KRALJEVINA SRBA, HRVATA I SLOVENACA UPRAVA ZA ZAŠTITU KLASA 89 (1) 1NDUSTRISKE SVOJINE IZDAN 1. AVGUSTA 1929. PATENTNI SPIS BR. 6205. Socićte Anonyme des Etablissements A. Olier, Clermont—Ferrand, Francuska. Automatski aparat za besprekidnu ekstrakciju šećernih materija iz šećernih biljaka. Prijava od 29. februara 1928. Važi od 1. oktobra 1928. Traženo pravo prvenstva od 8. marta 1927. (Francuska). Predmet datog pronalaska jeste izvesan broj usavršivanja kod aparata koji služe za kontinuiranu ekstrakciju šećernih biljaka pomoću difuzije i u opšte svih proizvoda koji su sposobni, da, ispiranjem, pranjem, difuzijom ili ma kojom drugom besprekidnom i metodičkom operacijom, daju produkte koji su rastvorni u upotrebljenoj tečnosti; ova se usavršavanja primenjuju specijalno kod aparata takvoga tipa, kod koga postoji beskrajni transporter koji se pomera u jednom kanalu koji ne propušta tečnost, a ima za svrhu da transportuje čvrstu materiju u kontaktu sa tečnosti. Usavršavanja koja su predmet datog pronalaska imaju specijalno za cilj, da čine aparat automatičnim, tako da se on zaustavi automatski kad ponestane sirovine (rezanci ili druge neke čvrste materije) ili tečnosti za ekstrakciju, a počinje sam opet automatski da radi kad snabdevanje sirovinom po stane opet normalno; ovo autominiziranje dozvoljava tako isto modificiranje funkcio-nisanja aparata prema varijacijama količine, gustine, temperature i |. d. tečnosti koja izlazi iz aparata. Zna se doista, da pravilan tok besprekidne ekstrakcije zahteva tačno odredjiva-nje količine u odnosu na materiju koju treba ekstrahovati i na tečnost kojom se ekstrakcija vrši. U specijalnom slučaju difuzija za ekstrakciju šećera, ne može se s jedne strane dobiti stalna koncentracija izvučenog šećerog soka, niti s druge strane potpuno isvlačenje iz sirovina, ako odnos ova dva elementa (sirovina i tečnost) ne ostane konstantan (uvek isti) a tako isto i trajanje kontakta i temperatura. Raspored koji je predmet datog pronalaska dozvoljava automatsko regulisavanje ovih različitih faktora. Prema jednom prvom usavršavanju, koš koii snabdeva rezancima ili kojom drugom čvrstom materijom za ekstrakciju, sastoji se iz duplih zidova koji ne propuštaju tečnost, a obešen je pomoću kontra-tegova tako, da njegov ravnotežni položaj zavisi od nivoa rezanaca u samom košu i od nivoa tečnosti koja se nalazi u medjuprostoru duplih zidova koša. Tako obešen koš vezan je na pogodan način za kontrolni uredjai motora koji stavlja u pokret transporter difuzera, za branu koja zaustavlja pridolazak pare za zagrevanje i za slavinu kroz koju izlazi tečnost iz aparata. Na taj se način svako zaustavljanje u snabdevanju koša rezancima prenosi zaustavljanjem transporta i istovremeno varijacijom količine tečnosti za ekstrakciju tečnosti koja izlazi iz aparata. Prema jednoj drugoj karakteristici pronalaska, rezanci ili druga čvrsta materija za ekstrakciju unose se u aparat pomoću fi-joka za odmeravanje, koje dozvoljavaju potpuno ravnomernu raspodelu materije na beskrajnom transporteru. Da bi se osigurala ravnomernost statističke šarže tečnosti i prema tome besprekidno isticanje šećernog soka iz aparata, Din. 25. može se s uspehom upotrebiti jedan rezervoar, koji reguliše statički šaržu i u kome se nalazi plovak