SOKOLSKI GLASNIK ORGAN JUGOSLOVENSKOG SOKOLSKOG SAVEZA '% jubljani, Narodni dom. - Telefon nred. 2543. - Račun pošt. šted. 10.932. - Oglasi po tarifi. God. X. Ljubljana, 15. juna 1928. Broj 12. Ljubljana, 15. juna 1928. Jugoslovcnsko Sokolstvo- ima u svom opširnom i razgrananom ;radu jedan odsek, za koji sc vrlo malo čuje, a koji radi sa zamerno lepim uspe? hom i svrhom. Želimo, da se u današnjem uvod* niku pozabavimo malo,, koliko je to u ograničenom prostoru moguče, krat* kim njegovim istorijatom, organizacij jom i jednim njegovim za unapredc* nje našeg Sokolstva vrlo umesnim predlogom. Taj tihi radenik, o kojem je ovde govor, nije vam nitko drugi već »So* cialni odsek JSS«, a kome jc duševni otac beogradska glavna godišnja skup* ština JSS. Tamo je naime bilo zaklu* ceno, da sokolska društva posvete svoju pozornost i soeialnom radu tc se po mogućno'sti osnuju u svim kra* jevima, gde su sokolslka društva, so* cialni odseci. Na sednici socialnog odseka JSS bio je proraden minima* lan program, koji je potpuno zadovo* ljavao za početno delo. Pitamo ise, je li Sokolstvo pozva* nu i ovlašeeno, da se bavi i socialnim pitanjima i problemima našeg naro* da? Mirne duše lako tvrdimo, da sa* držaje sokolska misao več sama u sebi čitavo opširno polje socialnog delo* \anja, koje sadržava spasavanje ljud* stva od goleme duševne, čudoredne telesne i materialne bede Pa to je i zadača Sokolstva izražena u rečima Tyrša, na udržava svoj narod pri uvek istoj duševnoj i telesnoj svežini, da če biti sposoban cvladavati sve zapreke. Socialno pitanje ne tiče se samo jednog ljudislkog irazreda: nije samo radničko pitanje, kako se to ohično odnosno pogreSno misli, več je pita* nje sviju ljudi, koji se proživljuju svakodnevnim radom. Socialno pita* nje odnosi se pre svega na materialne prilike ljudskog društva: radenikc, či* novnike, male zemljoradnike i uopšte sve male poduzetnike, obrtnike itd. Tiče se osoba, (koje nisu sposobne za rad, tiče se: siromašnih, staraca, sle* pih, zapuštene i zanemarcne dece itd., tiče se pak i pojava kao što su: alko* holizam, prostitucija, samoubistva, de* generacije, čudoredne pokvarenosti, bespoelenost itd. Socialan odnošaj tvori uopšte svaki odnošaj medu sla* bijim i jačim. Naše socialno delovanje mora te* žiti za tim, da podignemo svakog po* jedinca u osobnom i gospodarskom pogledu, jer jaku celinu mogu sačinja* vati jedino jaki pojedinci. I upravo u Tom radu sleva se zadača našeg soci* alnog delovanja s našim sokolskim radom u vežbaonici — sa sokolskim telesnim vaspitanjem. Čuvati i razvi* lati snagu tela i duha, svrha je social* neg rada, a to je i zadača te.esnog vaspiiar. ja našeg članstva. — T’me je jasno dokazano u kako uskoj vezi je' socialno delovanje s pravim sokolskim radom — s telesnim i duševnim vaspi* tanjem. Da postoji u našem Sokolstvu od* nosno članstvu dubok socialan osečaj, dokazuje nam zauzimanje nekih brat* skih župa i društava, koja su u posled* njim godinama teške gospodarske kri* ze mnogim našim besposlenim člano* vima, a .naročito prednjacima našli mesta i zarade, a naše članstvo je ja* sno pokazalo plemeniti taj svoj osečaj prilikom raznih pomoćnih i sabirnih akcija, koje je uvelo starešinstvo Ju* goslovenskog Sokolskog Saveza Tako vidimo, da pomoćne akcije Sokolstva —»za. vrcmc velikih poplava u našoj državi, nadalje kad je Sokolstvo prvo priskočilo u pomoč gladujućoj Herce* govini i prilikom poslednjeg katastro* falnog zemljotresa u Bugarskoj — vrlo dobro uspevaju blagodareči plemeni* tom shvačafiju i odzivu našeg član* stva. Medutim naše sokolsko isocialno delovanjo ne sme da počinje i svršava samo ikod pomoenih akcija, več mora poči i malo dalje. Zato mi dolazimo s jednim predlogom, koji se može s