STATUT NARODNE OM LA DI N E J U G OSI. AVI J E Centralni komltat Narodna omlodina Hrvo‘ska Z a g r a b n i L f' Brana Perovft O PROJEKTU STATUTA NARODNE OMLADINE JUGOSLAVIJE Drugarice i drugovi, Do danas je naša organizacija bila organizo- vana i radila prema Statutu koji je usvojen na III kongresu, maja 1946 godine, kada je naša orga¬ nizacija promenila ime Uj edin j eni savez antifaši- etičke omladine Jugoslavije u Narodna omladins Jugoslavije. To je bio prvi Statut naše organizacije, jer je ona do tada radila na osnovu rezolucija koje je doneo Prvi kongres decembra 1942 godine i Drugi kongres maja 1944 godine. U Statutu, kojl smo doneli na III kongresu u Zagrebu, bila su sa- kupljena i na jednom mestu formulisana osnovna pravila iz bogatog iskustva rada naše organizacije za vreme rata i neposredno posle oslobodenja. Sta¬ tut je donesen u vreme kada je glavni zadatak i naroda i omladine bio borba za obnovu naše ratora razorene privrede i društvenog života. Statut je mnogo doprineo izgradivanju političkog i ideolo- žkog lika naše organizacije, jer je formulisao osnov¬ na programska načela, zadatke i ©dnedio karakter 3 organizacije; on je omogučio puno organizaciono oformljenje Narodne omladine i ujednačenje ra- znoobraznih organizaeionih formi, koje su naro- čito bujale odmah po oslobodenju. On je mnogo doprineo okupljanju širokih masa omladine u or- ganizaciju i na zadaehna obnove zemlje. Prošlo je dve i pr godine od donošenjr prvog Statuta Narodne omladine. Stanje u našoj zemlji 1 u svetu mnogo se izmenilo. Na putu ka potpu- nom uništenju eksploatacije čoveka od čoveka, radni narod naše zemlje na čelu sa radničkom klasom, a pod rukovodstvom Komunističke partije izvojevao je krupne pobede. Nacionalizacijom in¬ dustrije i krupne trgovine silno je ojačan socija- listički sektor privredfe. Počelo je jače da se raz¬ vija zemijoradničko zadrugarstvo, od najnižih do najviših njegovih formi putem koga če se izvršiti socijalistička rekonstrukcija naše poljoprivrede. Donošenjem Petogodišnjeg plana — uvoden jem planske privrede naši narodi združeni u Narod- nom frontu, organizacionom obliku saveza radnika, seljaka i narodne inteligencije, stali su odlučno i nedvosmisleno na put izgradnje socijalističkog dru¬ štva u našoj zemlji. I pored velikih teškoča i liša- vanja, koji prate ostvarenje zadataka Petogodi¬ šnjeg plana — porastao je životni standard naših radnih masa. Porasle su u vezi sa tim i kulturne potrebe njihove, a otvaranjem novih škola, kurse- 4 /a, pozorišta, biblioteka i dr. — i mogučnosti za¬ dovoljenja tih potreba ma da sve te mogučnosti još ni izbliza ne odgovaraju stvarnim našim po¬ trebama. Uzdigla se svest i politieka zrelost naših radnih masa, posebno omladine. Tri i po godine aktivnog samopregornog učešča naše omladine u obnovi i izgradnji zemlje, gde je ona pokazala primere i pojedinačnog junaštva i odricanja i ma- sovnog heroizma dostojne onih iz rata, bile su ve¬ lika životna škola naše omladine, škola socijali- stiekog vaspitanja. Od III kongresa do danas na¬ ša Narodna omladina se definitivno izgradila u čvr- stu jedinstvenu orgahizaciju sa sistemom osnovnih oi’ganizacija i rukovodstava odozdo do gore, pro- širila je svoja aktivnost, obuhvatajuči. sve vrsta omladinske delatnosti — političku, kulturnu, struč- nu, fiskultumu, sportsku i zabavnu i proširila svoje redove tako da ona danas obuhvata oko 80 ®/» naše omladine. Ostvarujuei linija Partije u omla- dinskom pokreta Savez komunističke omladine, kao predvodnik Narodne omladine i najbolji njen deo, uspeo je da u toku oslobodilačkog rata, a na- roeito u izgradnji socijalizma, prenese na čelu Na- rodnu omladinu kao organizaciju i mnoge članove Narodne omladine mnoge osobine koje su nekada odlikovale samo skojevce i SKOJ kao celinu, Da¬ nas, više od tri godine posle pobedonosne Narodne revolucije, u uslovima izgradnje socijalizma u našoj zemlji, zahvaljujuci pravilnoj liniji Komunističke partije i upornom nastojanju SKOJ-a — organi- zaciono, a uglavnom i političko-ideološko jedinstvo naše mlade generacije ulazi u svoju završnu fazu. Zato je naš Kongres na osnovu preporuke V kon¬ gresa KPJ mogao i da donese odluku o spajanju SKOJ-a i Narodne omladine u jednu organizacija sa jedinstvenim programom i Statutom. Zbog svih ovih ekonomskih i političkih pro- mena u našoj zemlji, zbog snažnog razvitka naše organizacije i novih zadataka koji se u izgradnji socijalizma postavlja ju pred mladu generaciju na¬ še zemlje, mi moramo na ovom Kongresu doneti Statut naše nove organizacije, ili bolje rečeno — stari Statut prilagoditi stepenu razvitka naše or¬ ganizacije i njenim novim zadaeima. Pri izradi projekta Statuta koji vam se danas predlaže, ko¬ misija za izradu Statuta, koju su odredili Centralni komitet SKOJ-a i Sekretarijat Centralnog veča, lmala je, pre svega u vidu bogatu političko-orga- nizacionu praksu Narodne omladine i SKOJ-a i uzela, oslanjajuči se na stari Statut Narodne omla¬ dine, sve ono najbolje i u organizacionom i u po- litičkom pogledu što poseduju obe organizacije. Polazeči od zadataka koje je V kongres KPJ po¬ stavi o pred omladinu, mi smo se služili i bogatim, naročito organizaeionim iskustvima Svesaveznog tenjinskog komsomola, formulisanim u Ifetavu e Komsomola Uri.majuči sve to a obzir, komisija se trudila da kroz Statut šlo potpunije očrta takvu organizacij«, u Sij im če okvirima moči da se od¬ vija sva dosadašnja raznolika delatnost naše or¬ ganizacije, a takode i dalje razvija i proširuje. Sssvim je jasno da se u obrazloženju projekta Statuta ni j e raoguče, a ni potrebno zadržavati na .svakom poglaviju, svakoj tački, Jer je ovaj Statut odraz naše svakodnevne prakse, stepena i perspek¬ tiva razvitka naše ©mladinske organizacije, koji su nama svima poznati. Zadržačemo se samo na ne¬ koliko glavnih stvari, na nekoliko glavnih obeležja naše nove Narodne omladine, odnosno njenega Statut Borba za jed bistvo mlado generacije u našoj zemlji Istorija našeg omladinsbog pokreta od njegovog stvaranja jeste istorija borbe za stvaranje jedin- stva mlade generacije naše zemlje. Drug Dilas o svom govoru na IV.kongresu SKOJ-a kaže: Borba za itjediiijehje naše mlade genera¬ cije prošta je do sad tri osnovne faze u svom razvitku. Prva faza je označavala borbu rad- ničke, seljačke i najnaprednije intelektualne omladine protiv reakcionarnih režima stare Jd- voslavije koji su predavali našti zemlju ino- stranim imperijalistima, najprije onima sa Za- pada, a zatim njemačkim i talijanskim fašisti- ma. Druga faza je označavala borbu te iste omladine protiv inostranih zavojevača i izdaj- ničke buržoazije. Treča faza je sadašnja i ona označava borbu naše mlade generacije za soci- jalistički preobražaj Jugoslavije.« Borba za jedinstvo naše mlade generacije u raznim periodima imala je različite vidove i forme; najnapredniji deo omladine isticao je različite bor¬ bene, parole i zadatke što je zavisilo od konkretnih uslova borbe. Ali za tu borbu je uvek bilo ka¬ rakteristično nekoliko mornenata. Prvo, platforma objedinjavanja mladih ljudi u našoj zemlji bila je uvek politički strogo principijelna i potpuno jasna; to objedinjavanje vršilo se na platformi borbe za životna, politička, ekonomska i kulturna prava o- mladine. Drugo, objedinjavanje omladine vršilo se u vatri svakodnevne borbe radne omladine za nje¬ na prava, u revolucionarnim okršajima pre rata i u oružanoj borbi protivu okupatora i izdajničke bur¬ žoazije. Omladina se na svom sopstvenom svat dnevnem borbenom iskustvu uveravala u snaga jedinstva, u njegovu neophodnost, ako se želi iz- voievati konačna pobeda. Naročito poučno isk stvo. u tom smislu imala je naša mlada generacua u četvorogedišnjoj oružanoj oslobodilačkoj borbu Trece, platforma za ujedinjenje mlade radne gene- 8 racije kod nas bila je dovoljno široka i konkretno razradena, bez obzira na povremene sektaške gre- ške i u liniji i pri njenem prevoden ju, da je mo¬ gla da okupi široke slojeve omladine i povede ih u revolucionarnu borbu. To naročilo vazi za pe¬ riod, narodnooslobodilačke borbe i sadašnji period izgradnje zemlje, Jasno je da je ovakva borba naše mlade generacije, ovakva borbena politička plat¬ forma njenog objedinjavanja, mogla biti sprovo- čtena samo zahvaljujuči torne što je naš napredni omiadinski pokret od njegovog stvaranja rukovo- dila i usmeravala Komimistička partija Jugoslavi¬ je. Od stvaranja Saveza komunističke omladine Jugoslavije 1&1& godine, vodila je naša napredna omladina na čelu sa SKOJ-em, a pod rukovodstvom Komunističke partije, upornu borbu za ujedinje- nje mlade generacije u jednu jedinstvenu orga- nizaciju. U toj borbi išle su za Komunističkom omladinom najpre hiljade, onda desetine i stotine hiljada, a danas i milion mladiča i devojaka naše zemlje. I zato, što je revolucionarnom borbom naše omladine rukovodila Komunistička partija, zbcg čega je platforma objedinjavanja omladine bila uvek visoko principijelna i konkretno razradena, i izgradivala se u vatri svakodnevne borbe, bilo je moguče u našoj zemlji pokrenuti u revolucionarnu borbu i organizovati tako široke slojeve omladine. Zato što se jedinstvo naše mlade generacije stva- 9 ralo odoztio u svakodnevnoj borbi za ži volne in¬ terese omladine, ono je postalo tako čvrsto da ga nisu mogli razbit] pojedini reakcionarni rukavo- dioci nekih predratnih omladinskih organizacija. Ma da su se kod nas, naročito pred rat, u periodu pripx’ema za odbranu zemlje, u naprednem omla- dinsko.m pokretu nalazile razne ©mladinske orga¬ nizacije — pored radničkih, Študentskih i drugih izrazito progresivnih i fouržoaske i nacionalističke, —- ipak se jedinstvo naše mlade generacije izgra- divalo u prvom redu na bazi borbe za jedinstvenu omladinsku organizaciji! i elementi sporazuma ni¬ so uikada bili bitni za jedinstvo našeg omladin- 'skog poki ata. Surova škola rata i okupacije izbri¬ sala je iz srca radne omladine različite ©mladinske organizacije raznih političkih pravaca koje su ustvari prestavljale organizovani uticaj buržoazl- je na omladinu i učinila da se široki slojevi omla- dine na sopstvenom iskustvu uvere da se bolj i ži¬ vot radne omladine može ostvariti samo usposta- vom vlasti radriog