazilo 11,2 %. Kontrastni poklopac od 30-60 mi­nakon 150 ± 10 minuta. Rede nešto pre 1ili nuta pove6ao se za 9,5 %. Od 60 minuta kasnije. se nije menjao, što govori o nastaloj ravno­ Na slici 1 vidi se opisani tok koncen­teži izmedu dotoka nekontrastne žuci i nje­tracijske funkcije. nog koncentrovanja u žucnoj kesi. Kvanti.tativni pokazatelji.: kod naše ispiti­Na tabel,i 1 prikazan\i su najvažniji kvalita­vane populaoije kontrastna u tivni i kvantitativni1 pokazatelj:i toka koncen­ ,žuc predelu •fundusa se povecavala svakih 30 minuta za tracijske funkcije žucne kese. 9,5-10,5 %. Nekontrastna u predelu korpu- Kvalitativni .pokazatelji KvanNtativni pokazatelji 60±5 min. Kontrastni Kontrast posle -posle posle min. posle poklopac žuc se na dnu se davanja davanja davanja davanja sepovecava smanjuje povecava kontrasta kontrasta kontrasta kontrasta za30 min. za30 min. za30 min. 15 min. 30+6 miin. •120-150+10 Nekontr. ---· ­ 1. + 1.Ekstra­ 2. Kon­1. ± Homoge­bilijarni Urastni po­2. + nizacija vodovi 9,5 % 9,2-11,2 % 9,5-10,5 % klopac i 3. Tro-žucne sa infundi­Mcne slojnost kese bulumom trake Tabela 1 -Na tabeli je prikazan tok koncentracijske funkcije zdrave žucne kese sa najvažni­jim kvalitativnim i kvantitativnim podacima Iz iznetog se da zakljuciti da u odrede­nim vremenskim termi,,, koncentracijska nimafunkcija zdrave žucne kese ima zakonomer­ne tokove. b) lspitivanjem kinezije zdrave žucne ke­se nakon Boydenovog obroka dobili smo 3 varijante kontrakcije: 1. Kod 232 ispitanika bila je skoro pra­vilna. 2. Kod 142 ispitanika na, rendgenografija­ma nakon 8 in 15 minuta dolazilo je do po­cetnog usporavanja kontrakoije. 3. Kod 20 ispitanika na rendgenografiji­jama nakon 8 ,i 15 minuta dolazilo je do po­cetnog ubrzanja kontrakoi,je. Prva varijanta kontrakcije je karakteristic­na za ljude sa stabilnim neurovegetativnim sistemom. Druge dve za ljude sa blagom disharmonijam istog. Proucavanjem intenziteta kontrakcije u odredenim vremens.im terminima snimanja, dobHi smo njihove srednje vrednosti sa do­puštenim ± odstupanjima. Ove vrednosti smatramo karakteristicnim za zdravu žucnu kesu i služe nam kao polarni standardi za poredenja sa patološk• im holedstogramima. Srednje vrednosti kontrakcija sve 3 pod­grupe (varijante), dobijene u odredenim Radio!. lugosl., 16; 13-22, 1982 vremenskim terminima snimanja prikazane su na tabeli 2. Preostala površina zdrave žucne kese na­kon 45 minuta od davanja Boydenovog ob­roka iznosila je 31, 49-56, 45 %, od polaz­ne površ•ine za proracun -ako uzmemo sve 3 varijante kontrakoije karakteristicne za zdravu žucnu kesu. c) lspitivanje kineticke funkcije žucne ke­se nakon davanja atropin sulfata. Kao što je receno, nakan uzete rendgenografije 30 minuta posle davanja Boydenovog obroka, daje se se 0,5 mg atropin sulfata, pa se na­kon 15 minuta uzima nova rendgenografija. Zdrava žucna kesa nakon davanja atropina nastavlja sa kontrakcijom kao da atropin nismo ni dali i nakon 45 minuta, (30 minuta posle Boydenovog obroka i 15 minuta posle atropina), ima preostalu površinu koja od­govara tabelarnim vrednostima karakteri­sticnim za zdravu žucnu kesu. U ovim slu­cajevima kažemo da je atropinski test nega­tivan. Na slici 2 prikazana je normalna kon­trakcija žucne kese sa negativnim atropin­skim testom. Patofiziološko objašnjenje za negativni atropinski test je slede6e: u terapijskim do­ Bekclc N. zama (0,5-1 mg.), kod zdrave žucne kese atropin blokira nadražajno dejstvo acetilho­lina na efektornu cel,iju povecavajuci joj prag nadražaja prema, ·istom (Bogdanovic, 1975., William, 1975.). Kao što je vec na­vedeno na osnovu naših posmatranja i dru­gih podataka iz Hterature, došli smo do za­kljucka da manje doze atropina (do 0,5 mg), date u fazi, varenja hrane (nakon Boydeno­vog obroka), nemaju vidljivog uticaja na to­nus i moNlitet žucne kese. One su su\iiše male da podignu prag nadražaja svih efek­tornih celija žucne kese. Zbog ovoga žucna kesa nastavlja sa kontrakcijom kao da atro­pin nismo ni dali, te kažemo da je atropin­ ski. test negati.van. Kao što smo naglasili ,izneti podac.i su do­bijeni intravenskom ili1 infuzionom atropin­skom metodom pregleda. Ako bismo pre­gled vršili istim metodama, aH u ležecem položaju, dobili bismo manje korisnih po­dataka. U ovom položaju bolesnika dolazi do postepenog rasporedivanja kontrasta duž zida na kome bolesnik leži (koji je u kontaktu sa Buki stolom). Prema torne, u ovom položaju ne možemo da pratimo dinamiku javljanja kval.itativnih pokazatelja koncentracijske funkc.ije žucne kese i ako rendgenografije uzimarno u obicajenim vre­menskim terminima. Ovo je medutim, od Slika 2 -Vidi se nor­malna. kontrakcija zdrave žucne kese sa. negaN,vnim atro.pinskim testom znacaja kako ce se .ideti, za odredivanje gradacije intenziteta inflamacije kod ne.ih patoloških holecistograma. Podaci· koje do­bijamo proucavanjem kineticke funkcije na­kon Boydenovog obroka i atropin sulfata u ovom položaju kod uzimanja rendgeno­grafija, isti su kao i oni dobi, jeni u vertikal­nom položaju. Peroralno atropinskim metodama pregle­da u uspra,vnom i ležecem položaju kod sni­manja, zbog toga što se rendgenografije uzimaju 14-18 casova nakon davanja kon­trasta, koncentracijska funkcija se ne može pratiti. Na osnovu kineticke funkcije nakon Boydenovog obroka i atropin sulfata dobi­•jaju se svi potrebni podaci kao i kod pred­hodnih pregleda. II. Patološki holecistogram dobijen rend­genološko-farmakološkim metodama pre­gleda. Proucavano je 960 bolesnika. Od toga je bilo 258 muškarca i 698 žena. Starostna struktura se kreta,Kod la od 19-82 godine. ovih bolesnika kHn.icko-laboratorijski nalaz je govorio da bi moglo da se radi o Jakim formama hronicnih holecistitisa ili, o funkcij­skim diskinez•ijama. Svi podaci su uzimani pod istim tehnickim i ostalim uslovima kao i kod normalnog holectistograma. ____ Dij_,_a_g._nost.ka rendgenološko-farmakološkim metodama pregleda lakih formi hronicnih holecistitisa ... Kod lakih formi hronicnih holectistitisa novog obroka i atropin sulfata ne uklapaju funkcijskih diskinezija nadeno je, da se u vrednosti normalnog holecistograma koje dinamika toka koncentracijske funkcije i ki­,su prikazane na tabelama 1 1i 2. Na neticke funkcije žucne kese nakon Boyde-osnovu ovih odstupanja i pozitivnog ili ne- Vreme od pocetka davanja Boyd. obroka (u minulima) - - Pravilna kontrakcija (1) X±SD( ° lo) Pocetno usporena kontrakcija (II) X±SD (%) Pocetno ubrzana kontrakcija (111) X±SD (%) 8 15 30 45 79,01±7,43 66,42±7,46 53,47±6,71 45,07±6,52 95,31 ±7,89 86,10±7,44 64,02±5,46 49,61 ±6,85 62,36±13,12 47,15±5,16 44,89±4,10 38,79±7,30 Tabela 2 -Na tabeli su prikazane srednje vrednosti kontrakcije sve 3 varijante normalnog ho­lecistograma dobijene u odredenim vremenskim terminima, sa dopuštenim ± odstupanjima gativnog atropinskog testa, razlikujemo zdravu žucnu kesu od funkcijskiih diskinezija ili lak•ih formi hronicnih holecistitisa. Na osnovu dobijenih rendgenoloških pokaza­telja mogu se formirati tri patološka hole­cistograma: ,1, II i III stepena. Stepeni pred­stavljaju i gradaciju intenziteta inflamaoije. a) Patološki holecistogram I stepena. Od 960 ispitivanih bolesnika naden je kod 864 il.i u 90 %. U ovoj grupi nalaze se bo­lesnici od lakih formi hronicnih holecistitisa l. stepena i· funkcijskih diskinezija te je po­trebno diferencirati jedne od drugi, h. Tok koncentracijske funkcije u odnosu na zdravu žucnu kesu može biti ubrzan (je­dan i· po do dva puta), usporen (jedan do jedan i po puta) i neravnomeran. Neravno­mernost koncentraoijske funkcije rendgeno­loški se manifestuje u vidu vetih il-;i manjih osencenja razlicitog oblika i položaja. Dina­mika javljanja kontrastne i nekontrastne žuci u okviru žucne kese je ista kao i kod zdrave žucne kese u odredenim vremenskim terminima. Medutim, granice izmedu kon­trastne i nekontrastne žuci su nejasne, ne­oštre ili nepravilne. Ako se konstatuju gore navedena odstu­ panja koncentracijske funkcije, sigurno je da 6e se na kraju raditi o patološkom ho­ lecistogramu, samo se na osnovu ovih od­ stupanja ne može diferencirati da li su na­ stala zbog funkcijskih diskinezija ili infla­ macije žucne kese. Diferencijalna di,se jagnoza može izvršiti tek na osnovu atropinskog testa: ako žucna kesa i nakon davanja atropina nastavlja sa kontrak«ifom (atropinski test negativan), ali joj je preostala površina veca u odnosu na brojcane vrednosti karakterisflic,ne za zdra­vu Ž\Jcnu kesu prikazane na tabeli 2, radi se o funkcijskoj hipokinetickoj diskine­ziji. Ako je atropinskii test negativan, a pre­ostala površ,i.na manja u odnosu na ove vrednosti, radi se o funkcijskoj hiperkine­tickoj diskineziji. Ako u predelu žucne kese postoji, i naj­lakša forma inflamacije dolazi do pozitiwnog atropinskog testa: na rendgenografiji uzetoj 15 minuta posle davanja atropin sulfata do­lazi do prekida kontrakcije, javlja se hipo­tonija, te je žucna kesa veca u odnosu na rendgenografi.u uzetu 30 minuta nakon da­vanja Boydenovog obroka. Prekida se izliv žucii u žucne vodove i duodenum. Nekad se javlja horizontalni ni, vo iznad kontrastne žuci u žucnoj kesi,. Horizontaln1i nivo 1 ima dija­gnoznu vrednost samo ako se javlja u sklopu svih pokazatelja pozitivnog atropinskog te­sta. Objašnjava se postojanjem 1inflamacij­ , skog sekreta koji se kao lakši· od kontrastne 1 žuci rasporeduje iznad nje. Medutim, hori­zontalni nivo može da se javi a da ne pred­stavlja znak inflamacije. U tim slucajev.ima znaci da je ekskrecija, kontrastne žuci, za­vršena te predstavlja novo pri,slabo teklu, kontrastnu ili nekontrastnu hepaticnu žuc. Ovde je atropinski test negativan, što je va­žan diferencijalno dijagnosticki znak za raspoznavanje od holecistitisa gde je pozi­tivan. Radiol. lugosl., 16; 13-22, 1982 Bekcic N. Na slici 3 prikazan je pozifi1 van atropin­ski test. Iz iznetog se vidi da se na osnovu pozi­tivnog ili negativnog atropinskog testa vrši diforenciranje izmedu funkai.jskih diskinezija i holecistitisa I stepena. Ovo klasicnim me-todama pregleda nije mogucno jer se ne vrši atropinski test, pa se 'Svako odstupanje u intenzitetu kontrakcije, uz ocuvanu kon­centracijsku funkciju (intenzivna senka), smatra funkcijskim diskinezijom. Na našoj ispitivanoj populaciji, ovo nije bilo tacno kod J,n· i::i, .... 1-.r .i..,,, Slika 3 ,-Vidi se patološka 1kontrak­cija žucne kese sa pozH.ivnim .atropin- skim testom 256 bo lesnika (29,6 %), jer se radilo o la­kim formama hronicnti1h holedstitisa I ste­pena, koj,i su diferencirani od diskinez,ija pomocu pozitivnog atropinskog testa,. Pozitivni atropinski• test se objašnjava na slede6i nacin: inflamacija u predelu žucne kese dovodi do paretickih i, degenerativnih pramena na receptornoj strukturi, na postgangl.ijskim vlaknima i na ganglijama. Zbog toga dolazi do kvantitativne redukcije medijatora-acet·ilholiina. Normalno je da ce sada i male doze atropina biti dovoljne da blokiraju nadražajno dejstvo smanjenih ko­licina acetilholina na efektorne cei,ije žucne kese, te je atropinski test pozitivan. lzneN podac1i. su dobijeni intravenskom ili infuzionom metodam pregleda u uspravnom položaju bolesni, ka kod uzimanja rendgeno­grafija. Ako se radi peroralnom atropinskom metodam u ležecem ili uspravnom položaju bolesnika, ili i, ntravenskom i infuzionom me­todam u ležecem položaju, kao što je vec istaknuto kod normalnog holec-istograma, zbog toga što se ne prati, tok koncentracij­ske funkcije (peroralne metode), ,ili se ne prati na adekvatan nacin (ostale metode), ne može se diferencirati da li je u pitanju patološki holecistogram 1, II i III stepena (gradaoija •intenz:i, teta inflamaci,je). b) Patološki holecistogram II stepena. Od ukupno 960 ispitivanih bolesnika na­den je kod 64 ili u 6,7 %. Tok koncentracijske funkcije: na rendge­nografiji 15 minuta nakon davanja kontrasta vide se ekstrab1i11iijarni žucni vodovi, d. cysti­cus, collum i infundibulum žucne kese. Na rendgenografiji nakon 30 minuta kon­trast napreduje aboralno te je osencen i deo korpusa holeciste. Za razli, ku od zdra­ve žucne kese ili patološkog holecistograma 1 stepena, ovde nedostaju ,i,li su slabo izra­žene ivicne osencene trake. Na rendgenografijama uzetim 60, 90 ili 120 minuta od pocetka davanja kontrasta, nema _ _D.ii1:gnostika re_r:i_dgenološko-far_makološ_!