original scientific article	UDC 811,135'373.22'373.6(497.5 Istra)
received: 2005-11-20
ISTRORUMUNJSKE ETIMOLOGIJE IV.: MIKONIMI
Goran FILIPI
Sveučilište u Rijeci, Filozofski fakultet u Puli, HR-52100 Pula, Ivana Matečiča Ronjgova 1 Univerza na Primorskem, Znanstveno-raziskovalno središče Koper, Inštitut za jezikoslovne študije, SI-6000 Koper, Garibaldijeva 1
e-mail: goran.filipi@zrs-kp.si
IZVLEČEK
V članku so predstavljeni mikonimi v istroromunskih govorih, ki smo jih zapisali na terenu v času zbiranja gradiva za IrLA, pa tudi kasneje. O mikonimih je zelo malo objavljenih del, pa tudi slovarji, s katerimi razpolagamo, vsebujeje zelo majhno število tovrstnih besed. Problem je tudi v tem, da se ljudje v istroromunskih krajih slabo spoznajo na gobe, zato so v članku mogoče napačne identifikacije nazivov.
Ključne besede: istroromunščina, mikonimi, dialektologija, etimologija
ETIMOLOGIE ISTRORUMENE IV: MICONIMI
SINTESI
L'articolo si concentra sui miconimi nelle parlate istro-rumene, registrati sul campo durante la raccolta di materiale per l'IrLA, ma anche in seguito. Sono poche le pubblicazioni sui miconimi, come anche i dizionari a disposizione ne contengono un numero esiguo. Il problema consiste anche nel fatto che gli abitanti delle zone istrorumene non conoscono bene i funghi, e quindi nell'articolo ci sono possibili errori nell'identificazione dei nomi.
Parole chiave: istrorumeno, miconimi, dialettologia, etimologia
Goran FILIPI: ISTRORUMUNJSKE ETIMOLOGIJE IV.: MIKONIMI, 189-202
UVOD
Za istrorumunjske oblike koje smo sami zabilježili služimo se grafijom koju smo sastavili za IrLA. Riječ je o prilagodenoj hrvatskoj latinici kojoj su dodani grafemi koji izražavaju istrorumunjske posebne glasove: a - stražnje muklo a s - jako otvoreno e
b - poluglas, čuje se izmedu v i r u hrvatskoj riječi vrt -
odgovara rumunjskome a c - jako umekšano č s - umekšano š Z - umekšano ž - - početni glas u tal. zelo g - glas izmedu hrvatskoga dž i d y - velarni zvučni frikativ, kao u španjolskom lago i - hrvatsko lj n - hrvatsko nj
Naglasak u ir. riječima bilježimo podčrtavanjem naglašenoga vokala, osim a koje je uvijek naglašeno.
Ir. oblici navode se u jednini bez člana, čemu slijede nastavci za odredeni član (-u ili -a), za množinu (-o, -e, -č, ...), za množinu s odredenim članom (-i, -ele ili -irle) i na kraju odrednica roda (m., ž. ili bg.).
Cakavske oblike koje smo sami zabilježili pišemo istom grafijom, a naglasak bilježimo kako je to uobi-čajeno u hrvatskoj dijalektološkoj literaturi, dok sve oblike iz literature vjerno prenosimo prema izvorniku.
U radu smo koristili sljedece kratice: bilj. - bilješka
bg. - srednji rod rumunjskoga tipa
čak. - čakavski
češ. - češki
hrv. - hrvatski
imlet. - istromletački
ir. - istrorumunjski
istr. - istriotski
juž. s. - južna sela (Sušnjevica, Nova Vas, Jesenovik, Letaj, Brdo, Skabici, Trkovci, Zankovci, Miheli, Ko-strčan) lang. - langobardski lat. - latinski m. - muški rod mlet. - mletački neodr. - neodredeni njem. - njemački odr. - odredeni prslav. - praslavenski rum. - rumunjski rus. - ruski usp. - usporedi v. - vidi
ž. - ženski rod
1. Gljiva - opci naziv (fungus)
U Žejanama, Letaju i Zankovcima kažu yuba, -a, -e, -ele ž, u Sušnjevici gube, -a, -e, -ele ž, u Letaju, Mi-helima, Kostrčanu i Zankovcima guba, -a, -e, -ele ž, u Jesenoviku, Brdu, Trkovcima pečurka, -a, -e, -ele ž, u Novoj Vasi pečurke, -a, -e, -ele ž, u Skabicima pečurva, -a, -e, -ele ž.
Oblici tipa pečurka posudeni su iz čakavskih govora: npr. u Cepicu pečurva (IrLA, 1884), Svetvinčentu i Cabru-nicima pečurka, u Ližnjanu pečurka (ILA, 1884), u Picnu pičurva (PI, 83), u Labinu pecurba (RLG, 159), u Brusju na Hvaru pečurva (CL, 788), u Salima na Dugom otoku pečurga (RGS, 243); s nepreciznim ili drugim značenjem u Orbanicima pečurka "certain mushroom" (CDO, 515), u Korlevicima pečurka "champignon, agaricus campestris"1 (ID, 198); od izvedenice na -jur + -tka od prslav. *pekti (SKOK II, 628, s. v. peci).
Cantemir navodi pecfurche, -e (TIr, 175).
Oblici tipa guba takoder su slavenskoga podrijetla < prslav. *goba (SES, 146, s. v. goba). U čakavskim rječ-nicima kojima se služimo ne nalazimo srodnih oblika. U SKOK I, 628) i ARJ III (484), s. v. guba ne navode se pri-mjeri iz čakavskih govora. Mi oblik nalazimo samo u čakavskim repertoarima za čakavske govore sjevernoga Jadrana: u Vodicama guba (ID, 174), u Novom Vinodol-skom guiba "gljiva na deblu drveta" (RCGNV, 75), u Rukav-cu guba "gljiva, vrganj", na Cresu guuba "gljiva koja raste na hrastovima Fomes robustus"(BBT, 125).2
Pu§cariu ima gubg (SIr, 311), Cantemir gubg, -e (TIr, 167), Kovačec za Žejane yuba, -e (IrHR, 87).
2.	Agaricus campestris / Psalliota campestris / Pratella campestris (livadarka / rudnjača)
U Sušnjevici smo zapisali goncar, -u, -d, -i m, u Novoj Vasi, Jesenoviku, Letaju i Brdu gončar, -u, -d, -i m, u Trkovcima gunčar, -u, -d, -i m, u Skabicima kunčar, -u, -d, -i m i kunčar, -u, -e, -ele bg, u Zankovcima, Mihelima i Kostrčanu kuncaric, -u, -d, -i m.
Ne nalazimo paralela ni u ir. ni u čak. repertoarima pa je pitanje postanja ovoga naziva najbolje ostaviti otvorenim.
3.	Agaricus geotropus / Clitocybe geotropa (mar-tinčica / (velika) livka)
U Žejanama, Jesnoviku, Letaju, Brdu, Skabicima, Trkovcima, Zankovcima, Mihelima i Kostrčanu za tu gljivu
1	L idioma ciacavo invece riporta i tre agarici (sc. Agaricus arvensis, campestris et macroscopus) come g'irkalj, kosttš, kračun o pečurka (podebljanje naše). (Ml, 286).