ma* lo dobre volje oživotvoriti, a od kojeg bi moglo imati naše Sokolstvo, ako sc predlog pravilno shvati, ogromnu ko* rist. Evo predloga u obliku poziva! Pozivamo bratska društva sa oba* la našeg Jadrana, nadalje iz mesta gde s.e najazc kupališta, lečifišta, oporavi* lista itd., a koja nemaju svojih pred* njaka i prednjačica, da prirede u toku ovih velikih školsikih praznika, dru* štvene prednjačke tečajeve i pozovu sposobne prednjake(čice) iz ostalih mesta i gradova naše domovine, da im vode te tečajeve, nagradivši ih za trud besplatnim stanom i prehranom, Na jug, na jug, da vidimo Skoplje! BRAĆO I SESTRE! Carsko Dušanovo Skoplje spretna se svom revnošču da primi na Vidov dan množine našeg Sokolstva, koje razvi ja ju smela svo ja krila u letu na VI. pokrajinski slet Jugoslovenskog Sokolskog Saveza. Sva Južna Srbija drhče u velikoin očekivanju, kad če se zgrnuti u po* nosnom svom Skoplju i s vatrom odu* ševljenih svojih srdaca pozdraviti braču i sestre iz sviju delova naše do* movinc. Oslobodeno Kosovo prekri* veno ervenim evečem, koje niče iz krvi davnih junačkih boraca za našu slo* bodu, kliče velikoj našoj sokolskoj porodici: Dodite, bračo i sestre, da sc poklonite grobovima mučenika, nad kojima sije danas zora Vidovdanska, pokazujuči put napornog sokolskog rada, koji je posvečen slavnoj buduč* nosti svete domovine! K nama če doči, da uveličaju naš sokolski blagdan, predstavnici svih slo* venskih sokolskih organizacija: jloči če brača i sestre Čehoslovaci, Lužički Srbi Poljaci i Rusi, da na znamenitoj istorijskoj zemlji u belom gradu cara Dušana čuju i potvrde našu prisegu večne vernosti, koju hočemo slobodnoj svojoj državi ponoviti u desetogodiš* njiei njenog opstanka! Ta snažna manifestacija sokolskog viteštva neka kao junačka pesma so* kolskog stvaranja odjekne po čitavoj našoj zemlji, da je čuju svi, Koji ljube tu zemlju, da se probude i oni, koji još ne shvačaju veličinu i rastuču ži* votnu snagu sokolske misli! Tako silan izraz slovenske sokole ske uzajamnosti i na svaku žrtvu spremnog sokolskog bratstva još nije videlo^ i osetilo Skopl je, nad kojim su prohujala burna vremena narodne slave, njegove propasti, njegove po* bede i ustajanje na nov život! Kod po* lmda slovenskog Sokolstva neka buči čitava ta prekrasna pokrajina kao mo= re, čije valove raspršuje vihor, da čuju zemlja i nebo: Ovde smo i ovde čemo ostati! . Svu braču i sestre upozoravamo na upute koje objavljuje »Sokolski Glas* nik«, a koje su za svakoga bez iznimke i za čitavo vreme putovanja i sleta bezuslovno obavezatne. Neka nas prati svest, da nosimo u Skoplje neoskvr* njene zastave sokolske časti i uspeha pune svoje prošlosti, a da ujedno ure* žemo nove brazde svoje budučnosti. Do videnja u Skoplju u bratskom kolu slovenskog Sokolstva! Zdravo! Ljubljana, 11. juna 1928. Starešinstvo Jugoslovenskog Sokolskog Saveza. E. Gangl, starosta. Dr. Viktor Murnik, načelnik. Dr. Riko Fux, tajnik. DR. VLADIMIR BELAJČIĆ: Solco i selo. (Nastavak 4.) često, vrlo često, što škola stvori dom 'razori. Moč učiteljskog pruta presta* je na. školskom pragu, a njegovi saveti i nauke umulknu baš onda, kada se posle prevaljenog puberteta pored me* haničkog pamčenja moč pravog shva* tanja tek počinje da razvija i kada je pravo stvaranje lličnostd i karaktera tok na pomolu; onda, kada se duša čove* kova kao pupoljak u proleče tek poči* nje da otvara za nove ideje i nove poglede. Iz ruku učitelja nema ko da primi dete, koje se preobražava u de* čaka, momka d čoveka: kuča gleda u njemu samo novu radnu snagu i više se stara o njegovom što uspešnijom cksploatisanju nego o duševnom raz* vdtku, a ulica, birtija i kolo bude u njemu živoitinju koja sipava. Tu je tačka, gde treba da se upre poluga, to