ANNALES 14/'98 OCENE IN POROČILA/RECENSIONI E RELAZ IO N I/REVIEWS AND REPORTS, 195-241 kazuju da s l j nadimci brojem prepolovljeni i da su neki nestali i zaboravljeni. U literalnim prilozima tiskana su dva prozna rada Fedora Putinje i Ive Belenoviča, a pjesme za ovaj zbornik napisali su Miroslav Sinčič, Daniele Sirotič i Snježana Markežič. Pred dvije godine objavljena je knjiga Božo Jakov­ ljevič, Biografski leksikon Buzeštine i opčine Lanišče. U knjiži je opširnije ili sažetije obradeno 65 ličnosti za­ služnih za ova područja. Šest autora napisalo je u ovoj knjiži Zbornika jedanaest novih biografija pa če se tako prikupljati i objavljivati životopisi za novo nadopunjeno izdanje leksikona. Životopise su pripremili: ANTE FINDERLE (Vladimir Finderle), BOŽO JAKOVLJEVIČ (Josip Kraljič, Sergio Nežic, Boris Sirotič i Josipa Tomac), BOJAN PAVLETIČ (Gvido Poley), Prof. dr. VLADIMIR UREMOVIČ (Viktor Finderle), dr. PETAR STRČIČ (Dra- govan Šepič) i IVAN V IVO D A (Petar Draščič, Ivan V i­ voda i Jelišava Vivoda). U rubrici Prikazi, Vesna Katarinčič Škrlj, predsjed- nica Opčinskog suda u Buzetu, prikazala je rad Medu- narodnog sastanka u Švicarskoj (Neuchâtel 8.-10. rujna 1997) na temu Udruge sudaca: Uloga i status. Autorica je, kao jedina predstavnica Flrvatske, prisustvovala radu spomenute sjednice. Sasa Nikolič piše O umjetničkim djelima iz fundusa Zavičajnog muzeja u Buzetu, a urednik "Buzetskog zbornika" prikazao je Zbornik opčine Lupoglav '97, ob­ javljen sredinom 1997. g. Knjiga sadrži referate o opčini Lupoglav pripremljene za tri okrugla stola, kao i druge priloge. Zbornik obuhvača tematske cjeline: povijest, govor, etnografiju, pjesme i nekoliko biografija ljudi iz prošlosti kraja. Spomenimo da su feudu Lupoglava krajem XVI. stolječa pripadala i neka selišta na području gospoštija Postojna, Podgrad i Švarcenek. Povijesno društvo za Južno primorje i znanstveno istraživačko središte Slovenije u Kopru nastavljaju s publiciranjem več 10. i 11. knjige Annalesa u kojima znanstvenici i stručnjaci na vrlo zanimljiv način ob- javljuju bogatstvo društveno povijesnih i prirodo- znanstvenih pojava na ovom malom slovenskom gra- ničnom prostoru. Prednost graničnog područja urednici i izdavači iskoristili su širenjem kruga suradnika, ne samo iz susjednih, več i nekih dalekih zemalja, posebno kada se radi o prirodoznanstvenim prilozima. U poglavlju o športu napisana je biografija 1997. g. preminulog Sergia Nežica, legende buzetskog rukometa. Nežic je neprekidno igrao rukomet 20 godina, a to je najduži igrački staž jednog buzetskog sportaša koji je bio i trener i sudac. U dva mandata ovaj uzor rukometaš i sportaš bio je predsjednik Rukometnog kluba, član predsjedništva rukometnog saveza Umag i predsjednik zbora sudaca toga saveza. U vrijeme njegovog ruko- vodenja klubom u Buzet dolazi igrati prvak bivše države i prvak Europe bjelovarski Partizan, a od ženskih ekipa Lokomotiva iz Zagreba, prvak tadašnje države, a od reprezentacija u Buzetu je igrala reprezentacija Italije. Čedomir Žulič prikazuje buzetsko bočanje u 1997. godini. U Bočarskom centru Buzet registrirano je deset klubova. Tijekom godine organizirana su natjecanja na nivou bočarskog centra Buzet. Takmičenja su počela več u ožujku mjesecu u seniorskoj konkurenciji s prvenstvom parova, a na bočališta je izašlo ukupno 25 ekipa s 58 igrača. Ovakvu brojnost natjecatelja na pod­ ručju grada Buzeta može pružiti samo bočanje. Čedomir Žulič, predsjednik bočarskog