MES9RSRI LIST Izdala: Konzorcij, Št. Vid kod Llubliane. Pretstavnik i urednik Grudnik R,, Dravlje 103 (Tel. 22-89). Tiskarna „Slovenija", predstavnik Kolman A., Ljubljana. Izlazi 4 puta godišnje. Borba mesara U fcrugovima**Saveza hrvatskih me- j ^rskih i kobasičarskih obrtnika počela j s ’ *a° ie razvidno sa »Mesarskog Vje- | ika«> neka borba, koja se vodi ne to- , jj.° 2bog staleških pitanja i položaja | ^ ^elokruga mesara odnosno kobasi- ! već je ta borba osobnog značaja. ! akle sledilo bi, da nije ovo teren, na treba da se obustavljamo ili čak j takovu borbu interesiramo, da nije tr kJ^orba došla do jedne tačke, koju e')a da posmatramo bliže. .poznato je, da su naši kobasičari da se zvaničnim putem odredi : delokrug mesara i kobasi čara, — ' i kobasieara. jer niim navodno prvi hleb odjedaju. U je ovo predbacivanje osnovano ^ko . ? ćemo našim čitaocima objasniti i ^težiti sa našeg gledišta. ^este to stara stvar, da jedni i drugi, Milili tolik0 le mearski kao i kobasičarski gobrt-došli su do neke faze, iz koje, ne zbog manjka uredbe o delokru-već zbog teških prilika potrošača -a izlaza i jedni i drugi ne mogu sUiri ° Produciraiu za trenutan kon- W to pre ne^0^° £°dina- lih a niogjj0 56 onoliko prodati mes-kor t^oizvoda u zemlji i u inostranstvu, leda ° Se kaš produciralo. A sada na ^ nPut došlo je svuda do zastoja, pa Ct*0 tražiti tržišta i tražio način, U2 I bi se tome mrtvilu došlo uokom. i pri]ud se nastojalo da se ovo proguta Dotra- *z^°jišaju. Tako se ovaj trud i kain ZlVanje za tržištem preneslo u lo-gj}, u rivalizaciju izmedju jednih i dru-mržnDr°?UCenata pa ie došlo i do neke ha&j,le 1 sukoba izmedju mesara i ko- oak u otvorenu borbu i to ne 5” .k,0.'1 "as. ___, ali i u inostranstvu. ^kle postignuo bi se izlaz sa tog t\w,aja Sa time, da bi se postepeno ra-1%^ 'zirao rad mesara, koji prave ko-daC® i dr. u kobasičarsku struku spa-V. ^ Produkte, a nikako da se prepre- či, jer mesar ne može stvari, koje mu ostanu od mesa da baci na đjubrište, a koje se upotrebe za izradu kobasica i posuše. Kobasičar pak morao bi da gleda uz svoju usavršenošću da podigne nivo svojih produkata i na taj način u svojoj grani postigne ono, kome se mesar kao takav ne može usporedjivati. Osobito današnje prilike teraju svakog mesara do toga, da se više ili manje poda na proizvodnju suhomesnate robe, jer je ipak korektno ako kažemo, da se mesnica sa proizvadjanjem kobasica čisti. Naravno je i to, da se oni, t. zv. specijaliste-kobasičari sa strane mesara nije potrebno da plaše, jer se mesar nikada ne može onako posvetiti izradjivanju kobasica, da bi sa time bio opasan za eksistenciju kobasičara. Dakle izvor ove borbe izmedju mesara i kobasičara leži u tome, da se svet nalazi u krizi i da je slaba konjunktura, a ne zbog neustanovljenih uredaba v delokrugu mesara i kobasičara. Ako pogledamo samo nekoliko deset godina unazad mi ćemo videti i poznati koba-sičare (ili suvičare, Selchere), koji su postali samo po samozvanju i delimice po specijaliziranju radnje. Ako pak pogledamo u život naših oca unazad, oni kobasičara uopšte još nisu poznali, nego svaki mesar koji je hteo, pravio je bez smetnje kobasice, salame, šunke itd., ako je samo razumeo jih praviti. Ne bi dakle bilo pravedno mesarima ovo staro pravo za proizvodnju suhomesnate robe ukiniti ili zabraniti, a sa time bi se mesarima kao najboljim pla-tiocima poreza načinila velika krivnja. Konačno