jc momenat, kada itreba da počne pravi rad na preobražaju duše seljaka, kada treba da iz škiolskog vrta vešte ruke prime nežni cvetak i da ga njegovanjem i vaspitanjem raz* vij.u u oplcmenjono iz veče mudrosti uma, plcmcnitositi srca i če'ličnosti vo* lje i karakteTa. Prema svemu onome što jc napred rečeno, jasno je, da ovu ulogu može primiti na sebe samo privatna anicija* tiva, samo privatna organizacija, koju ne pokreču na rad ni sila ni strah, ne* go jedino ljubav d ideja. Medutim, od privatnih orgamizovanih akcija d po* kreta mi pemamo koji bi po svomc programu i ideologiji, po opsežnostii i razgranatosti svoje organizacije, po moralnoj i intelektualnoj sposobnosti svojih funkcionara hi o podesniji za taj rad, koji bi pTužio veče garancije za uspeh nego što je Sokolstvo. Več osnivači njegovi Tirš i Fig* ’ner zamišljali su Solkollstvo kao op št e < narodni pokret za .narodnim preporo* dom iu duhu nacdonalnom, sliovenskom. demokratskom, naprednom i realistič* kom, koji se imao postepeno oetvariti po Tirševom sistemu opšteg vasipita* nja telesnog i moralno*inteJektualnog. Po uzoru velikog [patriotsk'o*revolucio* narnog gimnastičkog pokreta, koji se početkom devetnaestoga stoleča pod vodstvom Fridriha Ljudeviita Jana (1778—1852) bio ustalasao u NemaSkoj cventuclno i podmirenjem putnih tro* škova.< Javite dakle vaše želje i zaključke saveznom soeialnom odseku, a sve ostalo je njegova stvar. Koja nam korist od-tog predloga, ako ga provedemo u delo? 1. Korističete u prvom redu onoj brači prednjacima, kojima je moguče vrlo potrebno letovanje, sunce, voda i zrak, ali nisu u stanju, da si obzirom . na novčane prilike — poprave zdrav* I u cilju borbe protiv Napoleonove prevlasti i oslobodenja 'i ujedinjenja ce'Jokupnog nemačkog naroda, Miro« slav Tirš (1832—1884), osnovavši god. 1862. u Pragu prvo Sokolsko društvo, hteo je da u češkom narodu takoder proizvede jedan opšti soeijalni pokret za narodnim preporodom i vaskrsom nekadašnje njegove moči i slave. Hteo jedasvome narodu stvori jednu snaž* nu organizaciju, koja če obuhvatiti sve narodne redove, razviti i telesnu i mo* ralrnu otjpornu snagu njegovu do naj* veče mere i, budeoi pod apsolutizmom uzimali duh i svest narodnog i čove* čjeg dostojanstva, uiliti u srca svijir nesalomljivu veru, da če zlatno sunce Slobode, koje je pire toliko vekova za* šlo za Belu Goru, opet jednom iznad tornja drevndh Ilradčana zracima sre* če i blagostanja obasjalti prostranu Češlkiu zemlju. U članku »Naša zadača. smer d cilj«, koji je godine 1871. Tirš objavio u listu »Soko«, oivako je for* muilisan program sokolskog rada: »Prva i opšta zadača sokolskih dru* štava sastojd sc u torne, da podržaje narod u svestranoj svežini duše i tela i da ne dopusti da smalakSc \i dušev= noj i telesnoj moralnosti, da svakom narušenju prkosi i time sprečava svaki zastoj, to največe zlo koje može na* rod da stigne. Naša sokolslka društva amaju da butdu vežbalište najsavrše* 'nijih i najlepših kreposti u životu i na* Irodnoj borbi. U njima se jačamo u Ibraltstviu, discipilinfi i istrajnosti, od* važnosti, čistoči, moralu i ljubavi prema Otadžbini, kojoj moramo sve žrtovati.« Te ideje primiilo je u celosti i na* ■še ujedinjeno Jugoslovensko Sokol* •s tv o na Vidovdanskom Sokolskem Saboru u Novom Sadu od 1919. dog. i na Drugorn Saboru u Zagrebu od 1924. god. U članu 1. Ustava Jugoslo* ivenskog Sokolstva, donetom na poto-njem Saboru, rečeno je; »Jugosloven* sko Sokolstvo ima zadaču da u ismlislu Tirševe sokolske ideje vasplilta telesno, moralno i duševno jugoslovenske pri* padnike i pripadnike drugih sloven* skih narodnosti u Jugoslaviji do naj* dostižnijeg savršenstva. To se vaspita* nje mora vršiti u narodnom, demo« lje. ^ Upoznače druge krajeve, drugu braču i druge običaje. 