koji dejstvuje na slavinu za primanje tečnosti za ekstrakcju. Isto tako mogli bi se upotrebiti i aerometar kao i termometar postavljeni pri izlasku soka, koji će regulisati količinu tečnosti koja izlazi iz aparata i pare za zagrevanje. Najzad aparat dopušta i uspešnu upotrebu automatskog sistema za zatezanje lanaca ili kablova koji ulaze u sastav transportera. Priloženi crtež predstavlja šematski instalaciju shodno datom pronalasku: Slika 1 je izgled instalacije s preda deli-mično u preseku. Slika 2 izgled sa strane. Slika 3 pokazuje u perspektivi fijoku za odmeravanje. Slike 4, 5 i 6 pokazuju jednu varijantu fijoka za odmeravanje spreda i sa strane. Difuzer se sastoji od izvesnog broja vertikalnih kolona B, C, D, E, od čeličnog lima na primer, sa prostim ili duplim zidom koji dopušta zagrevanje. Ove kolone su spojene za donji deo postoljima od livenog groždja 101 i 102, a karteri 104 i 106 vezuju ih dve i dve za grnji deo Kod crteža se pretpostavlja, da aparat ima četiri kolone od kojih su dve srednje niže od drugih dveju Preporučljivo je da karter 106 ima delove 200 i 201 koji se mogu demontirati i na taj način dozvolavaju obavljanje pregleda i opravki Sem toga ima on i jedan dimnjak 203 za ispuštanje gasova koje su materije sobom povukle, a koji su se razvili prili-uom zagrevanja. Transporter se pomera horizontalno u gornjem karteru 104. na kome se nalazi otvor 108 za iscrpljenu sirovinu Na karterima 101, 106, 102 nalaze se to-čkovi 204 preko kojih prelazi lanac ili kabl transportera, a na gornjem karteru nalazi se točak 205 prislonjen uz kolonu E iz koje izlazi iscrpljena sirovina i točak za pokretanje 206 koji se pokreće pomoću jednog zupčastog točka 207 prislonjenog uz kolonu B u koju ulaze rezanci. Zupčasti točak za pokretanje 207 stavlja se u rad pomoću jednog dela koji redukuje brzinu i koji nije prestavljen, a koji pokreće motor, od koga je šematski prestavljen samo prekidač za snabdevanje 208. Transporter prestavljavlja jedan centralni kabl ili dva bočna lanca ili kabla i ploče ili koritanca, za koje je dobro da budu perfo-rirani Rezanci koji dolaze iz aparata za se-čenje, koji nije prestavljen na crtežu, dovode se u donji deo 209 elevatora 210, koji ih rasporedjuje u koš za snabdevanje A. Odatle se rezanci rasporedjuju po gornjem delu izmedju ploča transportera i prelaze postepeno kroz kolone B, C, D, E da bi izi-šle kroz otvor za pražnjenje 108. Tečnost za ekstrakciju koja se nalazi u sudu F ulazi kod 211 u kolonu E, iz koje izlazi sirovina, silazi duž ove kolone, zasi-ćujući se postepeno da najzad izidje u blizini gornjeg dela kolone B u koju ulaze rezanci. Kod 212 i 213 predvidjena su na raznim nivoima dva otvora za ispuštanje soka, tako, da omoguće pražnjenje tečnosti s obzirom na mogućne promene u statičkoj šarži, koje na primer mogu da nastupe usled promena u popustljivosti ili usled otpora koji daju rezanci pri prelaženju, preko ploča transportera usled toga što su rezanci više ili maaje fino sečeni ili rdjavo sečeni ili što su dobi-biveni od rdjave, smrznute ili istrulele šećerne repe. Da bi se olakšala difuzia rezanaca dobro je da se ona zagreju ili popare ključalom tečnosti pre nego što dodju u kontakt sa toplim šećernim sokom koji izlazi iz aparata, na primer posredstvom jedne naprave