pripominjamo još i to, da je moguće da dodje kadgod do takove uredbe, a da se nikada neće moći zabraniti mesarima koji na tome rade već 10, 20 i više godina, da obustave izra-djivanje salama i suhomesnate robe i | se tome tradicionalnom pravu odreknu. Iz prakse volovska rebro. — Rebra se a P0 tome metnu se u slabo slanu ijef sUiru» onako se puštaju 20—30 dana ^ dfUa*ainura u rebra težje prodiru nego *6 n If? me®°b Nakon salamurenia moče n aPnoj vodi % sata i u hladnome ^ udime. fteka 'e M se imati aromatično suho meso, se isto stavlja u aromatičnu sala- za praksu. muru, a hoće li se govedsko meso, kao mišići, prsa, šunke itd. učiniti tečnijim, neka se prije salamurenja sa iglom za špikanje na više mesta prije salamurenja izprovlači sa dugim rezancima slanine. Ovakovo meso neka se nakon salamurenja uvek sa motvozom u prijatne oblike čvrsto poveže i po tome prosušuje i dimi. Udimljeni svinjski vrat. — Svinjski vrat odreže se sve do 4 ili 5 kraleža i po tome 3 do 4 dana u salamuri drži i po tome u toplom dimu svetio žuto udimi. Kod dimlenja mesa neka se općenito ima na umu, da dimlenje u hladnome dimu daje mesu smedju boju, dočim dimljenje u toplome dimu daje žutu i crvenu boju. Kod salamurenja mesa u već jednom upo-trebljenoj salamuri neka se ovo u istoj drži 1—2 dana više. Sušeni svinjski hrbat. — Hrbat izreže se počam od vrata pa sve do bubreka, odnosno do ključne kosti i bez da se prije suho soli stavlja se u salamuru, da u istoj pliva 4 dana, po tome yK sata u hladnoj vodi moči, na vazduhu prosuši i u toplom dimu žuto dimi. Savijena svinjska potrbušina. — Potr-bušine od mladih mršavih svinja drže se u salamuri 4—5 dana i po tome % sata u hladnoj vodi moče i nakon toga sa mesnom stranom odozdol na stol polože i sa drvenim kladivcem nešto iztuku, a po tome se smotaju u dugi smotak (Rolle) ne tako, da se kožica sa onog komada, koji u nutrašnjost smotka dolazi proć odreže sve do onog mesta, gde će drugi kraj potrbu-šine pristajati. Smotak naime mora is-polja imati kožicu poput savijene šunke, dočim u nutrašnjosti nesme kožice biti. Čvrsto zamotani smotak se na sastavu sa iglom zašije i sa konopcem unaokolo poput savijene šunke uveze i u toplome dimu svetlo-smedje udimi. » U crevama udimljeno meso naziva se takodjer sa nazivom šunke: kao Lososova šunka (Lachsschinken). — Od svinjskog hrbta počam od petog kralježa sve do buta izreže se mesna pečenica ali bez sala i bez tanke vrlo žilave kožice, dok se debela bela tetiva (Sehne) na pečenici ostavi. Ovi komadi drže se u salamuri 3 dana da u istoj plivaju, svaki dan ih često preokrećući. Za ovu svrhu bolje je upotrebiti već jednom upotrebljenu salamuru ali bez pridodatka soli i jedan dan ih u salamuri dulje držati. Nakon salamurenja se H sata u hladnoj vodi moče i nakon toga sa suhom krpom otaru. U jednome komadu načini se sa unutrašnje strane do polovice debljine sežući zarez po celoj dužini i drugi komad sa unutrašnjom stranom u ovaj zarez utisne. Na obim komadovima nalazeća se debela tetiva mora iz vana ostati. Oba komada moraju dobro jedan na drugi pristajati. Ovako prikadjeni komadi stavljaju se u namočeno govedsko crevo, kojeg se oba kraja čvrsto svežu. Od jelovog drveta izrežu se duge daščice 2 cm široke i u jednoličnim razmacima na 4 strane ćreva polože i sa konopcem naokolo čvrsto poveže. Nakon toga drži se 4 do 5 minuta u vre-’oj vodi izbadajući iglom zračne mihuri-će i tada prosuši i u mlakom dimu svetlo-smedje udimi. Širite „Mesarski list« Stroj za punjenje kobasica stojeći ležeći a kg Din 950,— 5 kg Din 650.