2. Korističete u drugom redu sebi, jer če vam iz zahvalnosti što ste im omogučili letovanje, vaspitati sposob* ne prednjake — te glavne nosioce op* stanka svakog društva, i tako desete* rostruko naplatiti vašu dobrotu, od* nosno žrtvu. 3. Korističete, a to imajte naro<* čito u vidu i prednjači i društva, una* predenju — celokupnog našeg Sokol* stva! Grad cara Dušana u Skoplju. kratskom i naprednom duhu s tež* njom, da od toga ima koristi sav na* rod.« U prvoj rczoluciji, donetoj na istem Saboru o zadači Sokolstva, na* glašeno je: »Sokolstvo Jugosloven* skog naroda smatralo je posle rata za svoju gkvnu sokolsku i narodnu duž* nost, da na osnovu predradnja iz mir* nodopslkoga rada na ujedinjenju Siip* skog, Hrvatskog i Slovenačkog Sokol* stva sprovedc u slobodnoj i samostal* noj Kraljevini ujeddnjenje plemensikog Sokolstva u jedno i j edinstveno Jugo* slovensko Sokolstvo bez obzira na pleme, veru i stalež, u cilju: da uz* mogne da sprovode moralno, fizičko i duševno obrazovanje sivoga naroda, služeči u slobodnoj srvojoj domovini svome narodu i svojoj državi svim fi* zičkim i moralnim silama... Po na* šem shvatanju, koje je nastalo bez ikakva ulticaja izvan sokolskih redova i koje 'izvire več dz same suštine ideje Sokolstva, p o ton j c mu jc glavni cilj, da bez obzira na pleme, veru i stalež, a u duhu napretka, demokratizma i socijalne pravičnosti stvori Viši kul* turni tip jugoslovenskog čoveka kao sredstvo za razvitak i ujedimjenje Slo* vensitva na pultu k ujedinjenju Čove* čanstva... U pitanju posebnog rada u našem narodu hočemo da damo i sačuvamo našem narodu največu moč, koja mu svojim neprestanim usavrša* vanjem i jačanjem obezbeduje nepo* bedivo i trajno življenje u beskonač* roj čvrstooi, svesti i nuprolaiznom odiuševljenju. Svoju namenu d svoj cilj hočemo da postignemo harmoničkim telesnim i duševnim vaspitanjem, koje ima svoj temelj u težnji za postignu* čem apsoluitnc telesne d duševne slo* bode i samostalnosti i kojemu je osno* va prosveta, naprodak i vlastiti sud svakoga pojedinoga čoveka; svoju svrhu i cilj hočemo da postignemo harmoničkim telesnim, moralnim i duševnim vaspitanjem, vodenim tež* njom, da svaikd pojeddnac dode do apsolutnog. poznavanja i ocenjivanja samoga sehe u svakom pog'cdu, u te* lesnom, duševnom i moralnom, vaspi* tanjem osnovanim na jjoltpunoj jedina* kositi, bratskoj ljubaivi i čoveonost'i i na svim osobinama svetlih karaiktera. Moralno i telesno vaspitanje snia* tramo za temelj svemu življenju naro* da, njegovu zdravi ju, njegovoj čilo* sti i njegovoj radinosti. So/kolstvo mo* ra da je jaka potipora svim težnjama naroda za višim cdljevima, mora da bude dzraz njegove sile i njegove svesti. • Za glavnu zadaču Soko’lstva u šlo* bodnoj državi smatramo: vaspitati svakoga člana, a time također i sva* koga pripadnika jugoslovenskog naro* da tako, da postane dobar, telesno, du* ševno d moralno harmondčki razvijen zdrav čovek. Nakoh što se narod ujedinio i oslobodio, mora Sokolstvo pre sivega sudelovati pri izgradnji čvrstoga d stal* noga temelja za stečenu samostalnost. Osnovu toga čini zdrav, vaispitan, mo* ralno i samosvesino živtuči drža vij anin. Sokolsitvo talko shvačeno, s'.obodna je i samostalna ideja naše soipstvene .nacionalne inicijative, na koju ne de* iuje ndkakav sipoljašni faktor, a ru* kovodi se jedino načelom telesnoga, moralnoga i duševhoga jačanja naro* da u pravcu večitog kretanja i nače* lom, nikad ne bati zadovoljan sa onim, što se postiglo, več uvek težiti za onim, što je bolje i lepše; iduči od ide* je Jugoslovenstva k Čovečanstvu. Protežuići se na ceo narod, Sokol* stvo obuhvata sve vere, plemena i sta* leže, oba pola i sva doba. Kao ideja slobode, samostalnosti i ujedinjenja celog naroda, ona če na* sto jati mirnim putem da tcritgrijalno ujeddnli kulturom ceo naš narod bez obzira^ na umetno postavljene granice. »To je suština sokolske ideologije.