2	Usp. i gubina "vrsta gljive" (Pl, 39).
Goran FILIPI: ISTRORUMUNJSKE ETIMOLOGIJE IV.: MIKONIMI, 189-202
kažu martinčica, -a, -e, -ele ž, u Šušnjevici martincice, -a, -e, -ele ž, u Novoj Vasi martinčice, -a, -e, -ele ž.
U istrorumunjskim repertoarima ne nalazimo srodnih naziva za ovu gljivu. Posudenica iz čakavskoga: npr. u Brgudu i Cepiču martinčica (IrLA, 1894), u Svetvinčentu i Cabruničima martlnčitsa (ILA, 1894), u Rukavcu mart7 nščica "vrsta jestive gljive" (RCGR, 154), u Korlevičima marttnčica "neka jestiva gljiva" (ID, 190) - izvedenice od muškog imena Martin. Ime je dobila jer se pojavljuje o sv. Martinu (11. studenoga).3
4.	Agrocybe aegerita / Pholiota aegerita / Pholiota cylindracea (jablanovača / topolovka)
U Šušnjevici kažu guba de topole, u Novoj Vasi topolovke, -a, -e, -ele ž, u Letaju topolovka, -a, -e, -ele ž.
U repertoarima za čak. i ir. ne nalazimo sličnih oblika. Oblici tipa topolovka preuzeti su iz čakavskih govora gdje je riječ o izvedenicama od npr. topol (RLG, 234); topol (PI, 119) < prslav. *topolb (SES, 675).
Sintagma guba de topole nastala je in loco, unutar ir. govora: Istrorumunji imaju u svom rječniku čakavizam tipa topol(a): u Zejanama topol, -u, -e, -ele m; u Šušnjevici i Novoj Vasi topole, -a, -e, -ele ž; u Jese-noviku, Brdu, Škabičima, Trkovcima, Zankovcima, Mi-helima i Kostrčanu topola, -a, -e, -ele ž; u Letaju topole, -a, -o, -e ž (IrLA, 1769); topole, -a (DRI, 158); topola (VIr, 153); topole, -e (TIr, 183); topol-a (IrHR, 197 - za Kostrčan); za guba (= gube + odr. član) v. 1.
Gljiva je ime dobila prema staništu: "raste busenasto več od rana prolječa do jeseni na panjevima, žilama ili izravno iz jablanova stabla, a možemo ih pronači i na panjevima drugog drveča." (Gmst, 59)
5.	Amanita fulva (smeda preslica / golenka)
Oblik smo zabilježili samo u Mihelima, preslica, -a, -e, -ele.
Za mikonim nemamo potvrda u ir. i čak. repertoarima kojima se služimo. Što se postanja naziva tiče, metafora je jasna, tj. zvonoliki klobuk i duguljasti stručak podsječaju na preslicu: "Klobuk: zvonolik, kas-nije otvoren (...)"; "Stručak: cilindričan, dug, na dnu bez zadebljanja, ispod klobuka nešto tanji, šupalj, sjajan i gladak, nema vjenčiča; na dnu je redovito visok ostatak bijelog ovoja." (Gmst, 14).
Metafora je nastala u čak. idiomima i kao takva pre-uzeta u ir.: npr. preslica (RLG, 178), prešlica (CDO, 529), preslica (RGS, 277) - izvedenice od presti < prslav. *pr$sti (SES, 493).4
6.	Amanita muscaria / Agaricus muscarius / Agaricus pseudoaurantiacus (muhara / muhor / zmijska gljiva / bjesnjača / omorka)
U Zejanama smo zabilježili muharka, -a, -e, -ele ž, u Zan kovc i m a uotrovna guba.
U ir. repertoarima ne nalazimo paralela za ovu gljivu. Prvi je naziv posudenica iz okolnih čakavskih govora: npr. u Brgudu i Cepiču muhara (IrLA, 1885), u Ližnjanu mu-xara (ILA, 1885) - izvedenice na -arka od muha < prslav. *muxa (SES, 362). Naziv duguje postanje činjenici da su tu gljivu upotrebljavali kao sredstvo za trovanje muha: "Muš-nice so namreč uporabljali za zastrupljevanje muh." (SES, 364, s. v. mušnica).
I sintagma "otrovna guba5 koju smo zapisali u Zankovcima duguje postanje otrovnosti ove gljive: "otrovna, sadrži muskarin, iboteničnu kiselinu, muscimol i mus-kazon" (Gmst, 2). Za guba v. 1.
7.	Amanita ovoidea / Agaricus albus / Agaricus coc-cola (brašnjača / jajasta muhara / mlinarica)
U Letaju gordanka, -a, -e, -ele ž, u Mihelima kgršinaric, -u, -o, -i m.
Letajski je oblik posudenica iz čakavskih govora gdje je preuzeta iz istromletačkih idioma. Oblici tipa gordana, žordana i sl. česti su u istarskim romasnkim i slavenskim govorima, no od repertoara kojima se služimo samo u Milevoja nalazimo množinski oblik dor-dani "vrsta gljive" (RLG, 54) i u našem atlasu za Brgud stoji žurnadica (IrLA, 1892), dok u mletačkim ne nalazimo sličnih oblika.6 Etimologiju ne znamo protumačiti.
Za mikonim karšmaric ne nalazimo sličnih naziva ni u ir. ni u čak. repertoarima. Posudenica iz čakavskih govora gdje je izvedenica ili od oblika tipa karšin "biljka rdobrada (Chrysopogon gryllus)": npr. u Cepiču karšin (IrLA, 1811), u Svetvinčentu krštn, Cabruničima i Valturi kašin (ILA, 1811), U Orbaničima krštn "thick roots of a plant, used for making scrubbing brushes" (CDO, 474), u Pičnu kršSn "vrsta oštre trave" (PI, 54), u Vodicama karšštn "neka manje vrijedna trava vrlo raširena na kraškom tlu" (ID, 184), u Labinu kršin "livada" (RLG,
3	Usp. 'fonzo de san mar'tin u Rovinju, 'šfonzo de san mar'tejn u Vodnjanu, 'fonzo de san mar'tin u Galižani i 'fungo de san mar'tin u Fažani i Puli (ILA, 1894 - potonji naziv je istromletački, ostali istriotski).
4	Usp. prHslica "biljka Equisetum arvense" (ARJ XI, 710 - s naznakom da se tako govori u Istri): npr. u Cepiču presITca (IrLA, 1826) > ir. preslica, -a, -e, -ele (IrLA, 1826 - za Zejane, Mihele i Kostrčan).
5	Usp. i istriotski 'fonzo vele'noz u Balama i Galižani, S'fonzo vele'noz u Vodnjanu (ILA, 1885).
6	Slično bez navodenja izvora piše i Luisa Punis: "Tale spiegazione vale pero per lAmanita caesarea che, ricordiamo, ha la denominazione di (z)žjordana o tordana negli idiomi romanzi e slavi" (MI, 288).