centra, daje pregled takmičenja i uspjeh u ligi Grada, II. Županijskoj ligi, I. Županijskoj ligi i III. Hrvatskoj ligi u kojima se natječu buzetski bočari. Za ovu knjigu Zbornika priloge je napisalo 36 autora. Predgovor je napisala dr. Jelka Radauš Ribarič, etnologinja koja več pola stolječa istražuje lstru, pa tako i sjevernu iz koje potječe. Naslovnu stranicu izradio je FJari Ivančič, akademski slikar. Jedan od izdavača ove godine je i Institut za povijest umjetnosti iz Zagreba, 'a djelatnik Instituta mr. Davorin Stepinac član je ured- ničkog odbora uz prof. Antuna Heka i glavnog urednika i odgovornog urednika Božu Jakovljeviča. Božo Jakovljevič JADRANSKI ZBO RN IK - BIBLIOGRAFIJA (Priloži za povijest Istre, Rijeke, Hrvatskog Primorja i Gorskog Kotara. Društvo za povijest i kulturni razvitak Istre - Puia, Povijesno društvo Rijeka - Rijeka. Pula, Rijeka, 1997, 194 strani. Sedemnaesti svez Jadranskog zbornika isključivo je posvečen bibliografiji prvih 14 svezaka Jadranskih zbor­ nika tiskanih u razdoblju od 1956. do 1991. godine i autorski je rad mr. Darinka Muniča. Riječ je o onoj vrsti stručno znanstvene djelatnosti koja je neopravdano i poprilično podcjenjena vrsta, a s druge Strane neobično koristna i svrhovita svima onima koji se bave ili namjeravaju baviti istraživačkoznanstvenom djelat- nošču. Nadam se, da če se i u nas morati brzo mijenjati odnos prema bibliografima i bibliografijama jer su- vremena informatička sredstva i njihovo globalno ko- rištenje stavljaju nas u poziciju, da sami odlučimo, da li čemo biti dio europske i svjetske nauke ili ostati provincija. Zbog svega toga danas se u znanstveno raz- vijenom svijetu poklanja velika pažnja bibliografskoj djelatnosti, a nema razloga da tu pažnju ne poklanjamo Tekst je s predstavitve, ki jo je 8. oktobra 1998 organiziralo Znanstveno-raziskovalno središče Republike Slovenije Koper in Zgodovinsko društvo Rijeka v Pokrajinskem muzeju v Kopru. Predstavitve se je poleg glavnega urednika Jadranskega zbornika, dr. Mihaela Sobolevskega, udeležil še avtor biblio­ grafije, mag. Darinko Munič. 237 ANNALES 14/' 98 OCENE IN POROČILA/RECENSIONI E RELAZIONI / REVIEVVS AND REPORTS, 195-241 i mi, Jer u tom pogledu Hrvati imaju višestoijetnu tradiciju. Samo da vas podsjetim, opčenito govoreči, bibliografije mogu biti različite vrste: tekuče, retro­ spektivne ili historijske, opče, nacionalne, lokalne, osobne, popisne, anal¡tičke, referativne, kritičke, selek­ tivne, iscrpne, abecedne, predmetne i kronološke itd. Današnja teorija bibliografije nastoji stvoriti jedinstvene obrazce obrade bibliografskih podataka i riješiti ih usva- janjem medunarodnih standarnih bibliografskih opisa prikladnih za kompjutersku obradu. Koliko je biblio­ grafija danas razvijena stručno znanstvena disciplina go­ vore i činjenice da imamo več i brojna izclanja bi­ bliografije bibliografija. U teoriji bibliografija, s obzirom na njihovo značenje, navode se o njima hvalospjevni epiteti kao npr. da je ona glasni gramofon znanosti, uskladištena ljudska misao ili pak kralježnica znanosti. Namjerno sam htio ukazati na ove neke opčenitosti, kako bismo stvoriIi i relaniju sliku o bibliografiji "Jad- ranskog zbornika", koju danas predstavljamo javnosti i o znanju i trudu njenog autora mr. Darinka Muniča, koju je u nju uložio. Prije svega treba odgovoriti na pitanje, zašto su se izdavači Povijesno društvo Rijeka i Društvo za povijest i kulturni razvitak Istre u Puli odlučili na ovoj čin? Riječ je o