(/) (/) O·-zijom - .8. () Cll O 0...r:: broj % broj % broj % -·-· Prvi stepen 864 100 256 29,6 608 70,4 Drugi stepen 64 100 64 100 Treci stepen 32 100 32 100 Svega 960 100 352 36,6 608 63,4 ---·---­ N Holecistitisi Funkcijske diskinezije Cll -" ·;: C. -" 36,6% 63,4% •U 1 (9 Tabela 3 -Na tabeli su prikazani najvazniJ1 statisticki podaci koji su dobijeni proucavanjem sva tri patološka holecistograma Qijagnostika rendgenološko-farmakološkin1 .etodama pregleda lakih formi hronicnih holecistitisa ... _ _ diskinezija nadene su kod 608 bolesnika ili u 70,4 %. Kod 256 i,, li u 29,6 % nadenisu ho­lecistitisi I stepena. Kod patoloških holecistograma II i III ste­pena broj bolesnika je bio 64 i 32 i kod svih je naden holecistiti::,. Ukupno kod sva tri-patološka holecisto­grama nadena su 352 holecj,stitisa. Posebno ist1icemo 6injeni1cu, da je s ob­zirom na detaljno i specificno pra6enje kon­centracijske i kineticke funkcije žucne kese, kao ,i na novu dijagnoznu dimenziju koju me­todama daje i-ns.i test, dijagnostika atrop-i drugih oboljenja koja su indikovana za klasicnu holecistografiju ovim metodama pouzdana i kvalitetnija. Najvažniji zakljucak koN, treba ista6i je cinjenica, da je u ukupnoj populaciji od 960 bolesnika, u statisticki signifikantnom i izra­zHo visokom procentu od 36,6 % nadeno da boluju od lakliih formi hronicnih holecisti­tisa (P < 0.01 ). Drugim recima, na osnovu klasicnih rendgenoloških pregleda oni ne bi bili dijagnosNkovani u proseku kod sva­kod tre6eg bolesnika te ne bi pravovremeno ni etiološki bili leceni. Zakljucak -Osnovni cilj ovoga rada je uvodenje u praksu rendgenološko-farmako­loških metoda pregleda žucne kese, koje detaljnim proucavanjem to'ce. 5. Kompletni »stop«, ljevkasto suženje s hipertroficnom sluznicom ispred stopa ili nervne si.no nazubljene konture u predjelu timpanalnog ušca. Za navedene reverzibilne promjene po­trebno j. bezuvjetno i,, zvestiponovno punje­nje •iste strane te punjenje kontralateralne strane; u pro.ivnom slucaju je nemoguce dijagnosticki odijeliti ih od ireverzibilnih promjena. lskustvo nas uci da je kritika ocjena neobicno važna. Smatramo da smo našim promatranjem s povecanjem (lupa koja uvecava 3 x ), uspje­ li doci do važniih pokazatelja, tj. do zaklju­ caka u koju grupu možemo promjene raz­ vrstah. Vec •i jedva zamjetlJ1i1ve promjene u toku T. E. koje su razvrstane u grupu ire­ verzibilnih promjena sigurno ima.ju reperku­ sija u podrucju tympanalnog ušca. 24 Materija! -Izvršeno je punjenje T. E. radi moguceg rekonstrukHvnog zahvata u 142 bolesnika. Radiološki1 signifikantnih pro­mjena na T. E. nadeno je 117 (82 %) boles­nika, pri cemu nije došlo do punjenja u 30 pokušaja (21 %). U svih bolesnika postojale su ocite klinicke, laboratorijske i radiološke promjene u smislu kroni1 icnog upalnog pro­cesa srednjeg uha ili pak promjene funkcije lanca slušnih košcica kao posljedica adhe­zivne upale i-li timpanoskleroze. Na temelju pomenutih nalaza našli s:no uredno prohodnih i radiološki nepromjenje­n1ih T. E. u 25 bolesnika (17 %), dok se pro­mjenjeni•h T. E. našom metodom uspjelo naci u 87 bolesnika (61 %) (izostala punje­nja nisu ubrojena u ovu grupu jer se radilo o kompletnoj okluziji) (slike 1 do 9). Diskusija -Na temelju radioloških pro­mjena otokirurzi odustali su od rekonstruk­tivnih zahvata srednjeg uha zbog prije spo­menute cinjenice; u jednom aktu ukoliko postoje promjene na T. E. zahvati cesto ne dovode do željeni'h funkcionalnih rezultata. Takoder svaki pokušaj plastike tympanic­nog ušca tube dovodi vrlo brzo do opsež- Radiološka dijagnostika patoloških promjena na tubi Eustachii našom metodom kontrast_nog prikaza Slika 3 -Obostrani prolazni edem sluz:iice u tympanalnim dijelovima tuba. Ulaz kontrasta obostrano u cavum tympani. Desno varijacija forme širi faringealni dio te »vrecasti« isthmus nih ožiljaka a tirne je rekonstruktivni zahvat promašen jer je fun. ise, J. L., Quinter, C. B.: Physiology of the Eustachian Tube in the pathogenesis and menagement of middle ear effusions. Laryngoscope, 82:1654, 1972. 12. Proctor, B.: Embryology and anatomy cf the Eustachian Tube. Arch. Otolaryng., G6:503, 1967. 13. De Bourguesdon, J. M.: Etude radiogra­phique de la trompe d'Eustache lnteret de la radiomanometrie. Ann. Oto-Laryng. (Paris), 94: 1963, 1977. Adresa autora: Prim. dr Ervin Schuster, Bol­nica za plucne bolesti i TBC djece i .mladine »Srebrnjak«, Srebrnjak 100, 4100J Zagreb. Radio!. lugosl., 16; 23-27, 1982 Udruženje kancerologa Jugoslavije Sekcija za Kancerologija na SR Makedonija organizira VI. Kongres kancerologa Jugoslavije Skopje, 4-7. oktobra 1983. godine Glavne teme kongresa: 1. Kancer u našoj praksi 2. Kancer i društvo 3. Perspektive u borbi protiv raka Rok prijavljivanja ucešca i naslov rada: ::o april 1982 Rok dostave rezimea: 30. novembra 1982. Kotizac'i,ja: do 30 marta 1983 godine 3.000 dinara, nakon tog datuma 4.500 dinara. Adresa: Organizacioni odbor VI Kongresa kancerologa Jugoslavije, Ivan Dimcev, predsednik Sojuz na združenijata na lekarite od SR Makedonija UI. Dame Gruev br. 3 91000 Skopje Tel.: 091/232 577 žiro racun: 40100-678-835 za VI Kongres kancerologa Jugoslavije KLINICKE BOLNICE »BRACA DR SOBOL«, RIJEKA, INTERNA KLINIKA, ZAVOD ZA RADIOLOGIJU I KIRURŠKA KLINIKA VRIJEDNOST PERKUTANE TRANSHEPATICKE HOLANGIOGRAFIJE U DIJAGNOZI HOLEDOHOLITIJAZE Rubinic M., M. Blaževic, F. Dobrila, A. Depalo Ccidržaj: lkterus ekstrahepatalnih žucnih puteva je cesto etiološki nejasan. Rizik operativnog zahvala u takvih bolesnika je visok i i•znosi cak do 30 %. Zbog toga nastojimo dijagnostickim i:ostupcima što prije utvrditi mjesto i uzrok opstrukoije. Autori ukazuju na važnost PTC (perkutane transhepaticke holangiografije) sa »Chiba« iglam u dijagnostici opstrukcijskog ikterusa uzro­kova11og holedoholitijazom. UDK 616.367-003.7-073.75 Deskriptori: holedoholitiaza, holangiografija -metode Radiol. lugosl., 16; 29-32, 1982 Uvod -Holestaza uzrokovana bolestima ekstrahepatalnih žucnih puteva cesto je etiološki nejasna upravo zbog toga što ne znamo mjesto kao ni uzrok opstrukcije. Ri­zik predstojec':eg operativnog zahvata, cim ikterus traje duže, visok je pa se zbog toga nastoji cim prije preoperativno dokazati di­jagnostickim metodama, (neinvazivnim i in­vazivnim) mjesto i uzrok opstrukcije. Oilj rada je prikazati važnost PTC u dijagno­stici holedoholitijaze. Materija! i metoda: Perkutanu transhepa­ticku holangiograt.iju opisao je Burchardt 1921 god. Ali, tek Carter i Saypol 1952 god. uvode ovu metodu u klinicku upotrebu. S obzirom na visoki postotak komplikacija, a i razvojem drugih di1jagnostickih tehnika un­ 1 teres za ovu pretragu se smanjuje. Okuda i sur. 1974 god. pocinju koristiti za PTC tan­ku celicnu fleksibilnu iglu sa kojom je broj komplikacija neznatan 1i metoda se ponovno sve cešc':e upotrebljava. Za PTC koristiimo tanku, fleksibil1nu, ce­licnu iglu s mandrenom. Bolesnik leži na rentgenološkom stolu, i to ledima. Nakon dezinfekcije i lokalne anestezije kože s des- _J ne strane u VIII illi IX i. c. p. u aksilarnoj li­niji brz+m ubodom se igla uvede u jetru. Smjer igle se prati na monitoru i usmjeruje prema XII torakalnom kralješku. Mandren se izvlaci i ceka dok ne dobijemo žuc, što je znak da smo u žucnim puteviima. Za pri­kaz istih upotrebljavamo oko 40 ml. jodnog kontrasnog sredstva (Okuda et al., 1974, Ariyama, et al., 1978, Snel et al., 1979). PTC sa Chiba 1iglom smo pr.imjenili to­kom dvije godine u 51 bolesnika, od cega je u 18 slucajeva verificirana opstrukcija žucnih puteva kamenciima. Od toga u dva bolesnika je nadena ,intrahepa, talna a u ce­tiri opstrukcija zajednickog žucnog voda, dok je dvanaest bolesni, ka 1imalo opstrukciju holedokusa. Najvažniji radiološki, kriterij u dijagnosti. ci holedoholiitijaze prikazani su na slikama (Hatfield et al., 1976) (slika br. 1, 2, 3, 4, 5). Diskusija -Holedoholitijaza se mani­ te­stira u nekoliko klinickih sl:ika, bilo da se javlja sa holeli, tiazom ili zasebno. Najcešc':a rentgenološka metoda koja se danas ko­risti, u njenoj dijagnostici1 je •i. v. holecisto­holangiogratija. U slucaju opstrukcijskog Rad primljen: 16. 7. 1980. Rubinic M., M. Blaževic, F. Dobrila, A. Depolo Slika 4 -Kontrastno sredstvo je vidljivo u ci­jelom žucnom stablu. U završnom dijelu ductus choledochusa oštro ocrtani ka,menac (strelica) ikterusa ova metoda nam ne daje dijagno­stickih mogucnosti. U tim slucajevima osim neinvazivnih •(holescintigrafija, ultrazvuk kompjuteriZJirana tomografija) preporuca se uciniti-neke od invanzivnih metoda kao što su: endoskopska retrogradna holangiogra­fija i perkutana transhepaticka holangiogra­ o fija. lndikac-ija za PTC su svi· tipo.i opstruk- Slika 2 -Kasnija faza slike br. 1 u po-lustoje­cem položaju bolesnika nazire se iznad prije opisanog kamenca još jedan manji kamenac {b) Vrijednost perkutane .!'..Elpaticke holangiografij. _u_ dijagnoziholedoholitijaze Slika 6 -Dilatiran ductus choledochus sa tipic­nom slikam »ribljih usta« -kamenac (a) cijskog ikterusa posebno kada su vrijedno­sti biilirubina iznad 5· mg.%, a koji pokazuje tendenciju porasta kao i problemi postope­rat;ivnih promjena na hepatobil-ijarnom si­stemu. Kontraindikacije su hemoraška dija­teza, ascites, holangitisi, vi1soka temperatu­ra i preosjetlj ivost na rtg. kontrastna sred­stva (Mary et al., 1980, Fraser et al., 1978). Zbog svoje jednostavnosti, mogucnosti• po­stavljanja brze i, tocne dijagnoze, naime, prikaz dilatiranih žucnih puteva je u 100 % a nedilatiranih u oko 80 % kao i malog po­stotka komplikacija, ovai se metoda danas sve cesce koristi (Ferrucci et al., 1976, Elias et al., 1976, Ariyama et al., 1978). Zakljucak -U er•i tehnološkog napretka dijagnostike opstrukcijskog ikterusa PTC sa Ch,iba iglom ima svoje posebno mjesto zbog jednostavnosti i1zvodenja. kao i tocnog pri­kaza mjesta i uzroka opstrukcije u preope­rativnoj dijagnostici holedohoJiitijaze. Summary THE SIGNIFICANCE OF PERCUTANEOUS TRANSHEPATIC CHOLANGIOGRAPHY IN THE DIAGNOSIS OF CHOLEDOCHOLITHIASIS Rubinic M., M. Blaževic, F. Dobrila, A. Depalo The jaundice caused by ext-rahepatic bile ducts obstruction is etiologically o/ten unclear. The surgical treatment could be o/ten risky and the postoperative mortality could be as high as 30 per cent of treated cases. It was tried, there­fore, to detect as quickly as possible the posi­tion and cause of obstruction using the method of percutaneous transhepatic cholangiography. In their discussion the authors have evaluated the significance of percutaneous transhepatic cholangiography, using the "Chiba" needle, in the diagnostics of obstructive jaundice caused by choledocholithiasis. Literatura 1. Ariyama J., H. Shirakabe, I<. Ohashi and G. M. Roberts: Experience with Percutaneous Tra.shepatic Cholangiography Using the Japa­nese Needle. Gastrointest. Radio!. 2, 359, 1978. 2. Burchardt H. and W. Muller: Versuche uber die Punktion der Galenblase und 1ihre Rontgen­darstellung. Dtsch. Z. Chir. 161, 168, 1921. 3. Carter R. F. and G. M. Saypol: Transabdo­minal cholangiography. J. Amer. Ass. 148, 253, 1952. 4. Elias E., A. N. Hamlyn, S. Jain, R. G. Lang, J. A. Summerfield, R. Dick and S. Sherlock: A randomized trial of percutaneous transhepatic cholangiography with the Ch1iba needle versus endoscopic retrograde cholangiographyc tor bile duet visualisation in jaundice. Gastroenterology. 71, 439, 1976. Radiol. lugosl., 16; 29-32, 1982 Rubinic M., M. Blaževi6, F. Dobrila, A. Depolo 5. Ferrucci J. T., J. Wittenberg, R. A. Sarno and J. R. Dreyfuss: Fine needle transhepatic cholangiography. A new approach to obstructive jaundke. Amer. J. Roentgenol. 127, 403, 1976. 6. Fraser G. M., J. G. Cruikshank and M. D. Sumerling: Percutaneous transhepatic cholangio­graphy with the Chiba needle. Ciin. Radiol. 29, 101, 1978. 7. Hatfiel,d P. M. and R. E. Wise: Radiology of the Gallblader and Bile Ducts. The Wil•iams 1and Wilkins, Baltimore 1976. 8. Okuda K., K. Tanikawa, T. Emura,. S. Kura­tomi, S. Jinnouchi, K. Urabe, T. Sumihoshi, Y. Kanda, Y. Fukuyama, H. Musha, H. Mori, Y. Shi­mokawa, F. Yakushiji and Y. Matsuura: Nonsur­gical percutaneous transhepatic cholangiogra­phy_ Diagnostic significance in medica! problems of the liver. Amer. J. Dig. Dis. 19, 21, 1974. 9. Mary J. K. and J. A. BaMnt: »Skinny Needle« Cholangiography -Results -of a Pilot Study of a Voluntary Prospective Method tor Gathering Risk Dala on New Procedures. Gastroenterology. 78, 598, 1980. 10. Snel P., G. Rosenbusch, S. H. Yap and J. H. M. van Tongeren: Perkutane transhepati­sche Cholangiographie mit der Okuda-oder Chiba Nadel. Dtsch. med. Wschr. 104, 352, 1979. Adresa autora: Dr Milivoj Rubini6, internist, Interna klinika Klionicke bolnice »Brace Dr So­bo!«, Rijeka. 1 7 MEDICINSKI FAKULTET, SKOPJE INSTITUT ZA PATOFIZIOLOGIJU I NUKLEARNU MEDICINU, KLINIKA ZA KARDIOLOGIJU MIOKARDNA SCINTIGRAFIJA SA 99mTc-PIROFOSFATOM POSLE ERGOMETRIJSKOG TESTIRANJA* Simova N., J. Maksimovic, J. Serafimova Sadržaj: Prikazani su nalazi miokardne scintigrafije kod 51 ,pacijenata sa sumnjom za ishemicnu bolest srca, dobiveni posle ergometrijskog testiranja. EKG u mirovanju je pokazivao pramene u smislu koronarne insufioijencije kod 27 pacijenata, a koronarna rezerva je ocenjena kao patološka posle ergo­metr,ije kod 22. Pozitivni skenski nalaz (akumulacija pirofosfata) naden je kod 10 ispHanih,, od kojih je 7 imalo prethodne pramene u EKG-u, i 7 patološku ili granicnu koronarnu rezervu posle ergometrijskog opterecenja. Nijedan iz grupe nije pokazivao klinoicke ili druge zna,kove akutnog miokardnog infarkta. Akumulacija piro-fosfata je bila difuznog tipa kod 8 od 10 pozitivnih nalaza, intenziteta + 1. Diskutovana je pojava akumulacije pirofosfata bez klinic.ih znakova miokardne nekroze. UDK •616.12°009.72:616.127-073:539.163 Deskriptori: koronarna bolezen, miokard-scintigrafija, tehnecij, pi-rofosfati Radiol. lugosl., 16; 33-36, 1982 Uvod -Miokardna scintiigrafija sa 99mTc­pirofosfatom (Tc-PF) je metoda rizbora za prikazivanje akutnog miokardnog infarkta (AMI) (Bonte i sar. 1974; Dymond i sar. 1978), a bazira na osob1ini PF da sa kalcijumom gradi kompleks koji se deponira u ireverzi­bilno oštecenom miokardu (D'Agostino, 1964; Bonte i sar. 1974). Pokazalo se da je Tc-PF osetljiv indikator za,, AMI (Lyons i sar. 1979) ali mu se di,jagnosticka vrednost sma­njuje cestom pojavom lažno pozHivnih na­laza (Ahmad -i• sar. 1977). Pozitivni sken se može dobiti kod bolesnika sa razlicitim obli­cima ishemi,cne bolesti, srca (Ahmad i sar. 1976), kardioverz•ije (Pugh i sar. 1976), peri­ lO u. Cl... 3a,..