KRALJEVINA SRBA, HRVATA I SLOVENACA UPRAVA ZA ZAŠTITU Klasa 87 INDUSTRISKE SVOJINE Izdan 1 Aprila 1925 PATENTNI SPIS BR. 2679 Aćim Stevović, inžlnjer I profesor univerziteta i Vladimir Farmakovski, inžinjer i profesor univerziteta, Beograd. Mehanizam za prenos energije od motora ka radnoj mašini i regulisanja iste. Prijava od 21 juna 1923. Važi od 1 februara 1924. Gore pomenuti mehanizam služi za prenos energije od jednog motora — n. pr. hidrauličkog motora ,,SF“ patent broj 670 na o-sovinu radne mašine kao n. pr. generator e-lektrične struje, centrifilalne pumpe, kameni točkovi vodenica i t. d. U izvesnim slučajevima prakse, kao što je to slučaj sa električnim generatorem ili cen-trifulalnom pumpom, zahteva se obično jako povećanje broja obrta radne mašine upore-đeno sa brojem obrta motora i to radi smanjivanja dimenzija i koštanja pomenutih radnih mašina. U isto vreme često puta zahteva se i precizno regulisavanje broja obrta na minut ove radne mašine. Prvo, povećavanje broja obrta vrši se u prijavljenoj konstrukciji pomoću sisteme pla-netskih zupčastih točkova sl. 1—3, koji mogu znatno povećati broj obrta. U isto vreme pomoću planetskih točkova izbegava se mo-menat savijanja motorne osovine, a prenosi se od motora na radnu mašinu samo torzioni momenat. Cela sistema planetskih točkova nalazi se u nepokretnoj kutiji A, koja je do određenog nivoa uvek puna ulja. Na sl. 1 pokazana je ukupna konstrukcija u uzdužnom preseku, a na si. 2 i 3 dat je šematički plan (primera radi) za dve konstrukcije planetskih točkova, i to si. 2 za jako povećanje broja obrta, a si. 3 za umereno povećanje broja obrta. Mogu biti, razume se, upotrebljene i druge konstrukcije planetskih točkova. J H Na sl. 1—3 obeležena su sa: d — zupčasti nepokretni venac li i h — satelitski točkovi (sateliti) f — zupčanik (na osovini, radne mašine) g — slobodna šajbna h — učvršćena šajbna i — osovina motora k — osovina radne mašine 1 — diafragma m — dolazna cev vode za ohlađivanje n — islajna cev vode za ohlađivanje o — venac bremz regulatora. Automatsko precizno regulisanje broja o-brta radne mašine može biti na više načina. Ono se izvodi najbolje pomoću bremz-regulatora. U prijavljenoj konstrukciji bremz-re-gulatora O, nalazi se neposredno u gornjem odelenju kutije A, koja služi u jedno isto vreme i kao kutija za planetske toškove i kao nepokretan venac za bremzovanje. Pri tome točak bremz-regulatora učvršćen je na radnoj osovini sa velikim brojem obrta, što daje vrlo povoljne dimenzije za bremz-regu-lator. Nepokretni venac za bremzovanje izvodi se prosto kao što je nacrtano na si. 1. 4 i 7 sa šupljinom kroz koju protiče voda za hlađenje — cevi (m) i (n) na si. 1. Da se ulje za podmazivanje iz kutije planetskih točkova ne bi razlivalo na površinu kočenja u bremz-regulatoru i tim smanjilo efekat bremzovanja, kutija A odvojena je potpuno od kutije bremz-regulatora sa kočnicom. Obeleženi su: p — teret regulatora q — disk (točak) regulatora r — opruge regulatora. Na si. 5, pokazati su profili nepokretnog Din. 15. venca i kočnice i to 1 sa glatkom površinom i II — sa jednim ili više koničnih žljebova, koji pojačavaju dejstvo kočenja. Na si. 6 i 7 data je konstrukcija bremz-regulatora sa pant-Ijikom. Naknadno je obeleženo: s — bremz pantljika t — poluge za vezanje jednog tereta sa drugim radi sinkronog njihovog dejstva. Za veće motore regulisanje se često puta izvodi na ovaj način: da regulator dejstvuje ili neposredno na regulisajući organ motora (na pr. na iglu u sisku Peltonovog točka), ili na servamotor, koji sa svoje strane reguliše motor. Za ovakav slučaj prijavljena konstrukcija može se izvesti prema si. 8. Kretanje tereta pri pro-meni broja obrta iz horizontalne ravni pomoću sisteme poluga i prenosi se na mufu v, koja se pomera u vertikalnoj ravni u pravcu osovine radne mašine K- Ovo kretanje mufe regulatora iskoristi se za regulisanje kao što je to slučaj pri upotrebi taho-metra. U naročitim slučajevima prakse, kao n.pr. u slučaju terarija vodeničkih kamena za mle-venje žita, potrebno je izvesti uzdužno regulisanje odstojanja između kamena. Ovo regu-lisanjem izvedeno u prijavljenoj konstrukciji pomoću mehanizma si. 9. Oslonac W osovine radne mašine K nalazi se u nepokretnoj pravougloj kutiji H, koja je učvršćena na pa-tosu vodenice ili na naročitim tregerima. Ispod oslonca W nalazi se klin Z sa oval- nom rupom zbog propusta osovino K. Klin Z može biti pomeran pomoću dvaju zavrtnja Y, a to se može izvesti i za vreme rada mašine. Pri pomeru klina Z reguli-še se osto-janje između vodeničkih kamenaA i B, to jest reguliše se i finitet brašna. Patentni zahtevi: 1. Mehanizam za prenos energije od osovine motor ka osovini radne mašine naznačen jednovremenom primenom sisteme: pla-netskih točkova, smeštenih u nepokretnoj kutiji sa stalnim nivom ulja za podmazivanje i regulatorom srneštenim u drugom odelenju iste kutije, koji se izvodi ili kao bremz-regu-lator ma kakve sisteme, pri tome kao bremz-venac služe zidovi iste nepokretne kutije, ili kao osovinski regulator za dirigovanje servomotora ili regulizirajućeg organa motora. 2. Mehanizam za prenos energije od motora ka radnoj mašini, koji je naznačen primenom naročite konstrukcije oslonca sa mogućnosti pomeranja radne osovine u uzdužnom pravcu radi regulisanja kvaliteta fabrikata, pri tome ovo regulisanje izvodi se za vreme rada mašina pomoću klina smeštenog ispod oslonca. 3. Mehanizam za prenos energije od motora ka radnoj mašini naznačen jednovremenom primenom mehanizma pomenutih pod a) i b). /4