prvoj znanstvenoj periodičnoj publikaciji na hrvatskom jeziku tiskanoj 1956. godine za područje Rijeke, Istre i Hrvatsko primorje (od šestog sveska i za Gorski kotar) i koje kontinuirano izlazi i danas, ali i s raziičitim vremenskim razmacima izmedu pojedinih godišnjaka ili svezaka. S druge strane jadranski zbornik je bio ono središte oko kojega su se otpočeli okupljati, prije svega povjesničari, ali i znanstvenici drugih struka i znanstvenih disciplina, koji su se več bavili istra- živanjem svekolike prošlosti navedenih područja ili im je Jadranski zbornik poslužio da se postupno uvode u svijet znanosti. Zbog toga autor ove bibliografije s pra­ vom uvida i konstatira, da su se tijekom izlaženja Jadranskog zbornika oblikovale i u njemu suradivale tri generacije povjesničara i znanstvenika raznih drugih grana znanosti. Nadalje, Jadranski zbornik je ona pe­ riodična publikacija o kojoj postoje posebne reference u našim enciklopedijama i leksikonima, a brojni radovi se citiraju, ne samo u hrvatskoj negu i u inozemnoj znanosti. Sve su to bili clovoljni razlozi, da se objavi bibliografija prvih 14 godišnjaka ili svezaka Jadranskog zbornika, te da na taj način svi zainteresirani za probleme i pojedine teme imaju nadohvat brze i po- uzdane informacije, što se je sve do sada objavilo od radova u njemu. Jer mnogi pišu i pokušavaju pisati članke, študije i knjige o prošlosti Rijeke, Istre, Hrvat- skog primorja i Gorskog kotara bez elementarnog osvrta na clotadašnji tretman problema u povijesnoj znanosti, zanemarujuči ono što je poznato i istraženo, a kada se i služe bibliografijom onda je to više dekorativnog nego funkcionalnog značaja. No, vratimo se ipak, na posve konkretne stvari, vezane za sadržaj Bibliografije Jadranskog zbornika. Najprije treba istači, da joj prethodi sjajni uvodni tekst mr. Darinka Muniča (str. 9-36). S pravom je utvrdio, da se ova bibliografija Jadranskog zbornika može svrstati u specijalne bibliografije, a s obzirom na namjene u opče bibliografije, jer su se sadržaji Jadranskog zbornika od povijesti i arheologije proširili na mnoge srodne disci­ pline ili manje srodne kao što su povijest umjetnosti, književnosti, jezika, prava, crkve, gospodarstva, etno­ grafije i sl. Prema torne Bibliografija Jadranskog zbornika (od broja 1/1956 do broja 14/1991) sadrži 632 bibliografske jedinice (od toga 15 ukaznica), a nastala je radom 155-orice autora rasprava, članaka, izvorne grad­ nje, prijevoda, priloga, ispisa, komentara, članaka in memoriam, diskusija, osvrta, prikaza, bilježaka, izvješča i slično. Vrijednost Muničeve uvodne rasprave je i posebno u torne, što je on rasvijetlio mnoge nepoznate činjenice ili nedovoljno poznate iz početnog razdoblja a djelatnosti Povijesnog društva Rijeke, posebno u njegovoj najranijoj fazi. Zatim minucioznom analizom rekonstruirao svekolike napore čelništva i članstva Po­ vijesnog društva u pokretanju i pripremi prvog broja Jadranskog zbornika, sagledao stanje izdavalaštva u Rijeci, Istri, Hrvatskom primorju i Gorškom kotaru i na taj način dao potrebne vremenske, društvene i kulturne okvire u kojima se je pojavio Jadranski zbornik. S druge strane Jadranski zbornik utjecao je na pokretanje niz sličnih edicija u pojedinim manjim sredinama Istre, Hrvatskog primorja i Gorškom kotaru, što je bilo dragocijeno za promišijanje lokalne povijesti pojedinih naselja, gradova i otoka. Nije mi namjera da vas ovom prigodom opterečujem raznim drugim detaljima o ovoj probleniatici, več