naroda na čelu sa radničkom klasom, a pod l ukovodstvom Komunistička partije. Tako su se kroz dugogodišnju revolucionarnu bor- bu radnička klasa .i njena avangavda -- Komum- stička partija fugoslavije povezali sa najšivim omladinskm masama naše zemljo, otstranjujuči do najvišeg ir. „ ' g stepena uticaj buržoazije na nj n. ;Om.ledina " '■ me viš^gedišnjem sopstve-nm;: 10 iskustvu* naročite za vreme rata averiia da je Kis- munistička partija od svih političkih snaga naše zemlje jedina uvek bila Istinski i dosledni zaštit- nik svih njenih prava i Interesa. Zbog toga je j bilo moguče do tog stepena izgraditi političko i dobrim delom i ideološko 'jedinstvo naše omladine kako je danas ostvareno u Narodno;] omjadini I z hvaljujuči baš tom apsolutnom utica ju naše Par¬ tije na omladinu, zahvaljujuči toj visokoj polUic- koj svesti naše omladine, moglo je doči do potpu- nog i organizacionog njenog jedinstva, spajanja SKOJ-a i Narodne omladine u jednu organizacija U torne se sastoji osnovna prednost naše Narodne omladine od mnogih drugih ujedinjenih omladin- skih organizacija iz zemalja narodne demokratije, primer u Rumuniji, Madarskoj, čehoslovačkoj, Poljskoj. U tim zemljama, ma da postoje isto tako jedinstvene omladinske organizacije sa brojnim eh ostvom uticaj Partije nije ni izbliza tako čvrst v najŠirim slojevima omladine, tamo Komunistič¬ nim partijama pretstoji još ozbiljna bitka za omk- fiinu, za paralisanje i otstranjenje uticaja buržos/i- je na nju, manje ili više i posle stvaranja jedin- ,’/enih omladinskih organizacija. I ma da se za ove ■ ri godine od oslobodenja, u borbi za obnovu i so- čijalističku rekonstrukdju uticaj Komunističkm partija medu omladinom znatno bjačao, jedinstvo omladine u masama mnogo učvrstilo, ipak nije ot- U stranjen niti može tako brzo u potpunosti biti ot- stranjen princip pariteta. Zato nikako nije pravilno stavljati znak jednakosti izmedu Narodne omla¬ dine Jugoslavije i jedinstvenih omladinskih orga¬ nizacija nekih zemalja narodne demokratije, ma da se one, recimo po imenu i po osnovnim svojim zadacima danas i ne razlikuj u. U čitavoj svojoj dugogodišnjoj borbi za jedin- stvo mladih SKOJ je uvek težio stvaranju j edin¬ stvene revolucionarne organizacije radničke i se- ljačke omladine Jugoslavije, jedinstvene revoluci¬ onarne omladinske organizacije novoga tipa, što mu je kao glavni zadatak još pre rata postavila Par¬ tija, i uporno radio na njenom ostvarenju. Zahva- ljujuči pravilnoj politici i liniji rada naše Partije medu omladinom i uopšte, i neumornem zalaganju Saveza komunističke omladine mi danas u našoj zemlji imamo dve u osnovi iste organizacije — SKOJ i Narodnu omladinu — koje obe vaspita- vaju omladinu u duhu socijalizma, na ideologiji Komunističke partije i mobilišu je u izgradnju socijalizma. U Narodnoj omladini ostvarena je »jedinstvena revolucionarna omladinska organiza¬ cija novoga tipa«. Prenoseči na našu omladinsku organizacij u kr oz dugogodišnju borbu svoje oso- bine, — borbenost, političku svest, ideološke na¬ zore i visoku moralnost, SKOJ kao nerazdvojni 12 sopstveni deo Narodne omladine uspeo je da od nje stvori u osnovi komunističku organizaeiju. Zato se danas, kada se vlast nalazi u rukama radnog na¬ roda na čelu sa radničkom klasom i pod rukovod- stvom Komunističke partije, kada Partija posta¬ vlja zadatak da se potpu.no uništi eksploatacija čo- veka od coveka i time ostvari puno moralno-po- litičko jedinstvo naših radnih masa — st vara ju sve mogučnosti za puno i organizaciono jedinstvo naše mlade generacije. Spajanjem SKOJ-a i Narodne omladine završa- va se proces organizacionog objedinjavanja naše radne omladine a ubrzava i jača proces njenog političkog i ideološkog objedinjavanja na bazi ideologije Komunističke partije. To spajanje pret- stavlja veliku političku pobedu u ujedinjavanju naših radnih masa uopšte. »To je krunisanje dugo- godišnjih herojskih borbi i napora naše mlade ge¬ neracije, krunisanje rada naše Partije medu omla- dinom. To je velika organizaciona i politička po- bjeda naših naroda u borbi za socijalizam.« (Dilas, govor na IV Kongresu SKOJ-a). Takvu jedinstvenu, borbenu organizaeiju koja se izgradivala kroz dugogodišnju borbu pre rata, u oslobodilačkoj borbi i danas u izgradnji soeija- lizma, »koja na dobrovoljnoj osnovi okuplja široke slojeve, radhičke, seljačke i školske omladine«, — očrtava Statut koji je pred vama. i 13 Varodna oit»iad»na — rezerva j pomočnik Fartije Save? komunisiičke omladine Jugoslavije, raz- vijajuči se od svog osnivanja pod neposrednim rukovodstvom Komunističke partije, bio je za sve vreme njen verni pomočnik i rezerva. Govoreči na tv kongresu SKOJ-a drug Tito je visoko ocenio ulogu SKOJ-a kao pomočnika naše Partije. U borbi protiv monarhofašističke diktature i svih rekaci- onarnih režima stai-e Jugoslavije, u borbi protiv okupatora d izdajničke buržoazije, u borbi za iz- gradnju socijalizma SKOJ je uvek bez kolebanja išao za Partijom i požrtvovano se bacao u borbu kuda je pozivala Partija, čak i onda (kao na primer 1928 godine) kada je taj poziv od strane partiskog rukovodstva bio nepravilan. Dugogodišnje frakei- onaštvo u vrhovima naše Partije nije kod mladih komunista mogle ubiti veru i ljubav prema Par¬ tiji i SKOJ je u toj borbi stajao na strani zdravih partiskih snaga koje su se borile protiv frakci- onaštva. a za čistotu i boljševizaciju naše Partije Tu veru i ljubav prema našoj Partiji SKOJ je uspeo da svojim dugogodišnjim radom i borborn usadi u srca miliona naših mladiča i devojaka, mo- bilišuči široke slojeve omladine u predratnu revo¬ lucionarni! borbu, u oružanu borbu protiv okupa¬ tora i izdajnika, u borbu za izgradnji.; socijalistič- kog društva danas, vodeči ih u borbu za ostvarenje zadataka i ciljava koje je pred naš radni narod ‘i 14 omladinu postavljala Komunistička partija. SKOJ je uspeo da u Narodnoj omladini ostvarl široki| organizacija ~ koja je danas verni pomočnik I rezerva naše Partije. Komunistička partija je od svog osnivanja, suzbijajuči socijaldemokratske ten« dencije poteenjivanja revolucionarnih snaga ko j e leže u omladini, shvatila značaj njenog organizc- vanja, značaj omladinske organizacije kao pouzda- nog oslonca i borbenog pomočnika Partije. Zato je ona uvek poklanjala veliku pažnju radu medu oniladinom zato je ona za rad medu omladinom odvajala svoje najbolje kadrove. Istorija borbe i razvitka naprednog omladin.- skog poideta kod nas nerazdvojno je povezana ss istorijom i borbom naše Partije. Greške i nedo- siaci u liniji i kod rukovodstava partije odražavall sit se u prvom redu. na Savezu komunističke »mla¬ dine, a preko njega i na celom naprednem omia- 'dinskom pokretu. Zahvaljujuci svoj oj brizi za organizovanje ornla- 'dine, za njene životne interese, Partija je i uspela da ostvari rukovodeču ulogu nad našim naprednim omladinskim pokretorn, apsolutni uticaj na široke slojeve naše radne omladine. Zato je naša Partije uspela da uz pomoč Saveza komunističke ©mladine stvori od Narodne omladine Jugoslavije svog vcr- nog pomočnika i borbenu rezervi:. U projektu S: tista u članu 3 se kaže: ■ift »Narodna omladina Jugoslavije prihvata pro¬ gram Komunističke partije Jugoslavije kao svoj program i bori se za njegovo puno ostvarenje. Ona radi pod opštim rukovodstvom Komunističke par¬ tije Jugoslavije.« A u članu 4: »Narodna omladina pretstavlja rezervu Koir.u- nistieke partije Jugoslavije.« Ove reči mogle su biti zapisane u projektu Statuta Narodne omladine, zato što se ona kroz dugogodišnji proces revolucionarne borbe zaista razvila u svesnog borca za program Partije — kon¬ kretno za izgradnju socijalizma u našoj zemlji. Sva njena sadašnja delataost usmerena je na borbu za izgradnju socijalizma i u toj borbi ona se danas aelazi pod opštim idejnim rukovodstvom i nepo¬ srednem pomoč; Komunističke partije, organiza- tora naše socijalističke izgradnje. Kroz čitavu de¬ latnost Narodne omladine, naša omladina se vaspi- tava u duhu socijalizma. na ideologiji marksizma- lenjinizma; iz te svestrane, političke i životne škole najbolji ulaze u redove naše slavne Partije. I mi danas možemo slobodno kazati da nema takvog zadatka boji bi postavila naša Partija, ma kako on težak bio, a da ga Narodna omladina ne bi s uspehom izvršila, angažujuči na njego’-om izvr- šenju najšire redove svog članstva Danas je z* 16 ogromnu večinu članova Narodne omladine naj- veca čast, ideal kome oni streme — postati članom Komunističke partije. Po nepokolebivosti kojom danas Narodna omladina sledi Partiju, po veri i Ijubavi prema njoj, po spremnosti da se s oduše- vljenjem baci na iz vršenj e svakog zadatka koji ona postavi mi možemo kazati da je Narodna omladina sa SKOJ-em kao dosadašnjim svojim jezgrom da¬ nas Partiji najbliža organizacija. Ova činjenica stavlja pred naša rukovodstva velike i odgovorne zadatke za dalje razvijanje Narodne omladine, za njeno dalje političko i ideološko izgradivanje, nje- nu još jaču mobilizaeiju za izgradnju socijalizma i vaspitanje omladine u duhu socijalizma. Danas, kada u našoj zemlji, koja izgraduje so- cijalizam postoji takva masovna revolucionarna ornladinska organizacija — verni pomočnik i bor¬ bena rezerva naše Partije, prestala je potreba po- stojanja dveju omladinskih organizacija — SKOJ-a i Narodne omladine sa istim programom i istim zadacima, Iz svega gore izloženog jasno izlazi da ovo naše objedinjavanje imamvrstu i jasnu idejnu i političku osnovu — da je to »jedinstvo u borbi, za socijalizam, jedinstvo na osnovi jedne — marksi- stičke ideologije, na osnovi jedne politike, politike Komunističke partije Jugoslavije« (Dilas — govor na IV kongresu SKOJ~a). Spajanjem SKOJ-a i Narodne omladine ne likvidira se ni jedna od tihi 17 Jveju organizacija, nego nova Narodna omladina itzima od obe ono sto je kod njih bilo najbolje. Drug Tito na IV kongresu SKOJ-a kaže: "Ne likvi¬ diramo mi SKOJ kao takav. ne likvidiramo mi komunističku omladinu kao takvu, nego je u ogromnim razmerima proširujemo i formalno, je r je i stvarno danas naša. Narodna omladina do¬ stojna da bude komunističku omladina. Prema to¬ rne, ne radi se tu sad o imenu več o sadržini,; A drug Bilas: -Od Narodne omladine ona (nova