·1. . :ti !!:! <( za::: .. <(O u. I a... (/)­ m ovoga indeksa izraz usporene razgradnje eritrocita u RES-u sle­zine u ovim anemijama (Milosavljevic, 1979). Shema III pokazuje dejstvo Pr. preko DNK i RNK u stvaranju enzima hi1drolaza koj,i su potrebni za razaranje svih belancevina pa i eritroci,ta u lizozomskom apa._ RES-a atu slezine (Axl-ine and Cohn, 1970; Weissmann, 1973), uz dejstvo na stabi-Vizovanje lizozom­ske opne, jer bez stabil:i,zovanja opne slabije se razaraju eritrociti i drugi proteini· u ovom aparatu (Tappel, 1973). Smanjenje kortikohda dovodi do uspore­ne razgradnje eritrocita u RES-u slezine što se izražava porastom indeksa sl.: sr. jer je radiohrom vezan za eri:trocite do njiho­ ,sve vog razaranja. Pronison, dodat kao lek u hi­pokorticizmu, ubrzava razaranje usporeno razorenih eritrocita, oslobadajuc.i Fe ,i ve­rovatno i neki drug·i eritropoets.i fa-ktor u RES-u slezine. Ranije je •istiicano da hemo­lizovani eritrociti 1imaju eritropoetski efekat (Erslev and Gabuzda, 1979), a isto tako se Znacaj radioaktivnog hroma u tumacenju eritropoetsko.ejstva kortikosteroida SHEMA UI RETICULOENDOTELNA CELIJA I NJENI ZADACI J.= JEDRO L= LIZOZOMSKI APARAT Er=ERITROCITI B.=BAKTERIJE Fe=GVOZDJE H. = HIDROLAZE O.L.=OPNA LIZOZOMA S.Z.=SVAKODNEVNI ZADATAK V.Z.= VANREDNI -" ­ M.C.= MALIGNE CELI JE Ep.s.= ERITROPO IETIN ­ .SUPSTRAT iznosi da »slez-ina luci neki eriitropoetski faktor koji se deponuje u jetri, i deluje eri­tropoets.i1 na kostnu srž« (Franciscis et al., 1965). Na osnovu ovih ispitivanja 1i, podataka i-z literature naš zakljucak je bio da se iz sle­zine oslobada ne.i eritropoetski faktor i da isti potice ,i!Z eri1trocHa. Problem je bio koji je to eritropoetski faktor iz razorenih starih eritrocita? U literaturi ,smo docnije našli da se na površini eritroai1a, kao antene nalaze tvore­vine glikoproteinske prirode sa sijalinskom kiselinom na vrhu (Balduini-et al., 1978), da tih tvorevina ,ima više u mladlih eri,ta, troci,da starij,i eritrociti gube deo sijal.inske kise­line sa ovih tvorevina ,i, da su tako podložni hemol1i,zi (Seaman et al., 1978). Takode se istice da mladi reti1kulocHi imaju manje ovih tvorevina i da se prolaskom kroz jetru snab­devaju istima ti, tako postaju zreli eritrociti (Baldutini et al., 1979). Dalji radovi ovih .autora ukazuju da, ako se neuraminidazom ukloni S'ijalinska kiselina, takvi eritrociti su manje otporni, a, ako su mladi, mogu u je­tri ponovo da se snabdeju sa sijalinskom ,kisel1inom (Balduini1 et al., 1978). Ov,im tvo­ revinama na površini eritrocita je slicna struktura i eritropoetina, a poznato je da, kada se neuraminidazom desijalinizuje eri­tropoetin, isti gubi eritropoetski efekat (Schooley and Malhmann, 1971). Na osnovu ovih novih podataka naš za­kljucak je bio da se z razorenih eritrocita oslobada ne samo gvožde, koje služi za ugradivanje u eritrocite u IV fazi eritropoe­ :ze, vec i glikoproteinske tvorevine na e.itro­citima sa sijaHnskom kiselinom na vrhu, koje idu u jetru i1 služe kao supstrat (Milo­savljevi6, 1980) za stvaranje aktivnog eritro­poetina pomocu en21ima iz bubrega, (Gor­don, 1968). Aktivni eritropoetin se vezuje za površinu Ep. senzHivne eritropoetske 6elije u kostnoj srži' (Golde, 1978) i' u II fazi eri­.tropoeze pretvara ove 6elije u pronormo­blaste, a ovi dalje, uz dovoljno gvožda, sa­zrevaju u zrele eritroaite. Zakljucak -1. Radiohromom mogu da se dokažu anemije u h, ipokortidzmu i to me­renjem mase eritrocita kao i da se dokaže popravka anemije posle terapije. 2. Porast indeksa sl.: sr. u O'-lirn anemija­ ,ma ukazuje na usporeno razaranje eritro- Radiol., lugosl., 16; 43-47, 1982 .ilosavljevic A. cita u RES-u slez:ine usled smanjenja kor­tizola jer 1i,sti igra ulogu u lucenju hidrolaza, važnih enzima, za razaranje eritrocita u li­zozomima uz stabili,zaciju lizozomske opne RES-a. 3. Usled usporenog razaranja eritrooita smanjuje se Fe i eritropoetin u serumu. 4. Davanjem kortikoi,da ubrzava se raza­ranje eritrocita, što se ocituje smanjenjem in. sl.: sr. i porastom Fe u serumu. 5. Ubrzanom razgradnjom eritrocita oslo­bada se u RES-u slezine Fe i supstrat za eritropoetin kojli' ide u jetru. Aktivacijom istoga sa enzimom iz bubrega stvara se aktivni eritropoetin, koJi pokre6e usporenu eritropoezu u njenoj 11 fazi kostne srži,, te se er.i-tropoeza normalizuje a anemija u pe­rife.i-ji popravlja. Summary THE SIGNIFICANCE OF RADIOACTIVE CHROMIUM IN THE INVESTIGATION OF ERYTHROPOIETIC EFFECT OF CORTICOSTEROIDS Milosavljevic A. lnvestigation has been carried out on the vo­lume of red celi, the index of radioactivity spleen: heart (S:H) with Cr-51 and Fe in serum in ane­mias of .The red hypocorticism. reduced celi volu me (60 %) and Fe in serum has been found in these anemias as well as an increase of the -index S.: H. After therapy with Pronison, red celi volume was increasing and normalizing_ The author indicates that the increase of the index S:H in these anemias results as a conse­quence of retarded destruction of re:J cells in RES of the spleen. The role of corticosteroids is retlected in the destruction of the red bloo-d cells in RES's lysosomes of the spleen. Their decreasing leads to anemias and their addition through drugs improves erythropoie3is increas­ing in the serum erythropoietin and Fe released from destructed erythrocytes. The paper points out to the significance increasing the index of radioactivity S:H befo-re as well as the norma­lizing of 1his index after the therapy with Proni­son in the interpretation of the etiopathogenesis of these anemias and erythropoietic effect of co·rticosteroids. Literatura 1. Axline s. G. and Z. Cohn: In vitro induction of lysosomal enzymes by phagocytosis, J. Exp. Med., 131, 1239-1245, 1970. 2. Balduini C. LF., Sinigalgia,. E. Ascari and C. Balduini: "In vivo" remodeling of erythrocyte membrane, XVII Congr. of the lnter. Soc. of He­ma,tology, Paris, 24-28 July, Abstracts 1, 194, 1978. 3. Balduini C., A. Broveli, C. L. Balduini and E. Ascari: Structural modifications in membrane !=liycoproteins during the erythrocyte life-span, La Ricerca Ciin. Lab., 9, 13-22, 1979. 4. Balduini L. C., F. Sinigalgia, E. Ascari and C. Balduini: Behaviour of Young and old Desialy­lated Rabbit Erythrocytes in vivo, Hoppe-Seyler's Z. Physiol. Chem., Bd 359, 1573-1577, 1978. 5. Cartwright G. E. and G. R. Lee: The anemia of chronic disorders, British Jour. of Hemato­logy, 21, 147-152, 1971. 6. Essers U.: Bedeutung des Erythropoetins in Physiologie, Pathologie, Diagnostic und Therapie der Anemie, Med. Weil, Bd. 28, Heft 16, 755-759, 1977. 7. Ersley A. J. and T. G. Gabuzda: Erythrocytes, Pathophyslology of Blood, W. B. Saunders Com­pany, Second edition, 23-112, 1979. 8. Fisher J. W„ B. L. Roh, C. Couch and W. O. Nightingale: Influence of cobalt, Sheep Erythro­poietin and Severa! Hormones on Erythropoiesis in Bone Ma.rrows of lso,lated Perfused Hind Limbs of Dogs, Blood, 23, 1, 87-98, 1964. 9. Franciscis P., G. De Bella and S. Glfaldi: Spleen as a production site tor erythropo-ietin, Science, 150, 1831-1833, 1965. 1 O. Goebel K. E., F. Goebel, J. Heeger and S. Schneider: Erythropoietin induced effect of prednisolone on red celi metabolic features in hemolitic anemia, lntern. Soc. of Hemat. Europ. and Afr. Divis lnstambul, Abstracts, Lect. and Symposia, 619, 1977. 11. Golde W. D.: Hormona! modulation of ery­thropoiesis, In vitro aspect of erythropoiesis, Springer-Verlag, New York-Heidelberg-Berlin, 81-85„ 1978. 12. Hamilton L. D., C. J. Gubler, H. Ashenbru­cker, G. E. Cartwright and M. M. W-introbe: Stu­dies of the relationship of the adrenal cortex to the experimental production of hypoferremia in rats, Endocrinology, 48, 44.55, 1951. 13. Keene W. R. and J. T. Jandl: The sHe-of he­ ,moglobin catabolism, Blood, 26, 6, 705-714, 1965. 14. Milosavljevic A., 0. Guzina, M. Bugarski, i M. Pantelic: Upotreba radioaktivnog hroma u di­jagnostici hematoloških oboljenja, Bilten transfu­zije, Beograd, 83-86, 1962. 15. Milosavljevic A.: Znacaj indeksa radioaktiv­nosti slezine: srce u izucavanju etiop-atogeneze nekih anemijskih sindroma, Radiol. Jugosl.,. 13, 235-239, 1979. 16. Milosavljevic A.: Red blood celi s as the source of substratum tor erythropo-ietin, XVIII lnter. Congr. of Hemat., Montreal, August, Ab­stracts, 1374, 255, 1980. ________ Z_n_a'--ca_.,_j_radioaktivnog hroma u tumacenju eritropoetskog.j.va kortikosteroida ---' 17.Mirand E. A. and A. S. Gordon: Mechanism of Estrogen Action in Erythropoiesis, Endrocri­nology, 78, 235-332, 1966. 18. Schooley J. C. and L. Mahlmann: lnhibition of the biologic activity of erythropo•ietin by neuraminidase in vivo, J. Lab. Ciin. Med. Novem­ber, 765-770, 1971. 19. Seaman G. V. F., R. J. Konox, F. J. North and C. F. Zukovski: Role of sialic acid in red blood celi recognition and el-imination in vivo, Congress as under 2, Abstracts 1, 284, 1978. 20. Shahidi N. T./: Androgens and Erythropoie­sis, The New Engl. J. of Med., July 12, 72-80, 1973. 21. Tappel A. L.: Lysosomal enzymes and olher components, Lysosomes in b-iology, and Patho­logy, 2, Edited by Di,ngle and Honor b. Fell, Norih Ho-lland American Elsevier, 207-243, 1973. 22. Weissman G.: The effect of steroids and drugs on lysosomes, Lysosomes in biology and Pathology, Edited by Dingle J. T. and Fell H. B., Norih Holland pubi. Company, Pari 1, 276-295, 1973. 23. Wintrobe M. M.: Clinical hematology, VII Edit., Lea Febiger, 712, 1974. Adresa autora: Doc. dr med. sel. Alekslje Milo­savljevic, Institut za onkologiju i radiologiju, Beograd. Radiol. lugosl., 16; -13-47, 1982 AMIPAQUE® METRIZAMID RENTGENSKO KONTRASTNO SREDSTVO ZA SUBARAHNOIDALNO PODRUcJE lndikacijsko podrucje LUMBALNA MIJELOGRAFIJA TORAKALNA MIJELOGRAFIJA CERVIKALNA MIJELOGRAFIJA VENTR I KU LOG RAFIJA Pekovanje kutija od 5 kompleta sadrži -bocice sa 3,75 g. suve substance metrizamida i bocice sa 20 ml sredstva za topljenje (natriumbikarbonat otopina 50 ppm) Kutija od 5 kompleta sadrži -bocice sa 6,75 g. suve substance metrizamida i bocice sa 20 ml sredstva za topljenje (natrium bikarbonat otopina 50 ppm) . clLAG-CHEMIE AG -8201 Schaffhausen/Schweiz Zastupništvo za Jugoslaviju: AGROPROGRES -Ljubljana, Gradišce 13 Predstavništvo: Beograd, Narodnog Fronta 72 - 1 -7 MEDICINSKI FAKULTET SKOPJE INSTITUT ZA PATOFIZIOLOGIJU I NUKLEARNU MEDICINU KLINIKA ZA N-EFROLOGIJU SIMULTANO ODREOIVANJE VOLUMENA PLAZME I VOLUMENA EKSTRACELULARNE TECNOSTI DVOJNOM TRASERSKOM METODOM* Korubin-Dolgova V., V. Bogdanova, K. Zafirovska Sadržaj: Volumen ekstracelularne tecnosti (ETC) odreden je kod 15 bolesnika sa arterijalnom hipertonijam pomocu radioaktivnog sumpo.a (Na,"SO,). Volu­men ECT izražen kao procenat od telesne težine je bio normalan (18,8 ±2.4). lntravenski dat "S postiže, ekvilibrijum u 90 minuti. Urinarna ekskrecija 35SO, od date doze za 24 h je bila 62,5 % ±11,3 % kod svih bolesnika, sem jed nog sa hron,icnom bubrežnom insuficijencijom kod kojeg je bila smanjena. Kod 7 bolesnika simultano je odreden volumen ECT ("S) i volumen plazme sa "'mln-transferin i izracunat je odnos volumen plazme prema volumen inter­sticijalne tecnosti (VP/VIST). Prisutna je varijabilnost u vrednostima volumena plazme i odnosa PV /VIST. Kod jednog bolesnika kod kojeg je, volumen plazmea 1bio smanjen odnos PV /VIST je bio normalan. UDK 612.398.12:6,12.111.22:5a39.16 Deskriptori: hipertonija, plazma volumen, indij radioizotopi, ekstracelularna tekocina, žveplo radioizotopi Rcidiol. lugosl., 16; 49-52, 1982 _! Uvod -Simultano odredivanje volumena plazme i volumena ekstracelularne tecnosti je od posebnog interesa kod patoloških sta­nja gde se ocekuju pored kvantitativnih pra­mena u volumenima tecnih kompartmana u organi1zmu i poremecaj faktora koji kon­troliraju distniibuciju tecnosti u ekstracelu­larnom prostoru. Za ovakvo ispiti,vanje, me­toda treba da bude pouzdana, prakticna i relativno brza odnosno prilagodena za ru­tinsko ispitivanje 1 bolesnika. U ovom radu iznosimo naša prva -iskustva uaodredivanju volumenai ekstracelularne tec­nosti pomo6u 35S u formi, (Na2 SO4) i volu­mena plazme sa transferin-113mln i dob'ijenearezultate kod bolesnika ·sa arterijalnom hi­pertonijam.a Metode i materija! -Volumen ekstrace­lularne tecnostii (VECT) odreden je po me­todi opi1sane od Bauera i sar. 1975, a plaz­ma volumen metodam Woshner i sar. 1970. lsp:iitivanje je vršeno na gladno, bolesnik uatoku i1spitivanja nije uzimao hranu i vodea •aRad je saopšten na XVI Jugoslovenskom sa­stanku nuklearne medicine u Opatiji, septembra ,1980. _! i nije ustajao iz kreveta. Postupak ispitivanja je bio sledec-i: ·intravenozno preko iste igle 1, ubrizgavano je 10 mOi Na12 35SO4 u volu­menu od 1,0 ml a zatim drugim špr.icem 113mIn 200 mCi u 10 ml. Krvnii uzorci su uzimani posle 10 mi,n •i 20 min za odrediva­nje volumena plazme a za odredivanje volu­mena ekstracelularne tecnosti krv je uzima­na posle 1 h, 2 h, 3 h i 4 h. Sakupljan je urin uatoku 24 h.a Pripremljanje plazme za merenje radio­aktivnosti sumpora. Proteini plazme su pre­c,jpitirani mešanjem 2 ml plazme sa 4 ml 10 % trihlorocetne kseline. Nakan centrifu­giranja dobijan je bi,star neobojen super­natant. Za merenje aktivnosti 1 ml superna­tanta stavljan je u 10 ml scintilacione tec­nosti PCS, RSH proizvodnje. Standard je pripremljan dilu,iranjem 1 : 1000 date doze. Primerci standarda i uri1za merenje na radioaktivnosti su pripremljani na, 1isti nacin kao ,i1 primerci plazme. Merenje 35S, koj1i, ima maksimalnu beta emisiju od 160 KeV-a i T/2 87,5 dana, vršena su na tecnom scintilaoio­nom brojacu DEL TA 3000 na kanalu za, C-14 (E = 140 KeV-a). Za korekciju kvencera primenjens je metoda eksternog standarda Rad primljen: 8.10.1981. ___K K. Zafirovska _____ ____ orubin-Dolgova V., V. Bogdanova, _ _ pri cemu su korišceni poznati uzorc,i za C-14 za korekcionu krivu. Našl,i1 smo da sa 10 ml scir.tilacione tecnosti efikasnost za merenje plazme ·i:znosi oko 82 %, urine 75 % i stan­darda 86 %. 