Goran FILIPI: ISTRORUMUNJSKE ETIMOLOGIJE IV.: MIKONIMI, 189-202
104)7 > ir. u svim juž. s. karšin, -u, -o, -i m, a u Skabičima i karšin, -u, -e, -ele bg. (IrLA, 1811); ili pak izravno od oblika tipa karš "kras, krš"8 koji su u Istri nešto rjedi od oblika tipa kras, ali ih ipak ima: npr. u Brgudu i Cepiču karš (IrLA, 62a) < *korst (SES, 268, s. v. kras) - "Varijanta k"rš mjesto kras nastala je zacijelo unakrštavanjem sa postverbalom k"rš (...) Slog kra- na-stao je po pravilu likvidne metateze kao u Scardona > Skradin." (SKOK II, 179, 180, s. v. kras).9
Postanje je ovog naziva po svoj prilici uvjetovano staništem: "raste ljeti i u jesen na vapnenastu tlu ispod listopadnoga i crnogoričnoga drveča pojedinačno ili u skupinama; u sjevernim krajevima je vrlo rijetka, a na našim je otocima i priobalnom području vrlo česta." (Gmst, 12).
8. Armillariella mellea / Clitocybe mellea (puzvica / puza / /puzica / mraznica / medenjača)
U Zankovcima kažu cokarica, -a, -e, -ele ž, u Mihelima kupcič, -u, -ure, -urle bg.
Ni za jedan ni za drugi mikonim ne nalazimo sličnih naziva u ir. i čak. repertoarima kojima se služimo, no u čakavskim smo istarskim govorima osobno potvrdili oba mikonima: cokarica (Pula, Labin, Kršan, Pičan); kupčic (Cepič) kupčic (Kršan).
Prvi je naziv čakavska posudenica gdje je hibridna izvedenica od mletacizma cok "panj" [cok (IrLA, 1740 -za Brgud i Cepič); tsok (ILA, 1740 - za Svetvinčenat, Cabruniče i Valturu); cok (RLG, 37); cok (ČDO, 426); cok (PI, 19)] < mlet. zoco (BOE, 814) < lat. soccus "Art leichter Schuh", REW, 8052.10 Cakavski su mletacizam cok posudili i Istrorumunji: u Zejanama cok, -u, -ure, -urle m; u Novoj Vasi, Jesenoviku, Letaju, Brdu, Trkov-cima, Zankovcima, Mihelima i Kostrčanu cok, -u, -o, -i m; u Sušnjevici, Brdu i Skabičima cok, -u, -ure, -urle bg (IrLA, 1740); tsgk (IrG, 370); toc, -u (DRI, 161); toc, -ure (TIr, 184); toc, -u, tocure, -urle (IrHR, 204).
Naziv je nastao prema staništu: "raste u jesen u hrastovim i grabovim šumama, te na crnogoričnim panjevima." (Gmst, 31).
Drugi mikonim takoder je čakavska posudenica gdje je metafora prema načinu rasta, tj. gljiva se pojavljuje u zbijenoj skupini koja podsječa na gomilicu = čak. kupčic, umanjenica od kup < prslav. *kupt (SES, 283). Oblici tipa kup "gomila" postoje kao čakavizmi i u istro-rumunjskom: kup, -u, -o, -i i kup, -u, -ure, -urle (IrLA, 1153 - za Zankovce), kup, -u, -pi, -purle (IrG, 258); cup
(SIr, 307); cup, -u, -ur, -urle (DRI, 103); cup, -ure (TIr, 163; DI, 202); cup, -u, -ure, -urle (IrHR, 59 - za Brdo i Žejane).
9.	Armillariella tabescens / Clitocybe tabescens (grmača / grmica / grmovača / grmačica)
U Letaju vele garmovka, -a, -e, -ele, ž, u Skabičima garmovka, -a, -e, -ele ž.
Oba su mikonima posudena iz okolnih čakavskih govora. Oblik nismo pronašli u ir. repertoarima kojima se služimo, a čak. mikonim *garmovka nismo potvrdili u čakavskim repertoarima kojima se služimo. Riječ je dakle o nepotvrdenim izvedenicama od garm "hrast": u Cepiču garm "medunac (Quercus pubescens); česvina, crnika (Quercus ilex)" (IrLA, 1775); u Labinu grm "hrast" (RLG, 68); u Pičnu grm "hrast" (PI, 38), u Rukavcu grm "hrast, grm" (RCGR, 86) < prslav. *grbmt (SES, 159) -"raste u bjelogoričnim šumama i parkovima od ljeta do jeseni na trulom korijenju, osobito hrasta (podebljanje naše) (...) (Gmst, 32).
Oblik garm u značenju "hrast" i "grm" imaju i Istrorumunji: u značenju "Quercus pubescens" u Sušnjevici i Skabičima garm, -u, -ure, -urle bg; u Brdu, Skabičima, Trkovcima, Zankovcima, Mihelima i Kostrčanu garm, -u, -d, -i m (IrLA, 1775); u značenju "grm" u Žejanama yarm, -u, -ure, -urle m; u Mihelima i Kostrčanu garm, -u, -d, -i m. Kovačec je u Žejanama zabilježio yarm, -u, -ure samo u značenju "grm" (IrHR, 83).
10.	Boletus edulis (vrganj / Ijetni vrganj / pravi vrganj / hrženjak / jurček)
Za ovu je gljivu u svim ir. mjestima naziv jedinstven: u Žejanama vaiyan, -u, -d, -i m, u ostalim selima i takoder u Žejanama vargan, -u, -0, -i m.11
Riječ je u ir. govore ušla iz čakavskih (npr. u Brgudu i Cepiču vargah - IrLA, 1888), gdje je učena riječ prema hrv. v)ganj (RHJ, 1369) < madž. varganya (SKOK III, 624).
11.	Boletus luridus / Boletus rubeolarius (bljuvara / mrežastonogi vrganj / kovara / ludoglavka)
Žejanci ovu gljivu ne poznaju, a u juž. s. smo zapisali divlu vargan u Sušnjevici i Novoj Vasi, divli vargan u ostalim mjestima.
7	Čakavizam je i istriotski u Vodnjanu kar'šejn i u Fažani kar'šin (ILA, 1811).
8	Navedeni čak. fitonimi izvedeni su od oblika tipa ksrš.
9	Oblici tipa kras mediteranski su relikti: "Prvotno *korst je verjetno prevzeto iz ilir., latinizirano carsus kras', kar utegne biti sredozemskega izvora." (SES, 268, s. v. kras); "Iliro-dačka riječ carsus mediteranskog je podrijetla." (SKOK II, 179, 180, s. v. kra s).
10	Ipak: "Pare difficile far derivare la voce dal lat. soccus zoccolo', come si legge nel DEI: la vc. sembra di orig. sett.: cfr. il romagn.-emil. zdch, venez. zoco, e il sett. ciucco (lomb. sciuch) nello stesso senso ." (DELI-cd, s. v. ciocco).
Goran FILIPI: ISTRORUMUNJSKE ETIMOLOGIJE IV.: MIKONIMI, 189-202
Naziv je nastao dodavanjem pridjeva "divlji" uz naziv za Boletus edulis (v. 10.),12 pridjev u Šušnjevici i Novoj Vasi je s odr. članom. U Kovačeca nalazimo divji (dfvfi), divja (dfvfe), divji (dfvfi) za Zejane i dfvfi, divfg, dfvfi za Šušnjevicu, u ostalih divi(Sir, 309); dfvli, -e (TIr, 164); divli (Dir, 207) < čak. divji, divfi < prslav. *divt (SES, 94-95).
12.	Cantharellus cibarius (bjelkasta lisičica / lisica / lisičarka / pršutnica / paprenjača)
U Šušnjevici i Novoj Vasi zapisali smo l[sičarke, -a, -e, -ele ž, u ostalim juž. selima lisičarka, -a, -e, -ele ž.