or¬ ganizacija — naša primedba) uzima uglavnom ši- rinu, a od SKOJ-a ideologiju. disciplino, herojstvo i požrtvovanje, čvrstinu i odanost stvari naroda i Partije. * »Svaki skojevae treba da se ponosi što če vaspitati mnogo mladih drugova iz Narodne omladine da budu kao on, a svaki narodni omla- dniac treba da se ponosi što je zaslužio da ga Par¬ tija više ne razlikuje od skojevca, da ga smatra mladim komunistom, borcem za izgradnja novog života, novog društva, za izgradnju nove, soclja- 5ističiJugoslavij e. f Takvu organizaciju borbenog pomočnika naše Partije, organizaciju koja je nastala spajanjem SKOJ-a i Narodne omladine na programu Komu- nisMčke partije i pod njenim rukovodstvom — »črtava projekaf. Statuta Narodne omladine koja » pred vama. Na X pienarntrtn sastanku Centralnog veta gde je usvojen, projekat Statuta bilo je mnogo disku¬ sije oko imena naše organizacije. I tada, a i u di¬ skusiji o projektu Statuta u organizacijama bilo je mnogo predloga da kod naše organizacije i. u ime¬ nu bude podvučen njen u suštini komunistički ka¬ rakter. Zbog svega gore izloženog komisija smatra da ovo nije ni najmanje bitno. Narodna omladina se pod tim imenom razvila do danas u milionsku, progresivnu. revolucionarni! omladinsku organi¬ zaciji! pod rukovodstvom Komunističke partije i u borbi za ostvarenje zadataka koje je Partija pred nju postavila. Ime, »Narodna« ima danas svoj pumi politički smisao, smisao borbe za izgradnju naSe — narodne —■ države, za izgradnju sorijalističkog društva u FNRJ. Narodna omladina ima bogate borbene, revolucionarne tradicije iz rata i izgrad¬ nje zemlje, ona je srasla sa našom omladinom i postala sastavni deo njenog života i svakodnevnog rada. Razumljivo je da naša Narodna omladina Ranas nije ona Narodna omladina od pre tri go- 'dine ili ranije, več se ona u procesu borbe za iz¬ gradnju socijaližma i sada, ovim potpunim, i orga- nizacionim spajanjem sa Savezom komunističke omladine izdigla i organizaciono i politički i ide¬ ološki na jedan vaši stepen i osposobila za nove od¬ govorne zadatke u izgradnji socijaližma. Govoreči •)a IV kongresi? SKOJ-a o n asa j novo; Narodnoj omladini koia če nastati spajanjem SKOJ-a i Na¬ rodne omladine drug Tito je rekao: »... Ne radi se tu sad o imenu, več o sadižini. Tu sadržinu imate vi zadatak da usavršavate, da naši narodni omladinei budu dostojni da idu pod vodstvom Kc- munistieke partije, pod zastavom Marksa, Engelsa, Lenjina i Staljina u izgradnju socijalizma u našoj zemlji, da budu internacionalistr u punom smislu te riječi, da budu svi takvi kao što ste bili vi, kao što jeste vi i kakvi treba da budu omladinei da¬ našnje Jugoslavije,« Vaspitsnje Narodne omladine u duhu socijalizma, vaspitsnje na nauči marksizma-lenjmizma U projektu Statuta u članu 7 se kaže: »Narodna omladina usmerava sav svoj rad na vaspitanje omladine u duhu socijalizma i mobilizaciju omladine u borbi za .izgradnju so¬ cijalizma u FNRJ.« Ove reč] odražavaju živu svakodnevnu stvar¬ nost rada u Narodno j omladini. Jedna od najupa- dljivijih karakteristika nove Jugoslavije, koju u prvom kontaktu sa našorn zemljom zapazi svaki stranac, prijatelj ili neprijatelj, jeste visoki stepen socijalističke svesti naše omladine, koji se ispo- Ijava naročilo vidno na velikim dobrovoljnim ©mladinskim radnim akcijama. Dobrovoljno bes- platno učešče preko dvesta hiljada- mladiča i de- 20 vojhka na ovogodišnjim omladinskim radnim ak¬ cijama, rečito govori o torne da je u. masama naše omladine kroz borbu sazrela svest o nužnosti bor¬ be za socijalizam, za bolji život omladine, o neop- hodnosti da se u toi borbi odričemo mnogo čega. da žrtvujemo mnogo šta. To stohiljadito poletno uee- šče u dobrovoljnom, besplatnom ladu najbolje go¬ vori o torne kako se kod našeg mladog naraftaja iz osnova izmenio odnov prema radu, prema državi i narodnoj imovini, kako su mladi ljudi masovno postali ljudi sa novim shvatanjem, kako brzo sa- zreva njihova socijalistička svest. Ne malu zaslugu za sve to ima svakako orga¬ nizacija Narodne omladine. Imajuči pred očima taj masovni radni heroizam stotina hiljada mladiča i devojaka, možemo slobodno tvrditi da po aktiv¬ nosti u izgradnji socijalizma nema neke bitne raz¬ like izmedu članova SKOJ-a i Narodne omladine. Mladi komunisti su samo bili medu najboljim čla¬ novima Narodne omladine, drugima za primer. Drug Bilas u govoru na IV kongresu SKOJ-a kaže: »Svijest mlade generacije, kao dijela radnog . naroda, o nužnosti borbe za socijalizam, za novi život rnladog naraštaja, koja je obu- hvatila stotine hiljada mladiča i djevojaka, jeste onaj faktor: koji omogučuje njeno pot- puno organizaciono jedinstvo.« 21 Okupljajuči što sire omladinu ? angažujuči je na razne načine u borbi za izgradnja socijalizma, Narodna omladina izgradnje 1 razvija socijalistič- kii svest' naše omladine i njen komunistički moral. Kroz borbu za socijaližtičku izgradnju, u odri- canju od mnogo čega, u savladivanju svakodnev« nih teškoča formiraju se kod naših ljudi, a naroči¬ te kod omladine uporedo sa novim shvatanjima i karakterne . osobine novog čoveka soeijalističkog društva. To su pre svega odanost interesima na¬ roda i Partije, socijalistiSki patriotizam, ljubav prema pravdi i tetini, dosledni tnternaeionalizam. disciplina i kolektivni duh. novi. pozitivni odnos prema radu i narodno] imovini, čvrstina i sprem- aost na savlacfavanje svih prepreka. Ove plemenite osobine, zadobijaju sve više, široko, članovi Na¬ rodne omladine. Biti onakav kakvi su najbolji lju¬ di naše zemlje — komunisti —- to je danas svesna težnja stotina i hiljada naših mladica i devojaka. Organizacija Narodne omladine im čitavim svo¬ jim radom pomaže u toj plemenitoj težnji. U projektu Statuta se kaže; »Narodna omladina se u svora radu rukov odi teorijam marksizma-lenjinterna. Ona se bori d& ornla Hna stalno osvaja markstetič-ko-lenjinlstičk* učenje. ■ Ndša narodna država, koja je nikJa iz na- r.odnooslobodiiačkog rats*. zahvaljuj uči baš torne šlo se naše rukovodstvo u njemu dosledno ruko vodilo principima teorije rnarksizrna-lenjinizma, svak im aanom sve vise obezbeduje preko sistema škole, kulturnih ustanova, štampe i dr, široke mo- gučnosti da se omladina uppznaje sa istinskom na¬ ukom i naprednom kulturom zasnovanom na prin- cipima marksizma-lenjinizma. Sva propagandna de- latnost Katodne omladine zasniva se na teme- Ijima nauke marksizma-lenjinizma. Svojom izda- Vačkom delatnošeu i kroz veliki broj listova i ča¬ sopisa. ideološko-političkim radom sa svojim član¬ stvom, Man dna omladina je učinila dosta na po- pularisanju i približavanju nauke marksizma-le¬ njinizma i širini slojevima omladine. Obavezan za sve organizacije, osamnaestomesečni program ideološko-politiekog rada u Narodnoj omladini ne razlikuje se bitno po temama ni po literaturi od sličnog programa koji ima organizacija SKOJ-a. Ovakav program mogao je biti done,sen baš zato Sto se. s iedne Strane želja, a s druge Strane i spo¬ sobnost za ižučavanje teorije marksizma-lenjini¬ zma kod širokih slojev a naše omladine ne razlikuje mnogo od želja i sposobnosti mladih komunista. Program ideološko-političkog rada za Narodnu otnladinu i SKOJ i dosadašnji rezultati toga rada pokazali su-danisu neophodna dva vaspitna pro¬ grama i plana, več se oni rnogu potpuno spojiti i sakupivši snage, koje nam u torne stoje na ras- položenju pojačati propagandu marksizma-lenji- nizma medu omladinom, što nam je kao jedan od prvih i najvažnijih zadataka, postavio V kongres naše Partije. No u vezi sa gore iznesenim, kod nekih naših drugova je iskrsio pitanje da li se spajanjem SKOJ-a i Narodne omladine menja kriterij za pri¬ marije u članstvo nove organizacije — Narodne omladine, da li če nova organizacija biti uža od dosadašnje Narodne omladine. Odgovor je negati- van. Nova organizacija ne samo što ne treba da se sukava, nego nju treba, kako je to postavio Peti kongres KPJ, što je moguče više proširiti, ra¬ zume se, na principima Statuta Narodne omladi¬ ne. Sada, više nego ikada treba , da se čuvamo sva- kog doktrinarstva i sektaštva. i da nam bude ja¬ sno da razna neprečiščena, zastarela shvatanja i predrasude, razne »malogradanske« osobine i na- vike ne treba da budu prepreka za ulazak poje- dinih omladinaca u Narodnu omladinu, za njihovo angažovanje u borbi za izgradnju socijalizma, za izvršenje Petogodišnjeg plana. Baš je Narodna omladina, kao borbena, vaspitna organizacija ta škola u kojoj mladiči i devojke ugledajuči se na mlade komuniste i ubedivši se bez ikakvog pri- moravanja treba da se oslobadaju ostataka buržo- 24 askog vaspitsnja i ucgraSuju kad sebe osobine čo- veka novog socijalističkog društva. Poglavij e o karakteru i poglavij e a pr^r a ni¬ škim načetima i zadacima Narodne omladine u predloženom Statutu jasno odreduje učešče i za- datke Narodne omladine u izgradnji socijalizma i vaspitanju omladine u duhu socijalizma. Tu je ustvari zapisana dosadašnja linija borbe i rada SKOJ-a i Narodne omladine u izgradnji socija¬ lizma i postavljeni su okviri za još sire i svestra- nije učešče naše omladine u njoj. Organizacioni principi Narodne omladine Organizacija Narodne omladine danas je več potpuno oformljena sa aktivima kao osnovnim or¬ ganizacijama i sistemom rukovodstva. Ona je iz- gradena na principima demokratskog centralizma što podrazumeva pored ostalog i izbornost svih rukovodstava, unutrašnju disciplina, pokoravanje manjine večini i pravo javne kritike. Statut Na¬ rodne omladine zahteva od svakog člana da pored priznavanja i provodenja u delo Statuta organiza¬ cije i plačanja članarine i aktivno radi u jednoj od organizacija. Aktivi Narodne omladine kao osnovne organizacije postigli su danas srazmerno visok stepen organizacione čvrstine i svakodnevna praksa nas uči da je i u tako široku organizaciji! kao što je Narodna omladina moguče uneti orga- 25 nizacionu evrstinu i unutrašnju discipjiau. U tom je bez sumnje velika, osnovna zasluga našega SKOJ-a. Time je SKOJ i u organizacionom pogle¬ du ispunio zadatak koji mu je Partija postavila još 1939 godine — zadatak stvaranja masovne revolu¬ cionarne omladinske organizacije novoga tipa. U našem omladinskom pokretu je dar.as takvo stanje da su svi