113mIn je meren u uzorcima plaz­me 10 .i 20 minute u scinHlaoionom brojacu. Kod simultanog merenja 35S i 113mIn, 35S je meren nakon raspada 113mIn a 113mln je meren sa Vlisokom diskriminac:ijom (300 KeV-a) da se ne registrira eventualno beta emisija od 35S. Nulto vreme koncentracije 35S u plazmi dobijali smo ekstrapolacijom radioaktivnosti od 2 h, 3 h i 4 h do nulta vreme i korig, irali sa 3 za diluciju sa trihlorocetnom kiselinom. Dobijene vrednosti za ekstracelularni tecni prostor korigirali smo za Donnan-ov faktor (0,90) i sadržaj vode u proteine (0,93). Za izracunavanje volumena plazme ek­strapolirali smo radioaktivnost u 10 min i 20 min do »O« vreme. Volumen ekstracelularne tecnosti odrediVi smo kod 15 bolesniika sa arterijalnom hi­pertonijom a simultano je odreden volumen plazme i volumen ECT kod 7 bolesnika. Ľ 100 50 40 30 Vreme ekvilibrijuma -90 minuta 10 min 89,0 :t 4.4 ľ 30 min 71,6-1: 7,6ľ 60 min 60,0 ± 10,0 O/o 120 min 50,8 ± 6,6 % 20 180 min 44,3 ± 6,4 °/0 240 min 38, 1 + 6.6 °/o n = 14 10 L.,.....................­ 50 100 150 200 min Fig. 1 -Aktivitet "SO, u plazmi izražen kao % od maksimalne vrednosti Rezultati -Na slic'i. 1 pri:kazana je akNv­nost plazme 35SO• izražene kao procenat od maksimalne vrednosti kod 14 bolesnika. ,Ekvilibrium se postiže oko 90 minute posle cega je kr, iva l.inearna. Na tabeli 1 prikazane su dob:i,jene vrednosti iz analize 24 casovne urine i klirensa 35SO. izražen kao T /2. Samo Ikod jednog bolesnika (G. P.) koji je imao bubrežnu insufic-ienciju lakšeg stepena % u urinu 24 sati T/2 min n sv SD Bubrežna insuficijencija 62,5 11,3 19,0 283,5 53,2 470,0 11 11 SV -Srednja vrednost SD -Standardna devija.cija Tabela 1 -Urinarna e-kskrecija "SO, (urea 56 mg %, kreatinin 2,7 mg %) našli smo spor klirens i mali procenat radioaktiv­nosti u urinu. 20 18 r = + 0.75 17 ECV=0,155T·I 2.19 16 [ 15 > 14 13 ·. 12 11 10 50 60 70 80 90 100 T (kg) Fig. 2 -Korelacija izmedu ekst-racelularnog vo­lumena (ECV) i telesne težine (T) Na sltiici 2 data je korelacija VECT 1i-telesne težine ispitanika. Kao što se vidi postoji po­z:tivna korelac,i,ja a kad smo izrazili VECT u odnosu na visiinu bolesni, ka korelacija je bi:la nes.ignifikantna. Na tabel·i 2 date su po­jedinacne vrednosti za VECT dobijene kod svih bolesnika, izražen kao '% od telesne teži, ne. S obzirom da su u grupi bili boles­nici sa razlicitim tipom hi,pertonije napravlje­na je pojedinacna analiza koja ukazuje da nema bitnih odstupanja u volumenu ECT. l-?·.: ,_, :::.:;;t:'r:.Ei:: , .. .Y>.:.:, ·. .-·::\f Tl:ie quality of echographic images of breast tumors was described in a similar way. In the perfectly visible tumor there were great differences in echogenity bet-· ween tile tumor and the surrounding tissue. lndistinctly visible were tumors in which echogenity was s1imilar as in fatty tissue (fig. 1 ). The diagnostic criteria applied in our study are based on observations described by Kobayashi (1974) and many other outhors (1, 2, 3, 4, 5, 8, 9, 16). For statistical investigations t-test and chi­-square test applied. Results -The group of 168 breast tumors were classified after pathological investiga­tion into group of malignant tumors (N = 72 -42.8 %), benign tumors (N = 46 ­ 27.4 %) and fluid-fil!ed masses (N = 50 ­29.8%). The mean size of breast (X± SD) in wo­men suffering from carcinoma was some­what bigger (101.48 ±18.62 mm) than in the group of women w1ith solid benign tumors (98.14 ±22.13 mm). The difference, however, is statistically not significant. The mammo­graphically gauged breast sizes in women with cysts were statistically significantly smaller (88.87 ± 18.78 mm, t = 2.99, p < 0.01). Greater differences were establiished by analysing the mammographic breast types. Within the group of mammograms of carci­nomous breasts those of predominantely fatty structure were prevalent. Within the group of mammograms of cystic breasts and breasts with solid benign tumors those with a homogenously dense displastic breast pat­tern were observed most frequently. Among the group of women with various breast tumors we compared the mammo­gra,phic and echographic findings. A compa­rison of the capability of both methods vi­sualize the presence of breast mases was made (table 1). In two thirds of all cases x-ray mammo­graphy and echomammography had the same ca,pability to visualize breast tumors. An estimation of visibility was done to compare the quality of each •image. We compared the contrast between tumor and _ Comparative __ .tuj_y of breast tumors imag0g __?Y ultrasound and X-ray mammog.p_!iy __ _ Diagnosis US+ US+ US-US-US+ Diagnoza M+ M-M+ M-M omitted N (%) Cancer Karcinom 51 (70.8) 4 ( 5.5) 1 (1.3) 12 (16.6) N = 72 Fibroma F•ibrom N = 46 Cyst Cista N = 50 31 (67.4) 6 (13.0) 3 (6.5) 6 (13.0) 26 (52.0) 14 (28.0) 10 (16.7) N = 168 108 (64.3) 24 (14.4) 7 (4.2) 1 (0.6) 28 (16.7) Table 1 -Capabi·lity of x-ray mammography (M) and echomammography (US) to visualize the pre­ sence of breast masses Diagnosis Diagnoza Superior M __ Boljša M A B Superior EM Boljša EM A B Equal M and EM Enaki M :in EM A B - --­ ·-­ Cancer Karcinom 10 1 2 13 18 16 N = 60 Fibroma Fibrom 3 1 12 4 20 N = 40 Cyst Cista 1 24 15 N = 40 N = 140 11 4 3 22 A = Mammographic fatty breast * chi-square = 17.6 Mamografsko prazna dojka p < 0.001 B = Mammographic glandular or dense breast mamografsko žlezna ali gosta dojka Table 2 -Estimation of the contrast between tum )r and surrounded tissue on x-ray mammograms (M) and echomammograms (EM) surrounding tissue on x-ray mammograms a.nd echomammograms (table 2). A com­parison of both ima.ges showed us that echomammography was more successful if glandular or dense mammographic pattern was present (chi-square = 17.6, p < 0.001). In the cases of fatty atrophic mammographic patterns x-ray marnmography is superior in tumor visualization. ,On hand of our materi,al we wished to estimate to what extent the established size of the tumor depended on he chosen diag­ Diagnostic mode Diagnosticna metoda tion Palpa, Palpacija Mammography Mamografija Ultrasound Ultrazvok :Ben1ign solid tumors Cancer and cysts Karcinom Benigni solidni X± SO (mm) tumorji in ciste X± SO (mm) 27.49±15.80 20.22±10.39 20.36± 9.60 19.29± 9.91 18.02± 9.26 16.59± 9.15 nostic method. Our analysis considers me­ N 57 rely cases in which ali three findings were available (pa.lpation, .mammography, echo­ Table 3 -Tumor size measured by diifferent graphy) (table 3). Within the group of car-diagnostic procedures RadioL lugosl., 16; 59-64, 1982 ____ V-'----=lais:..:a vljevic V., B. Vrecer, B. Gorišek,.Držecnik _ _____ _ c..__ ______ cinoma cases, the sizes estimated by means of palpation were ·greater significantly (t = 6.39, p < 0.001) than those obtained by ultrasound. The differences in the sizes of tumors measured in mammograms or by ultrasound were statistically signiificant (t = 3.25, p < 0.01). In the group of benign tumors, their sizes gauged by means of ul­trasound were slightly smaller than those estimated by palpation or measured on hand of mammograms (t = 3.13, p < 0.01). Correlations between the measured values are discernable from the following diagrams (fig. 2, fig. 3). PALPA.O. 1 A MAMMOGRAPHV B ULTRASOUND so. A .,,.. y:4,69+0,74>< 40 Y=5,66+().53x 20. 10 '0 20 30 40 50 mm Fig. 2 -Correlation between size measured by palpation and mammography (A) and palpation and ultrasound (B) •in patients with benign tu­ mors (N = 42) MAMM.I 5 -GAAPHY C .1.g..MI 8 BENIGN TUMOA mm BENIGNI TUMOAI v=0,73+0,84x 50 Y: 2,76• 0,69 K 40 30 20 I· .-.-.--.-. __ .._ ______ mm ULTAASOUNO 10 20 30 40 50 Fig. 3 -Co-rrelaNon between tumor size mea­sure,d by mammogmphy and ultrasound in pa­tients with cance-rs (C) (N = 57) and with benign tumors (B) (N = 42) Discussion -Upon establishing the exi­stence of a breast tumor the physidan's task is to determine its character. Many authors report about the diagnostic use of 62 echomammography (3, 10, 14, 18). Only few made a comparison with other methods tor breast vi·sualization as are mammography or xerography (6, 7, 11, 17) but do not sta­tistically evaluate this problem. When estirnating the existence of ma­mmography and of best ,by examinations means of ultrasound with the object to de­monstrate tumor lesions it is essential to consider the size and structure of the breast as well as the size of the tumor. When di­scussing good results with ultrasound dia­gnostics publr ished by Japanese authors (13) some explained it with ,small breast sizes and a small quantity of fibrous tissue in breast of Japanese women. Our results sho­wed us that the medium sizes of compres­sed breasts on mammograms were from 88.87 to 101.48 mm but these si,zes became extremely small if ultrasound examination was performer in supine position with pa­tients arms crossed behind neck. According to our experience imaging of breast tumors with diameter of 10 mm or more by means of ultra,sound is not proble­matical and is unsuccessful only as an ex­ception (4.8 %). Within the whole group the most interest­ing field for ultrasound examinations were mammographically glandular and homoge­nously dense breasts where mammography was frequently incompetent. Our results established that tumors were more visible in breasts large amounts of glandular tissue. In such cases the contrast between less echogenic tumor and surrounding highly echogenic tissue i,s greater than in breats with predominantly fatty tissue. But within the carcinomous breasts those of predominantly fatty structure were pre­ valent unlike the group of mammograms of cyshcc breasts in which a homogenously dense displastic breast pattern was obser­ ved more frequently. Mammography rather than echomammogra,phy clearly evidenced the existence of cancer in women with such type of breast ,in 33.3 % of cases and echo­ mammography was superior only in 6.6 %. Ultrasound provided more advantageous a method in a group of breast mammograms with the glandula,r or homogenously dense pattern preserved, specially in the group of Comparative study of breast tumors imaging by ultrasound and X-ray mammography cysts and benign solids. In this group breast tumors tile greatest part of dense mammo­grams was observed. The i'nsufficiency of mammography as regards its capacity of clear visual1of the tumor that was ,ization perfectly discernable in the echomammo­gram w&s observed in 61.5 % of cysts and in 48.2 % of benign solids. These findings are inversed to those of mammography. For t:1at rea3on we consider that echomammo­g raphy is a complementary method to x-ray ma;nmography in cases of mammographi­cally dense breasts. Similar -were findings raported by Harper et al. (1981). On hand of our material we established that the measurements of tumor sizes de­pended on the diagnostic method chosen. We believe that differences in measure­ments of the same tumors in mammograms or by ultrasound produced by ·infiltrations and surrounded fibros,is around malignant tumors or due to the efect to the tumor cap­sule which is not encompassed by echo­graphic gauging. Results obtained with either method strongly correlated in both groups of breast tumors. Conciusion -The superiority of x-ray mammography over echomammography is incontestable in the tield of diagnosing mi­crocarcinoma in the asymptomatic popula­tion of women. However, opinions on the justified application of mammography for the purpose of such from of screening differ widely. The future of echomammography lies most probably 1in thtis very field. The precise role of echomammography as a sccren'ng method for breast cancer is yet unknown and under investigation baceuse spec:ally designed ultrasound breast scan­ners were introduced only three years ago. Unfortunately, the specHicity of echo­mammography is not so pronounced as to exclude, with resonable certainty, tumors of maliignant nature from among solid tumors. Today's possibilities of echomammography -in the diagnostics of solid tumors arn to be found in its capacity to supply addi· tional information on the consistency of the tumor and to enable more advantageous mammo­graph•ic ·image of the dense breast. Radio!. lugosl., 16; 59-64, 1982 In the realm of diagnostics and detection of cysts, echomammogrnphy is without doubt more effici.ent than palpation or mammography. It enables safe diagnosing, localisation of puncture, it evaluates the effiaiency of puncture 1in ,cases of multiple lesions, it is efficient in ,finding small non­palpable cysts regardless of the mammo­graphic type of the breast. Thus a breast biopsy can be omitted in instances of mam­mographically visible yet non-palpable le­siions, provided its cystic character has been established by means of ultrasound. Povzetek PRIMERJAVA SPOSOBNOSTI ULTRAZVOKA IN MAMOGRAFIJE V UPODABLJANJU TUMORJEV DOJKE Vlaisavljevic V., B. Vrecer, B. Gorišek, J. Držecnik Avtorji porocajo o 168 tumorjih dojke, ki so jih preiskali z mamografijo, in ehmamografijo. V skupini je bilo 72 (42,8 %) karcinomov, 46 (27,4 °!o) solidnih benignih tumorjev in 50 (29,8 %) cist. Primerjali so sposobnost obeh metod, da prikažeta obsto•j tumorja. V 108 (77,14 %) sta bil-i obe metodi enako uspešni; v 7 (5,0 %) primerih je bila uspešnejša mamografija in v 24. primerih (17,.ultrazvok. Primerjava kvalitete 14 %) obeh izvidov v razlicnih skup·do,jk mamografsko inah ic pokazala, da je ehoma-mografija uspešnejša kakor mamografija v skupini dojk z mamografsko gosto displasticno strukturo (p < 0.001). Primerjava velikosti tumorjev, ki so jih ocenili s palpac1ijo ter izmerili z mamografijo in ehoma­mografijo je pokazala da so velikosti malignN o·g E Za karcinome ostalih organa glave i, vra­ta, limfne žlezde su se uglavnom uklapale u isto zracno polje za primami tumor, je­dino što je ono bilo vebh dimenzija. Ako posle primene 60 Gy u 24 seanse nije do­lazilo do vidne regresije limfnih ,cvorova, aplicirana je dodatno »boost« od 10 Gy u 4 seansi, sa elektronr ima. Uvodenje elektronoterapije kao dodatne, posle telekobalt-terapije bilo je veoma ko­risno u slucajevirna gde su ·se metastatske pramene nalazile u zadnjim predelima vra­ta, narocito kod karciinoma epifarinksa i orofarinksa. Time je obezbedi-vana kance­ricidna doza na limfne žlezde uz maksimal­nu zaštitu k1icmene moždine. Rezultati -Na tabeli 3 prikazani· su rezultati lecenja posle kombinirane tele­kobalt-terapije i elektronoterapije. Kao što smo i ocekivali dobil1i smo najbolji rezultat kod karcinoma epifarinksa. ,Kod 35 od 46 (76 '%) pacijenata došlo je do potpunog po­vlacenja limfnih cvorova, dok se kod osta- O) C. C .o > ·­ b fil<'l ·o::,.E Hiistopatoiloški >_ Reoidivi o o al Histo-patološki Potpuna regresija nalaz Z.ON ai ro.