« Ceo sokolski život diše ovim du* hom, kroiz ceo sokolski rad proveja* vaju ovc ideje, cola soko ls.ka ideološka literatura jeste parafraza ovih osnov* nih misli i sve manifestacije sokol* skog bitisanja samo su odjek ovih te* meljndh programatskih načela. Uporedimo U ovc težnje i nasto* janja Soko’lstva sa onim što smo na* pred rekli o preobražaju našeg sela, dolazimo do zaključka, da sokolski radni program potpuno odgovara po* trebama duhov nog preporoda n a S Lig seljačkog staleža i da je Sokolstvo kao stvoreno da tu r c for mu sprovedc. Sokolstvo je pre svega, ideja na* pretka, progresa, ideja večite težnje za bol jim, savršenijdm, ideja sistemat* skog nezadovoljstva Isa postignutim uspehom, ideja nopomiirljive borbe pirotiv učmalositi, usitajanosti, stagna* cije, ideja Tirševog poklika: »Napred, samo napred!« Soikolstvo, iako ga jc Tirš kao ide* ju izvco iz materijalističkih misli Dar* vinove »Borbe za op.stanak« od polo* v:ne prošlog veka dominantne ideje evolucije Darvina i Ogista Kanta, ono je ipak puno plavog neba i vedrog optimizma, žarke vere u osnovnu do* brotu čovekovog biča i njegovu spo* sobnost za naipredak i raizviitak k sa* vnšenstvu; oino je himna čoveku, koji se, iz unutarnje svoje težnje za lepim i dobrim, ličnim naporima i boirbama preobražava, divinizira u smislu kla* sične grčke »kalokagatijc«. Mi smo napred rokli, da psihičlkiu sitrukturu našeg seljaka u bitnosti ka* rakteriše primitivnost i prdterani kon* servatizam te upravo mdstičan strah preld svime što je novo, i da je jedan od glavnih problema našeg sela raz* viti u seljaku težnju za saznanjem i napretkom, veru u progres čoveoan* stva i ljubav k usavršavanju samog se* bc. Jer Eipilotet otmeno veli: »Učini* češ največu usilugu državi, ako dižeš -ne krov na kučama, nego dušu u gra* dana, jer je bo'lje da velilke duše stas nuju u niiskim kučama, nego da se po visokim domovima savlače hudi ro* bo vi.« Pa nije li to baš jedan od glavnih ciljeva Sokolstva, nije li baš u tome jedan od osnovnih dlemenata sokolske misli? Ako je ideja napretka, pr o* gresa, evolucije, jodna od temeljnih ■ideja evropske kulture, ako je ona bitnd sastojak evropskog duha, onda d o ista, širenje Sokolstva medu selja* cima predstavlja njegovo stvarno »evropejiziranje«, koje smo obeležili kao p ostulat preobražaj a se”a. »Ako uspemo uliti ljubav ka uče* nju, učenje če pouzdano doči potom,« veli Lobok. Na isti način možemo re* či: ako ideju napretka, težnju za us a* viršavanjem usadimo u dušu seljaka, naipredak potom neče izostati. (Nastavak sledi.) Širite Sok. Glasnik! Slovenski pregled. Br. Georgi Danailov. Organizaciju bugarskih Junaka za* desio je težak gubitak. Urnro je njen veliki organizator, član predsedništva Saveza i predsednik sofijske junačke oblasti, br. Georgi Danailov. Pokoj« nik se rodio godine 1877. u Čustendilu te se posvetio učiteljiskom zvanju. Čim se u Bugarskoj ustanovila junaška or« ganizacija, pridružio so odmah u po« četku torne gibanju i ustrajao kod or« ganizacije kao organizator i tehnički voda do svoje smrti. Osnovao je u svom rodnom mestu junačko društvo i bio mu načelnikom. Kasnije preuzeo je za nekoliko godina poslove župskog načelnika. Georgi Danailov bio je svuda. Kuda ga je pozvala dužnost, tamo jc išao i izvršio svoj poziv i rad u punoj meri. Največa je njegova zasluga što se čitavog svog života največom vatre« nošeu i predanošču zauzimao za zdru« ženje Junaka sa Sokolstvom. Učestvo« vao je mnogim isvesokolskim sleto* vima u Pragu i tamo na vrelu