članovi SKOJ-a u isto vreme i članovi Narodne omladine i da oni pretežan deo svojih društvenih zadataka dobijaju kroz organi¬ zacijo Narodne omladine u kojoj su u pravima potp.uno ravnopravni sa ostalim članovima, a sa¬ mo su im kao komunistima dužnosti veče. Ruko- vodstva SKOJ-a i Narodne omladine slila su se u jedno —• tj. isti ljudi se nalaze u komitetima SKOJ-a i sekretarijatima Narodne omladine. Tre¬ ba podvuči da ovo stapanje rukovodstava nije iz¬ vršeno umjetno, nametanjem odozgo, nego pri- rodno, u procesu borbe i stvaranja organizacije. Činjenica da Narodna omladina u sva svoja ru- kovodstva bira članove komiteta SKOJ-a, članove KP ljude koje je Partija odredila za rad medu omladinom, govori koliko o pravilnosti rada orga¬ nizacije SKOJ-a toliko i o ugledu i poverenju u Partija kod širokih masa naše omladine. To izjed- »ačenje rukovodstava govori kako o apsolutnom utica ju Partije na omladinu tako i o potrebi spa¬ janja SKOJ-a i Narodne omladine u jedmi orga- nizaciju sa j edinstvenim sistemom rukovodstva, Pri ovakvoj situaciji u našem omladinskom po- kretu, naročito poslednjih godina po oslobodenju postajalo je sve teže praktično rukovoditi ova- kvim dvema organizacijama. Nešto zbog neshvata- nja karaktera Narodne omladine i perspektiva njenog razvitka, a nešto zbog neukosti i nesnala- žljivosti u rukovodenju — javljale su se vrlo ozbilj- ne greške i zastranjivanja kod nekih naših, na¬ ročito nižih rukovodstava. Najozbiljnije su bile gre¬ ške sektaškog karaktera: U nekim krajevima Na¬ rodna omladina je postojala samo formalno, a či- tav rad se provodio preko SKOJ-a. Skojevska gru¬ pa diskutovala je detaljno o svakom i najsitnijem zadatku omladine i sve zaključke več kao gotove stvari prenosila aktivu ili grupi Narodne omladine, Cesto samo onim naj aktivni j im. Na sastanku ak¬ tiva odluke nisu donošene posle svestranog pre¬ tresa sa članovima, a odluke aktiva isto je samo¬ voljno menjala skojevska grupa. Tako je ustvari Cesto Narodna omladina samo davala firmu stvar¬ nem radu skojevske organizacije. U nekim pak krajevima čak i partiske organizacije provodile su praksu da za pojedine akcije, naročito teže i de- likatnije (pitanje otkupa, ubiranje poreza, borba protiv neprijateljske propagande i sl.) angažuje sa¬ mo SKOJ, smatrajuči da Narodna omladina nije zrela za taj zadatak. Ovo shvatanje je pored ne- 27 posredne štete, direktno kočilo kako politički tako i organizaeioni razvitak aktiva Narodne omladine i praksa je pokazala njegovu neodrživost. Danas se aktiv Narodne omladine uopšte uzeto, bez obzira na sve slabosti njegovog rada, organizaciono učvr- stio da kroz njega omladina može s uspehom pre¬ tresati i rešavati sva složena pitanja svoga vaspita- nja i učešča u socijalističkoj izgradnji zemlje, te zato i zbog toga danas prestaje potreba za posto- janjem posebne organizacije mladih komunista koji bi pripremali i organizovali rad u Narodnoj omladini. Uzimajuči za bazu dosadašnju praksu organi- zacionog rada Narodne omladine, i unoseči neke elemente iz organizacije SKOJ-a (komitet, biro, sekretari i dr.) u cilju još jačeg učvršcenja orga¬ nizacije, predložen Statut daje široke organizaci- one okvire za razgranatu delatnost Narodne omla¬ dine. Zbog velikog značaja koji danas za našu or¬ ganizacijo ima pitanje rukovodečeg kadra i načina rukovodenja organizacijom, u projektu Statuta unesene su posebne odredbe o glavnim dužnostima i zadacima rukovodilaca, kao i glavnim karakte¬ ristikama rukovodenja u našo j organizaciji. Drugarice i drugovi, Ovaj projekat Statuta bio je na diskusiji u or¬ ganizacijama čitava dva meseca. On je proraden u svim osnovnim organizacijama i rukovodstvima 38 SKOJ-a i Narodne omladine. Iz te diskusije stiglo je u Centralno veče oko 100 primedaba na Statut. Največi deo primedaba tiče se imena naše organi¬ zacije i naziva rukovodstava. Jedan deo prime¬ daba je pravilan i njih je komisija za izradu pro¬ jekta več unela, tako da se ovaj projekat, koji vi imate pred sobom, unekoliko razlikuje od onoga koji je išao na diskusiju po organizacijama. Drugi deo primedaba sadrži takode pravilne predloge, ali one po svojoj prirodi nisu tako značajne da bi tre- balo da udu u Statut, več njih treba razraditi u raznim pravilnicima i instrukcijama. Ti predloži se odnose na primer na premeštaj članova, na dužnosti sekretarijata aktiva, kompetencije grupa, aktiva, održavanje sastanaka aktiva koji je pode¬ ljen na grupe i dr. Manji deo primedaba sadrži nepravilne predloge i njih je komisija kao takve odbacila. Diskusija o projektu Statuta bila je široka, ona se obavljala uglavnom na zajedničkim izbornim sastancima aktiva ‘Narodne omladine i grupa SKOJ-a i zajedničkim sreskim konferencijama. Skoro svi članovi Narodne omladine upoznati su sa Statutom. Medutim, ni jedna od primedaba koje smo mi do sada dobili ne stavlja u pitanje ni je¬ dan od principa na kojima počiva Statut, kako u ideološkom tako i organizacionom pogledu. To pokazuje da ovakav Statut u potpunosti odgovara 29 našoj navoj organizaciji, i da čemo mi posle spa¬ janja SKOJ-a i Narodne ornladine, u novoj Narod- noj omladini, na osnovu ovoga Statuta najbolje moči izvršiti odgovorne zadatke ko je pred nas po¬ stavlja Partija, naši narodi i drug Tito. Zato ja u ime Centralnog komiteta SKOJ-a i Centralnog ve¬ ža Narodne ornladine predlažem da Kongres usvoji predloženi projekat Statuta Narodne ornladine Jugoslavije, (Na završetku referata Kongres je pozdravio drugaricu Perovič burnim i dugotrajnim apla- uzom). UVOD Savez komunističke omladine Jugoslavije osno¬ van je 1919 godine u doba velikog revolucionar- nog poleta radničke klase i radnog naroda Jugo¬ slavije. Razvijajuči se pod neposrednem brigom 1 rukovodstvom Komunističke partije, SKOJ je pre¬ sno težak i slavan put i na tom putu bio je uvek veran pomočnik Partije u borbi za oslobodenje rad¬ ničke klase L radnog naroda Jugoslavije. Bogata re¬ volucionarna istorija SKOJ-a to je istorija nepo* kolebljive borbe protiv soeijalnog ugnjetavanja I naeionalnog porobljavanja omladine, za zaštiiu prava i interesa radne omladine naše zemlje. U periodu monarhofašističke diktature SKOJ je dao u borbi protiv diktature najbolje svoje članove, koji su, izvršavajuči i nepravilnu direktiva t&- dašnjeg rukovodstva Partije, pokazali svoju ver¬ nost i odanost Partiji. Aprila 1936 godine doneta je odluka o raspuštanju SKOJ-a od strane parti- skog rukovodstva u kome su se tada nalazili frak- cionaši i izdajniei i tom odlukom nanesen je te¬ žak udarac Savezu komunističke omladine Jugo¬ slavije. 31 Dolaskom novog rukovodstva Partije na čelu sa drugom Titom, počinje novo razdoblje u isto- riji SKOJ-a. Pod rukovodstvom Centralnog ko- miteta Partije i druga Tita SKOJ se reorganizovao i otpočeo odlučnu borbu za jedinstvo omladine. U borbi protiv režima stare kapitalističke Jugoslavije SKOJ je, sprovodeči liniju Partije, uspeo da stvori snažan pokret antifašističke omladine, da stane na čelo toga pokreta i da povede omladinu u borbu za očuvanje nacionalne nezavisnosti, za oslon naše zemlje na SSSR, u borbu za prava radničke kla¬ se i radnog naroda Jugoslavije. Napredni antifa- šistički omladinski pokret bio je čvrst oslonac na¬ še Partije u borbi protiv svih reakcionarnih re¬ žima bivše Jugoslavije, u borbi za političke i eko¬ nomske zahteve radnog naroda Jugoslavije. Odlu- ke V zemaljske konferencije KPJ (oktobra 1940 g.) 1 VI zemaljske konferencije SKOJ-a (avgusta 1940 g.) bile su od istoriskog značaja za dalji razvitak naprednog omladinskog pokreta. Okupacija naše zemlje nije prekinula rad or¬ ganizacija SKOJ-a. Posle okupacije respale su se sve buržoaske omladinske organizacije, a njihova rukovodstva prešla su u večini u službu okupatora. Savez komunističke omladine pokazao se kao je- dina čvrsta omladinska organizacija koja je bila spremna i sposobna da u najtežim danima brani interese omladine. Na poziv Partije na oružani 32 \ ustanak protiv okupatora, SKOJ je mobilisao svo¬ je članstvo i čitavu organizaciju za narodnooslo- bodilačku borbu i sav svoj rad preorijentisao na nove, ratne uslove. U toku Narodnooslobodilačkog rata osnovni zadatak SKOJ-a bio je mobilizacija omladine za borbu protiv okupatora i svih doma¬ čih izdajnika. Na platformi borbe protiv okupatora SKOJ je u toku oružanog ustanka uspeo da okupi široke mase omladine i da ih angažuje u borbi za oslobodenje. Od početka ustanka stvarani su na oslobodenoj, a kasnije i na neoslobodenoj teritoriji narodnooslobodilački omladinski savezi, čiji je glavni zadatak bio okupljanje omladine u borbi protiv okupatora. Decembra 1942 godine održan je u Bihaču I kongres antifašističke omladine Jugo¬ slavije na kome je ujedinjenjem svih narodnooslo- bodilačkih omladinskih saveza stvoren Ujedinjeni savez antifašističke omladine Jugoslavije koji je pretstavljao viši oblik organizacionog i političkog jedinstva naše omladine. II kongres Ujedinjenog saveza antifašističke omladine Jugoslavije, održan maja 1944 g. u Drvaru, doneo je značajne odluke za dalje omasovljavanje i političko i organizaciono učvrščivanje USAOJ-a. Istorija SKOJ-a i USAOJ-a u toku rata je isto- rija uporne i nepokolebljive borbe protiv okupa¬ tora i svih domačih izdajnika, borbe za jedinstvo sve antifašističke omladine. SKOJ je u toku Na- 33 rodnoosiobodilačkog rata, sprovodeči liniju Partije, tispeo da stvori snažnu omladinsku organizaciju I da postane jezgro Ujedinjenog saveza antifašistič- ke omladine Jugoslavije. Posle oslobočtenja naša zemlje, uzimaria vlastl od strane radnog naroda j stvaranja naše nove države pred SKOJ-em 1 USAOJ-em stajali su novi zadaci. U borbi za obnovu zemlje USAOJ je anga- žovao široke mase radne omladine i postigao krup- ne rezultate. Maja meseca 1946 godine održan je u Zagrebu III kongres omladine Jugoslavije, na kome je USAOJ dobio ime Narodna omladina Ju¬ goslavije, jer ja to ime više odgovaralo promenie- nim društvenim i političkim prilikama u zemlji l postignnfom jedinstvu i organizovanosti omladine. U borbi za obnovu i izgradnja zemlje Narodna omladina razvila je snažan radni polet, nov odnos prema radu, ispoljila veliku inicijativu u uvodenju i razvijanju socijalističkih formi