Posudenice iz čakavskoga: npr. fisičarka u Cepiču (IrLA, 1890) i Svetvinčentu (ILA, 1890),13 izvedenica na -arka od čak. lisica < prslav. *lisica (SES, 304). Gljiva je ime dobila po boji (kao u lisice): "od žute do narančaste s bjelkastim tonom" (Gmst, 208).
Istrorumunji su preuzeli čak. oblik lisica < lisice, -a, -e, -ele ž u Šušnjevici i Novoj Vasi, lisica, -a, -e, -ele ž u ostalim juž. s. i Zejanama (IrLA, 729); lisftsg, -tse (IrG, 265); lisite, -a, -e, -ele (DRI, 120); limita14 (VIr, 131); limite, -e (TIr, 169); lisita (Dir, 224); lisftg, -a u Jesenoviku i Šušnjevici, lesftg, -a u Šušnjevici i lisita u Zejanama (IrHR, 105).
13.	Clavaria flava / Ramaria flava (kladuša / žuta capica / žuta griva / prsteci)
U svim je ir. mjestima naziv za ovu gljivu tipa prstiči: u Zejanama parstič, -u, -d, -i m., u Šušnjevici parstic, -u, -rR, -i m, u Novoj Vasi ^rstič, -u, -d, -i m, u Jesenoviku, Letaju, Brdu, Trkovcima, Zankovcima, Mihelima i Kostr-čanu parstic, -u, -d, -i m, u Škabičima perstič, -u, -e, -ele bg. Naziv se koristi u množinskom obliku.
Ir. repertoari kojima se služimo ne navode sličnih mikonima.
Posudenice iz čakavskih idioma15: npr. u Brdu par-stlci, u Cepiču parstenci (IrLA, 1893), u Svetvinčentu prstiči, u Cabruničima prstatsi (ILA, 1893), umanjenice na -ič od parst < prslav. *pbrstb (SES, 511). Naziv duguje postanje morfologiji gljive: "razvija se (sc. plodno tijelo) iz krupnog gomoljastog dna i koraljno15 razgranjuje u tupe dvodijelne vrhove žute boje." (Gmst, 257).17
14.	Fistulina hepatica / Fistulina buglossoides / Boletus hepaticus (volovski jezik, jetrenica / jetrenka / vukovo meso)
U Novoj Vasi klenovke, -a, -e, -ele ž, u Letaju kle-novka, -a, -e, -ele ž, u Šušnjevici guba de klen.
Prva su dva naziva posudenice iz čakavskih govora, a treči je hibridna sintagma.
Oblici tipa klenovka izvedenice su na -ovka od čak. klen "Acer campestre": npr. kfen u Brgudu, Cepiču (IrLA, 1744), Svetvinčentu, Cabruničima i Ližnjanu (ILA, 1744), kferí u Valturi (ILA, 1744), kfen u Orbaničima (CDO, 1998, 455), klen u Vodicama (ID, 182) < prslav. *klent (ESSJ, II, 40). Mikonim uobličuje stanište: "raste od ljeta do pred zimu na živim stablima hrasta, kao i na panjevima drugog listopadnog drveča." (Gmst, 252).
Sintagma guba (v. 1.) de klen nastala je in loco. Naziv za stablo ne bilježe ir. repertoari kojima se služimo, a mi smo zapisali: klen, -u, klene, -ele bg u Šušnjevici; klen, u, -o, -i m u Novoj Vasi, Jesenoviku, Letaju, Brdu, Trkovcima, Zankovcima, Mihelima i Kostr-čanu; klen, -u, klsnure, -urle bg u Škabičima (IrLA, 1744).18
15.	Keuhneromyces mutabilis / Pholiota mutabilis (panjevčica)
Naziv smo dobili samo od jednog ispitanika iz Žejana: panevača, -a, -e, -ele ž.19
11	Utjecaj hrvatskoga što se ove gljive tiče, vjerojatno je toliko jak da žejanski govornici koje smo ispitali prije nekoliko godina za IrLA nisu prilagodili g > y. Podatak s y dobili smo nedavno od dvoje govornika kad smo za potrebe ovoga rada ponovno provjeravali mikonimsku gradu.
12	Usp. u Cepiču vargan z boške (IrLA, 1889) - čak. boška "šuma" < mlet. bosco (BOE, 93) < lang. *busk / *bosk (DELI-cd) - fran. busk, REW, 1419b. Promjena roda u hrv. ne nužno prema šuma jer oblik boška postoji i u slovenskim istarskim govorima u istom značenju.
13	Cakavski je oblik ušao i u istromletačke govore: lisičica, lisičarka (MI, 289).
14	Creška u prepisivanju, treba limita ili lisita.
15	Cakavski je oblik preuzet i u istromletački: prsta(e)ci (MI, 290).
16	Usp. istr. u Caližani ko'rali (ILA, 1893).
17	Istu stvarnost uobličuju i imlet. 'ditola u Puli i istr. 'dituli u Sišanu (ILA, 1893), izvedenice od dito "prst" < lat. dídítus, REW, 2638.
18	U Zejanama smo zapisali maklen, -u, -e, -ele m, vjerojatno posutenica iz nekog okolnog čakavskog idioma [nalazimo makjen "Acer monspessulanum" u Rukavcu (RCCR, 151) i u Cabru m'aklejn, -a "vrsta javora, klen" (CCP, 124)] prije nego iz slovenskih govora blizu Zejana, za koje doduše ni nemamo potvrda. Bezlaj slov. makfen, meklen, miklen usporetuje s hrvatskim i srpskim ma-klen, m~akljen, p~aklen, bugarskim bráklen, ruskim neklen, paklen itd. što izvodi od klen "Acer" "z nikalnimi prefiksi ne-, pa-, ma-" (ESSJ, II, 162, s. v. maklen). Oblicima tipa maklen bavio se i Skok: "Daleko raširenija od toga oblika je složenica sa nejasnim prefiksom ma- m~akljen (Vuk, Črna Cora) = maklen = makfen (Z(, slov.) (...) Cini se da je prefiks došao zbog uklanjanja homonimije s imenom ribe." (SKOK II, 94, s. v. klen2).
19	Moguče je da je ispitanik pobrkao ovu gljivu s vrstom Armillariella mellea (v. 8.), no inzistirao je na tvrdnji pažljivo gledajuči fotografije obiju gljiva.
Goran FILIPI: ISTRORUMUNJSKE ETIMOLOGIJE IV.: MIKONIMI, 189-202
SI. 1 / Fig. 1: Amanita muscaria.
Posudenica iz čakavskoga (za čak. mikonim nemarno potvrda); od pan < prslav. *pbn'b (SES, 422). Gljiva je naziv dobila prema staništu: "raste od svibnja do zime busenasto na starim panjevima bukve i vrbe te druge bjelogorice." (Gmst, 62).
16. Lycoperdon perlatum / Lycoperdon gemmatum (puhara / tikvasta puhara / prhavica / pezdec / puša / pupa)
U Žejanama smo zapisali fufalica, -a, -e, -ele ž, u Sišnjevici, Novoj Vasi, Jesenoviku, Trkovcima, Zankov-cima, Mihelima i Kostrčanu pazdac, -u, -d, -i m, u Brdu i Skabicima puharica, -a, -e, -ele ž, u Letaju puhalica, -a, -e, -ele ž.