za zagrevanje 119 ma kakvoga šipa u kome će jedan od elemenata kolone B imati tro struk omotač, kako bi omogućio zagrevanje soka pomoću pumpe 214. Kanali pare za zagrevanje (pare koje odi-laze) predstavljeni su jako izvučenim linijama, a kanali kondenzovane pare isprekidanim linijama. Ovi poslednji dopiru do jednog automatskog prečišćača. Jedna pumpa za pražnjenje 260 postavljena je u jamu ako je donji deo aparata postavljen ispod zemlje. Isto tako prestavjen je i kanal 216 kojima dolazi živa para a koja služi ža pokretanje instalacije u vremenu kada se ne raspolaže parama koje odilaze. Prema jednoj važnoj karakteristici ovog pronalaska, koš za snabdevanje rezancima A ima dvostruke zidove; on je obešen slobodno kpaj kablova 217 koji su snabde-veni kontra tegovima 218. Ovaj koš koji ima oblik jednog pravouglog paralelopipeda relativno uzanog i proširenog na gornjem delu, ima na donjem delu jedan otvor 219 više koga je postavljena horizontalna pregrada odgovarajuće širine 229. Dno ovoga koša produžuje se bočno kod 221 tako, da upravba premeštanjem dvaju fijoka 222 i 223 simetralno rasporedjene. Svaka od ovih fijoka sastoji se na primer iz dve paralelne ploče 224 i 225 (slika 3) vezane medju sobom malim štapićima ili šipkama 226. Spo-Ijašnja ploča 225 svake fijoke vezana je pomoću jedne poluge 227 za jedan ekscen-tar ili ručicu 228; oba ekscentra ili ručice stavlja u pokret motor koji pokreće i transporter tako da to pokrivanje biva istovremeno. Svaka fijoka izaziva istovremeno pre-meštanje šipki koje grade rešetke ili registre, od kojih su jedni postavljeni horizon- talno prema spoljašnjosti 229, a dve krajnje šipke upravljene vertikalno prema unutrašnjosti 230. Na slici 3 pretpostavljeno je da su ove rešetke postavljene direktno na fijoke, ali one bi mogle biti i odvojene od njih 1 mogle bi se direktno stavljati u pokret na primer pomoću poluge i ručice klizeći po podešenim šinama. Pod dejstvom obrtanja eks-ccntara ili ručica fijoke 222 i 223 stave se u pokret; u položaju prestavljenem na crtežu leva fijoka je napunjena rezancima, a šipke 229 sa desne fijoke zatvaraju prostor koji se nalazi izmedju horizontalne pregrade 220 i desnog vertikalnog zida koša. Pome-rajući se na desno, nagnute šipke 230, koje su zajedničke i levoj fijoci rasporedjuju rezance tako da sprečavaju njihovo nagomila-vanje i kvarenje svodova. Leva fijoka prolazi postepeno ispod horizontalne pregrade 220 i rezanci koji se nalaze u fijoci 222 padaju na transporter kroz otvor 219. Za to vreme horizontalne šipke 229 fijoke 222 postepeno zatvaraju prostor koji se nalazi izmedju horizontalne pregrade 220 i levog vertikalnog zida. Istovremeno fijoka 223 po-mera se u desno, horizontalne šipke 229 izlaze napolje, a vertikalno nagnute šipke ra-sooredjuju sirovinu. Pri ovom pokretu fijoka 223 se puni rezancima. Pri kraju pomeranja fijoke u desno, fijoka 223 će biti puna, a fijoka 222 potpuno ispražnjena. Ovaj sistem fijoka za odmeravanje dopušta tačno regulisanje količine rezanaca ko]e prolaze kroz aparat i u isto vreme slaganje njihovo na pločama transportera Rezultat toga je regulisanje otpora koji vrše rezanci pri prolazu tečnosti i trajanja kontakta sa sirovinom. Jednu varijantu sistema fijoka za odmeravanje koje isto tako imajVi gore citirana