organizacije ra¬ da, Svojim požrtvovanim zalaganjem u izgradnji zemlje ona je podigla poverenje u sopstvene snage ne samo kod omladine, nego i kod naših radnih masa uopšte. Narodna omladina r od rukovod- stvom Partije čitavim svojim radom vaspitava ši¬ roke slojeve naše omladine u svesne borce za so- cijalistički preobražaj naše zemlje. Zahvaljujuči pravilno] politiei Komunističke partije Jugoslavije 34 V ' i upornom nastojanju SKOJ-a, Narodna omladina po svom karakteru i sadržini rada pretsfavlja da¬ nas škoiu socijalističkog vaspitanja za našu omla- dinu. Citava njena delatnost usmerena je na vaspi- tavanje omladine u duhu socijalizma, na mobili- zaciju omladine za izgradnju socijalizma u našoj zemlji. Pod rukovodstvom Komunističke partije Jugoslavije Narodna omladina je postigla visok stepen političkog i ideološkog jedinstva i organi- zacione čvrstine. Narodna omladina pretstavlja da- nas novi tip revolucionarne omladinske organiza¬ cije koja okuplja i vaspitava najšire mase omla- dine. Tako je u organizaciji Narodne omladine ostvarena p.erspektiva razvitka SKOJ-a koju mu je Partija odredila još pre rata. Savez komunističke omladine i Narodna omladina časno su ispunili sve zadatke koje je Partija pred njih postavila. Oni da¬ nas zasluženo noše orden Narodhog heroja i Na- rodnog oslobodenia, , U procesu dugogodišnje borbe iščezle su osnov¬ ne, bitne razlike izmedu SKOJ-a i Narodne omla¬ dine. U našoj zemlji postoje danas dve omladinske organizacije — Savez komunističke omladine i Na¬ rodna omladina, koje »it istovetne po osnovnim cbeležjimp — vaspitanje'omladine u duhu socija¬ lizma i mobilizacija omladine za izgradnju soci¬ jalizma. Danas, kada se u našoj zemlji vlast na- lazi u rukama radnog naroda na čelu sa radničkom 3 * klasom pod rakovadstvom Ksmunističke partije, kacFa se « njej izgradnje sodjatizam — prestaje potreba zg postajanjem tafcvih dveju omladinskih organizacija. Zato je zajednički Kongres SKOJ-a i Narodne ©mladine doneo odluku da se Savez ko- iministieke ©mladine Jugoslavije i Narodna omla- dina Jugoslavije sliju « jedmi organizaciji! na programu- i pod rnkovodstvom, Komunističke par¬ tije — is Narodnu ©mladimi Jugoslavije. 36 J Ime i karakter organizacije Organizacija se zove Narodna omiadina Jugo¬ slavije. Narodnu oniladinu Jugoslavije sačinja- vaju Narodna omiadina Srbije, Narodna omia¬ dina Hrvatske, Narodna omiadina Slovenije, Narodna omiadina Bosne i Hercegovine, Na¬ rodna omiadina Makedonije i Narodna omia¬ dina Črne Gore. Organizacije Narodne omladine naziva ju se maternjim jezikom omladine koja je u njima organizovana. 2. Narodna omiadina Jugoslavije je samostalna, borbena, demokratska, jedinstvena organizaci¬ ja koja na dobrovoljnoj osnovi okuplja široke slojeve napredne radničke, seljačke i školske omladine, vaspitava je u duhu socijalizma, u duhu ljubavi i odanosti našoj socijallstičkoj domovini — FNRJ i mobiliše omladinu u iz¬ gradnji socijalističkog društva u našoj zemlji. 37 3, Narodna omladina Jugoslavije prihvaia pro¬ gram Komunistička partije Jugoslavije kao svoj program i bori se za njegovo puno ostva- renje. Ona radi pod opštim rukovodstvom Ko- munističke partije Jugoslavije. 4 Narodna omladina Jugoslavije pretstavlja re¬ zerva Komunističke partije Jugoslavije. Narod¬ na omladina je izvor novih mladih kadrova za ijv* grane državne uprave i privrede, kao i za sve masovne organizacije. B Znak Narodne omladina pretstavlja petokraka crvena zvezda u žijoj sredini se nalaze ukr- šteni žitno klasje i čekič. Izmedu čekiea i kla¬ sja nalazi se otvorena knjiga sa slevima N i O, poBetnim slovima organizacije. 6 . Zastava organizacije Narodne omladine je cr- vene boje sa znakom Narodne omladine u sre¬ dini. Crvena zvezda je oivičena žulim. Iznad znaka je. napisano: -'Narodna omladina Jugo¬ slavije«, a ispod njega stoji ime organizacije k roj zastava pripada. II Programska načela i zadati 'i. Narodna omladina usmerava sav svoj rad na vaspitanje omladine u duhu socijalizma i mo¬ bilizaciji! omladine u borbi za izgradnju socv jaiizma u FNRJ, podižuči njenu ljubav prema radu i stvaralaštvu u svim granama naše soci- jalističke izgradnje. Ona se bori za pravovre- meno izvršavanje zadataka Petogodišnjeg pla¬ na. 8 . Narodna omladina se u svom radu rukovodi teorij om marksizma-lenjinizma. Ona se zalaže da omladina stalno usvaja marksističko-lenji- nističko učenje. 9. Narodna omladina razvija kod omladine soci- jalistički patriotizam i internacionalizam. Ona vaspitava omladinu na borbenim tradicijama istorije naših naroda, istorije naše Partije i našeg radničkog pokreta, a naročite na slav¬ nim tradicijama Narodnooslobodilačke borbe, u duhu vernosti i ljubavi prema svojoj soci- jalističkoj domovini. Ona vaspitava omladinu na revolucionarnim tradicijama i iskustvima raedunarodnog radničkog pokreta, a naročite na iskustvima Sovjetskog Saveza i slavnog Komsomola, u duhu jačanja bratskih odnosa medu narodima i omladinom svih zemalja. 10. Narodrfa omladina razvija kod omladine ljubav prema bratskom Sovjetskem Savezu, sovjet- skoj omladini, omladini zemalja narodne de- mokratije i naprednoj omladini i naprednim pokretima čitavog sveta. 38 11. Narodna omladina Jugoslavije vaspitava omla- dinu u ljubavi prema slavnoj Jugoslovenskoj armiji, koja ima zadatak da čuva mirni raz- vitak socijalizma u našoj zemlji, da čuva slo- bodu i nezavisnost naše zemlje od imperijali- stičkih porobljivača. Vaspitavajuči omladinu na herojskim tradicijama boraca narodnooslo- bodilačke armije j partizanskih odreda iz ve- likog oslobodilačkog rata, Narodna omladina gaji i razvija ljubav prema slavnoj bratskoj Sovjetskoj armiji. 12 . Naša narodna vlast, vlast radnog naroda gra¬ da i sela, na čelu sa radničkom klasom pod ru- kovodstvom Komunističke partije Jugoslavije garancija je slobode i svestranog razvitka rad¬ nog naroda naše zemlje, a posebno omladine. Zato se Narodna omladina bori za dalje učvr- ščenje i izgradnju narodne vlasti, tumači i sprovodi konkretne mere organa narodne vla¬ sti u izgradnji socijalizma i najšire aktivizira omladinu za učešče u radu i masovnoj kon¬ troli izvršavanja zadataka narodnih vlasti i za čuvanje narodne imovine. 13. Narodna omladina se bori za čuvanje, učvršče- nje i dalje razvijanje bratstva i jedinstva i na¬ cionalne ravnopravnosti naroda Jugoslavije, koje su oni oružjem izvojevali u zajedničkoj 40 borbi protiv fašističkih zavojev ača i svih do¬ mačih šovinista. Narodna omladina se bori da se iz svesti omladine iskorene ostaci buržo- askog nacionalizma i šovinizma. Ona radi u duhu zagarantovanih prava nacionalnih ma-, njina. 14. Nacionalna nezavisnost naroda Jugoslavije neophodan je uslov za izgradnju socijalizma u našoj zemlji. Zato su članovi Narodne omla¬ dine dužni da budu nepokolebljivi u borbi protiv svih pokušaja imperijalista i doma¬ če reakcije da porobe našu socijalističku domovinu. U tpj borbi članovi Narodne omla¬ dine neče štediti svoje snage, pa ni život za odbranu FNRJ i njenog ustavnog poretka. 15. Narodna omladina kao sastavni deo Narodnog fronta mobiliše omladinu da aktivno učestvuje u radu i izvršavanju zadataka Narodnog fron¬ ta, za svestrano jačanje saveza radnika i seljaka. 16. Narodna omladina se zalaže za punu ideolo- šku i organizacionu izgradnju svoje organiza¬ cije i dalje jačanje političkog i ideološkog je- dinstva masa radne omladine. Ona se bori za okupljanje jo« neobuhvačene omladine i z? puno aktiviziranje svih članova Narodne omla¬ dine u izvršavanju zadataka organizacije. 41 17. Narodna omladina vaspitava omladinu u duhu predanosti i samopregornog služenja interesi- ma radnog naroda. Ona uči svoje članove da budu primer u radu, skromnosti, požrtvovanju i drugarstvu, ona usaduje i razvija kod njih moralne osobine komuniste. 18. Narodna omladina vaspitava radničku omladi¬ nu u svesne graditelje soeijalizma. Ona poma¬ že omladini u preduzečima, fabrikama i ra- dionicama da ovlada svojim poslom, da razvi¬ janjem socijalističkog takmičenja, udarništva, racionalizatorstva i novatorsfva, kao i razvija¬ njem radne discipline stalne podiže proizvod¬ nost rada i da se stručno i kulturno uzdiže. Ona se bori protiv rasipništva i birokratizma. 19. Narodna omladina vaspitava omladinu na selu u svesne borce za soeijalistieki preobražaj sela, U tom cilju ona se bori za razvijanje zemljo- radničkog zadrugarstva do njegovih najviših' oblika i aktivno učešče omladine u njemu; ona se bori protiv nepismenosti i zaostalosti sela, a za njegov kulturni preobražaj; ona pomaže ' seoskoj omladini da se uključuje u socijali- stičku privredu. 20. Narodna omladina vaspitava škoisku omladinu da postane prava narodna inteligencija. Ona se zalaže da omladina u školama i na fakulte- tima što bolje usvoji marksističko-lcnjinističkl pogled na svet. ona se uporno bori protiv idealizma, misticizma i svih izopačavanja na- učnih istina. 1 Narodna omladina se svakodnevno bori za poboljšanje uspeha u učenju i za podizanje školske discipline. 21. Narodna omladina vodi svestranu brigu o ušlo- vima života i rada omladine i nastoji da se provode u život zakoni i uredbe narodne Vla¬ sti koji omladini garantuju zaposlen je, jednaku platu za jednak rad, punu socijalnu i zdrav- stvenu zaštitu, stručno usavršavanje, odmor i dr. 22. Narodna omladina široko razvija rad na kul¬ turnem uzdizanju omladine. Ona se zalaže da omladina posečuje i koristi biblioteke, pozori- šta, domove kulture i druge kulturne ustano¬ ve i da široko razvija kulturno-umetničku sa- modelatnost. 23. Narodna omladina svestrano pomaže rad na fizičkom odgoju omladine. Ona nastoji da sva¬ ki član Narodne omladine bude aktivni fiskul- turnik i u svemu pomaže rad fiskulturnih or- 43 ganizacija, naročito u pogledu podizanja poli- tičke svesti fiskulturnika. Narodna omladina se zalaže da svaki omla- dinac i omladinka aktivno učestvuje u pred- vojničkoj obuci, pripremajuči se za odbranu zemlje. 24. Narodna omladina aktivno radi na torne da se omladini obezbedi zdrav odmor i kulturna zabava. Ona se bori protiv svih pokuša j a unošenja nastranosti i raspuštenosti u zabavu omladine. |5, Narodna omladina vodi stalnu brigu o vaspi- . tanju dece i daljem razvoju i učvrščenju Sa- veza pionira. 