proma« trao veliku pokretnu šilu Slovenstva — Sokolstvo. Brat Danailov bio je ne« ustrašiv pristaša Sokolstva u Junaku, iako cesto potpuno osamljen. Ali nje« gova misao je dobivala uvek više pri« staša medu ostalim članstvom, a da« nas je več i medu bugarskim Junacima mnogo brače Danailova kova, koji rade u smislu ideja svog pokojnog vode i nadalje, da se ko.načno ipak jedanput posreči i obistim velika mi« sao ujedinjenja čitavog slovcnskog So« kolstva. Brata Georgija očuvaće Sdkolstvo u svetloj uspomeni, jer so upravo on borio kao neustrašivi borac za sokol« sku misao i bio je njczin pobornik medu bugarskim junacima. Slava mu! Br. Bohumil Potuček. Opet je otišao jedan stari sokol« ski radnik i borac u večnost. Umro jc br. Bohumil Potuček, koji je učestvo« vao g. 1889. prvoj ekspediciji čehoslov. Sokolstva 'u za ono vreme daleki Pa« ris. Onda se prvi put odlučila ČOS, da pcšalje u francusku prestonicu takmi« čarsku vrstu; da pokaže u tuđoj zem« 1 j i, što smogne Sokolstvo i naveže tom piUikom prve oficielne odnošaje sa Unijom francuskih gimnasta. Vrsta je postigla pod vodstvom br. dr Vanička prvo mesto. Kasnije je otišao pokojni br. Potuček, kao jedan od prvih so« kolskih učitelja u Rusiju, gde je duže vremena radio kao načelnik sokolskog društva u Tiflisu u Transkavkazu, odakle se vratio godine 1896. u domo« vinu, gde je i nadalje odano i verno služio Sokolstvu do poslednjeg daha. Slava mu! * III. medjusletske utakmice ČOS u Pragu. Konačne pripreme z a medusletske utakmice u Pragu u punom su toku. Po župama vrše se poslednje prebirne utakmice, razni odseci u Piragu rade punom parom, da če biti sve u pravo vreme pripremljcno. Skorih dana izači če naročita knjižica s raznim podacima i uputama za takmičarc i posetioce. Naročitu pozornost pobudujo več sada velika scena, koja če se izvoditi šest puta na Kraljevskoj Luci u bližini Smiehova. Scena sama je sastavljcna kao velika i mogučna epopeja iz isto^ rije čehoislovačkog nairoda, gde če su« delovati preko ‘2000 osoba iz redova članstva, naraštaja i dece u 8 prizora na velikoj trodclnoj pozornici, koju su več počeli postavljati. I pokusi za soenu sarmi več su počeli. Izašao jc več veliki medusletski plakat, koji jc vrlo priprost, ali vrlo ukusan. Plakat nosi naslov: »Letna — Tyršcv dom«. To če biti jedna od največih sokolskih utakmiea uopšte. Uprava ČOS za g. 1928Ј29. Na prvoj sednici predsedništva ČOS izvršeno je konstituiranje. Za prvog zamenika staroste bio je izabran br. Mašek, za drugog br. Štepanck, za trečeg pak br. dr. Karel Heller, tajnik je br. dr. Urban, njegov zamenik br. Švare, blagajnik br. Dvorak, knjigo« voda br. Vondrak, matičar br. Kro« vak, knjižničarka s Styblova. Zatim su se konstituisali i svi odseci i od« bori, kojih je 27 sa 103 osoba. * Sokolska ekspedicija ČOS u Skoplju. Za jugoslovenski pokrajinski slet u Skoplju prijavilo sc u ČOS u odre« denom roku ukupno nad 850 osoba, tako da su morali naručiti naročiti vlak, koji ali neče voziti, kako je bilo pre odredeno, preko Budimpešte, ne« go če iči preko Austrije i Maribora u Skonlje. Medu prijavljenima je nad 200 brače i sestara iz Moravske i Slo« vačke. Od celokupnog broja je članica 262. Na sletu u Skoplju nastupiče ovo« godišnjim prostim vežbama za Slo« vačku i to 130 članova i toliko članica. Po sletu načiniče naša severna brača više izleta po južnoj Srbiji u manjim skupinama. Ekspedicija otputovače iz Praga u nedelju 24. juna. * Lutkarstvo i cehoslovačko Sokolstvo. Poznato je, da imadu čchoslova« čka sokolska društva u svojim pro« svetnim odsecima na stotine lutkinih pozorišta, koja služe kao izvrstno sredstvo za vaspitanjo omladine. Do sada se osečao manjak dobrih, a naro« čito sokolskih iga:ra za tu struku vas« pitnog rada. ČOS se zato odlučila, da raspiše natječaj i nagradi pojedine pisce Natječaju se odazvalo 11 autora sa 13 radnja. Prvu nagradu je dobio br. dr. Rus za igricu »O žalostnoj prin« cesi«. Presletski dani u Skoplju. Dan škola. 