preimućstva, predstavljaju slike 4, 5 i 6. U ovoj varijanti, isto lako izabranoj samo kao primer koš A podeljen je u dva tačno jednaka odelenja Ai i A., pomoću jedne vertikalne pregrade 261, koja je na svom donjem delu kod 262 presečena tako, da na tom mestu oba odelenja Ai i A-i komuniciraju. Svako ovo odelenje može biti zatvoreno na svom donjem delu pomoću dva kapka ili registra 263, 264, 265 i 226, koji mogu biti kao rešetke slične onima na slici 3 Ovi kapci pokreću se tako, da kad je gornji kapak 265 odelenja Ai otvoren, donji kapak 266 istog odelenja je zatvoren; u isto vreme vrši se isto pokretanje i u odelenju Ai, ali naizmenično sa kapcima odelenja A, t. j. otvaranje gornjeg kapka 265 odelenja Ai podudara se sa zatvaranjem gornjeg kapka 263 odelenja Ai, a isto to važi i za dva donja kapka. Na taj način u toku jedne periode naiz- meničnog kretanja ova četiri kapka, pada uvek ista količina sirovine na ploče kroz otvor 219 a ova količina meri se pomću prostora obuhvaćenog u svakom odelenju izmedju gornjeg i donjeg kapka. Naizmenično i periodično kretanje ova četiri kapka prestavljeno je kao primer na slikama 4 i 6 u kome su kapci medjusobom vezani jednim pogodnim sistemom poluga na dva kraka 267 i 2 8 koji mogu da klize po osloncima 269, 279 i koje se održavaju u položaju potpune ravnoteže pomoću opruga ili kontra-tegova z71 i 272 Svaki krak ima sem toga deo 273, 274 (slika 51 a svaki ovaj deo vezan je za po jedan točak 275, 276 koji može da se obrće po pogodnom putu 277 koji ima nagib 278. Deo 273 nalazi se na primer na jednoj tački kartera 104, sa kojim je krak 273 paralelan i u takvom položaju, da se njegov točkić 275 nalazi na dnu rupe 278, ploča 275 koja se kreće u karteru 104 u smislu strelice 280 nailazi na pomenuti deo 273 i povlači ga sa sobom, primoravajući svoj točkić da se ispne na rampu 278, na suprot dejstva kontra tega 271. Kad je točkič 275 došao na vrh rampe, deo 273 se potpuno uklonio ispred ploče 279 koja prolazi ali tada kontra teg 271 povuče točkić 275 na dno rampe, dok ne naidje na sle-deću ploču, i t. d. Naizmenično kretanje drugog dela 274 identično je sa gore opisanim. Vidi se da se dužina delova 273, 274, položaji rampe i delova oko ploče mogu izabrati tako, da se tačno reguliše kretanje kapaka za odmeravanje 26j, 264, 265 i 266. Da bi se difuzija vršila na pogodan način, t. j. da bi šećerni sok imao željenu koncentraciju šećera i da bi se rezanca potpuno ekstrahovala treba, kao što je ranije primećeno, odnos date sirovine (čvrste i tečnosti) i trajanje kontakta da bude konstantan. Ako bi se koš ispraznio usled zaustavljanja elevatora ili noža za sečenje ili ma iz kakvog drugog razloga, neoplv dno je potrebno da se aparat zaustavi, a tako isto i pridolazak tečnosti za ekstrahovanje. U isto vreme treba izbeći spuštanje nivoa tečnosti za ekstrahovanje u desnoj koloni, a zato je potrebno zaustaviti izlaženje šećernog soka. Najzad treba prekinuti zagrevanje, kako bi se izbeglo preterano kuvanje rezanaca, Ove različite operacije postižu se automatski zahvaljujući tome, što je koš montiran sa kontra-tegovima. U ovom cilju postavljen je na košu izvestan broj poluga 231, koje se obrću oko osovina ili utvrdjenih sečiva 232 i vezane medju sobom kablovima, lancima, polugama, ili ma