16 . Narodna omladina održava i učvrščuje veze sa demokratskim •omladinskim organizacijama u drugim zemljama i preko Svetske federacije demokratske omladine svestrano pomaže raz- vitak medunarodnog demokratskog omladin- skog pokreta. III Odnos Narodne omladine prema drugim organizacijama 27. Narodna omladina Jugoslavije u celini je deo opštenarodne političke organizacije naših na¬ roda — Narodnog fronta Jugoslavije. H Sve organizacije i svi članovi Narodne omladine Jugoslavije obavezni su ca časno ispunjavaju zadatke Narodnog fronta, Radi to¬ ga su aktivi i rukovodstva Narodne omladine dužni ca održavaju čvrstu vezu sa odgovara- jučim odborima Narodncg fronta. If raznim akcijama opšteg karaktera, orga¬ nizacije Narodne omladine učestvuju zajedno sa drugim organizacijama: Narodnim frontom, Sindikatima, Antifašističkim frontom žena, Sa- vezom boraca oslobodilačkog rata i dr. Svi članovi Narodne omladine, koji imaju biračko pravo, dužni su da neposredno uče¬ stvuju u radu organizacije Narodnog fronta. 28. Organizacije Narodne omladine dužne su da tesno saraduju sa sindikalnim organizacijama po pitanjima odnosa prema radu i proizvod¬ nji, zaštite interesa mladih radnika i učenika u privredi i njihovog stručnog, političkog i kulturnog uzdizanja. Svi radnici i nameštenici, članovi Narodne omladine treba da budu članovi Sindikata. 29. Organizacije Narodne omladine dužne su da saraduju sa organizacijama Antifašističkog fronta žena, naročito po pitanjima vaspitanja dece i okupljanja ženske omladine. 30. Članovi Narodne omladine treba aktivno da rade u drugim organizacijama koje okupljaju 45 omladinu, kao Sto su organizacije Fiskultur- nog saveza Jugoslavije, Narodne tehnike, Sa* veza kulturno-prosvetnih društava, Podmlatka Crvenog krsta i drugih, starajuei se da ove or¬ ganizacije svojim radom doprinose što je mo- guče više izgradnji socijalizma u našo j zemlji i pravilnom vaspitanju omladine. Rukovodstva Narodne omladine u tom cilju održav&ju vezu i saradnju sa odgovarajučim rukovodstvima tih organizacija. IV Članstvo u organizaciji 31 Cian Narodne omladine može biti svaki omia- dinac i omladinka od 15—25 godina, koji pri¬ znaj e 1 provodi programska načela i zadatke Narodne omladine, učestvuje u rada jedne od njenih organizacija, ispunjava obaveze Statuta i plača redovan članski ulog. Članovi Narodne omladine, kada navrše 25 godina, mogu da os.tanu u oi-ganizaciji kao vanredni članovi sa savetodavnim pravom glasa, a ako cu izabrani u rukovodstva ili rade kao rukovodioci pri komitetima Narodne omladine smatraju se re¬ dovnim članovima. 82. Primanje u članstvo vrši se pojedinačno na sastancima aktiva. Primanje se vrši na osnovu pismene prijave omladinca ili omladinke uz 46 preporuku dva člana Narodne omladine, Aktiv je dužan da po podnesenoj prijavi donese i saopšti rešenje najdalje u roku od mesec dana. Članstvo u organizaciji računa se od donoše- nja odluke o prijemu na sastanku aktiva. Svaki omladinac i omladinka pre stupanja u članstvo dužni su da se upoznaju sa Statutom Narodne omladine. Na sastanku aktiva pojedi- načno se proverava kako su se omladinac 131 omladinka priprernili za stupanje u Narodnu omladinu. Članska knjižica i značka Narodne omiadin« uručuju se novom članu najkasnije mesec da¬ na posle primanja u članstvo. Člansku knjižicu i značku uručuje novoprimljenom članu član sreskog (gradskog, rejonskog, univerzitetskog) komiteta Članska knjižica i značka predstavljaju z* svakog člana dragoceni dokuraenat koji treba čuvati sa največom pažnjom. V Dužnosti i prava članova Član Narodne omladine dužan je: a'; da izuči i provodi u delo Statut i odluke Narodne omladine: b) da aktivno učestvuje u socijalističkoj iz¬ gradnji zemlje; ) da se stalno ideološki i politički podiže u duhu učenja marksizma-lenjinizma i da to učenje unosi medu omladinu; d) da se stalno i nepomirljivo bori protiv neprijatelja radnog 'naroda koji pokuša- vaju da potkopaju snagu narodne Vla¬ sti i ometu njen rad na izgradnji so- cijalizma; e) da stalno uči, da nastoji da što bolje ovlada znanjem i usvoji što širu kulturu i da neprestano radi na svom stručnom usavršavanju; f) da aktivno učestvuje u radu svoje o- snovne organizacije, da redovno pose- čuje sastanke aktiva, da se pokorava disciplini organizacije, da sprovodi od- luke svoje organizacije i viših rukovod- stava; g) da redovno plača članarinu. Član Narodne omladine ima pravo: a) da aktivno učestvuje u radu i donoše- nju odluka svoje organizacije; b) da bira i da bude biran za delegata na konferencijama i kongresima Narodne omladine, da bira i da bude biran u svako rukovodstvo Narodne omladine; e) da na sastancima aktiva, konferencija- * ma i kongresima kritikuje bilo kog ela¬ na, rukovodstvo ili organizacij u Narod¬ ne omladine. Kritika mora biti zdrava i konstruktivna, usmerena ka boljem ostvarenju zadataka; d) da se neposredno obrača pitanjima i žal- bama na svako rukovodstvo Narodne omladine uključivši i Centralni komi- tet Narodne omladine Jugoslavije i Kon¬ gres Narodne omladine Jugoslavije. e) da se prema pravilirna koristi imovi- nom i ustanovama organizacije. VI Osnovni principi unutrašnjeg uredenja i rukovodenja Narodne omladine 37. Narodna omladina je organizovana na principu demokratskcg centralizma, što znači: a) izbornost svih rukovoastava od najni- žih do najviših; b) polaganje računa rukovodstava pred svo¬ jim organizacijama; c) stroga disciplina i potčinjavanje manji- ne večini; d) obavezno izvršavanje odluka viših ruko¬ vodstava od strane nizih. 38 . Svaki član Narodne omladine ima pravo da na sastancima, konferencijama i kongresima dis¬ ku tu j e o svim pitanjima i učestvuje u dono- šenju odluka o rada organizacije. Sprovodenja donetih reženj a i odluka obavezno je za sva članove. 39 . Na svim sastancima, konferencijama i kongre¬ sima Narodne omladine odluke se donose pro¬ štom večinom glasova. Glasanje je javno, a pri izboru rukovodstava i delegata — tajno. 40 . U rukovodstva Narodne omladine biraju se najbolj! članovi Narodne omladine koji su dužni: a) da svojim radom i životom služe kao primer omladini i da učenjem stalno povišavaju svoje znanje; b) da na izvršavanju zadataka aktiviziraju što širi krug omladine putem ubediva- nja, vodeči borbu protiv svakog naruša- vanja principa dobrovoljnosii u orga¬ nizaciji; c) da se ne odvajaju od omladine i da se u rukovodenju uporno bore protiv sva¬ kog birokratizma; d) da organizacijama svakodnevno poma- žu u prevoden ju zadataka, da stalno proveravaju i kontrolišu njihovo izvr- šavanje; e) da se bore za unošenje i ostvarenje pla¬ na u svome radu i radu svoje organi¬ zacije. Organizaciono ustrojstvo Narodne omladine je sledeče: a) za teritoriju FNRJ — Kongres Narodne omladine Jugoslavije; Centralni komitet Narodne omladine Jugoslavije; b) za teritoriju narodne republike — Kon¬ gres Narodne omladine narodne repu¬ blike; Centralni, komitet Narodne omla¬ dine narodne republike; e) za oblast, pokraJinu — oblasna, pokra¬ jinska konferencija Narodne omladine; oblasni, pokrajinski komitet; d) za srez, grad., rej on, univerzitet — sre- ska, gradska, rejonska, univerzitetska konferencija; sreski, gradski, rejonski, univerzitetski komitet; e) za manje gradove, veča sela i mesna područja — mesna konferencija; mesni komitet; f) za fabriku, poduzeče, zadrugu, selo, školu, ustanovu, jedinicu JA, jedinicu Narodne milici j e, naselje — sastanak aktiva. 42. Više rukovodstvo ima pravo da smeni niže rukovodstvo ili pojedine njegove članove ako naruše Statut Narodne omladine. U slučaju smenjivanja čitavog rukovodstva, više rukovodstvo je dužno da najdalje u roku od mesec dana sazove konferenciju ili kongres dotične organizacije za izbor novog rukovod- stva. Konferenciju ili kongres priprema i nji¬ ma rukovodi od višeg komiteta privremeno postavljeno rukovodstvo. 43. Ukoliko neki član rukovodstva Narodne omla¬ dine ode na drugu dužnost ili bude isključen iz rukovodstva, dotični komitet ima pravo da u saglasnosti sa visim rukovodstvom kooptira novog člana. Kooptirati se može najviše do jedne trečine članova rukovodstva. Nijedan omladinski rukovodilac ne može otiči sa omladinskog rada bez saglasnosti vi¬ šeg rukovodstva. VII Osnovne organizacije 44. Osnovna organizacija Narodne omladine jeste aktiv. 45. Aktivi se formirajo na produkciono-teritori- jalnom principu. Aktiv sačinjavaju svi člano¬ vi Narodne omladine u fabrici, preduzeču, za- 52 druži, selu, školi, ustanovi, jedinici JA, jedinici Narodne milieije, naselju itd. 46. Aktiv se stvara tamo gde ima najmanje 5 čla¬ nova Narodne omladine. Radi obavljanja teku- čih poslova aktiv bira iz svoje sredine sekre¬ tariat od 3—9 članova na čelu sa sekretarom. Ako aktiv broji više od 30 članova može da se deli prema potrebi na grupe koje se stva- raju po smenama. odelenjima, razredima, za- seocima itd. Na čelu grupe stoje sekretar, nje¬ gov zamenik i blagajnik koje bira grupa. U organizacijama, gde ima više od 100 čla¬ nova, u velikim preduzečima, u školama, na univerzitetu. može se po odobrenju Centralnog komiteta Narodne omladine narodne republike stvarati više aktiva. U tom slučaju na opštoj konferenciji, koja se održava jedanput godi- šnje, bira se komitet preduzeča, škole, univer- ziteta. Komitet može imati najviše do 15 članova. Radi obavljanja tekučih poslova organiza¬ cije komitet bira iz svoje sredine sekretari- jat od 5—7 članova. U velikim selima i manjim gradovima, gde ima više aktiva, mogu se prema potrebi stva¬ rati mesni komiteti od 15 članova čiji sekre¬ tariati broje od 5—7 članova. 53 47. Sastanak aktiva održava se najmanje jedanput u mesec dana. On se održava po odluci sekre¬ tariata ili na zahtev najmanje jedne trečine članova aktiva Na sastanku aktiva razmatraju se svi problemi organizacije, odreda ju zadati, daju konkretna zaduženja članovima, prove- rava i kontroliše izvršenje zadataka. Na sastancima aktiva biraju se delegati za sresku, gradsku, rejonsku, univerzitetsku kon- ferenciju 48. Aktiv održava jedanput u godini svoj godišnjl sastanak na kome sekretarijat podnosi pismeni izveštaj o svom godišnjem rada. Na godišnjem sastanku bira se novi sekretarijat. f§. U interesu što svestranijeg kulturno-prosvet- nog uzdizanja omladine, organizacije Narodne omladine stvaraju omladinska kulturna dru¬ štva. pevačke borove, diletantske grupe, lite¬ rarne družine, naučne, debatne i druge kružo- ke i klubove, omladinske domove i dr. 50. Radi što organizovanijeg učešča u socijalistič- koj izgradnji zemlje aktivi Narodne omladi¬ ne formiraj u omladinske radne jedinice na do- brovoljnoj osnovi i nastoje da se one što više omasove i što bolje učvrste. 