1. Akademija škola. Pokrajinski slet u Skoplju zapo« čeo je 2. i 3. juna ov. g. Tih dana odr« Žan je »Dan škola« iz cele Juž« ne Srbije. Kao i što eeo slet ima na« ročiti zadatak potreban za ove krajeve t. j. da probudi sokolsku svest u Juž« noj Srbiji i upozna tamošnji deo na* škola kako iz Skoplja tako i mesta Južne Srbije. Dvorana sokolskog dru« štva bila je prepuna sokolske omladi« ne. Akademiju je otvorio starešina župe brat Toša Živkovič i pozdravi« sakupljenu omladinu i brata E. Gan« gla, starešinu Saveza i sve Sokole Juž« ne Srbije. Na pozdrav je odgovorio Proste vežbe učenika viših razreda srednjih škola. šega naroda sa idejom Sokolstva, tako i dan škola imao je zadatak pokazati primerni sokolsko# sustava na vaspi« tanje školske omladine i oduševiti ih za misao Sokolstva. U tom smislu je organizovan i ovaj dan. 2. juna i to celoga dana stizala je omladina iz svih krajeva Južne Srbije. U veče toga dana priredena je akademija učenika i uče« nica kako osnovnih tako i srednjih brat Gangl, izjavljujuči radost, da u ime Sokolstva govori u gradu Oara Dušana. Nakon toga nastupili su učeni« ci osnovne škole iz Skoplja sa »Pro« stim vežbama sa zastavicama«. Iza njih nastupile su učenice osnovne škole iz Kumanova sa »Vežbama vencima«, učenici srednje škole iz Tetova izveli su pomoču batina borilačke stavove iz mačevanja, a ženisku gimnazija iz Skoplja izvela je efektne vežbe sa tamburicama, a osim ovoga istupila su ženska deca osn. škole iz Skoplja sa vežbom »Leptiriči«, te odclenje sred« njih škola iz Skoplja na nučama — »Skupinske proste«, dečaka iz Kuma« nova. Ukupno je sudelovalo 56 uče« nika«ica na jkademiji. Izvedba vežbi bila je prosečno dobra, a i obzirom na početak rada pokazalo sc, da je telesno vaspitanjc naše sokolske omladine u rukama vrlo dobrih i pedagoški sprem« nih nastavnika«ca. Sutra dan u 6. sati otpočele su utakmicc. 2. Utakmiea. Skok u daljinu 20 takmičara. 1. Čarslav Marjanovič, učenik IV učitelj« ske škole. Skoplje, m 5‘90; 2. Čcdomir Jovič, učenik IV. gimnaz., Skoplje, m 5*82; 3. Vladimir Petrovič, yčenik VII. gimn., Priština, m 5‘60. Skok u visinu 14 takmičara' 1. Pre« drag Grozdanovič, učenik II. učitelj, škole, Skoplje, m Г55; 2. Relja Stani« šič. učenik Vil. gimn., Skoplje, m Г50; 3. Predrag Popovič, učenik VII. gimn., Kumanovo, m 1'45. Bačan je kamena 16 takmičara. 1. Jakša Savelič, lu.čenik VH. gimn., Skoplje, m 10’37; 2. Vladimir Petrovič, učenik VII. gimn., Skoplje; 3. Uroš Todorovič, učenik učiteljske škole, Skoplje. Trčanje na brzinu 16 takmičara. 1. Dimitrije Stojanovič, učenik II. gim« naz., Skoplje; 2. Milan Mihajlovič, uče« nik IV. gimn., Devdelija. 1. Radovan Nagulič, učenik V. gimn., Skoplje; 2. Aleksandar Dimič, učenik V. gimn., Kumanovo. 1 Halil Hasanovič, učenik medre« se, Skoplje; 2. Jahja Miuharemovič, učenik učit. škole, Skoplje. Troskok 23 takmičara. 1. Čarslav Marjanovič, učenik IV. učit. škole, m 12‘—; 2. Aleksandar Popovič, uče« nik IV., Skoplje, m 1170; 3. Halil Ha« sanovič, učenik III., Vel. Medrese, m 1Г70. 3. Povorka. Posle podne u 3 sata bila jc po« vorka kroz varoš koju jc gradanstvo simpatično pratilo. Ogromna povorka preko 2700 učenika«ca osnovnih i srednjih škola iz Skoplja, Kumanova, Tetova, Mitroviče, Prizrena, Štipa, Prištine, Velesa, Kočana, N. Pazara i t. d. a predvodena načelnikom br. Kubičkom, starešinom Saveza a župe. Iza njih stupalo je 356 školske dece u živopisnim nošnjama iz okoline Skop« lja. Povorka je prešla ulicom Kralja Petra na sletište kod »Tasine česme«, gde jc več bilo oko 20.000 gledalaca. 