§% posle (/)­ nalaz limfnih cvorova zracenja Carcinoma laryngis, 189 48 25,4 Carci-noma Carcinoma laryngis 24/48 50% 8 epiphary-ngis 60 46 76,7 Carci-noma Carcinoma epipharyngis ,35/46 76% 6 hypopharyng\is 26 11 42,3 Carci-noma Carci,noma hypopharyngis 6/11 54% 2 oropharyngis 22 17 77,2 Carcinoma Karcinomi· oro,pharyngis 9/17 53% 3 us-ne šupljine 16. 10 62,5 , --Karcinomi Ukupno 313 132 42,17 usne šu,pljine 6/10 60% 2 Tabela 1 -Karcinomi organa glave, i vrata sa Tabela 3-Rezultati lecenja metastatskih limfnih regionalnim metastazama na vratu žlezda na vratu Recidivi Histo-pato-N, N, N3 Ukupno loški nalaz posle ,disekcije Carcinoma laryngis 11 8 6 48 Carcinoma epipharyngis 8 6 25 7 46 Carciinoma hypo,pharyngis 1 5 5 -11 Carcinoma oropharyngis 4 5 6 2 17 Karcinomi usne šupljine 2 2 4 2 10 Ukupno 26 26 63 17 132 Tabela 2 -Stadium uvecanih limfnih žlezda kod karcinoma organa glave i v.ata _ __ V_i_sokovoltažna radioterapija metastatskih limfnih žlezda na vratu kod karcinoma ... li• h ovaj procenat kretao od 50-60. Kod bo­lesnika sa recidivima posle ekscizije rili di­sekcije limfnih žlezda rezultati su nešto lo­šiji. Od 17 slucajeva, došlo je do potpune regresije samo kod 8 slucajeva. Od 46 bolesnika sa karcinomom epifa­rinksa reoidive na vratu je dobilo 6 (13 %) bolesnika, dok kod karcinoma ostalih or­gana glave i vrata, recidive je dobilo 15 od 86 (18 %) bolesnika. Recidive su dobili oni bolesnici kod kojih je došlo do ponovnog rasta pnimarnog tumora. Tako od 6 boles­nika sa recidivima na vratu kod karcinoma epifarinksa kod 5 je registrovan ponovni• rast primarnog tumora. Kod druga dva bo­lesnika nastupi·la je progresi, ja tumora pre­ma bazi kraniuma bez pojave recidiva na vratu. Isto tako •i kod ostalih tumora organa glave i vrata najceš6e se dešavalo da nije bila mogu6a istovremena kontrola prirnar­nog tumora i limfnih cvorova na vratu. Sa­mo kod 6 od 86 (7 %) bolesnika sa karci­nomom organa gornjih delava respirator­nog i digestivnog trakta i kod jednog boles­nika sa karcinomom epifarinksa dobi·li smo recidive na vratu bez pojave recidiva pri­marnog tumora. Ova,j relativno mali proce­nat ukazuje da •i poreci poznate rezistencije planocelularnog karcinoma limfnih žlezda na vratu ipak je mogu6a sterilizaoija zrace­ne regije. Diskusija -Na,ši rezultati su slicni sa re­zultatima koje navade drugi autori. Tako procenat rec-idiviranja posle radioterapije 1 metastatskih limfni• h cvorova na vratu uz iz­lecenje primarnog tumora iznosi· 13 % po Henschke-u (1966), 14% ,po Fletcher-u i Lindberg-u (1971), 6-15% po Oguri, i Pa­wers-u (1969), 8 % po Wizenberg-u (1972) i 3 % u seniji Ha.nks-a (1969). Ovi rezultati su bolji u poredenju sa statisHkama o reci­divima posle vratne disekcije klinicki pozi­tivnih limfnih cvorova. Henschke i sar. (1966) navade pojavu reoidiva kod 16 od 39 (41 %), a Strong (1966) 54'% od 204 bolesni•ka, a ako je bilo obuhvaceno više limfnih cvoro­va ovaj se procenat penje na 71. Zbog toga preoperativna radioterapija je •indici rana kod svih sluc:ajeva gde je obuhva6eno više limf­nih cvorova. Catlin i Strong (1967) ri Strong i sar. (1966) smanjuju procenat recidivira­nj2 od 50 na 30,9, primenom preoperativne r2dioterapije. Cahin analizira prognosticku vrednost invazije mal,ignih 6elija na vratu kod 948 pacijenata sa radi· kalnom disekci­jom i· nalazi da. je ruptura kapsule limfnog cvora od presudnog znacaja, jer ona omo­gucuje stvaranje embolusa u limfnim sudo­vima. Preživljavanje bolesnika iznad 3 go­dine jako opada ako je bi-lo rupture kapsule cak :i u slucajevima sa malim primarnim tu­morom (T1) + dobro diferenciranim karcino­mom. Prisustvo malignih celija u vezivnom tkivu vrata znak je agresivnosti malignoma i ve6im potencijalom za ponovn:i lokalni· rast. Ovakve slucajeve treba uvek postope­rativno zraciti. Zbog ucestalosti . regionalnih metastaza kod kqrcinoma organa gornjih delava re­spiratornog i digestivnog trakta a i zbog loši-h rezultata posle disekcije vratnih limf­nih žlezda, neki autori (Fletcher •i Evers, 1970, Berger, 1971, Taply, 1976) preporu­cuju prevent,ivnu fradijaciju celog vrata kod karcinoma epifarinksa i orofarinksa. Ove lokalizacije daju u 40-60 % subklinric­ke metastaze u vratnim limfnim žlezdama. Berger (1971) nalazi samo 8 od 469 ili 1,7 % recidiva u vratnoj regiji i 11 od 185 (10,2 %), ako je zracen samo deo vrata kod slucajeva kod kojih ni· je bilo palpabilnih limfnih žlez­da. Ovi autori smatraju da je doza od 45 Gy do 50 Gy za 4,5-5 nedelja dovoljna za era­di• kaciju više od 90 % subklinickih depozita kancersk'ih 6elija. Zakljucak -Jonizantnom terapijam do­bili ,smo regresiju limfnih cvorova na vratu kod 35 od 46 (76 %) bolesnika sa karcino­mom epifarinksa i od 50-60 % kod karci­noma ostalih organa glave i vrata. Recidive na vratu je dobilo 6 od 46 (13 ' %) bolesnika sa karcinomom epifarinksa i 15 od 86 (18 %) bolesnika sa ostalim lokalizacijama. Radio­terapija je bila podjednako efikasnai u kon­trolisanju rasta prirnarnog tumora i vratnih limfnih cvorova. Samo 6 od 86 (7 %) boles­nika sa karcinomom organa glave i vrata i jedan bolesnik sa karcinomom epifarinksa, dobili su recidive na vratu bez pojave po­novnog rasta primarnog tumora. 1 poreci uobicajenog shva,tanja o rezi• stenciji, plano­celularnog karcinoma kod limfnih žlezda Radiol. lugosl., 16; 65-68, 1982 Dimitrovska A., K. Vel kov, D. Jovanovski, M . Evtimovski, L. Nikolova _ na vratu ipak je moguca sterilizacija zra­cene regije sa dozama tolerantnim za nor­malna tkiva. Summary MEGAVOL TAGE RADIOTHERAPY IN THE MANAGEMENT OF L YMPH NODE METASTASES IN HEAD ANO NECK CANCER Dimitrovska A., K. Vel-kov, D. Jovanovski, M. Evtimovski, L. Niikolova One hundred thirty two patients of 313 seen with praven cervical adenopathy were treated with curative intent using teletherapy alone or combining with electron beam therapy. They were simultaneously treated to bolh the-ir pri­mary sites and metast.atic di,A total dose sease. of 60-70 Gy was delivered. Control of the cervical metastatic disease was achieved in 35/416 (76 %) of cases with naso­pharyngeal carcinoma, .and in 50-60 % of cases with other head and neck tumors (larynx, hypo­pharynx, oropharynx, oral caV1ity). In only 6/86 (7 %) of pa-tients with head and -neck cancer and one pat1ient with nasopharyngeal carcinoma there was failure to control lymph nodes by ra­diation therapy if a satisfactory response had been achieved at the primary site. The most commo-n method •of failure was a failure to co-n­trol both the priimary tumor and metastatic no­ des. R-adiation therapy •seems to be equally effec­tive in the control of primary head and neck neoplasia and its associated cervical adeno­pathy, and this control can be achieved with doses usually tolerated by the normal tissues. Literatura 1. Berger D. S., G. H. Fletcher, R_ D. Lind­berg and R. H. Jesse: Elective irradiation of the lymphatic-s for caroi-nomas of the nasopharynx and -oropharynx. Am. J. Roentgen. 11, 66, 1971. 2. Biller H. F., Ogura J. H., Davis W. H., Po­wers W. E.: Plan-ned preoperative irradiation for carcinoma of larynx and laryngopharynx treated by total and partial laryngectomy. ,Laryngoscope, 1969, 79, 1387. 3. Blady J. V.: The present status of treatment of cervical me-from carcinoma arising tastases . in the head and neck reglion. Am. J. Roentge­nol. 111, 56, 1971. 4. Catlin D.,, Strong E. W.: Preoperative irra­diation for neck dissection. S. Ciin. Norih Ame­rica 47, 1131, 1967. 5. Elkon D., Kartha P. K., Hendrickson F. R.: A r,adiotherapy treatment te::;hnique for cervical lymph node metastases. J. Radiat. Oncol. Biol. Phys. 4, 509, 1978. "68 6. Fletcher G. H.: Elective irradiation of sub­clinical disease in cancer of the head and neck. Cancer 29,, 1450, 1972. 7. Hanks G. E., Bagshow M. A., Kaplan H. S.: The management of ce-rvical lymph node meta­stases by megavoltage radiotherapy. Am. J. Roentgenol. 105, 74, 1969. 8. Henschke U. K., Frazell E. L., Hilaris B. S., Nickson J. J., Tollefsen R. H., Strong E. W.: Value of preoperative X-ray therapy as an ad­junct to radiical neck dissection. Radiol-ogy, 1966, 86, 450. 9. Landberg T., G. Svahn-Tapper: En block irradiaNon o-f tumours of the head and neck and their lymphatics. Acta radiol. 15, fasc. 2, 129, 1976. 10. Lindberg R. D., H. T. Barkley, R .. H. Jesse, G. H. Fletcher: Evolution of the clinically ne­gative, neck in patients with squamous celi car­c•fauoial arch. Am. J. Roentgenol. inoma of the 111, 60, 1971. 11. Lindberg R. D., Jesse R. H.: Treatment of cervical !ymph node metastases from primary lesions of :he oropharynx, supraglotic larynx and hypopharynx. Am. J. Roentgenol. 102„ 132, 1968. 12. Lindberg R. D.: Distribution of cervical lymph node metastases from squamous celi car­cinoma of the upper respiratory and digestive tract. Cancer 25, 1446, 1972. 13. Mart•L.: Treatment of cervical lymph in C. node metstases with irradiation alone. Radio­logy 55, 62, 1950. 14. Million R. R., Fletcher G. H., Jesse R. H.: Evaluation of elective 'irradi.ation of the neck for squamous celi carcinoma of the nasopha­rynx, tonsilar fossa and base of the tongue. Ra­diology 80, 973, 1963. 15. Nortkop M. F., Fletcher G. H., Jesse R. H., Lindberg R. D.: Evolution of neck disease in pa­tients with primary squamous celi carcinoma of the oral tongue, floor of mouth and palatine arch in clinically positive neck nodes neither fixed nor billateral. Cancer 29, 23, 1972. 16. Strong E. W., U. K. Henschke, J. J. Nick­son et al.: Preoperative X-ray therapy. Cancer 19, 1509, 1966. 17. Tapley N. du V.: Lymphatics of the neck. Clinical applications of the electron beam. John Wiley and sons, New York 1971 6. 18. Tapley N. du V. and G. H. Fletcher: Appli­1cations of the electron beam in the management of the lymphatics of the neck in head and neck cancer. Am. J. Roentgenol. 117, 575„ 1973. 19. Wizenberg M. J., Bloedorn F. G., Weiner S., Gracia J.: Treatment of lymph node metasta­ses in head and neck cancer. Cancer 29, 1455, 1972. Adresa autora: Dr Aneta Dimitrovska, Institut za radioterapija i onkologija, Vodnjanska 17, 91000 Skopje. MEDICINSKA FAKULTETA V LJUBLJANI, INŠTITUT ZA BIOLOGIJO CLOVEKA ONKOLOŠKI INŠTITUT V LJUBLJANI NUKLEINSKE KISLINE MED KA..CEROGENEZO Schauer P., J. Škrk Povzetek: Med maligno transfo,rmacijo nastajajo v celici spremembe v kon­ 1 centraciji, biosintezi in delovanju DNA, ,RNA in beljakovin. Sestavek opisuje pomen teh ugotovitev za razlago spremenjenega ,fenotipa rakave ce.Jice. V grobih obrisih so opisani temelji podmene o »primarni« ,in »sekundarni« de­presiji maligne informacije v celici. UDK 616-006-091.8:612.398.145.1 Deskriptorji: kancerogeneza, celica transformacija neoplasticna, nukleinske ki­sline Radiol. lugosl., 16; 69-72, 1982 Ker sta za rakavo bolezen znacilni ne­nehna rast ··ce­ in sprememba diferenciacije lic, so se v zadnjih tridesetih letih posvetili tudi preucevanju koncentracije, biosinteze in delovanja nukleinskih kislin in beljakovin, ,za, katere so že kmalu pravilno doumeli, pozneje pa tudi s poskusi pokazali, da so udeležene pri dolocanju celicne specificno­sti. Zato so mnoga biokemicna raziskovanja nukleinskih kislin in beljakovin potekala ne­kako vzporedno s preucevanjem biologije raka. ,ceravno ta raziskovanja pogosto niso kaj prida prispevala k poznavanju patoge­neze raka, pa so obcasno le dala kakšno informacijo, ki se je kasneje •izkazala po­membna, ce že ne temeljna za razvoj so­dobne biokemije. Raziskovanja kolicine DNA v rakavih ce­licah so odkrila, da je v vecini primerov DNA v zvezi z jedrno frakciijo in da se kolicina DNA na celico precej poveca pri malignih tumorjih. Pravzaprav ta ugotovitev ne prese­neca, saj pri vecini napredujocih tumorjev prevladuje heteroploidija. že Klein (1951) in Kit (1960) sta dokazala, kar so kasneje po­trdili še mnogi laboratoriji, da kolicina DNA približno odgovarja številu kromosomov. Na-dalje so ugotovili, da je presnova (hitrost dih·anja ·in glikolize; aktivnost encimov) teh celic povezana s številom kromosomov. Ta­ko je v tetraploidnih cel1icah dvakrat tolik­šna kot v diploidnih. Seveda pa so razlike v vrsti celic. Te ugotovitve kažejo tudi na pomembno dejstvo, da ostaja kvantitativno razmerje med DNA, RNA in •beljakovinami ter številom kromosomov nespremenjeno. Takšno stalno razmerje med presnovno aktivnostjo in številom kromosomov je sprva zmedlo raziskovalce in so se zato ozrli po bolj natancnih metodah, ki naj bi pokazale kemicne razlike med normalnimi in rakavami celicami. številni laboratoriji so se usmerili v iskanje fizikalno kemicni·h razlockov med DNA normalnih in rakavih tkiv (Di Mayorca in sod., 1960). Nekateni so jih sicer ugotovili, vecina pa ne. Zato je prevladalo mnenje, da jih sploh ni. Trdili so, da ni razlik v se­stavi organskih baz obeh deoks·iri:bonu­kleinskih kisi-in. Pozneje se je gledanje na taproblem , povsem spremenilo. Novejša raziskovanja so pokazala, da so v številnih rakavih celi­cah cloveka tumorsko specificna zaporedja v DNA. Menijo celo, da število kopij teh clanek sprejet: 25. 