54 VIII Organi i mkovodstva Narodne omladine n srt*-/ h, gradu, rejonu, na univerzitetu 51. Rukovodeei organi Narodne omladine u srezu, gradu, rejonu, na univerzitetu jesu: a) sreska, gradska, rejonska, univerziteteka konferenci.]'a Narodne oniladine; b) sreski, gradski, rejonski, univerzitetski komitet Narodne omladine i djegov biro. 52. Sreska, gradska, rejonska, univerzitetska kon¬ ferenci j a Narodne omladine jo najviši organ Narodne omladine u srezu, gradu, rejonu, na univerzitetu. Konferenciju sačinjavaju delega¬ ti izabrani u organizacijama koje su zastuplje- ne na konferenciji. Konferenciju saziva sre¬ ski. gradski. rejonski. univerzitetski komitet koji predlaže dnevni red konferenci j e. Konfe¬ renci j a se održava najmanje jedanput u go¬ ri ini dana. Vanredna konferencija se saziva odlukorn sreskog, gradskog, rejonskog, univerzitetskog kpmiteta ili na zahtev najmanje jedne trečine članova njihove organizacije. Broj delegata za sresku, gradsku, rejonska, univerzitetsku konferenciju odreduje sreski, gradski, rejonski, univerzitetski komitet, 58 53. Sreska, gradska, rejonska, univerzitetska kon- ferencija saslušava pismene izveštaje sreskog, gradskog. rejonskeg, univerzitetskog komiteta i nadzorne komisije i odlučuje o njima; dono¬ si rešenja o daljem radu svoje organizacije; bira delegate za obiasnu, pokrajinsku konfe- renciju, a rejonska i univerzitetska i za grad- sku; bira delegate za Kongres Narodne omla- dine narodne republike i Kongres Narodne omladine Jugoslavije; bira sreski, gradski. re- jonski, univerzitetski komitet i nadzornu ko- misiju. 54. Sreski, gradski, rejonski, univerzitetski komi¬ tet broji najviše do 25 članova. On rukovodi radom organizacije u vremenu izmedu dve konfereneije na osnovu odluka konferenci je i prema direktivama viših rukovodstava. Sreski komitet održava svoje sastanke naj- manje jedanput u dva meseca, a gradski, re¬ jonski, univerzitetski naimanje jedanput u me¬ sec dana. Sastanak sreskog, gradskog, rejon- skog, univerzitetskog komiteta saziva njegov biro koji predlaže i dnevni red sastanka. Uko- liko biro u odredenom roku ne sazove sasta¬ nak, on se može sazvati na zahtev najmanje jedne trečine članova toga komiteta. 56 55. Radi svakodnevnog rukovodenja organ Lzacijom sreski, gradski, rejonski, univerzitetski komi- tet bira iz svoje sredine biro od 7 do 9 čla¬ nova na čelu sa sekretarom. Biro sreskog, gradskog, rejonskog, univerzitetskog komite- ta pruža stalnu pomoč aktivima i kontroliše izvršenje zadataka; vodi evidenciju članstva i sva dokumenta koja je propisao Centralni ko- mitet Narodne omladine Jugoslavije; podnosi višem rukovodstvu izveštaje o svom radu i za¬ pisnike sa konfereneija i sastanaka komiteta i biroa. 56. Radi boljeg rukovodenja i pružanja pomoči organizacijama, pri sreskim, gradskim, rejon- skim, univerzitetskim komitetima stvaraju se: a) aktiv instruktora; b) otsek za kadrove; c) otsek evidencije i statistike; d) otsek za pro- pagandu i agitaciju; e) sreski štab radnih bri¬ gada; f.) sreski štab Savez.a pionira; i g) finan- siski otsek. Centralni komitet Narodne omladine narod¬ ne republike u saglasnosti sa Centralnim ko- mitetom Narodne omladine Jugoslavije odlo¬ čuje o stvaranju novih i ukidanju postojeeih pomožnih tela pri sreskim, gradskim. rejon- skim, univerzitetskim komitetima. ¥t Eatij sto orgamzovanijeg učešča u socijalistič- - ko| izgradnji zemlje i što svestranijeg vaspi- fanja omladine, sreski, graclski, rejonski, uni- verzitetski komiteti formira ju, prema potrebi, oiriladinske radne jedinice — brigade na do* brovoljnoj osnovi i nastoje da one budu sto bolje organizovane j opremljene. 58. Breška, gradska, rejonska. univerzitetnika n d- zorna komisija ima zadatak da kontroliše brzi- nu i pravilnost vodenja poslova pomočnih a sreskog, gradskog, rejonskog, univerzitet a komiteta i njegovo finansisko i materijalnc po¬ slovanje. Ona broji 3—5 članova. Sreska, gradska, rejonska. univerziteiska nadzorna komisija za svoj rad odgovara sre* skoj, gradskoj, rejonskoj, univ er z i i etsk o j kon¬ ferenci ji Narodne omladine. IX Organi i rukovodstva Narodne omladine u velik ,m gradu, oblasti i pokrajini $% Rukovodeči organi Narodne omladine u umi¬ kom gradu, oblasti, pokrajini jesu: a> gradska, obla sna. pokrajinska konferen¬ ci j a Narodne omladine; ■ h) gradskf, oblasni, pokrajinski komite! Narodne* omladine i njegov biro. 50. Gradiška, oblama, pokrajinska konferencije. Narodne omladine je najviši organ Narodne omladine a gradu, oblasti pokrajini Nju pa¬ ziva gradski; oblastni, pokrajinski komitet naj« manj e jedanput u godini dana. Vanredna konfereneija se saziva po odluci gradskog, oblasnog. pokrajinskog komitete ili na zahtev najmanje jedne irečine Članova nji¬ hove organizacije. Broj delegata za gradsku, oblasnu, pokra- jhisku konferenci ju odreduje gradski. oblasni, pokrajinski komitet. 51. Gradska oblasna, pokrajinska feonfereindja saslušava pismene izvesta j e gradskog, obla« snog, pokrajinskog komiieta i nadzorne komi¬ sije i odlučuje o njima; donosi odluke o da¬ ljam rado svoje organizacije: bira gradski, 'oblasni, pokrajinski komitet i nadzorni! ko¬ misiji) 62. Gradski, oblasni. pokrajinski komitet broji 25 —35 članova, Komitet rukovodi redom orga¬ nizacije u vremenu izmed« dve konferencije na osnovu odluka konferencije t prema di- rektivama viših rukovodstava. On se sastaje najmanje jedanput u tri meseca, Njegove sa- stanke saziva biro koji predlaže i dnevni red sastanka. Ukoliko biro na vreme ne sazove sa- stanak komiteta on se može sazvati na zahtev najmanje jedne trečine članova. 63, Radi svakodnevnog rukovodenja organizacija¬ ma gradski, oblasni, pokrajinski komitet iz svojih redova bira biro od 9—11 članova na čelu sa sekretarom. Biro pruža stalnu pomoč organizacijama i kontroliše izvršenje zadataka. On podnosi višem rukovodstvu izveštaj o svom radu i zapisnike sa konferencija i'sa,stanaka komiteta i biroa. 64. Radi boljeg rukovodenja i pružanja pomoči organizacijama pri gradskim, oblasnim, pokra¬ jinskim komitetima stvaraju se: a) organiza- ciono odelenje; b) kadrovsko odelenje; c) ode- lenje za propagandu i agitaciju; d) odelenje za rad sa školskoni omladinom; e) odelenje za rad sa Savezom pionira; f). odelenje za radne ak¬ cije; g) odelenje za fiskulturu i vanarmisko vojno vaspitanje omladine i h) finansisko odelenje. Centralni komitet Narodne omladine na¬ rodne republike u saglasnosti sa Centralnim komitetom Narodne omladine Jugoslavije od- 60 lučuje o etvaranju novih i ukidanju postoječih odelenja i otseka pri gradskim ; oblasnim, po¬ krajinskim komitetima. 65. Gradska, oblasna, pokrajinska nadzorna komi¬ sija ima zadatak da kontroliše brzinu i pra¬ vilnost vodenja poslova odelenja gradskog, oblasnog, pokrajinskog komiteta i njegovo fi- nansisko i materijalno poslovanje. Ona broji 3—5 članova. X Organi i rnkovodstva Narodne omladine narodne republike 66. Rukovodeči organi Narodne omladine narodne republike jesu: a) Kongres Narodne omladine narodne republike; b) Centralni komitet Narodne omladine narodne republike i njegov biro. 67. Najviši organ Narodne omladine narodne re¬ publike jeste Kongres Narodne omladine na¬ rodne republike, koga saziva Centralni komi¬ tet Narodne omladine narodne republike naj- manje jedanput u dve godine. Vanredni kongres Narodne omladine na¬ rodne republike može se sazvati po odluci Cen- tralnog komiteta Narodne omladine narodne 61 republike ili na zahtev najmanj e jedne trebi- ne sreskih organizacija Narodne ©mladine na¬ rodne republike. Centralni komitet Narodne omladine narodne republike dužan je da ob¬ javi sazivanje kongresa i dnevni red najmanje dva meseca pre njegovog održavanja. 3roj delegata za Kongres Narodne omladi¬ ne narodne republike odreduje Centralni ko¬ mitet Narodne omladine narodne republike. 68 Kongres Narodne omladine narodne republike: s) sashlšava pismene izveštaje Centralnog komiteta Narodne omladine narodne re¬ publike i nadzorne komisije : odločuje o njima; bj u okviru opšte linije rada Narod m. o- mladine Jugoslavije postavlja zadatke organizaciji Narodne omladine narodne ' republike; c) bira Centralni komitet Narodne omla¬ dine narodne republike i nadzor n u ko¬ misi ju. #9. Broj članova Centralnog komiteta Narodne omladine narodne republike i nadzorne komi¬ sije odreduje Kongres Narodne omladine na¬ rodne republike. Centralni komitet Narodne ©mladine na¬ rodne republike se. sastaje najmanje jedanput u četiri meseca. Sastanak zakazuje i ib;e ni 62 red prodlaze biro Centralnog komiteta Narod¬ ne omladine narodne republike. Centralni komitet Narodne omladine na¬ rodne republike radi na osnovu odluka Kon¬ gresa Narodne omladine narodne republike 5 Kongresa Narodne omladine Jugoslavije, od¬ nosno Centralnog komiteta Nai-odne.otnladina Jugoslavije 5 njegovog biroa, 0. Radi rukovodenja organizacijom izmedu sasta- naka Centralnog komiteta Narodne omladine narodne republike, Centralni komitet Narodne omladine narodne republike iz svojih redova bira biro na čelu sa sekretarom. On pruža stalnu pomoč organizacijama i kontroli še izvr- šavanje zadataka; utvrduje rukovodioce i čla¬ nove odelenja komiteta velikih gradova, re¬ dakcije listova i časopisa koje izdaju pokrajin¬ ski ali oblasni komiteti, imenuje redakcije li¬ stova i časopisa koje izdaje Centralni komi¬ tet Narodne omladine narodne republike’ do¬ stavlja Centralnom komitetu Narodne omla¬ dine Jugoslavije izveštaj o svome radu i za¬ pisnike sa sastanaka Centralnog komiteta Na¬ rodne omladine narodne republike i biroa. 