Žejanski je oblik fufalica onomatopejski, znači i "mijeh za sumporiranje" (IrLA, 1212) i mogao je nastati in loco. Ir. repertoari koje posjedujemo nemaju oblika ni za mijeh ni za gljivu.
Oblici tipa pazdac (ir. repertoari kojima se služimo nemaju takvih oblika) posudeni su iz čak. idioma: npr. u Svetvinčentu i Cabrunicima pazdats,20 u Cabrunicima i pazdets (ILA, 1895), u Labinu pazdeac "gljiva puhara" (RLG, 159), u Picnu pazdac "gljiva kuglaste glave pune crnog praha" (PI, 81), u Orbanicima pazdac "kind of
mushroom (boletus?)" (CDO, 515). Izvedenice od čak. pazdit(i): npr. u Picnu pazdit "širiti neugodan miris" (PI, 81), u Rukavcu pazdèt "smrdjeti, zaudarati" (RCGR, 203) < prslav. *pbzdëti (SES, 441, s. v. pezdRti).
Oblici tipa puhal(r)ica takoder su preuzeti iz čak. govora i ne nalazimo ih u ir. repertoarima kojima se služimo: npr. u Brgudu i Cepicu pUhara (IrLA, 1895), u Valturi i Ližnjanu pUUx (ILA, 1895), izvedenice od glagola tipa puhat(i) < prslav. *pyxati (SES, 442, s. v. pihati).
Svi nazivi duguju postanje i stoj značajki gljive: "kada sazriju spore na vrhu tjemena otvori se rupa poput vulkanskog kratera iz koje izlaze zrele spore u obliku prašine." (Gmst, 279).
17. MacroIepiota procera / Lepiota procera / Agaricus columbinus (sunčanica / srnjaki / srndakuša / šugavica / kišobranara / suncobran / parazolka)
Samo u Žejanama: sunčica, -a, -e, -ele ž.
Ne nalazimo paralela ni u ir. ni u čak. repertoarima.21 Bilo kako bilo, mikonim je posuden iz ča-kavskih govora22 gdje je izvedenica od sunce < prslav. *stlnbce (SES, 592, s. v. sÇnce).
Postanje naziva vjerojatno zbog okrugla oblika pove-cega klobuka.
20	Oblik je preuzet i u puljskomletački: paz'dats (ILA, 1895).
21	Za čak. zapravo imamo u Svetvinčentu sunčUrica ali u značenju "Morchella esculenta" (v. 18.) što je vjerojatno pogrešno, pa taj svetvinčentski oblik valja držati za sunčanicu.
22	Čakavizam je i imlet. sunčica (Ml, 287).
Goran FILIPI: ISTRORUMUNJSKE ETIMOLOGIJE IV.: MIKONIMI, 189-202
18.	Morchella esculenta / Morchella rotunda (pravi smrčak / smrčak / marohlin / srček / mavrah / maruh)
U Sušnjevici smarcak, -u, -0, -i m, u Jesenoviku, Letaju, Brdu, Skabičima, Trkovcima, Zankovcima i Kostrčanu sm&rčak, -u, -0, -i m, u Mihelima kižnak, -u, kižnač, -i m, u Novoj Vasi majski parstiči.
U Brgudu i Cepiču smarčak (IrLA, 1896); u ostalim repertoarima (ir. i čak.) ne nalazimo srodnih oblika. Mikonimom se pozabavio i Skok: sveslav. i praslav. "gljiva morchella, phallus esculentus Linn." U češ., polj. i oba lužičko-srp. sa ž- < g- umjesto č-. U češ., polj. i ukr. bez deminutivnog sufiksa -bk, češ. smrk pored smrž. (SKOK III, 294). Oblik u natuknici, smrčak, citiran je prema ARJ XV (775) gdje se navodi prema Vuku Stefanoviču i nekim starijim rječnicima. Za jadransko područje ne nalazimo paralela, pa bismo mogli zaključiti da je mikonim u ir. govore ušao iz nekog čak. idioma u kojem bi to bila učena riječ, no ne nužno: hrv. smrčak (RHJ, 1151 ).23
Ornitonim kižnak mogli bismo možda povezati s glagolom kiz(z)mi, -it, -esc (DRI, 118); kizmi(IrHR, 100) u značenju "žmirkati": "pokriven nepravilnim jamičastim udubinama" (Gsmt, 287) koje (udubine) mogu izazvati sliku očiju koje žmirkaju, no bez paralela u drugim idiomima teško je išta pouzdanije zaključiti. Ne može-mo pouzdano riješiti ni etimologiju navedena ir. glagola kizmi: bit če da je u osnovi hrv. žmiriti (< prslav. *mbžuriti (SES, 765, s. v. žmuriti), no prvi dio, ki- ne znamo protumačiti - možda oko?24
Za drugi član sintagme majski parstici v. 13., a prvi je pridjev od maj "svibanj" (< lat. majus, REW, 5250) posuden iz čakavskoga: "raste u rano prolječe" (Gsmt, 287).
19.	Pleutorus sapidus / Pleurotus cornucopiae / Ple-urotus cornucopioides (brestovača / brijestova škripa-vica)
Samo u Novoj Vasi: brestovke, -a, -e, -ele ž.
Ne nalazimo potvrda za mikonim ni u ir. ni u čak. repertoarima kojima se služimo. Posudenica iz čakavskoga, izvedenica od brest "brijest (Ulmus campestris)" (< prslav. *berstb - SES, 46): npr. u Svetvinčentu i Cabru-ničima brlst, u Valturi brist, u Ližnjanu brtst (ILA, 1783); u Brgudu brest, u Cepiču brest (IrLA, 1783); u Pičnu bres (PI, 15); u Vodicama brest, u Golcu brtst (ID,
158) > ir. brist, -u, -ure, -urle m u Žejanama, brest, -u, -0, -i m u Sušnjevici, Novoj Vasi, Jesenoviku, Letaju, Brdu, Skabičima, Trkovcima, Zankovcima, Mihelima i Kostrčanu, brest, -u, brssture, -urle bg u Skabičima (IrLA, 1783); bréSt (IrG, 199); brest, -u, -i (DRI, 94); brest, -t (TIr, 159); brest, -u za Sušnjevicu (IrHR, 41).
20.	Tuber melanosporum / Tuber nigrum (crna go-moljika / crna gomoljača / crni tartuf)
U Žejanama i Skabičima tartuf, -u, -e, -ele bg, u ostalim mjestima tartuf, -u, -d, -i m. U Žejanama se kaže još i kumpirača, -a, -e, -ele ž.25
Oblike tipa tartuf Istrorumunji su preuzeli iz čak. govora [npr. tartuf u Cepiču (IrLA, 1898), u Svetvinčentu, Cabruničima, Valturi i Ližnjanu (ILA, 1989) gdje su ili mletacizmi (imlet. tartufo)26 ili učene riječi (preko stan-dardnoga hrv.); ishodište je romansko: "Prob. da una var. dial. lat. (di provenienza osco-umbra) *tufer, corris-pondente al lat. tuber 'tubero': tartufo rappresenterebbe, allora, un terrae *tufer 'tubero di terra', come abbiamo una terrae tuber in Plinio il Vecchio ed in Petronio" (DELI-cd,).