kojim mehanizmom, pogodne za organe koje ćemo malo dalje nabrojati. Prvi takav organ je prekidača 208 koji upravlja strujom za snabdevanje električnog motora koji pokreće beskrajni transporter. Ovaj organ u ostalom mogao bi biti i slavina kroz koju ulazi para u cilindre parnog motora ili ma koji drugi organ za kontrolu motora. Pretpostavljeno je da jedna poluga upravlja jednom ustavom 237 za slobodno odi-laženje pare, koja se nalazi u aparatu ako bi se ovaj automatski zaustavio. Potrebno je da se u ovom slučaju ispusti para koja se nalazi u aiaratu, kako bi se izbeglo štetno dejstvo dužeg kuvanja rezanaca. Rezanci će normalno zauzimati u košu nivo primetno konstantan, usled regulisanja transportera. Ako bi se ovaj nivo spustio ma iz kagvog razloga (zaustavljanje transportera noža za sečenje i. t. d ) koš A se podigne pod dejstvom kontra tela 218. Ovo ima istovremeno za dejstvo: da prekine pri-dolazak tečnosti za ekstrahovanje kod 233; da zaustavi transporter otvaranjem prekidača 208, da zaustavi odilaženje šećerne tečnosti kod 235, da prekine pridolazak pare za zagrevanje kod 236; i da aparat stavi u komunikaciju sa atmosferom preko 237, radi odilaženja para koje se u njemu nalaze. Ako se nivo rezanaca u košu podigne, na pr usled preterane količine iz aparata za snabdevanje, koš se zaustavi na gornjem delu kartera 104 i ne dejstvuje na različite organe koje smo sad pobrojali Rezanci mogu da se izlivaju iz koša, tako, da na taj način osoblje to mora opaziti i zaustaviti kretanje aparata za snabdevanje. Razume se da bi pomeranja koša mogla dejstvovaii samo na izvesan broj gore po-menutih organa, n. pr. jedino na pridolazak tečnosti za ekstrahovanje i kretanje transportera. Prema jednoj drugoj važnoj karakteristici ovog pronalaska, koš istovremeno služi za snabdevanje i vodom i rezancima. U tome cilju koš ima duple neprobojne zidove, a prostor izmedju dva omotača je u vezi pomoći savitljivih cevi i sa rezervoarom za snabdevanje F i sa kolonom E pomoću slavine 245 Ravnoteža koša je osigurana duplim zidovima, izmedju koje se nalazi takva količina vode, koja odgovara celokupnoj težini rezanaca koju on može da primi, tako. da ako se prostor izmedju duplih zidova isprazni, koš će se podići čak i ako je pun rezanaca i transporter će se zaustaviti. Da bi se osiguralo jednoliko isticanje tečnosti za ekstrahovanje i potapanje rezanaca do nivoa tačno odredjenog u koloni E, namešten je pogodno regulator za statičku šaržu, koji se sastoji iz jednog recipijenta 242, a koji je u vezi sa kolonom E pomoći cevi 243. Nivo tečnosti u ovom recipijentu je primetno srazmeran sa visinom tečnosti u koloni E tako, da ako se ovaj nivo smanji plovak 244, koji je vezan pogodnim kretanjem poluga za slavinu 245, postavljenu na dovod sjrovine 234, prouzrokuje otvaranje ove slavine i veći priliv tečnosti, tako da se vaspostavi normalna statička šarža. Na jednom sporednom odvodnom kraku na izlasku šećernog soka namešten je pogodno jedan dcnsimetar 24o sa duplim zidovima, izmedju kojih teče tečnost konstantne temperature. Ovaj densimetar je snabdeven delom 247 za sprečavanje suvišnog punjenja, tako da nivo densimetra ostaje konstantan, Plovak 248 densimetra vezan je pogodnim kretanjem poluga i oziba za slavinu 249, postavljenu na cev kroz koju