- Elektro volf promer 8 ili 10 cm, cena Din 6800.—, 7800.— Mlin za mirovi osobito veli*1 Din 3(>0.— sadržaj lit.: 6, 8, 18 cena Din 2000, 2800, 4800 br. 209 promer 13 cm Din 4800 Vuk-promer ploče 8 do 10 cm, cena Din 1200,— i 1800,— . j§| - JT' ^ J '' ' br. 208 10 cm Din 2200 sa 10, 11 13 noževa Din 8000, 10.000, 11.000 Blitz 30 ili 40 litara cena Din 8000, 11.000 sadržaj 60 in 80 litara cena Din 8000, 10.000 Stolna gnečarica sa kui^511 Din 1000,— sa točkom Din 1200.' za motor Din 1400.- stroj za sečenje mesa br. 5 . br. 8 . br. 10 br. 12 br. 20 br. 22 br. 32 br. 22 br. 32 br. 42 ć®1 80' U«.' sa točkom sa točkom sa točkom Din Din Din Din 1°°' Din Din Din 2^1 Din 2'„, Din Din 7°°' 7 V ploče i noževi za sve veličine i vrste olf) Vuk. Premer ploče u mm Rupice u milimetrima 2 3 4-7 5-12 13-19 20-30 80 Cena u dinarima 95 90 85 75 70 65 90 140 110 105 100 95 90 100 180 140 130 130 125 120 110 190 160 150 140 130 125 130 210 200 190 180 175 170 150 250 230 210 210 210 200 200 450 400 280 340 320 300 60 80 90 100 150 180 240 10« s. jžDo A 1 3 C3' 3# Kod naručba ploča i noževa t1"^ ijte papiru orisati spolja s rednju grli11$ isti način i nož orišite i PT^}oz\-t; za skicu. Na naručbi treba prime ,u rui, će, koliko milimetara želite da jal1, i kod noževa opet treba prim „ želi jednostruki ili dvostruki ,'e \)t0l ruča se osim toga i navedba oz ^ na n>’ eventuelno i firme, koja nalazi se šini. pr 'naručuju se prema duzini oštrine u colama. ^nževa su označene pod dužinama. I 4. Ji'na - cola 3456789 10 11 12 ^ia salamu Din..........60 66 74 88 ,(1. k, Yq? z* «,mlm Din..50 56 62 68 .56 58 62 . . . . .444650 . . . . rcrevareDin • • -4650 ............... iSoi Zločn-Din 20 24 28 .................. J' N0? Panj, Din . . .32 36 40 48 58 62 70 £ l^Panj, Din . . .52 58 66 72 82 88 98 £ l|*a kosti, Din . . .60 70 80 99100120135 *“■ S(it‘a narezak Din . . .64 72 88 96 . . * Palac — vidi nož br. 25, Din 12 kom. J' N ’ dalmatinac, Din ^ J bodež Din Sekire po kg a Din 50'— do 60'—, sa drškom Din 10 do 14'— više. Panj iz grabrovog drveta: veličina cm 55X55 60X60 75X?5 kom. Din 600'— 700'— 800'— isti okrugao 1500'— 2000 — 2500.— Kefa Din 55'—. Strgljač Din35 —. dužina u cm 35 40 45 50 55 kom Din 65'— 75'— 85'—95'— 105'— Pila ponikl. Din 26, a Iz nahrdjajučeg mater. 150% više. 97. List dužina u cm 40 45 50 55 kom. Din 14'— 16,— 18 — 20'— _ 4 — Crevari, koji mogu stalno dobavljati tačno sortirana ovčija creva, prvoklasnog kvaliteta, neka šalju najnižje ponude našoj upravi, pa će ista njih spraviti u vezu sa dobrim mušterijama. Uprava. Gg. mesari i kobasičari! Prilikom po-seta Ljubljanskog velesajma od 1. do 10. septembra o. g. obratite se za informacije za »Mesarski list« na izložbenom prostoru paviljona H kod srednjeg ulaza, broj mesta 643 i 644 — izložba Grudnik d. z o. z. Svima gg. mesarima i kobasičarima ponovno saopštavamo, da ćemo naš list dalje kao K godišnji glasnik izdavati i tako dugo, dopuki se ne javi dovoljni broj pretplatnika za mesečnik. Oni koji ste se pretplatili već na ćelu godinu 1934., dobi-ćete list i dalje, a kad se ponovno vratimo na mesečno izdavanje, dobićete list kao mesečnik za ćelu godinu naknadno. Uprava. Stručno oštrenje. Mnogi se ljute i žale, da njih mašine, Wolfovi i. t. d. nevaljaju, da slabo