12.1981 Schauer P., J. škrk zaporedij, t. j. pona,vljajooih se ali repetitiv­nih sekvenc, doloca stopnjo malignosti (Baxt in Spiegelman, 1972, Cuatico in Cho, 1979, Cuatico 1980). Filogenetsko so repeti­tivna zaporedja starejša in imajo regulacij­sko •in strukturno funkcijo; lahko bi rekli, da so »zadolžena« za tiste funkcije, ki so življenjsko pomembne za organizem. Na­sprotno pa so zaporedja, ki se v genomu pojavljajo posamicno, mlajša in verjetno na­menjena bolj specificnim dejavnostim. Tak­šna »enojna« zaporedja so fizikalno in ke­micno stabilnejša. Tumorsko speci,ficno zaporedje naj bi po Cuaticu pomenilo ab­normalno neoplasticno stanje ali pa naj bi prisotnost takšnih zaporedij za,celo proces neoplastiGne transformacije. Niti prvo in niti drugo tolmacenje se nam ne zdi sprejemlji­vo, saj potrebuje takšno zaporedje glede na sedanje znanje pravšnje dereprirniranje. Cuatico s sodelavci obravnava tumorje centralnega živcnega sr istema (CL'.S) pri clo­veku in jih primerja s tistimi, ki jih povzro­cajo tumorski, virusi z RNA (Cuatico in sod., 1973). Vendar pa hibridizaoijske preiskave niso pokazale homologije med tumorji, ki jih izzove ta skupina virusov in tumorji CL'.S pri cloveku. Do sodobnih tehnicno bolj dovršeniih raz­iskav so bili rezultati preucevanj kolicine in fizikalno kemicnih lastnosti DNA rakavih ce­lic ali neuspešnri ali pa nasprotujoci. Sedaj nas takšno stanje ne ,preseneca. Metode, ki so jih uporabili, so bile namrec res pregro­be, da bi lahko za,znale drobne spremembe v DNA, ki naj bi bile odgovorne za maligno transformacijo. Pocakati so morali, ·dokler niso spoznal1i vsaj nekaterih zaporedij DNA. Pravilno pa so že tedaj domnevali, da, ne smemo zanemariti modifikac·ijskega vpliva vsaj nekaterih kancerogenov na molekule DNA. Preucevanja samih kemi•cnih spojin niso dovolj, da bi pojasnila, njihovo mocno raz­licno kancerogenost. Pomembni so še drugi dejavniki, kot sta konformacija molekule in kinetika njihove vezave na receptorska me­sta DNA (Neidle, 1980). Tako so nekateri kancerogeni neposredno vežejo na DNA, in sicer predvsem na doloceno vrsto orga,n­skih baz. Pomembno vlogo za dolocanje kancerogenosti naj bi imela tudi sekundar­na zgradba DNA. Vsekakor pa je za kance­rogenost važna tudi geometrija, vezave gle­de na možnost reparacije z endonukleazami. Ta naj bi bila taka, da bti zmanjšala možnost izreza ta,kšnega predela. še do nedavnega pa so trdili, da spre­membe v molekulah DNA, ki so odgovorne za kancerogenezo, niso nujno povezane z zaporedjem baz. Bakterijske in sesalske DNA vsebujejo meHlne skupine, ki se prek encimsk1ih procesov dodajajo bazam potem, ko so se vgradile v makromolekularni· si­stem. Encime, ki katalizirajo metiliranje DNA sesalcev, so osamili i•z jeder jeter, ledvic, vranice in možganov. Tedaj še niso poznali biološkega pomena metiliranja, vendar so vseeno menili, da je potrebno za pravilno branje dednega 1ali, prepoznavanje zapisa takšnih encimov, kot je polimeraza DNA. Ko tumorji rastejo, se celice vecajo in delijo, za kar je nujno, da DNA nenehno nastajajo. Zato so se mnogi laboratoriji usmerili v preucevanje sinteze DNA v tumor­Jih. Spoznali so, da vgrajevanje predhodni­kov ali prekurzorjev v tumorske nukleinske kisline z redkimi izjemami poteka tako kot v normalnih tkivih. Mukada s sodela,vci (1978) je ugotovi·!, da spremlja prehod rahle displazije sluznice požiralnika v hujšo obliko povecanja sinteze DNA. še vecje je pri in­vazivnih karcinomih. V nasprotju s celicami iz požiralnika pa pri celicah iz bronhijev ne moremo locevati prekanceroz od kanceroz glede na sintezo DNA. Enako velja za že­lodcne celice ter celice vratu maternice (Weiss in sod., 1981). Tudi glede hitrosti rasti tumorjev so po­datki težko primerljrivi zaradi razlicne izbire kontrol. Razlicna pa so tudi porocila o kon­troli sinteze DNA v tumorjih. Glede presnove RNA v tumorjih so ugo­tovili, da je v tesni zvezi s presnovo DNA ter specificnostjo genske ekspresije prek S'inteze beljakovin. Sprva sicer niso opazili razlik med normalnimi in tumorskimi celica­mi, pozneje pa so sicer našli razlike npr. v sestavi ribosomske RNA, vendar so menili, da jih bo potrebno še ponovno prever-iti (Schumm in Webb, 1974). Poškodba genske ekspresije je bistvena za rakavo celico. Kaže ,se ,morfološko, me­tabolicno in funkcionalno (Schauer in Škrk Nukleinske kisline med kancerog enezo 1981 ). Vsi zacetni procesi se torej dogajajo na ravni DNA ali informacijske RNA (mRNA). Ker je genom celiice konstanten, bo spre­memba celice odvisna le od drugacnega prepisovanja genov ali aktivacije že obsto­jece informacijske RNA. Nove vrste RNA so ms odkrili. 1-oki6-Ristanovi6: Kompartmanska analiza kinetike radiozlata u bolesnika sa hipersplenizmom {Compartmental analysis of radiogold kinetics in patients suffering from hypersplenism) 411 Vekic B., M. Ranogajec-Komor, M. Vlatkovic, l. Dvornik: Kalibracija TL dozimetra s radionuklidima koji se koriste u nuklearnoj medic-ini (Calibration of the response of TL dosimeters to the radionuclides in nuclear medicine) 417 Gantar U., Z. 2:emva,. B. Varl, A. Kocjancic: Diagnosticne vrednosti dolocevan_ia ACTH {Diagnostic value of ACTH determination) 421 Lukic V.: Domet i problemi scintigra.fske dijagnostike tumora zadnje lobanjske jame (Scope and problems of scintigraphic diagnosis of infratentorial brain tumors) 425 Vanov B., l. S. Tadžer: Sekvencijalan scintisken gastro-ezofagealnog refluksa (Sequential scintiscanning of gastroesophageal reflux) 433 Pješivac Z., M. Ljubojevic: Upotreba predifinisanih studija i GAMMA-11-makro programa za akviziciju i obradu podataka na racunaru {Use of the predefined studies and gammc:-11-macro programes > tor acquisition and dala analysis on the computer) 439 Gašparic J., B. Koban, S. Unuk, š. Ivancic: Kvantitativna primerjava dveh fotografskih postopkov za dokumentiranje scintigrafskih podatkov (Quantitative comparison of dual photograph'ic procedures tor scintigraphic dala documentation) 443 2ivkovi6 Z., S. Stojanovic, Z. lvanovic: Neki tehnicki aspekti ispitivanja klirensa "mTc-DTPA (Some technical aspects of "mTc-DTPA clearance determination) 447 Gužalic E., N. Bankovacki, J. Hemun, Lj. Babic, Lj. Nikolic: Kontrola kvaliteta i klinicka korelacija radioimunoloških analiza {Quality control and the clinical congruence of radioimmunological assays) ANNO 15 1981 FASC. 4 Temmer B., M. Bašic, M. Bosnar, J. Smolkovic: Nova saznanja u primjeni neionskog kontrastnog sredstva AMIPAQUE 13,5 kod i. v. urografije u bolesnika s jakom alerg'ijskom preosjetljivošcu na jodna kontrastna sredstva (Recent achievements in the, use of non-ionic contrast medium AMIPAQUE 13,5 in intravenous urography in patients with allergic hypersens'itivity to iodine-containing contrast media) Hebrang A.: lzmjena katetera za angiografiju luka aorte (The change of catheter for aortic arch angoiography) Kacic P., M. Orlic,, B. Njiric: Radiološki znak intrahepatalno akumuliranog plina (Radiological signs of intrahepatic gas accumulations) Stojanovic J.: Naša metoda spinalne angiografije s HEXABRIX-omr kod vertebralnog i paravertebralnog patološkog p-rocesa (Spina! angiography with »HEXABRIX'« in the diagnosis of vertebral and paravertebral processes) Stojanovic J.: Komparativna analiza nuzpojava na vodotopivi kontrast »DIMER-X« i »AMIPAQUE« kod lumbosakralne radikulografije (The analysis of side effects of DIMER-X and AMIPAQUE used for lumbosacral radioculography) Nutrizio V., V. lvekovic, J. Paladino: Kompjuterizirana cisternografija pontocerebelarnog prostora i unutrašn.jeg slušnog hodn1ika negativnim kontrastom (Computerized cisternography of the cerebellopontine angle and interna! auditory canal) Nutrizio V., J. Paladino, V. Marinšek Cicin-šain, V. lvekovic, N. Bešenski: Prikaz nervus trigeminusa kompjuteriziranom cisternografijom negativnim kontrastom (The presentation of the fifth cranial nerve (N. Trigeminus) by computerized cisternogrnphy) Nastic-Miric D., J. Horvat, V. B. Bošnjakovic, B. D. Jankovic: Obeležavanje (imunih) gama globui'ina za in vivo ispitivanja u nuklearnoj medicini (Detection of thrombosis with the use of the radiolabelled anti (human)-fibrin antibody method) Latkovic l., M. Vlatkovic, N. Greguric, N. Krpan: Utjecaj stimulacije s egzogenim TSH (Ambinon) na koncentraciju endogenog TSH (The effect of stimulation with exogenous TSH (Ambinon) on the levels of endogenous TSH) Lukinac Lj., A. Kurtz: Radioimunološka metoda za odredivanje koncentraoije h-TSH u serumu (RIA method for determination of h-TSH in human serum) švarcer V.: Važnost bioloških parametara u odredivanju internih apsorbiranih doza zracenja (The importance of b1iological parameters in the assessment of interna! absorbed radiation doses) Pavlovic P., E. Lovasic, L. Kontus, D. Brumini: Postoperativna telekobaltna terapija karcinoma cerviksa uterusa (Postoperative telecobalt irradiation in the management of the uterine cervix carcinoma) Šehic M., B. llijaš, V. Bitkovic, P. Zupet, A. Brkic, M. Japelj: lnhalaciona bronhografija pulveriziranim jodniim kontrastnim sredstvima u psa -Preliminarna istraživanja (The inhalation bronchography with pulverized iod'ine contrast medium in dogs -Preliminary results) 463 469 475 481 487 493 497 499 503 507 513 517 521 Kerekeš J.: Osteoarthropathia diabetica (Osteoarthropathia diabetica) Varia Recenzije knjiga (Book rewievs) Saopštenja (Reports) 525 529 530 INDEKS AUTORA Agbaba M.: 1/722, 2/117-124 Antic M.: 3/263-267 Babic Lj.: 3/269-276, 3/449-453 Babic S.: 2/129-133 Bajec-Brstovšek M.: 1 /59-75 Bankovacki .-: 3/ 449'----453 Baši6 M.: 3/333--336, 4/463--468 Benulic T.: 4/531-532 Beri6 M.: 3/305-309 Bešenski N.: 4/497-498 Bezbradica Li.: 3/391-393 Bila S.: 3/281-284 Bonert D.: 3/305-309 Borko E.: G/319-321 Borata R.: 3/323--327, 3/329-332 Bosnar M.: 4/463-468 Bošnjakovi(: V. B.: 2/147-152, 2/153-156, 2/157-160, 4/499-502 Božic D.: 2/169-172 Božinovic Lj.: 2/147-152, 2/153-156 Breznik R.: 3/319-321 Brki6 A.: 4/521-524 Brumini D.: 4/517-520 Brus L.: 2/135-139 Bukovic-Bajc M.: 3/333--336 Buric A.: 3/299-303 Butkovic V.: 4/521-524 Bzenic J.: 3/399-402, 3/403--405 Cambj Lj.: 2/125-128, 2/129-133, 2/173-176 Cvijetic R.: 3/285-287, 3/289-291 cabrijan T.: 3/285-287, 3/289-291 cicin-šain š.: 1/7-22, 2/117-124 Crnivec R.: 1/97-101 Dapcevic B.: 3/249-252 Davila S.: 1/77-80 Debevec M.: 4/530 Demšar M.: 1/23--25, 2/185-186 Dimcev l.: 2/165-168 Dimitrova A.: 1/55-58 Dimitrovska A.: 1/89-92, 1/93--96, 2/165-168 0okic-Ristanovic D.: 3/411-415 0ordevi6 B. S.: 2/147-152, 2/153-156 Djordevic N.: 3/249-252 Dodig D.: 1/77-80, 3/341-345 Dujmovic F.: 3/237-241, 3/323-327 Dvornik l.: 3/417-420 Džambas D.: 3/237-241 Ekins R. P.: 3/379-382 Evtimovski M.: 1/85-87, 1/93-96 Fettich J.: 3/243-248 Frim O.: 3/261-262 Gacina M.: 2/125-128, 2/173-176 Gajic R.: 2/177-179 Gantar U.: 3/421-424 Gašparic J.: 3/443--445 Genbacev O.: 3/281-284 Gjakun K.: 2/125-128, 2/129-133 Gjur,ic G.: 3/233-235 Glišic Lj.: 3/261-262, 3/369-372 Gotovac J.: 12/129-133, 2/173--176 Greguric N.: 4/503--506 Grivceva-Janoševic N.: 1/39-43 Grubac Z.: 3/407-409 Gužalic E.: 3/449-453 Hancevic J.: 1/77-80 Han R.: 3/261-262, 3/379-382 Hebrang A.: 4/469-474 Hemun J.: 3/449-453 Herman l.: 3/333-336 Horvat J.: 2/157-1160, 4/499-502 llijaš B.: 4/521-'524 lstinic V.: 1/23--25 lvancev,ic D.: 3/229-232, 3/233-235 Ivancic š.: 3/443--445 Ivanovic Z.: 3/447-448 lvekovic V.: 4/493--495, 4/497-498 Jankov R.: 3/383-385 Jankovic B. D.: 2/157-160, 4/499-502 Japelj M.: 4/521-524 Jevtic V.: 1/27-30 Jovanovic A.: 3/363--365 Jovanovic V.: 3/403-405 Jovanovski D.: 1/55-58, 1/85-87, 1/89--92, 1/93-96 Jurica A.: 2/173-176 Kacic P.: 4/475-480 Kalezic V.: 2/157-160 Kaluder-ski S.: 3/237-241, 3/269-276, 3/305-309, 3/323-327 Kamenjicki E.: 3/315-318 Karanfilov E.: 3/399-402 Kasal B.: 1/81-84, 3/333--336 Katušic M.: 1/7-22, 2/117-124 Kere, keš J.: 4/525-527 Kladnik S.: 3/395-398 Koban B.: 3/443--445 Kocjancic A.: 3/421-424 Konstantinovska D.: 3/403-405 Kontus L.: 4/517-520 Koplic S.: 2/125-128 Korbelik M.: 1 /97-101 Kostic G.: 3/387-390 Kostic K.: 3/411-415 Kovacic D.: 2/169-172 Kraincanic M.: 3/281-284, 3/383--385, 3/387-390, 3/391-393 Krpan N.: 4/503--506 Kunštek N.: 1/7-22, 2/117-124 Kurtz A.: 4/507-511 Kušic N.: 1/45-48 Laszlo M.: 3/369-372 Latkovic l.: 4/503--506 Lemberger l.: 3/257-2.60, 3/261-262, 3/369-372 Lepšanovic L.: 3/269-276 Libman E.: 3/257-260, 3/369-372 Lipovšek M.: 3/337-339 Ljubojevic M.: 3/439-441 Loncaric S.: 1/81-84 Lovasic E.: 4/517-520 Lucic A.: 3/329-332 Lukic F.: 2/185, 2/186 Lukic V.: 3/425-431 Lukinac Lj.: 4/507-511 Maleševic M.: 3/353-357, 3/359-362, 3/407-409 Mardešic D.: 3/233-235 Margetic C.: 3/293-297 Marinkovic B.: 3/387-390 Marinšek Cicin-šain V.: 1/7-22, 2/117-124, 4/497-498 Martinac P.: 1/77-80 Martan B.: 3/257-260, 3/369-372 Maškovic J.: 2/125-128, 2/129-133, 2/173-176 Meloski M.: 2/165-168 Miloševic S.: 3/277-279 Milutinovic P. S.: 3/379-382 Nastic-Miric D.: 2/157-160, 4/499-502 Nikolic Lj.: 3/449.453 Nikolova L.: 1/85-87 Njiric B.: 4/475-480 Novakovic R.:. 