1. U cilju rukovodenja i pružanja pomoči orga¬ nizacijama, pri Centralnom komitetu Narodne omladine narodne republike stvaraju se: al or- ganizaciono-instruktorško odelenje: b) odele- nje za kadrove; c) odelenje za propagandu i agitaciju; d) odelenje za zadrugarstvo; e) ode¬ lenje za rad sa školskom omladinom; f) ode¬ lenje za rad sa Savezom pionira; g) odelenje za rad sa školskom omladinom; f) odelenje za radne akcije; h) odelenje za fiskulturu i van- armisko vojno vaspitanje omladine; i) finan- sisko odelenje; i j) opšte odelenje. Radi vaspitavanja omladine, vodenja brige o životu omladine, organizovanijeg učešča omla¬ dine u izvodenju radova, Centralni komitet Narodne omladine narodne republike na veli¬ kim republičkim omladinskim radnim akcija¬ ma formira štabove omladinskih radnih bri¬ gada. Štabovi omladinskih radnih brigada za svoj rad odgovaraju Centralnom komitetu 'Na rodne omladine narodne republike. Centralni komitet Narodne omladine narod¬ ne republike ima pravo da uz saglasnost Cen- tralnog komiteta Narodne omladine Jugosla¬ vije stvara nova i ukida postojeca odelenja i otseke. 72. Centralni komitet Narodne omladine narodne republike bira kontrolno komisiju koja rešava molbe i žalbe članova i organizacija Narodne omladine narodne republike. 64 73, Nadzorna komisija ima zadatak da kontroliše brzinu i pravilnost vodenja poslova odelenja Centralnog komiteta Narodne omladine narod¬ ne republike i njegovo finansiskc i materijal- no poslovanje. Nadzorna komisija za svoj rad odgovara Kongresu Narodne omladine narodne repu¬ blike. XI Najviši organi Narodne omladine Jugoslavije 74. Najviši organ Narodne omladine Jugoslavije jeste Kongres Narodne omladine Jugoslavije. Centralni komitet Narodne omladine Jugosla¬ vije saziva Kongres Narodne omladine Jugo¬ slavije najmanje jedanput u tri godine. Vanredni kongres može se sazvati po od- luci Centralnog komiteta Narodne omladine Jugoslavije ili na zahtev najmanje tri cen¬ tralna komiteta Narodne omladine narodnih republika. Centralni komitet Narodne omla¬ dine Jugoslavije dužan je da objavi sazivanie i dnevni red kongresa najmanje dva meseca pre nj egovog održa vanj a. 75. Ukoliko Centralni komitet Narodne omladine Jugoslavije ne sazove vanredni kongres, orga¬ nizacije koje su tražile saziv vanrednog kon- 65 gresa ima ju pravo du obrazuja organizacioni komitet koji če uživati prava Centralnog ko¬ miteta Narodne omladine Jugoslavije u pogle- du saziva kongresa. Broj delegata za Kongres Narodne omla¬ dine Jugoslavije odreduje Centralni komite* Narodne omladine Jugoslavije. 76. Kongres Narodne omladine Jugoslavije: a) salušava pismene izveštaje Centralnog komiteta Narodne omladine Jugoslavije i Cen¬ tralne nadzorne komisije i odlueuje o njima; b) utvrduje opštu liniju rada i zadatke Na¬ rodne omladine i donosi o d luke obavezne za sve članove i organizacije Naiodne omladine Jugoslavije; c) vrši doptme i izmene Statuta Narodne omladine Jugoslavije; d) bira Centralni komitet' Narodne ©mla¬ dim Jugoslavije i Centralno nadzorna fcomi- 77. Cem.svlni' komitet Narodne ©mladine Jugosla¬ vijo rukovodl organizacijom u vremenu izmeclu dva kongresa i pretstavlja Narodnu emladinu Jugoslavije u našoj zemlji 1 a inostranstvu. Broj članova Centralnog komiteta Narodne omladine Jugoslavije i Centralne nadzor©© kom Je odreduje Kongres Narodne omlabšm Jugoslavije. Sastanak Centr«.inog komiteta Na < odlit ■ 'ffiiadine Jugoslavije gaziva njegov biro.aaj- maaje jedauput u šest meseci. Ukoliko -biro a odredenom roku ne sazove sastanak Cea- tralnog komi teta, može ga sazvati najrnanje j ec! n a trečina članova Centralnog komiteta 7H. Radi. tukovodenja organizacijoni izmedv ,sa- st.anaka Centralnog komiteta. Centralni ko- mltet Narodne omladine Jugoslavije iz svojih redova bira biro na čelu sa sekretarom. Biro organizuje, pomaže i kontroliše sprovodenje od luk a kongresa j/ Centralnog komiteta Na¬ rodne omladine Jugoslavije. On irtvrduje ru- kovodioce i članove odelenja oblasnih, pokra-' jinskih i i centralnih komiteta Narodne omla¬ dine narodnih republika; redakcije listova i časopisa ko j e izdaju centralni komiteti Narod¬ ne omladine narodnih republika; imenuje re¬ dakcije listovd i časopisa i rukoVodstva izcla- vačkih preduzeča Centralnog komiteta. Narod¬ ne omladine Jugoslavije; daje saglasndst 'o od- lasku iz rukovodstva sekretara. sreskih, grad- skifc. rejonskih i univcizite|skih komiteta; se¬ kretara i članova komiteta velikih gradova; sekretara i članova oblasnih, -pokrajinskih i centralnih komiteta Narodne omladine narod¬ nih republika.. 79 . Radi boljeg rukovodenja i pružanja ve če po¬ moči organizacijama pri Centralnom komitetu Narodne omladine Jugoslavije st vara ju se: a) organizaciono-instruktorsko odelenje; b) ode- lenje za kad rove; c) odelenje za propaganda i agitacija; d) odelenje za rad sa školskom o- mladinom; e) odelenje za rad sa študentskem omladincm; f) uprava za rad sa Savezom pi¬ onir a; g) odelenje za radne akcije; h) odelenje za fiskulturu i vanarmisko vojno vaspitanje omladine; i) odelenje za veze sa inostran- stvom; j) finansisko odelenje; k) opšte odele¬ nje. U cilju vaspitavanja omladine. vodenja brige o životu omladine, . organizovanijeg učešča u izvodenju radova. Centralni komitet Narodne omladine Jugoslavije na saveznim omladinskim radnim akcijama formira štabove radnib brigada. Ovi štabovi za svoj rad odgo- varaju Centralnom komitetu Narodne omladi¬ ne Jugoslavije. Centralni komitet Narodne omladine Ju¬ goslavije ima pravo da prema potrebi stvara nova i ukida postoječa odelenja i otseke. 80. Centralni komitet Narodne omladine Jugosla¬ vije bira Centralnu kontrolno komisiju Koja rešava molbe i žalbe članova i organizacija Narodne omladine Jugoslavije. 81. Centralna nadzorna komisija ima zadatak da kontroliše brzinu i pravilnost vodenja poslova odelenja Centralnog komiteta Narodne omla- dine Jugoslavije i njegovo finansisko i ma¬ terij alno poslovanje. Centralna nadzorna komisija za svoj rad odgovara Kongresu Narodne omiadine Jugo¬ slavije. XII Nagrade I kazne 82. Za savestan rad i primarno ispunjavanje zada- taka, organizacije i članovi Narodne omia¬ dine mogu biti pohvaljeni i nagradeni. Centralni komitet Narodne omiadine Jugo¬ slavije posebnim pravilnikom o nagradama propisuje pohvale i nagrade u organizaciji i način njihovog dodeljivanja. 83. Za neizvršavanje zadataka i kršenje Statuta, član Narodne omiadine može biti kažnjen opomenom, ukorom i strogim ukorom. Za rad protiv načela i interesa organizacije član Na¬ rodne omiadine može biti kažnjen najtežorn kaznom — iskljUčenjem iz organizacije Na¬ rodne omiadine. Najtežu kaznu treba pri¬ me ni ti onda kad su iscrpljene druge vaspit- ne mere. , 69 Čiščenjem od nedostojnih članova, orga¬ nizacija Narodne oraladine se nčvršeuje i jača. 84. Odloku o kažnjavanju člana Narodne omla- dine donosi njegov aktiv, Odluka o strogom ukoru i isključenju člana Narodne omladint iz organizacije punovažna je tek po odobre- nju sreskog, gradskog, rejonskog. univerzitet- skog rukovodstva. Za neizvršavanje odluka organizacije ru- kovodilac Narodne oraladine može biti ka- žnjen isključenjera iz rukovodstva. Kukovo- dioeu kaznu izriče više nikovodstvo ii5. - Kažnjeni član Narodne oraladine ima pravo da se žali svakom rukovodstvu, uključivši i Centralni komitet Narodne oraladine Jugo¬ slavije i Kongres Narodne oraladine Jugo¬ slavije. 86 Odluku. o skidanju kazne donosi organizacija koja je kaznu izrekla ili rukovodstvo koje je kaznu potrudilo. XIII Imovina i finansiska sredstva Narodne oraladine 87. Izvori finansiskih sredstava Narodne omladi- ne jesur članarina; prihodi od štampe, raznih publikacija i omladinskih preduzeča; prihodi od priredaba, izložbi i sl.; razni novčani i drugi priloži. 88. Svi članovi Narodne omladine plačaju člana- rinu u višini odredenoj finansiskim poslov¬ nikom Centralnog komiteja Narodne omla¬ dine Jugoslavije. Finansisko poslovanje svih organizacija i rukovodstava vrši se prema finansiskom po¬ slovniku Centralnog komiteta Narodne omla¬ dine Jugoslavije. 89 Svako rukovodstvo Narodne omladine odgo- vara pred svojom organizacijom i višim ru- ko vodstvom za pravilno rukovodenje imo- vinom i finansiskim Sredstvima svoje orga nizacije. XIV Organizacija Narodne omladine u Jugoslovenskoj armiji 90. Organizacije Narodne omladine u Jugoslo¬ venskoj armiji stvaraju se i rade u duhu Sta¬ tuta Narodne omladine Jugoslavije. XV S a vez pionir a 81. Radi pomoči u vaspitavanju dece, Narodna omladina stvara organizacije Saveza pionira i rukovodi njima. Ona odreduje svoje najbolje članove za rad sa pionirima. n Organizacije Narodne omladine su dužne da se svakodnevno staraj u a radu pionirske organizacije. Saradnjom sa masovnim narod¬ nim organizacijama i prosvetnim organima narodne vlasti, Narodna ornladina nastoji da se ostvari puna pomoč ovih organizacija i u- stanova u vaspitavanju članova Saveza pi- onira, u obezbedenju materijalnib sredstava za rad organizacije Saveza pionira — pi¬ onirskih domova, stanica mladih prirodnjaka i mladih iehničara, logora,. letovališta, žele¬ znica i dr. Centralni komitet Narodne omladine Jugo¬ slavije i centralni komiteti Narodne omladine narodnih republika izdaje listove i literaturu za pionire. 72 SADRŽAJ Brana Perovič: O projektu statuta Narodne omladine Jugoslavije . 3 Statut Narodne »mladine Jugoslavije UVOD . 31 I Ime i karakter organizacije , . . 3 . . 37 II Programska načela i zadacl a s > . . . gg III Odnos Narodne omladine prema drugim organizacijama . 44 IV Članstvo u organizaciji 46 V Dužnosfci i prava članova ...... t 47 VI Osnovni princip; unutrašnjeg uredenja t rukovodenja Narodne omladine . « « 49 VII Osnovne organizacije.s s 52 VIII Organi i rukovodstva Narodne omladine u •rezu, gradu, rejonu, na univerzitetu . 55 xX Organi i rukovodstva Narodne omlad ne u vel .kom gradu, oblasti i pokrajini . . 58 X Organi i rukovodstva Narodne ©mladine narodne republike ....... 61 XI Najviši organi Narodne ©mladine Jugo¬ slavija 65 XII Nagrade 1 kožne 69 XIII Imovina i finansiska sredstva Narodne omladine .. 70 XIV Organizacija Narodne omladine u Jugoslo- venskoj armiji »»»»>>... 71 XV Savez pionira , ( . > » • ■ a . « * , 75 STATUT NARODNE OMLADINE JUGOSLAVIJE ★ Štampano latlnicom u 20.000 primjeraka u štampariji Nevina, Zagreb mm a sm««iv' : 'v\?\r9 DS 0 94 734