odilazi šećerni sok. Lako je razumljivo da će, prema promenama u gustini soka koji izlazi iz aparata, plovak staviti u pokret slavinu i prema tome prouzrokovati varijacije u količjni šećernog soka Naime, ako sok nema dovoljnu količinu šećera u sebi, na primer usled nedovoljnog kontakta sa rezancima, plovak 2-18 će se spustiti i lako zatvoriti slavinu 2.9, što će umanjiti količinu soka koji izlazi iz aparata i prema tome povećati trajanje kontakta soka sa rezancima. Densimetar je postavljen na jednom sporednom odvodnom kraku, kako se ne bi morala hladiti cela količina soka, koji bi se morao tada ponova zagrevati radi kon-centrisanja. Da bi se postigla konstantna temperatura tečnosti, mogao bi se postaviti pri izlasku šećernog soka jedan termoregulator 250. Ovaj regulator mogao bi biti ma kakvog poznatog tipa, na pr. jedan termostat sa širenjem, koji je pogodnim kret injem poluge, oziba ili t. si. vezan za slavinu 251, kroz koju ulazi para za zagrevanje. Ako je temperatura soka koji izlazi iz aparata suviše niska, termoregulator će uticati na slavinu za paru tako, da se količina pare poveća. Da bi aparat pravilno funkcionisao, potrebno je da lanci ili kablovi transportera budu stalno zategnuti. Ovaj rezultat se postiže podižući gornji karter 104 na dve krajnje kolone B, E, pomoću spojeva 252 koji klize po žljebu zaptivača klipa, da bi se varirale visina stubova B, E i lanci više ili manje zategli, može se iskoristiti jedan sistem zavrtnja i matice, od kojih se jedan od ova dva elementa stavljaju u pokret pomoću beskrajnog zavrtnja Ovakav raspored nije prestavljen na slici, pošto se za njegovo izvršenje ne nailazi ni na kakve teškoće Taj raspored mogao bi u ostalom biti i automatski. Za to je dovoljno dovesti u ravnotežu jedan točak koji povlači transporter pomoću kontratega; variranja zategnusti kabla transportera teže da modificiraju položaj osovine oscilacije pomenutog točka čija pomeranja dejstvuju posredstvom jednog pogodnog sistema za transmisiju, na jedno vratilo, na kome su zaklinovana na primer dva beskrajna zavrtnja, koji zalaze u zavo-jaste zupce, načinjene po periferiji dveju matica na primer. Razume se da pronalazak nije striktno ograničen na pomenute detalje, koji su opisani i prestavljeni samo kao primer i koji bi mogli da pretrpe mnogobrojne modifikacije, a da se ipak zato ne izidje iz okvira pronalaska. Patentni zahtevi: 1. Aparat za besprekidnu ekstrakciju čvrstih materija u kontaktu sa tečnostima, naročito za ekstrahovanje šećera koji se nalazi u šećernim biljkama, naznačen time, što ima jedan beskrajni transporter koji se pomera u jednom kanalu (kolonama) koje ne propuštaju tečnost; ovaj transporter ima za cilj, da dovodi čvrstu materiju u kontakt sa tečnošću i okarakterisan je jednim ure-djajem za automatsko kontrolisanje količine čvrstih materija i tečnosti unesenih u aparat kod transportera pri radu. 2. Aparat shodno zahtevu 1, naznačen time, što pomenuti automatski uredjaj kon-troliše isto tako i količinu unesene tečnosti, srazmerno količini čvrstih materija. 3. Aparat shodno zahtevu 1, naznačen time, što ovaj automatski uredjaj kontroliše isto tako i izlaženje tečnesti iz aparata. 4. Aparat shodno zahtevu 1, naznačen time, što ovaj automatski uredjaj kontroliše isto tako i zagrevanje aparata. 