Žejanski je oblik takoder preuzet iz čakavskoga (npr. u Brgudu kumpirača - IrLA, 1989), izvedenica na -ača od čak. kumpir < njem. gruntpirn, grumper, krumpir (SES, 277). Postanje naziva uvjetovano je oblikom gljive: "Plodno tijelo: nepravilno gomoljasto" (Gsmt, 298).
21.	Tuber magnatum / Tuber album / Tuber griseum (bijeli tartuf / istarski tartuf)
V. 20.
22. Neidentificirani nazivi
U Skabičima i Zankovcima zapisali smo dva naziva, vjerojatno za istu vrstu, koja ne znamo identificirati: šušnerica, -a, -e, -ele ž (Skabiči) i šušnaric, -u, -o, -i m
(Zankovci).
Bilo kako bilo, nazivi su preuzeti iz čakavskih govora (nemamo potvrda za čak. mikonime). Izvedenice su to od čak. susarí: npr. u Pičnu šušanj "opalo lišče u šumi" (PI, 116), SuSarí "prostirka za stoku" (IrLA, 1477): "U toj se riječi (sc. šušanj 'suho lišče koje je spalo sa drveča) unakrstio pridjev suh i onomatopejski glagol. Osnovna je metafora šuš-" (SKOK III, 424, s. v. šuškati).
23	Mikonim postoji i u slovenskom: smrček (Plet. II, 522). Slavenski su mikonim posudili i Rumunji: zbarciog (DEX, 1182): "Rumunji posudiše zbtrciog (Moldavija) "morchella esculenta", s promjenom zb- umjesto sm- zbog unakrštenja sa a zbtrci runzeln (= smežurati -op. autora)'." (SKOK III, 294).
24	Usp. češ. okamžik "trenutak" (SKOK II, 419, s. v. migati).
25	Nazivi pokrivaju i vrstu Tuber magnatum (v. 21.).
26	Oblik postoji i u istriotskim govorima: tar'tuf u Rovinju, tar'tufo u Balama, Caližani, Fažani i Sišanu, tar'towofo u Vodnjanu (ILA, 1898).
Goran FILIPI: ISTRORUMUNJSKE ETIMOLOGIJE IV.: MIKONIMI, 189-202
ZAKLJUČAK
Istrorumunjski je gotovo sve mikonime preuzeo iz čakavskih idioma. Ti su čakavski ornitonimi uglavnom domaceg podrijetla, uz minimalan broj posudenica iz istromletačkoga. Samo su dva mikonima nastala u ir. (guba de klen, guba de topole), no i oni su vjerojatno kalkirani prema klenovka, topolovka. Ipak, neki su mikonimi za koje smo u članku ustvrdili da su iz ča-kavskoga mogli nastati i unutar ir. idioma, pogotovo oni za koje nismo našli čakavskih paralela pa smo čakavske oblike samo pretpostavili - osnovne riječi iz kojih su takvi mikonimi izvedeni postoje naime u ir. kao po-sudenice iz čakavskoga.
KAZALA I. Kazalo sustavnih naziva
Fungus - 1.
Agaricus campestris - 2. Psalliota campestris - 2. Pratella campestris - 2. Agaricus geotropus - 3. Clitocybe geotropa - 3. Agrocybe aegerita - 4. Pholiota aegerita - 4. Pholiota cylindracea - 4. Amanita fulva - 5. Amanita muscaria - 6. Agaricus muscarius - 6. Agaricus pseudoaurantiacus - 6. Amanita ovoidea - 7. Agaricus albus - 7. Agaricus coccola - 7. Armillariella mellea - 8. Clitocybe mellea - 8. Armillariella tabescens - 9. Clitocybe tabescens - 9. Boletus edulis - 10. Boletus luridus - 11. Boletus rubeolarius - 11. Cantharellus cibarius - 12. Clavaria flava - 13. Ramaria flava - 13. Fistulina hepatica - 14. Fistulina buglossoides - 14. Boletus hepaticus - 14. Keuhneromyces mutabilis - 15. Pholiota mutabilis - 15. Lycoperdon perlatum - 16. Lycoperdon gemmatum - 16. Macrolepiota procera - 17. Lepiota procera - 17. Agaricus columbinus - 17. Morchella esculenta - 18.
Morchella rotunda - 18. Pleutorus sapidus - 19. Pleutorus cornucopiae - 19. Pleutorus cornucopioides - 19. Tuber melanosporum - 20. Tuber nigrum - 20. Tuber magnatum - 21. Tuber album - 21.
II. Kazalo hrvatskih stručnih naziva
bijeli tartuf - 21. bjelkasta lisičica - 12. bjesnjača - 6. bljuvara - 11. brašnjača - 7. brestovača - 19. brijestova škripavica - 19. capica (žuta) - 13. crna gomoljača - 20. crna gomoljika - 20. crni tartuf - 20. gljiva (opči naziv) - 1. golenka - 5. gomoljača (crna) - 20. gomoljika (crna) - 20. griva (žuta) - 13. grmača - 9. grmačica - 9. grmica - 9. grmovača - 9. hrženjak - 10. istarski tartuf - 21. jablanovača - 4. jajasta muhara - 7. jetrenica - 14. jetrenka - 14. jezik (volovski) - 14. jurček - 10. kišobranara - 17. kladuša - 13. kovara - 11. lisica - 12. lisičarka - 12. lisičica (bjelkasta) - 12. livadarka - 2. livka (velika) - 3. ludoglavka - 11. ljetni vrganj - 10. marohlin - 18. martinčica - 3. maruh - 18. mavrah - 18. medenjača - 8. meso (vukovo) - 14. mlinarica - 7.
Goran FILIPI: ISTRORUMUNJSKE ETIMOLOGIJE IV.: MIKONIMI, 189-202
muhara - 6.	cokarica - 8.
muhara (jajasta) - 7.	djvii varga n - 11.
muhor - 6.	djviu varga n - 11.
mraznica - 8.	fufalica - 16.
mrežastonogi vrganj - 11.	garmovka - 9.
neidentificirani nazivi - 22.	garmovka - 9.
omorka - 6.	goncar- 2.
opci naziv za gljivu - 1.	gončar- 2.
panjevčica - 15.	guba - 1.
paprenjača - 12.	yuba - 1.
parazolka - 17.	guba de klen - 14.
pezdec - 16.	guba de topols - 4.
pravi smrčak - 18.	guba (uotrovna) - 6
pravi vrganj - 10.	gubs - 1.
preslica (smeda) - 5.	gunčar- 2.
prhavica - 16.	gordanka - 7.
prsteci - 13.	karšinaric' - 7.
pršutnica - 12.	kižnak - 18.
puhara - 16.	klenovka - 14.
puhara (tikvasta) - 16.	klenovks - 14.
pupa - 16.	kumpira ča - 20.
puša - 16.	kunča r - 2.
puza - 8.	kuncaric' - 2.
puzica - 8.	kupc'ic - 8.
puzvica - 8.	lisičarka - 12.
rudnjača - 2.	lisičarks - 12.
smeda preslica - 5.	majski parstici - 18
smrčak - 18.	martincics - 3.
smrčak (pravi) - 18.	martinčica - 3.
srček - 18.	martinčics - 3.
srndakuša - 17.	muharka - 6.
srnjaki - 17.	panevača - 15.
suncobran - 17.	pečurka - 1.
sunčanica - 17.	pečurks - 1.
škripavica (brijestova - 19.	pečurva - 1.