3/261-262, 3/369-372 Nutrizio V.: 4/493-495, 4/497-492 Obrez l.: 4/529 Orlic M.: 4/475-480 Paladino J.: 4/493-495, 4/497-498 Pavlekovic K.: 1/109-112 Pavlin K.: 3/243-248, 3/373-377 Paunkovic N.: 2/161-164, 3/311-313, 3/363-365, 3/399-402 Paunovic R.: 2/1· 61-164, 3/277-279 Pavlovic O.: 2/161-164 Pavlovic P.: 4/517-520 Pavlovic S.: 2/147-152, 2/153-156, 3/305-309 Pecina M.: 3/341-345 Pejin D.: 3/323-327 Perez-L6pez F. R.: 3/281-284 Petronijevic Lj.: 3/261-262 Petrovic M.: 3/383-385 Pješivac Z.: 3/439-441 Plesnicar S.: 4/529 Popovic K.: 1/55-58, 1/89-92 Popovic O.: 3/249-252,. 3/253-255, 3/261-262 Popovic S.: 1 /81-84 Povhe B.: 4/529-530 Prodan M.: 2/135-139 Prvulovic M.: 3/407-409 Radanovic B.: 2/169-172 Radojkovic S.: 1/45-48 Radonjic V.: 2/125-128 Raic F.: 3/233-235 Ranogajec-Komor M.: 3/417-420 Ratkovic-Jericijo M.: 3/391-393 Ratkovic M.: 3/261-262 Redakcija revije »Radiologia lugoslavica«: 2/187-188, 2/191-207 3/455-456, 4/532 Ristanovic D.: 3/411-415 Rudolf Z.: 2/186-187 Schauer P.: 1/103-106, 2/181-183 Sedlak V.: 3/305-309„ 3/315-318 Seksa M.: 3/285-287, 3/289-291 Sinadinovic J.: •3/387-390 Smolkovic J.: 4/463-468 Spaic R.: 3/263-267 Stavric G.: 2/1'65-168 Stefanovic Lj.: 3/347-350, 3/353-357, 3/359-362, 3/407-409 Stefanovski A.: 1/89-92, 1/93-96 Sto, janovic J.: 1/49-'54, 2/141-145, 4/481-486, 4/487-491 Stojanovic S.: 3/447-448 Stropnik J.: 2/185 šehic M.: 4/521-524 Škrbec M.: 1 /35-38 Škrk J.: 1/97-101, 1/103-106, 2/181-183 Štupar S.: 3/243-248 Šubic J.: 3/319-321, 3/337-339 šujovic V.: 3/281-284 švarcer V.: 4/513-516 Tabor L.: 1/27-30, 1/31-34,. 1/35-38 Tadžer l.: 3/399-402, 3/433-436 Tajfl D.: 3/263-267, 3/399-402 Talan T.: 3/373-377 Temmer B.: 4/463-468 Tesic M.: 3/315-318 Tevcev D.: 1/39-43 Tolevska C.: 1/85-87 Tomic Z.: 3/237-241 Trajkov A.: 1/85-87, 1/89-92 Trifunovic S.: 3/353-357, 3/359-362 Troš1ic A.: 2/169-172 Turk M.: 3/373-377 Turk R.: 3/319-321, 3/337-339 Ugarkovic B.: 1 /77-80, 3/229-232, 3/233-235 Unuk S.: 3/443-445 Vanov B.: 3/433-436 Varl B.: 3/243-248, 3/373-377, 3/421-424 Varnai M.: 0/257-260 Vasilijevic J.: 3/277-279 Vekic B.: 3/417-420 Velkov K.: 1/93-96 Višnar-Perovic A.: 1/23-25, 1/31-34 Vlatkovic M.: 3/417-420, 4/503-506 Votava A.: 3/233-235 Vrbanec D.: 3/285-287 Vuckovic S.: 3/277-279 Zakotnik B.: 3/319-321, 3/337-339 Zmbova B.: 3/399-402, 3/403-405 Zupet P.: 4/521-524 Zwitter M.: 4/530--531 temva t.: 3/421-424 tikic R.: 3/311-313 !iivanovic M. B.: 3/237-241 2ivkovic Z.: 3/447-448 STVARNI INDEKS Abdomen: 1/7-22 Addisonova bolezen: 3/421-424 Albumini: 3/403-405 Alfa fetoproteini -kri: 3/257-260 Alergija: 4/463-468 Amenoreja: 3/281-284 Anemija: 3/249-252 Angiografija: 2/125-128 Angiokardiogratija: 3/362-365 Anoksija: 1/97-101 Aorta torakalna: 4/469-474 Aortografija -instrumenti: 4/469-474 Arterijske okluzivne bolezni: 2/125-128, 3/337-339 Artritis revmatoidni: 2/161-164 Avtomatska obdelava podatkov: 3/439-441 Beta 2 mikroglobulin: ,3/369-372 -Beta 2 mikroglobulin -kri: 3/257-260 Beta tromboglobulin -kri: 3/329-332 Bezgavke -radioterapija: 1/93-96 Biliarni trakt: 4/475-480 -Biliarni trakt -bolezni:­ 3/237-241 -Biliarni trakt -scintigrafija: 3/233-235, 3/407-409 Biopsija aspiracijska: 2/165-168 Bronhografija -metode: 4/521-524 Cel-ica transormacija neoplasticna: 2/181-183 Celicna transformacija: 1/97-101 Celicne kulture -ucinkovitost zdravil: 1/97-101 Celuloza: 3/383-385 Cerebralna angiografija: 1/49-54 Cerebralna ishemija: 4/469-474 Cerebrovaskularne motnje -diagnoza: 1/49-54 Cervikalna hrbtenica: 1 /3"5-38 Cerviks novotvorbe: 3/315-318 -Cerviks novotvorbe -terapija: 4/517-520 Ciste: 2/117-124 Cushingov sindrom: 3/421-424 crevesna absorpcija: 3/253-255 Diabetes melitus -komplikacije: 4/525-527 Diareja: G/261-262 Dieti! HIDA: 3/395-398, 3/399-402 Diuretiki: 3/305-309 Dozi metri: 3/ 417-420 DTPA: 3/311-313, 3/447-448, 3/449-453 Duodenum novotvorbe -diagnoza: 2/169-172 Elektroforeza ipoliakrilamid gel: 3/391-393 Elektroni: 1 /93-96 Estradiol -kri: 3/289-291 Evkarionti: 2/181-183 Ezofagenalni •refluks -scintigrafija: 3/433-436 Feces -analiza: 3/253-255 Femur: 1/27-30 -Femur -sointigrafija: 3/341-345 Fenobarbital: 3/407-409 Fibrin: 2/157-160 Fotografija: 3/443-445 FSH: 3/391-393 -FSH -kri: 3/281-284 Gali,j radioizotopi: 3/341-345 Gama ,globulini: 4/499-502 Gama kamera: 1/81-84 Gastrointestinalne bolezni: 3/257-260 Gastroiintestinalne novotvorbe: 1/89-92 Geni regulacijski: 2/181-183 Glomerularna filtracija hitrost: 3/311-313 Gonadotropini horionski: 3/369-372 Govedo: 3/391-393 Hemodializa -škodljivi ucinki: 1/31-34 Hipersplenizem: 3/411-415 Hi, pertireoidizem: 4/507-511 Hipofiza -analiza: 3/391-393 Hipofiza novotvorbe: 3/421-424 H1ipotiroidizem -diagnoza: 3/373-377 Hirsutizem: 3/421-424 Holecistografija: 1 /23-25 -Holecistografija -radioaktivni izotopi: 3/237-241 Holelitiaza -diagnoza: 1/23-25 Hrbtenica -bolezni: 4/481-486 Hrbtenica poškodbe -radiografija: 1/35-38 Hrbtenica poškodbe -scintigrafija: 1/77-80 Hrbtni mozeg -vertebralna arterija - radiografija: 4/481-486 Indij: 4/499.502 Indikacije: 2/141-145 lshemija: 1/45-48 lshialgija: 4/487-491 Izotopi markiranj,e: 4/499-502 Jajcevod testi prehodnosti: 3/319-321 Jetra: 1 /7-22 -Jetra scintigrafija: 3/233-235, 3/407-409 Jetrna ciroza alkoholna: G/243-248 Jetrne bolezni: 3/237-241 -Jetrne bolezni -diagnoza: 2/117-124 Jod: 4/521-524 -Jod radio1izotopni: 2/157-160, 3/305-309, 3/417-420 Kalibracija: 3/417-420 Kancerogeneza: 1/1-03-106, 2/181-183 Karcinoembrionalni antigen -kri: 3/257-260, 3/269-372 Karcinom: 1/85-87 -Karcinom l>ronhogeni: 3/347-350 Kardiologija: 3/353---357 Karotidna arterija interna: 3/337-339 Kirurgija operativna: 2/125-128, 4/517-520 Kobalt radioizotopni: 3/417--420, 4/517-520 Kolitis -radiografija: 1/45--48 Kolk proteza -škodljivi ucin.i: 3/341-345 Komplikacije: 2/141-145 Kontrastna sredstva: 4/521-524 -Kontrastna sredstva - farmakodinamika: 1/59-75 -Kontrastna sredstva -klasifikacija: 1/59-75 -Kontrastna sredstva -škodljivi ucinki: 4/463-468, 4/487--491 Kontrola kvalitete: 3/399--402, 3/449--453 Koronarna bolezen: 2/153-156, 3/359-362 -Koronarna bolezen -diagnoza: 2/147-152 -Koronarna bolezen - scintigrafija: 2/147-152 Korpus luteum: 3/277-279 Kortikotropin -kri: 3/421--424 Kostni mozeg -scintigrafija: 3/323-327 Kosti -patologija: 1/31-34 Kosti -scintigrafija: 1/27-30, 1/31-34, 2/135-139 Kromatografija ionsko izmenjevalna: 3/391-393 Kromatografija papirna: 3/395-398 Kromosomske beljakovine: 1/103-106 Krvne žile: 1/7-22 Krvni pretok -hitrost: 3/337-339 Ledvica: 1/7-22 -Ledvica funkcijski testi: 3/293-297 -Ledvica hipermobilna: 3/293-297 -Ledvica scintigrafija: 3/299-303, 3/305-309 LH: 3/391-393 -LH FSH sprošcajoci hormon ­diagnosticna raba: 3/281-284 -LH -,kri: 3/281-284, 3/387-390 Limfam -radio, te-rapija: 1/89-92 Lumbalgija: 4/487--491 Lumbosakralna regija: 4/487--491 Malabsorpcijski sindromi: 3/249-252 Mašcobe: 3/253-255 Maternica novotvorbe -radioterapija: 2/165'--1168 Medenicne kosti -scintigrafija: 3/341--345 Metabolicni klirens: 3/293-297, 3/311--313, 3/447-448, 3/449--453 Metrizamid: 2/141-145, 4/463--468 Metronidazol: 1/97-101 Mielografija: 2/141-145, 4/487-491 Miokard bolezni, -scintigrafija: 2/153-156 Miokardni infarkt: 3/363-365 Miokard -scintigrafija: 3/359-362 Množicni pregledi: 3/373-377 Možgani -scintigrafiJa: 3/337-339 Možganske novotvorbe -diagnoza: 3/333-336 Možganske· novotvorbe -scintigrafija: 3/425--431 Multipli mielom -diagnoza: 1/27-30 Nadledvicna žleza skorja bolezni scintig. rafija: 3/263-267 Nadledvicne žleze: 1/7-22, 3/269-276 Nelsonov sindrom: 3/421--424 Nesrece prometne: 1/35-38, 2/129-133 Nomenklatura: 3/229-232 Nosecnost: 3/277-279, 3/285-287 Nosecnostne :komplikacije: 3/289-291 Novorojencek: 3/373---377 Novotvorba metastaze: 1 /93-96 Novotvorbe: 1/103-106 Nuklearna magnetna resonanca: 3/395-398 Nuklearna medicina: 3/229-232„ 3/253-257 Ogljik radioizotopi: 3/253-255 Okcipitalni lobus: 3/425--431 Osteoartritis -radiografija: 4/525-527 Osteonekroza -radiografija otrok: 1/39--43 Osteopatija sekundarna hipertroficna: 2/177-179 Pankreas: 1/7-22 Parametritis: 2/165-168 Placentni laktogen: 3/383-385 Plini: 4/475--480 Pljucne novotvorbe -komplikacije: 2/177-179 Pljucne novotvorbe -scintigrafija: 3/347-350 Pnevmoencefalografija: 4/497-498 -Pnevmoencefalografija -metode: 4/493--495 Pontocerebelarni kot: 4/493--495 Poplitealna arterija: 2/125-128 Poplitealna vena: 2/125-128 Portalni sistem: 4/475--480 Prašici: 3/391--393 Prebavila bolezni: 3/369-372 Preživetje: 1/89-92 Progesteron -kri: 3/277-279 Prolaktin -kri: !3/285-287 Prostaglandini F: 3/261-262 Prostata novotvorbe -diagnoza: 1/55-58 Protitelesa: 2/157-160, 3/383-385 Racunalniki: 1/81-84, 3/323-327, 3/439-441 Radiacija doziranje: 4/513-516 Radiacijski ucinki: 4/513-516 Radioaktivni izotopi: 3/353-357, 3/421-424, 4/513-516 Radiobiologija: 4/513-516 Radiografija: 2/169-172, 4/475-480 Radioimunski testi: 3/243-248, 3/257-260, 3/261-262, 3/277-279, 3/281-284, 3/329-332, 3/373-377, 3/379-382, 3/383-385, 3/387-390, 4/449-453, 4/507-511 Radiometrija: 3/411-415, 3/447-448, 4/499-502 Radionuklidi: 3/417-420 Radioizotopi: 2/147-152, 2/153-156, 3/263-267, 3/285-287, 3/289-291, 3/293-297, 3/311-313, 3/319-321, 3/359-362 Radioizotopna renografija: 3/315-318 Radioizotopna teleterapija: 4/517-520 Renalna arterija -obstrukcija: 2/129-133 Schillingov test: 3/249-252 Scintigrafija: 3/333-336, 3/363-365, 3/439-441, 3/443-445 -Scintigrafija 75 Se: 3/269-276 Selen: 3/263-267 Sklepi -scintigrafija: 2/161-164 Spektrofotometrija z infrardecimi žarki: 3/395-398 Splenektomija: 3/ 411-415 Sprue: 3/253-255 Srce bolezni -diagnoza: 3/353-357 Srce utripni volumen: 3/363-365 Srce ·ventrikel: 3/363-365 Sterilnost ženska: 3/319-321 Subarahnoidni prostor: 4/493-495, 4/497-498 Suprarenalna žleza .novotvorbe ciste: 2/173-176 šcitnica novotvorbe -radioterapija: 1/85-87 Talij: 2/147-152, 2/153-156, 3/359-362 Tehnecij: 3/311-313, 3/319-321, 3/341-345, 3/395-398, 3/399-402, 3/403-405, 3/407-409, 3/417-420, 3/425-431, 3/433-436, 3/447-448, 4/499-502 Tehnologija -radiološka: 3/443-445 Tinidazol: 1 /97-101 Tireoidektomija: 4/503-506 Tireotropin -diagnosticna raba: 4/503-506 Tireotropin -kri: 3/285-287, 3/289-291, 3/373-377, 3/391-393, 4/503-506, 4/507-511 Tiroksin -kri: 3/379-382 Tirotropin sprošcajoci hormon ­diagnosticna raba: 3/285-287, 3/289-291 Tomografija racunalniška: 2/117-124, 3/333-336 Trigeminus: 4/497-498 Triolein: 3/253-255 Trombocitni fakto,­ r 4 kri: 3/329-332 Tromboflebitis -scintigrafija: 2/157-160 Tromboza: 2/129-133, 4/499-502 -Tromboza -scintigrafija: 2/157-160 Turnerjev sindrom: 2/135-139 Ultrazvok: 1/7-22 -Ultrazvok -,diagnosticna raba: 1 /7-22, 1 /23-25 Urinarni trakt obstrukcija: 3/305-309 Urografija: 4/463-468 -Urografija otrok: 2/135-139 Zlatenica J1eonatalna: 3/233-235 Zlato radioizotopi: 3/411-415 Zlomi: 1/77-80 telodcne novotvorbe: 3/369-372 telodcni sok -analiza: 3/369-372 tolcevodi: 1/7-22 -tolcevodi -anomalije: 3/233-235 -t:olcevodi -obstrukci,ja ekstrahepaticna: 3/243-248 tolcne. kisline -kri: 3/243-248 tolcnik: 1/7-22 SIEMENS U KVALITETI SLIKE SE MOŽE USPOREDITI. NO U DINAMICI NIJE ZA USPOREDITI. SOMATOM DR Novi Siemensov sistem za rendgen-kompjutertomografiju Zastupstvo u Jugoslav,iji :. BANEX Trg sportova 11 4100(), Zagreb BANEX J. Gagarina 216 H07O Beograd BANEX/MEDITEHNA Belašica bb / \Rajon 40 91000 Skopje Informacije mažete dobHi odi tvrtke: SIEMENS AG Bereich Med. Technik Henkes\crasse 127, 8520 Erlagen, BRD delovna organizaciJa slovenijales-trgovina ljubljana 111,,..IIJALE .L .VENlftl!lft 1· ' ''".JIJALE .L .VENlftl!lft ' ''".IIJALE .L .VENlftl!l- 1,j.IJALE .L .VENlftl!I _ J ,,ij.1IJALE .L .VENlftf!I llil''".1IJALE .L .VENlftf!lft1· llil'f;l.IJALE .L .VENlftl!lft llil'f;l.1IJALE .L .VENlftf!lftl 9lil!jlj!JALE .L .VE Nlftf !lftl Izvozna dejavnost DO Slovenijales-trgovina vkljucuje polfinalne izdelke: žagan les in eleme'nte listavcev, žagan les iglavcev, lesne plošce, furnir, gozdne proizvode, lesene gradbene ele­mente in konstrukcije, celulozo, papir, kemicne surovine In repromaterial. Med finalnimi izdelki so najpomembnejši izvozni artikli kolonialno in rustikalno pohištvo iz masivnega lesa, moderno ploskovno pohištvo, športni artikli, kemicni izdelki in stroji ter naprave za lesno industrijo. Velik razvoj je dosegel izvoz inženiringa objektov in opreme, predvsem hotelskih, turi­sticnih in drugih gospodarskih objektov. Uvozna dejavnost ob­sega proizvode kemicne, bazne in finalne industrije, repromate­riale za lesno industrijo in druge industrijske veje, papir in celulozo, lesno obdelovalne in gradbene stroje ter orodja. V okviru uvozne dejavnosti so organizirana zastopstva in kon­signacijska prodaja repromaterialov, orodij, strojev in avdio­vizualnih programov. Na notranjem trgu prodaja delovna organizacija Slovenijales­trgovina stanovanjsko opremo, ki vkljui,uje pohištvo, belo teh­niko, svetila, talne in zidne obloge ter ostalo notranjo de­koracijo. Ustrezno širok asortiment, gosta mreža prodajnih lokalov in sodobna skladišca omogocajo ob podpori racunalnika uvajanje družinskega inženiringa in zadovoljujejo najzahtevnejše kupce. Poleg stanovanjske opreme za izgradnjo in finalizacljo stanovanjskih in drugih objektov nudi delovna organizacija Slo­venijales-trgovina veliko izbiro žaganega lesa, lesnih tvoriv, stavbnega pohištva, osnovnih gradbenih in instalacijskih mate­rialov, sanitarne keramike ter izolacijskih materialov. Izvajal­cem gradbenih del DO Slovenijales-trgovina posreduje dobavo vseh gradbenih elementov in oskrbuje lesno industrijo s suro­vinami in repromaterijali. Na podrucju opreme in inženiringa, ki vkljucuje kompletne hotelske in poslovne objekte, šole in vrtce, bolnišnice, banke ter športne in kulturne objekte delovna organizacija Slovenijales-trgovina nudi investitorjem svetovanje, projektiranje, celotno