samo potaknem i sugeriram, da doista vrijedi pročitati ove nadahnute stranice uvodnog teksta. U nastajanju da se dalje ukaže na veliku vrijednost ove Bibliografije Jadranskog zbornika treba ovom pri- likom ukazati i na tematsko sadržajni sklop 14 svezaka Jadranskih zbornika. Na njegovim stranicama pisalo se je i piše o najraznovrsnijoj prošlosti Rijeke, Istre, Hrvat­ skog primorja i Gorskog kotara, ali i o povezanosti toga područja, tj. Zapaclne Hrvatske, raznim nitima (po- vijesnim, gospodarskim, kulturološkim) s ostalim dije- lovima Hrvatske, pojedinih srednjoeuropskih zemalja i posebno s našim prekojadranskim susjedima na Ape- ninskom poluotoku, zemljama Sredozemlja, pa i poje­ dinim prekoocenaskim zemljama. Vremenski sklop sa- clržaja Jadranskih zbornika obuhvača brojne teme od prapovijesti pa do vremena neposredno nakon završetka drugoga svjetskog rata. U uvodnom tekstu mr. Darinko Munič navodi podrobno sadržajna opredijeljenja u du- gom vremenskom nizu, te se neču posebno na torne zadržavati. Bibilografija prvih 14 svezaka Jadranskog zbornika struktuirana je tako, da se njen korisnik može vrlo lako i jednostavno obavijestiti o onim činjenicama koje ga zanimaju. Ako želi doznati i informirati se o pojedinim osobama koje su pisale u Jadranskom zborniku i o ANNALES 14/'98 OCENE IN POROČILA /RECENSIONI E RELAZIONI / REVIEWS AND REPORTS, 195-241 čemu, ima na raspolaganju abecedni popis autora i naslove njihovih radova s cjelovitom bibliografskom jedinicom i ujedno prijevod naslova rada na onaj strani jezik na kojem je napisan sažetak rada (str. 37-89). Zatim slijedi abecedni popis autora i njihovih radova na talijanski, francuski, njemački i engleski jezik, ovisno na kojem stranom jeziku je tiskan sažetak odgovarajučeg rada. Ovo je od naročitog značaja, kada je riječ o stranom korisniku Bibliografije Jadranskog zbornika. Ako pak korisnika Bibliografije zanima sadržaj poje- dinog Jadranskog zbornika i podaci iz impresuma mr. Darinko Munič donio je i takve podatke (str. 127-135). Nadalje, u dvije tabele iznio je niz zanimljivih brojčanih pokazatelja o 14 svezaka Jadranskog zbornika i to ponaosob za svaki zbornik (svezak) i ukupne poka­ zatelje za sve zajedno. Iz ovih tabela je moguče saznati broj stranica pojedinog sveska, broj suradnika, vrsta objavljenog rada, na koji strani jezik su prevedeni sažeci radova, te broj objavljenih crteža, tabeia, slika, karata i planova, te drugih priloga. Pri samom kraju Bibliografije objavljeno je kazalo osobnih i zemljopisnih pojmova, što pruža korisniku kao upozorenje, ako se želi obavijestiti o pojedinoj osobi (autoru), lokalitetu, temi ili pojmu. I najzad op- širniji sažetak Bibliografije Jadranskog zbornika objav­ ljen je na talijanskom, francuskom, njemačkom i en- gleskom jeziku. Da je hrvatska znanost dobila ovu vrijednu Biblio- grafiju prvih 14 svezaka Jadranskog zbornika zasluga je to prije svega našeg cijenjenog povjesničara mr. Darinka Muniča, a tek zatim i svih onih koji su na odredene načine pomagali da se ova knjiga tiska. Njihova imena su navedena u impresumu i ima ih podosta. Knjiga koja se ne otvara i ne čita, postaje papir. Ja se duboko nadam, da tu sudbinu neče doživjeti Muničeva Bibliografija Jadranskog zbornika, jer ona sadrži dugo pamčenje o onome što su broj ni suradnici učinili u razdoblju od 35. godina (od 1956. do 1991) na una- prijedenju povijesnih i drugih znanosti na področju Zapadne Hrvatske, a unutar toga i na unaprijedenju hrvatske