šugavica - 17.	parstic - 13.
tartuf (bijeli) - 21.	parstič - 13.
tartuf (crni)- 20.	parstic - 13.
tartuf (istarski) - 21.	parstic - 13.
tikvasta puhara - 16.	parstici (majski) - 1
topolovka - 4.	pazdac - 16.
velika livka - 3.	preslica - 5.
volovski jezik - 14.	puhalica - 16.
vrganj - 10.	puharica - 16.
vrganj (ljetni) - 10.	smarcak - 18.
vrganj (mrežastonogi) - 11.	smarčak - 18.
vrganj (pravi) - 10.	sunčica - 17.
vukovo meso - 14.	šušnaric' - 22.
zmijska gljiva - 6.	šušnerica - 22.
žuta capica - 13.	tartuf - 20.
žuta griva - 13.	topolovka - 4.
	topolovks - 4.
III. Kazalo istrorumunjskih mikonima	uotrovna guba 6.
	varga n - 10.
A. koje smo sami zabilježili	var^a n - 10.
brestovks - 19.	varga n (divii) - 11.
Goran FILIPI: ISTRORUMUNJSKE ETIMOLOGIJE IV.: MIKONIMI, 189-202
vargan (diviu) - 11.
B. iz literature
yuba - 1. gub^ - 1. gub^ - 1. peciurche - 1.
IV. Kazalo čakavskih mikonima
A.	koje smo sami zabilježili
cokarica - 8. *garmovka - 9. gordana - 7. kupčič - 8. kupčfč - 8. žordana - 7.
B.	iz literature
dordana - bilj 7
dordani - 7.
gfkalj - bilj. 2
guba - 1.
gubina - bilj. 3
kostiš - bilj. 2
kračun - bilj. 2
lfsičarka - 12.
martinčica - 3.
mart lnčica - 3.
martfnčitsa - 3.
mart inščica - 3.
muhara - 6.
muxara - 6.
pazdac - 16.
pazdac - 16.
pazdac - 16.
pazdats - 16.
pazdets - 16.
pecurba - 1.
pečurga - 1.
pečuurka - 1.
pečurka - 1.; bilj. 2
pečurva - 1.
parstencT - 13.
parstTci - 13.
pičurva - 1.
prstatsi - 13.
prstTči - 13.
puhara - 16.
pux - 16.
smtrčak - 18.
sunčarica - bilj. 22
tartuf - 20.
vargan - 10.
vargan z boške - bilj. 13
zjordana - bilj. 7
žjordana - bilj. 7 žurn a dica - 7.
V. Kazalo drugih istrorumunjskih oblika
A.	koje smo sami zabilježili
brest - 19. brist - 19. cok - 8. cup - 8. g rm - 9. ya rm - 9. karšin - 7. klen - 14. kup - 8. lisica - 12. lisics - 12. maklen - 14. preslica - bilj. 5 topol - 4. topola - 4. topole - 4. topols - 4.
B.	iz literature
brest - 19. brest - 19. divl' - 11. divjj - 11. dfvii - 11. divii - 11. dfvii - 11. yarm - 9. kizmf - 18. kiz (z)mi - 18. lesft^ - 12. lisfts^ - 12. lisita - 12. lisfta - 12. lisita - bilj. 15 lisft^ - 12. lisite - 12.
1 o
li§ita - 12. li§ita - bilj. 15 ligfte - 12. topola - 4. topole - 4. topol^ - 4. topole - 4. tsok - 8. tok - 8.
VI. Kazalo drugih čakavskih oblika
A. koje smo sami zabilježili
boška - bilj. 13
Goran FILIPI: ISTRORUMUNJSKE
brest - 19. cok - 8. divji - 11. divii - 11. g rm - 9. k rš - 7. kgršin - 7. klen - 14. kras - 7.; bilj. 10 kup - 8. kumpir - 20. kupcic - 8. lisica - 12. Martin - 3. muha - 6. pan - 15. pazdit(i) - 16. parst - 13. presti - 5. puhat(i) - 16. sunce - 17. šušan - 22. topol(a) - 4.
B. iz literature
bres - 19.
brest - 19.
brfst - 19.
br ~st - 19.
brist - 19.
cok - 8.
cok - 8.
garm - 9.
grm - 9.
g r m - 9.
karš - 7.; bilj. 9
karšTn - 7.
kl en - 14.
klen - 14.
klen - 14.
klen - 14.
kršin - 7.
kršin - 7.
kršin - 7.
krš ln - 7.
kršin - 7.
makjen - bilj. 19
m'aklejn - bilj. 19
pazdet - 16.
pazdit - 16.
preslica - 5.
preslica - 5.; bilj. 5
preslica - bilj. 5
prešlica - 5.
šušan - 22.
šušanj - 22.
ETIMOLOGIJE IV.: MIKONIMI, 189-2 02
topol - 4. topol - 4. tsok - 8.
VII. Kazalo mikonima u drugim idiomima
1.	istromletački
tartufo - 20.
A.	koje smo sami zabilježili
gordana - 7. žordana - 7.
B.	iz literature
dordana - bilj. 7 'fungo de san mar'tin - bilj. 4 paz'dats - bilj. 21 prsta(e)ci - bilj. 16 sunčica - bilj. 23 zjordana - bilj. 7 žjordana - bilj. 7
2.	istriotski iz literature
'fonzo de san mar'tin - bilj. 4
'fonzo de san mar'tin - bilj. 4
'fonzo vele'noz - bilj. 6
'fungo de san mar'tin - bilj. 4
kar'sejn - bilj. 8
kar'sin - bilj. 8
ko'rali - bilj. 17
'sfonzo de san mar'tejn - bilj. 4
s'fonzo vele'noz - bilj. 6
tar'towofo - bilj. 27
tar'tuf - bilj. 27
tar'tufo - bilj. 27
3.	hrvatski
smrcak - 18. viganj - 10.
4.	slovenski
smrček - bilj. 24
5.	češki
smrk - 18. smrž - 18.
6.	madžarski
varganya
7.	rumunjski
zbarciog - bilj. 24 zbírciog - bilj. 24
Goran FILIPI: ISTRORUMUNJSKE ETIMOLOGIJE IV.: MIKONIMI, 189-202
VIII. Kazalo drugih oblika u inim idiomima
1.	hrvatski
kras - 7. k ?š - 7.
maklen - bilj. 19 maklen - bilj. 19 maklen - bilj. 19 makljen - bilj. 19 oko - 18. paklen - bilj. 19 Skradin - 7. suh - 22. šušanj - 22. žmiriti - 18.
2.	slovenski
maklen - bilj. 19 meklen - bilj 19 miklen - bilj. 19
2a. istarskoslovenski koje smo sami zabilježili
boška - bilj. 13
3.	(istro)mletački iz literature
bosco - bilj. 13 lisičarka - bilj. 14 lisičica - bilj. 14 zoco - 8. zoco - bilj. 11
4.	lombardski
sciüch - bilj. 11
5.	sjevernotalijanski
ciucco - bilj. 11
6.	romanjolskoemilijanski
zoch - bilj. 11
7.	rumunjski
zbirci - bilj. 24
8.	latinski
carsus - bilj. 10 terrae tuber - 20. terrae *tufer - 20. tuber - 20. tuber (terrae) - 20. *tufer (terrae) - 20. Scardona - 7.