seču, teške su za pogon i. t. d. Tome najviše je uzrok nestručno, slabo i nepravilno oštrenje noževa i ploča. Ovih ploča i noža nemože Vam nijedan brusač naoštriti kako treba, najviše se puta zbog takog oštrenja ovih običnih brusača noževi i ploče samo nište, a posledice toga su na nevidnoj strani još znatno osetljive, malo njih znade, da ako se prat kod sečenja ugrije, taj mesni proizvod će se brzo skvariti. Na primer, ako se prat upali to znači kod sečenja ugrije, već za nekoliko dana kobasice će postati zelenkasto-pe-gaste boje i ovo nije više za jelo. Ugrija-nje mesa prouzrokuje malo da ne uvek slabo oštrenje ploča i noževa. Polažite ve- XV. Ljubljanski velesajam. XV. Ljubljanski velesajam — održava se od 1. do 10. septembra ove godine. Služi on u prvom redu napredku našeg narodnog gospodarstva i medjusobnom poznavanju trgovaca, producenata i konsu-menata. Ovaj velesajam pokazati će Vam potpunu sliku naše domače produkcije. Osim svega ostalog osobito će Vas interesirati izložba mesarskih i kobasičarskih strojeva i ostalih mesarskih potrebština. Ogledajte si paviljon H broj mesta 643 i 644 kod srednjeg ulaza. Vožnja po svima u državnu eksploataciju spadajućim prevoznim sredstvima uz 50 % popusta, dakle ne zadocnite ove prilike i posetite Ljubljanski velesajam i ujedno Sloveniju nazvanu jugoslovanski! Švicu. mmu lilllIHl[llllll,iriiilHIHllll[![l)ll]!ll'lli llllllllllllllllllllllllllllllllllllllllll Jugoslovanska specijalna radiona za popravak MESARSKIH 1 KOBASIČARSKIH STROJEVA I NOVI STROJEVI U RAZNIM DIMENZIJAMA Stalno skladište svih strojeva. - Transmisije.1 Svakovrsne reme za vješanje mesa i kobasica. - Kuke za sušenje mesa od svake veličine. - Brušenje svakovrsnih noževa i ploča. - Montaže. FRANJO TRBUHA Zagreb, Maksimirska cesta broj 11 35-god. praksa kod specijalne tvornice FRIEDRICH I HflHGfl, Wien. — Narudžbe i popravci izvan Zagreba bit će brzo otpremljeni. SOLIDNA RADNJA! UMJERENE CIJENE iiiiiiiiiuHUiiuuHiuuinninniniuiuuiiuiiiiiuiiuiuii liku pažnju na ploče i noževe, oz. na nji^ oštrenje i pošaljite jih samo specijalni® firmama u oštrenje, od kojih su u Zagr®' bu dve i Ljubljani firma Grudnik, Dra^' lje, p. Št. Vid, koja to firma je najje^'' nija i edino domaća firma, koja raspol®' že sa specialnim mašinama za oštrenj6 ploča i noževa. Ako Vam mašina ne seče dobro, pošaljite sve ploče i noževe fir®’ Grudnik u oštrenje, koja će Vam za svako oštrenje računiti 4—8 Dinara po ^0' madu i Vam vrati sve u najkraćem vremenu na Vašu adresu. Ako želite imati prima i tačno sortirana creva onda se izvolite obratiti na JUGOCRiJEVO ZAGREB, Klaonička ul. 9 TELEFON 60-91 Brzojavni naslov: 3UGOCRI3EVO Tražite cijenik! Brza i solidna podvorba! Preje Sedaj Prava uteha za živčno bolne! i Tako nenadno izpremembo V prav za prav kratkem času - že v neka] tednih povzroči samo naše preizkušeno redilno sredstvo. Mj Brezplačno in poštnine prosto pošljemo vsem, ki se obrnejo na nas, obširno razpravo o tem redilnem sredstvu. ii h, k Pišite še danes na spodaj navedeni naslov: Poštno zbiralno mesto: Ernst Pasternach, Berlin S. D. Michaelkirchplatz 13. Naša mesarsko-kobasičarska s*fuLsti} knjiga svakome je potrebna, zato si ‘0jj poručite kod naše uprave; broširan« Din 120.—, ukoričena u crvenom P. «3 stoji Din 160.—. Knjiga dobije se Ij[0j otplatu i to pod sledečim uvjetom: ^ naručbe treba je slati u pismu za Din ^ u poštanskim markama, ostalo plati se