organizacijo, montažo in tehnicni prevzem. Delovna organizacija Slovenijales-trgovina oskrbuje jugoslovan­sko tržišce s hlodovino, žaganim lesom, furnirjem in drugimi elementi iz tropskih drevesnih vrst. Del tropskega lesa izvira iz mešanega podjetja Slovenia Bois, ki ga je 1971. leta usta­novila delovna organizacija Slovenijales-trgovina v CAR. Poleg gozdne proizvodnje (secnja in izvoz hlodovine) se podjetje od leta 1978, ko je bila zgrajena sodobna žagalnica in furnirnica z lastno energetsko postajo, ukvarja s proizvodnjo žaganega lesa in furnirja. Precejšen del uvožene tropske' hlodovine se razžaga v sodobnem obratu, ki je bi I v ta namen ustanovljen v Kopru v neposredni bližini mednarodnega pristanišca. DIJAGNOSTICKI RENDGEN STATIV UNDISTAT 3 UNDISTAT 3 sa automatskim uredajem za ciljano snimanje je ekonomican dijagnosticki rendgen uredaj sa mnogos!r,anim mogucnostima primene. Undistat 3 je narocilo pogodan za opremanje ordinacija radiologa i internista. Uredaj za ciljano snimanje može da bude po želj1i isporucen sa ekranom ili sa rendgenskim pojacavacem slike i TV lancem. Takode je predvidena mogucnost montaže •i korišcenja kamera pojacavaca slike sistema SIRCAM 70 ,ili SIRCAM 100 za tehniku indirektnog snimanja. Mnogobrojne mogucnosti kombinacije i nadgrndnje, kao npr. za tele"snimanja ·i snimanja iznad stola pomocu rastera, proširuje o.pseg pnimene ovog uredaja. Pomocu motornog pogona, zadnji zid Undistata 3 može da se dovode u položaj do 15 ste­peni trendelenburg. Pokretna placa za pacijenta se, pomocu mo1ornog pogona, može po­kretati podužno za ±40 cm i poprecno za ±10 cm. UNDISTAT 3 se može isporuciti i kao tele-stativ sa jednim ili dva rendgen zracnika, sa stub­nim ili platonskim stativom za nošenje rendgen zracnika. ELEKTRONSKA INDUSTRIJA FABRIKA RENDGEN APARATA -Niš JUGOSLAVIJA ..., DIJAGNOSTICKI STATIV SUPERIX M Stacionarni univerzalni potpuno automatizovani dijagnosticki rendgen aparat sa dva racina mesta (mogucnost proširenja na cetiri racina mesta) za trofazni prikljucak, sa selenskim jspravljacem u 12-pulsnom spoju. Sna9a aparata: 100 kW pni 100 kV 1.250 mA pri 80 kV 1000 mA pr1i 100 kV 600 mA pri ·125 kV 300 mA pri 150 kV Mogu se prikljuciti dve, odnosno cetiri rendgen cevi sa obrtnom anodom, sa po• dva fokusa, ili sa ukupno cetiri razlicita fokusa. Mogucnost prikljucka osam stativa, odnosno dodatnih ,uredaja. Brzina uzastopnih ukljucenja do osam ·snimka u sekundi. • -, ELEKTRONSKA INDUSTRIJA FABRIKA RENDGEN APARATA -Niš JUGOSLAVIJA Krkina kontrastna sredstva UROTRAST® -trijodno kontrastno sredstvo za urografije, angiografije i ostale pretrage U ROTRAST 60 % UROTRAST 75 % 5 ampula od 20 ml 5 ampula od 20 ml 1 boca od 100 ml 1 boca od 100 ml IODAMID® -trijodno kontrastno sredstvo za angiografije, urografije i ostale pretrage IODAMID 300 IODAMID 420 5 ampula od 20 ml 1 bocica od 30 ml 1 boca od 100 ml 1 bocica od 50 ml IODAMID 380 5 ampula od 20 ml IODAMID 36 % 1 boca od 100 ml 1 boca od 250 ml za iv. infuziju ENDOBIL® -heksajodno kontrastno sredstvo za parenteralnu holecistografiju i holangiografiju ENDOBIL 5 ampula od 20 ml 5 bocica od 30 ml 1 boca za infuziju od 100 ml + infuzijski set HOLEVID -trijodno kontrastno sredstvo za oralnu holecistografiju i holangiografiju 6 tableta od 0,5 g 100 tableta od 0,5 g Za tocnije podatke o preparatima obratite se proizvoclacu! tovarna zdravil, n. sol. o., Novo mesto s sodelovanjem firme Bracco, Italija Garamycin injekcije, injekcije za otroke, mazilo Baktericidni antibiotik izbire pri hudih infekcijah, ki jih povzrocajo po Gramu negativni mikroorganizmi • pljucnice • infekcije secil • septikemije • infekcije ran ... leta klinicnih izkušenj zahtevajo zaupanje Kontraindikacije Preobcutljivost za Garamycin. Garamycin ne priporocamo v nosecnosti razen v življenjsko nevarnih stanjih, ceprav poskusi na živalih niso pokazali teratogenega delovanja. Opozorilo Pri bolnikih s hudimi ledvicnimi okvarami je obcasno treba kontrolirati delovanje ledvic in osmega možganskega živca. Treba se je izogibati kombinacijam Garamycina z nevrotoksicnimi ali nefrotoksicnimi preparati ali z i. v. diuretiki. . tovarna zdravil. n. sol. o., Novo mesto Za potrebe medicinskih snimanja proizvodimo: -medicinski rendgen film »SANIX R-90«, za brzu strojnu obradu -medicinski rendgen film »ORWO HS-90«, za brzu strojnu i rucnu obradu -medicinski rendgen film za mamografiju »SANIX M« za rucnu obradu -medicinski rendgen film -zubni »SANIX super D-1 O« -medicinski rendgen film za panoramska snimanja celjusti »STATUS« Za potrebe fotomikrografiranja: -mikrofilm NF sa kemikalijama za obradu, podesan za razne sisteme Za potrebe fotolaboratorija: -za snimanja u crno-bijeloj tehnici KB filmova osjetljivosti 14, 17 i 21 DIN -za izradu crno-bijelih fotografija fotografske papire EFKEBROM, EMAKS i EMAKS PE -za snimanja u kolor tehnici kolar-negativ film NM-20/135-24 i 135-36, NM-20 120 i NM-21 110-12 i 126-12, te kolor film za izradu dijapozitiva RD-21/135-36 i RD-21 120 -za izradu kolor fotografija kolor fotopapir MC II HS s odgovarajucim kemikalijama za izazivanje slika u boji Za sve detaljne obavijesti i primjenu na raspolaganju vam stoje naši strucnjaci TVORNICA FILMOVA I FOTO-PAPIRA ZAGREB, HONDLOVA 2 HOPE INDUSTRIES STROJEVI ZA AUTOMATSKO RAZVIJANJE RENDGEN FILMOVA VELIKI RADNI KAPACITETI POUZDANI SISTEM ZA REGENERACIJU VELIKA BRZINA ULAZA JEDNOSTAVNA INSTALACIJA KOMPAKTNA KONSTRUKCIJA OSIGURAN SERVIS Za sve informacije izvolite se obratiti na: ZAGREB, HONDLOVA 2, TELEFON 223 033 NOVO! IODAMID 420 steklenicke Tnijodno kontrastno sredstvo z višjo koncentracijo joda: 420 mg na ml -angiokardiografija -aortografija -abdominalna arteriografija -intravenska urografija , !ODAMID 420 ... pri selektivni angiografiji velikih vej aortnega loka se je pokazal kot odllicno kontrastno sredstvo, ki ga 1 po doslej zbranih podatkih lahko zaneslj'i, vo uporabimo za tocno dolocanje kongenitalnih anomalij, posttravmatii za tocno dolocanje kongenitalnih anomalij, posttravmaticnih poškodb, degenerativnih procesov 1 kot tudi za odknivanje zveze med velikirni, krvnimi žilami in tumorji Zsebbk Z., L. Szlavy: Rbntgen-BI. 32, 319-328, 1979 Sestava 1 steklenicka (30 ml) vsebuje 20,78 g jodamida (v obliki megluminske in natrijeve soli) , 1 ml vsebuje 420 mg joda 1 steklenicka (50 ml) vsebuje 34,64 g jodamida (v obliki, megluminske •in natrijeve soli) 1 ml vsebuje 420 mg joda Doziranje in nacin uporabe Uporabljamo enake kolicine lodami•da kot so ,obicajne pri uporabi drugih trijodnih kontrastnih sredstev. Ustrezne doze za novorojencke ,in male otroke so 0,5 do 1,0 ml na kg telesne teže. Pred uporabo steklenicko s kontrastn•irn sredstvom segrejemo na telesno temperaturo Kontraindikacije 1 Hujše okvare jeter, ledvic 1in srcne mišice, mb. Basedow, preobcutljivost za jodna kontrastna sredstva. Tromboflebitis je kontraindikacija za venografijo obolele vene Oprema S'tekleni1,cke po 30 ml lodami,da 420 Steklenicke po 50 ml lodamida 420 tovarna zdravil, n. sol. o., Novo mesto . s sodelovanjem firme Bracco, Italija ENDOBIL heksajodno kontrastno sredstvo za parenteralno holecistografijo in holangiografijo ENDOBIL ampule, steklenica za i. v. infuzijo in nova oprema ENDOBIL steklenicke po 30 ml -omogoca optimalno kontrastnost žolcnih poti in žolcnika v ugodnih casovnih presledkih -hitro in selektivno se izloca skozi jetra v visokih koncentracijah -zasicenje za izlocanje z žolcem se pojavi pri višjih koncentracijah v krvi kot pri sorodnih preparatih -povzroca bistveno manj stranskih pojavov in je manj toksicen kot podobni preparati za holegrafske preiskave -v obliki infuzije je posebno primeren za prikaz žolcnih poti pri bolnikih z jetrnimi obolenji Indikacije intravenska ali infuzijska holangiografija, holecistografija in holangioholecistografija Kontraindikacije hude okvare ledvic, jeter i,n srcne mišice, mb. Basedow Oprema 5 ampul po 20 ml Endobila 5 steklenick po 30 ml Endobila 1 steklenica za infuzijo po 100 ml + infuzijski set . tovarna zdravil, n. sol. o., Novo mesto M s sodelovanjem firme Bracco, Italija EI 5s:::ILUEi DELOVNA ORGANIZACIJA ZA PROMET S FARMACEVTSKIMI, MEDICINSKIMI, VETERINARSKIMI IN DRUGIMI PROIZVODI Sedež: Ljubljana, Kamniška c. 20 Osnovna dejavnost »SALUSA« je: Oskrba lekarn, bolnišni·zdravstvenih domov in drugih delovnih organizacij •c, s farmacevtsk,imi, medicinskimi, veterinarskimi in drugimi proizvodi tako domacih kot tujih proi12vajalcev. Prodajna in dostavna služba ,posluje vsak dan neprekinjeno od 7. do 19. ure in v sobotah od 7. do 12. ure. Telefoni: n. c. 312 744, 320 751 direktor: 311 942 Telex: YU 31336 liro racun: 50102-601-20860 Poštni predal: 278 Prehodni racun: 50102-833-32106 TRGOVSKA DELOVNA ORGANIZACIJA SANOLABOR LJUBLJANA, Cigaletova 9 Telefon: 317 355 Telex: 31668 YU SANLAB Nudi, širnko izbiro blaga domacega in inozemskega izvora v naslednj1ih podrocj:ih: -medicinske, znanstvene, opticne, farmacevtske in druge aparate ter opremo, -medkinske instrumente in speoialno medicinsko potrošno blago za enkratno uporabo, -rentgen aparate, RTG fi.lme in kemikalije, -boln'iiško opremo, teksHI, konfekcijo in obutev za potrebe bolnišnic 1 in drugih ustanov, -zobozdravstvene aparate, instrumente, potrošno blago, 1 -laboratonijske aparate, opremo, laboratorijsko steklo, reagense, kemikalije i,n pribor, -aparate, instrumente za medidno dela in varstvo okolja, -lekarniško opremo, embalažo, obvez.ilni material, gumi1 sanitetno blago, -opremljamo zdravstvene organ!izaciije in ostale organizacije z najsodobnejšo medicinsko in drugo opremo, -preko poslovne skupnosti IRIS uvažamo za lastno skladi-šce ter na željo in racun naših kupcev, • -blago dostavljamo kupcem na podrocju Slovenije z lastnimi prevoznimi sredstvi. ORGANIZACIJA ZDRUŽENEGA DELA S 30-LETNIMI IZKUŠNJAMI! Clanica: Poslovna skupnost proizvodnih in blagovno IRIS prometnih delovn1i,h organizaoij, n. sol. o. Ljubljana, Cigaletova 9 Clanica: Poslovna skupnost proizvajalcev in prometa proizvodov za zdravstvo SFRJ -Beograd DARILO NARAVE! za vnetja, odrgnine, ranice in dezinfekcijo v vsako domaco lekarno 111· PROPOL \.11111"' MEDEXOVO !l,11,::::::1!1 tinkturo, ki jo lahko kupite v lekarnah ..•medex .ljubljana ali vecjih trgovinah. E.S.M.O. European Society for Medical Oncology 8th Annual Congress 10. do 13. decembra 1982 Hotel Negresco, 37, Promenade des Anglais, Nice, France Program: 1. Eksperimentalni podatki, naravn1i potek bolezni, 2. Tumorski markerji 3. Znacilnosti neoplasticni,h cel•ic 4. štadij in prognoza 5. lmunologi1ja, 6. Kemoterapi,ja in farmakokineti1ka 7. lmunoterap1ija, 8. Endokrinologija, hormonska terapija in drugi nacini zdravljenja 9. Strategija zdravljenja 10. Psihologija in rakava bolezen Informacije in registracija: Mme Fein" BiiIbliotheque Centre Antoine Lacassagne 36, Voiie Romaine 06054 Nice CEDEX, France VL Kongres Evropskega Društva za Nuklearno Medicino Brussels, Belgija 23. do 27. maja 1983 Kraj: Brussels lnternational Conference Centre Preregistracija: Izvršiti do 1. maja 1982, v tej naj se navede podrocje ·interesa prijavljenca. Abstrakti se morajo predložiti kongresnemu odboru najkasneje do 30. novembra 1982. Tajnik kongresa: Prof. dr. Pierre Blockx Naslov: 6th ENMS Meeting Brussels lnternational Conference Centre Pare des Expositions B-1020I Brussels, Belgium Tel.: (32-2) 478-48-60 IV znanstveni skup radiologa SR Hrvatske 24. i 25. septembar 1982 Studentski Centar, Partizanski trg 3, Osijek Teme skupa su sHjedece: -Radiološka dijagnostika glave 1i1 vrata (organizator M. Lovrenoi1c) -Radiološka terapija glave i vrata (organizator M. Didic) -Teme po izboru (organizator l. Bešlin) Prijave referata treba uputiti najkasnije do· 15. juna 1982 sa sažetkom na našem jezi,ku do 200 rijeci na adresu: -Tajnii1k organiz.acijskog odbora, Dr. Krešimir Glavi.na Opcc( Bolnica Osijek Odjel za radiodijagnosHku Park Lenjina 3 54000 Osijek Tel.: 054/51 222 Kotizacija: Specijal:isH 1500 din Speaijalizanti 1000 din Rezervacije hotela izvršiti najkasnije do 10. septembra 1982 na adresu tajnika organizacijskog odbora. Naslov: vaša diagnoza vredi poverenje u Kodak Filma X-OMAT L Film¦ X-OMAT G :1-ekrani X-OMATIC Regular + ekrani X-OMATIC Regular Radiologija pluca. Kratko Radiologija Kostiju i Neuroradiologija. poziranje (1,5/3 MAS. 130 KV Visoki kontrast, odlicna citljivost. 1,50 metara) (Tomografije Jubanje). Umereni kontrast. Film¦NMB FllmORTHOG + ekran MINR + ka¦eta MINR + ekrani LANEX Regular Radiografija dojke. Vrlo dobra Radiologija prebavnih organa. definicija i visoki kontrast. Vrlo Brzi par ekran-film. Prezasicenost velika osetljivost omogucujuci ili dupli kontrast, visok ili osrednJa sistematsko pronalazenje · kilovotaža. Umereni kontrast, raka dojke, . . KODAK X-OMAT S Di(uziran blesak atenuiran. Radiologija kralježnice ili arteriografija donjih udova, Vrlo veliki format . (30 x 90 cm ili 30 x 120 cm). Skladištenje, eksploatacija i arhiviranje Jako. ( + prethodno savijeni filmovi formata 30x30 cm i 30 x40 cm), _ l'ilm rayo¦cope RP Film pronalazenja (Tuberkuloza, srcane urodjene mane i kralježnice­ rak na plucima). Umereni kontrast -Visoka osetljivost. Manipulacija tipa Rentgen. "Rapid Pi ocessing", Isti su vec prokušani u citavom svetu, Hiljade radiologa smatraju ih neophodnim. Stižu u Jugoslaviju, radi se o filrnovima i parovima ekran­gilm Kodak. · Njihova raznolikost omogucuje Vam da raspolažete sa specificnim filmom za svaki specifican problem. · ljihov ucinak i fiabilnost . KOD.IIK,P.IITHC garantliju Vam klišeje savršene kval!tete. KGDAK: za najbolje diagnoze: 8.26. ruc Viiliof, za bol ju radiologi ju. 'f'.iS!:M rans Ccdex 1.