5. Aparat shodno zahtevu 1, naznačen time, što jedan densimetar kontroliše cirkulaciju tečnosti, srazmerno premenama u spe cifičnoj težini tečnosti koja izlazi iz aparata. 6. Aparat shodno zahtevu 1, naznačen time, što jedan termostat kontroliše zagrevanje aparata srazmerno temperaturi tečnosti koja izlazi iz aparata. 7. Aparat shodno zahtevu 1, naznačen uredjajem za kontrolisanje cirkulacije tečnosti, srazmerno statičkoj šarži tečnosti u aparatu. 8. Aoarat shodno zahtevu 1, naznačen uredjajem za regulisanje zategnutosti beskrajnog transportera. 9. Aparat shodno zahtevu 1, naznačen time, što je koš za snabdevanje čvrstom materijom obešen u ravnotežnom položaju iznad ulaska u aparat, tako, da njegov položaj zavisi od težine čvrstih materija koje se u njemu nalaze, a ovaj koš je vezan za prekidač struje motora koji upravlja trans- porterom ili za ma kakav drugi kontrolni organ motora. 10. Aparat shodno zahtevu 9, naznačen time, što je pomenuti koš kombinovan sa jednim recipijentom koji se ponajbolje sastoji iz duplog omotača oko koša i koji je u vezi sa izvorom tečnosti i cevi kroz koju ulazi tečnost u aparat. 11. Aparat shodno zahtevu 2, 9 ili 10, naznačen time, što pomenuti koš dejstvuje na slavinu koja upravlja pridolaskom pare u aparat. 12. Aparat shodno zahtevu 3 ili 9, naznačen time, što pomenuti koš dejstvuja na slavinu koja upravlja odilaženjem tečnosti iz aparata. 13. Aparat shodno zahtevu 4 ili 9, naznačen time, što pomenuti koš dejstvuje na slavine postavljene na cevima koji dovode i odvode paru za zagrevanje. 14. Aparat shodno zahtevu 9, naznačen time, što je pomenuti koš snabdeven jednim rasporedjivačem čvrste materije, koji se istovremeno pokreće sa transporterom. 15. Aparat shodno zahtevu x4, naznačen time, što pomenuti raspodeljivač ima dve rešetke ili ploče za zatvaranje postavljene jedna iznad druge u koje se pokreću u da-tom momentu istovremeno sa transporterom. 16. Aparat shodno zahtevu 14, naznačen time, što pomenuti koš ima dva raspodelji-vača koji funkcionišu naizmenično 17. Aparat shodno zahtevu 14, 15 ili 16, naznačen time, što pomenutim raspodelji-vaćem upravlja jedan mehanizam koji ima šipku potpuno paralelnu sa transporterom; na ovoj šipci nalazi se jedan klin, koji ima da kooperiše sa sukcesivnim pločama transportera i jednim čvrstim zupcem, čiji je oblik takav, da pomenuti klin u datom momentu izbegne ploče, da bi zahvatio sle-deću ploču; pomenuta šipka stalno se pokreće u suprotnom smislu od pokretanja transportera. 18 Aparat shodno zahtevu 14, naznačen time, što je pomenuti raspodeljivač kombinovan sa šipkama koje su okrenute na više i koje imaju za cilj da unose čvrstu materiju u pomenuti koš. 19. Aparat shodno zahtevu 5, naznačen time, što pomenuti densimetar ima jedan recipijenat na jednom sporednom odvodnom kraku na izlasku tečnosti, jednu cev za isticanje viška tečnosti, dvostruke zidove izmedju kojih protiče tečnost konstantne temperature i jedan plovak, vezan za slavinu, postavljenu na cev za izlaženje tečnosti. 20. Aparat shodno zahtevu 7, naznačen time, što ima jedan recipijenat vezan za otvor kroz koju ulazi tečnost u aparat, i jedan plovak vezan za slavinu postavljenu na cev koja dovodi tečnost. Adpđtenfbroj6205. Fig. 6. 1-----------* 1—los . ' ' ■ v : r