9.	bugarski
braklen - bilj. 19
10.	ruski
neklen - bilj. 19 paklen - bilj. 19
11.	češki
okamžik - bilj. 25
IX. Kazalo krajnjih etimona
A.	praslavenskih
*berstt - 19. *divt - 11. *goba - 1. *grtm - 9. *klent - 14. *korst - 7.; bilj. 10 *kupt - 8. *lisica - 12. *mvžuriti - 18. *muxa - 6. *pekti - 1. *pvn't - 15. *pvrstt - 13. *pvzde ti - 16.
*pr^sti - 5. *pyhati - 16. *stlnvce - 17. šuš- - 22. *topolv - 4.
B.	latinskih
*tufer - 20. sei ccus - 8. soccus - bilj. 11
C.	germanskih
a.	langobardskih
*bosk - bilj. 13 *busk - bilj. 13
b.	franačkih
busk
c.	njemačkih
grumper - 20. gruntpirn - 20. krumpir - 20.
D.	madžarskih
varganya
Goran FILIPI: ISTRORUMUNJSKE ETIMOLOGIJE IV.: MIKONIMI, 189-202
ISTRO-ROMANIAN ETYMOLOGIES IV.: MYCONYMS
Goran FILIPI
University of Rijeka, Faculty of Arts in Pula, HR-52100 Pula, Ivana Matecica Ronjgova 1 University of Primorska, Science and Research Centre of Koper, Institute for Linguistic Studies, SI-6000 Koper, Garibaldijeva 1
e-mail: goran.filipi@zrs-kp.si
SUMMARY
The paper discusses the myconyms in Istro-Romanian idioms that were collected during fieldwork, mostly within the IrLA survey but also successive verifications. Unfortunately, only one source dealing with myconyms in Istriot vernaculars was available - the concise version of the degree thesis written under my mentorship by Luisa Punis in 1993 at the Faculty of Arts (Faculty of Education at the time) in Pula. In addition, Istro-Romanian and chakavian lexical repertoires that we collected only contained a minimal number of myconyms. These reasons increased the difficulty of the examined task and might have led to erroneous etymological solutions and explanations. Istro-Romanian has certainly borrowed all myconyms from chakavian idioms. Most chakavian ornithonyms have a domestic origin with the exception of a very small number of loan words from Istro-Venetian. The origin of two examined myconyms only was Istro-Romanian (guba de klen, guba de topols) and also these are probably calques of klenovka, topolovka. Nevertheless, there are some myconyms that might have been born in the Istro-Romanian idiom, in particular the ones for which no chakavian parallels were found and were therefore assumed given that base words from which these myconyms were derived actually exist as loan words from chakavian in the Istro-Romanian idiom. A further problem is the poor knowledge of mushrooms among people (if they do, they only pick one or two species), which might have been another reason for erroneous identifications of individual names.
Key words: Istro-Romanian, myconyms, dialectology, etymology
KRATICE
HAZU - Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti. JAZU - Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti.
BIBLIOGRAFIJA
ARJ - Rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika, I-XXIII (18801976). Zagreb, JAZU.
BBT - Velčic, N. (2003): Besedar Bejske Tramuntane. Mali Lošinj - Beli - Rijeka, Katedra Cakavskog sabora Cres-Losinj - Tramuntana - Adamic.
BOE - Boerio, G. (1971): Dizionario del dialetto ve-neziano. Milano, Martello Editore. ČDO - Kalsbeek, J. (1998): The Cakavian Dialect of Orbanici near Žminj in Istria. Amsterdam - Atlanta, Editions Rodopi B. V.
ČL - Hraste, M., Simunovic, P. (1979): Cakavisch-deutsches Laxicon, knj. I. Koln-Wien, Bohlau Verlag. DELI-cd - Cortelazzo, M., Zolli, P. (1999): Dizionario Etimologico della Lingua Italiana. Bologna, Zanichelli. DEX - Dictionarul explicativ al limbii romane (1998). Bukurešt, Univers Enciclopedic.
DIr - Sarbu, R., Fratila, V. (1998): Dialectul istroroman. Temišvar Editura, Amarcord.
DRI - Popovici, J. (1909): Dialectele romîne, IX: Dia-lectele romîne din Istria, partea a 2A. Halle, Editura autorului.
ESSJ - Bezlaj, F. (1977-1982-1995): Etimološki slovar
slovenskega jezika (I-III, A-S). Ljubljana, SAZU.
GCP - Malnar, S. (2002): Pamenjek. Govor u čabarskom
kraju. Cabar - Rijeka, Matica hrvatska Cabar - Adamič.
Gmst - Božac, R. (1995): Gljive: morfologija, sistema-
tika, toksikologija. Zagreb, Skolska knjiga.
ID - Ribarič, J. (2002): O istarskim dijalektima. Pazin,
Josip Turčinovič.
ILA - Filipi, G., Buršič Giudici, B. (1998): Istriotski lingvistički atlas. Pula, Znanstvena udruga Mediteran. IrE I. - Filipi, G. (2002): Istrorumunjske etimologije I.: "slezena". Filologija, 40. Zagreb, 19-30. IrG - Byhan, A. (1899): Istrorumänisches Glossar. U: Iahresbericht des Instituts für rumänische Sprache IV. Leipzig, 174-396.
IrHR - Kovačec, A. (1998): Istrorumunjsko-hrvatski rječnik s gramatikom i tekstovima. Pula, Znanstvena udruga Mediteran.
IrLA - Filipi, G. (2002): Istrorumunjski lingvistički atlas / Atlasul Lingvistic Istroromân / Atlante Linguistico Istro-rumeno. Pula, Znanstvena udruga Mediteran.
Goran FILIPI: ISTRORUMUNJSKE ETIMOLOGIJE IV.: MIKONIMI, 189-202
MI - Punis, L. (1993): Miconimi istrioti. Annales III, 3. Koper, Založba Annales, 185-291. PI - Ružic Sudčev, S. (1999): Pican i piconski idiomi. Pula, C. A. S. H.
Plet. - Pleteršnik, M. (1894): Slovensko-nemški slovar III. Ljubljana, Knezoškofijstvo.
RCGR - Rječnik čakavskog govora Rukavca i bliže okolice (2001). Rijeka, Adamic.
rCGNV - Sokolic-Kozaric, J. M., Sokolic-Kozaric, G. M.: Riječnik čakavskog govora Novog Vinodolskog -Novi Vinodoski.
REW - Meyer-Lübke, W. (1972): Romanisches etymologisches Wörterbuch. Heidelberg, Carl Winter - Universitätsverlag.
RGS - Piasevoli, A. (1993): Riječnik govora mjesta Sali. Zadar, Matica hrvatska Zadar.
RHJ - Rječnik hrvatskoga jezika (2000). Zagreb, Skolska knjiga.
RLG - Milevoj, M. (1992): Gonan po nase (rječnik labinskog govora). Pula, samonaklada. SES - Snoj, M. (1997): Slovenski etimološki slovar. Ljubljana, Mladinska knjiga.
SIr - Pu^cariu, S. (1929): Studii istroromane III. Bukurešt, Cvltvra Nationala.
SKOK - Skok, P. (1971-74): Etimologijski rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika, I-IV. Zagreb, JAZU. TIr - Cantemir, T. (1959): Texte istroromíne. Bukurešt, Editura Academiei Republicii Populare Romíne. VIr - Maiorescu, I. (1996): Itinerario in Istria e voca-bolario istriano-romeno. Trst, Edizioni Parnaso.