znanosti. Putokaz je svima onima koji su ušli ili ulaze u svijet znanosti, a Bibliografija im pruža mnoge korisne informacije. U znanosti se znanstvenici uspinju sa svojim djelima jedan drugome na ramenima. U poštovanju prema dostignutim rezultatima u prošlosti i njihovim kritičkim odnosom moguče je putovati dalje. Na taj način se i povijesna znanost, kao i svaka druga ponovno potvrduju i imaju smisao daljnjeg opstanka i trajanja. Nadalje, ova Bibliografija pokazuje, da treba ustrajati na daljnjem opstanku i tiskanju Jadranskog zbornika. Nadamo se da daljnje izlaženje Jadranskog zbornika nije ušlo u sušno razdoblje, te da če puljsko uredništvo nakon šest godina pripremanja konačno i uskoro tiskati pripremljeni svezak 15. i 16. Jadranskog zbornika. Moramo sačuvati ono, što je dosada bilo dobro. A toga je bilo mnogo u dosadašnjih 14 svezaka Jadranskog zbornika. Prije svega to je solidnost istra- živačkih rezultata i značajnih za razvoj opčenito hrvatske historiografije. To bogastvo tema i rezultata historijskog istraživanja ne može nitko poreči dosada tiskanim Jadranskim zbornicima. Mihael Sobolevski Goran Filipi-Barbara Buršič G iudici: ISTRIOTSKI UNGVISTIČKI ATLAS / ATLANTE LINGÜISTICO ISTRIOTO. Znanstvena udruga MEDITERAN, Knjižnica ATLAS 1, Pula, 1998, 722 strani. U Puli je u travnju 1998. godine objavljena knjiga Gorana Filipija i Barbare Buršič Giudici Istriotski ling- vistički atlas/Atlante lingüístico istrioto. Čitatelj se o genezi ove knjige i o drugim pojedi- nostima vezanim uz nju može obavijestiti iz dvaju instruktivnih predgovornih tekstova, koji su, kao i sve drugo u ovoj knjiži, paralelno pisani hrvatskim stan­ dardnim jezikom i talijanskim jezičnim standardom. Prvi tekst pod nazivom Predgovor/Prolusione pot- pisuje August Kovačec, eminentni hrvatski romanist i akademik HAZU, a drugi su nepotpisani tekst s na­ slovom Uvod/lntroduz ione sročili autori. Iz njih se može saznati da je ova knjiga zaključak prve faze istoimenoga podprojekta u projektu Atlas Linguarum Histriae et Liburniae (Lingvistički atlas Istre i Kvarnera), za koji se predvicla da če biti zgotovljen za petnaestak godina, a nešto ranije njegov istarski dio koji izvode četiri istra- živača i suradnici Znanstvene udruge Mediteran iz Pule, na čelu s Goranom Filipijem, te četiri istraživača i suradnici ustanove Scuola Superiore di Lingue Moderne per Interpreti e Traduttori iz Trsta, na čelu s Francom Crevatinijem. Projektom je Lingvistički atlas Istre osim ove knjige predvidena za koju godinu i knjiga s drugoga podprojekta imenom Istrorumunjski lingvistički atlas. Izradbu jezičnoga atlasa Istre predložio je prije četvrt stolječa Pavao Tekavčič, ugledni hrvatski romanist svjet- skoga glasa, i jedan od najboljih poznavatelja jezične situacije u Istri i istarske jezične povijesti, uvidajuči i upozoravajuči na potrebu razjašnjavanja i razmršavanja mnogobrojnih romansko-slavenskih i slavensko-roman- skih, ali i unutarslavenskih i unutarromanskih jezičnih veza na istarskonie prostoru. Štoviše, profesor je Te­ kavčič tada predložio i načela za ustrojbu terenskoga upitnika i odabir terenskih punktova te ispitanika za takav atlas. No trebalo je proči još dvadesetak godina da se njegova zamisao počne ostvarivati. Čitavo se to vrijeme i trščanski profesor Franco Crevatin nosio tom idejom, pokušavajuči pronači suradnika medu hrvatskim lingvistima i dijalektolozima, sve dok se nisu stekli uvjeti i susret profesora Crevatinija s višestruko kompe­ 239