4. Javna vežba. U 5 sati posle podne odpočela je javna vežba. Deca osnovnih škola (muška i ženska) u broju 538 izvodili su od brata E. Vukotiča »Vežbe obru« čima i zastavicama«. Odmah i£i njih nastupilo je 356 seosko dece u narod« nim igrama. Bila je to neobično lepa i skladna slika. »Proste vežbe«, od br. Sokolovskoga, vrlo skladna izveli su razredi viših srednjih škola u broju 510; »Ritmičkc proste vežbe — dunje ranke« uz glasbu narodnih motiva na opštc odobravanje izvele su učenice vi« ših razreda srednjih škola, vežbe brata E. Štefana i sestre M. Kubiček. »Vež« be lukovima« od sestre Jug a uz pe« smu »mirjana platno beleše« vežbale su učenice nižih razreda srednjih škola u broju 446. Učenici nižih raz« reda srednje škole izveli su »Vežbe palicama« od brata B. Vrana u broju 640. Osim opčenitih nastupa, posebno je nastupila učiteljska škola u Skop« lju, koja je dostojno reprezentovala svoj zavod; i učenici srednjih škola (24) iz Skoplja »Vežbe kopljima«. Ukupno 2.514 učcnika=ica. Javnu vežbu posetili su predstav« nici vojnih i civilnih vlasti. Svi uče« nici«ce, koji se vežbali bili su obučeni u jedinstvena odela, koja su se svojim bojama i krojem približavala s>okol« skom. Glazba za vežbe uzeta je iz motiva narodnih pesama, a cela javna vežba učinila je najbolji utisak i po« kazala da je sa o vi m istupom posti« gnut cilj, t. j. da omladina zavoli So« kolstvo. 5. Svečana sokolska akademija. U veče istoga dana bila je »Sve« čana Sokolska Akademija« u Pozori« štu Kralja Aleksandra. Akademija je otvorcna sa pesmom od I. Bajiča: »Hajte bračo, hajte sestre«, koju je otpevalo pevačko društvo »Mokra« njac«, koje jc na ovoj Akademiji su« delovalo sa 3 tačke. Posle pesme po« zdravio je omladinu brat E. Gangl, a pozorište je dalo jedan čin iz »Stano« ja Glavaša«. Od gimnastičkih tačaka bile su ove: M. Kubiček »Male pralje« (osam ženske dece), Jug«Švajger »Pro« ste vežbe članica« za slet u Skoplju (8 članica), »Gavota cveča« (12 učeni« ca ženski naraštaj), i Erben«Geltler »Dvadesetka« (muški naraštaj) sve vežbe veoma precizno i dostojno me« sta umetnosti, izvele su kategorije članstva sokolskog društva u Skoplju. Skopljansko društvo nastupilo je sa ovom akademijom prvi put u narod« nom pozorištu i reprezentovalo time dostojno umetnost solkoliskog telesnog vežbanja. Sutra dan 4. juna ov. g. razgledali su iičenici«ce znamenitosti grada Skop« lja. Tako su otpoceli sokolski dani u Južnoj Srbiji. Dani budenja sokolske sveti i upoznavanje naroda sa mišlju Sokolstva. Dušan M. Bogunovič. \ Brat Večeslav Cimr. [ Zaklopio jo za uvek svoje oči, koje su rado.sno gledale u sivet, koje su se« vale kad bi videle kako Sokolstvo uspeva. Prestalo je da kuca ono snaž« no sokolsko srce, koje je toliko vo« lelo Sokolstvo, za nj iradiio i žrtvovalo sve. U naponu muževne snage u 46. go« dini života ostavio je naše redove. Otišao je, a da se s njim ni.oprostili nismo, a da mu ni bratski čelov u ju« načko čelo 'utisnuli nismo. No mi smo se s njim izljubili i oprostili pre nekih devet meseci, kad smo ga ispratili za Mostar. Tko bi bio rekao da je to po« slednji naš zagrljaj." Ponikao iz bratskog Českog naro« da, zadojen iz detinjstva sokolskim žarom, radio je i pod tudinskom vla« davinom u nacionalnom duhu, a iza oslobodenja zaivolivši naš narod, ostao je u službi kod nas, gde je kao admi« nistrativni kapetan I. klase vršio naj« savesnije svoju dužnost, da su ga sve starešine mnogo cenili i volili, jer je bio pravi stručnjak u administrativ« noj službi. Pošten kao zlato, revan, ra« dišan, pravedan, svetlog karastera, uživao je svačije poiverenje, ljubav i poštovanje. > Njegovo pak slobodno vreme po« svečivao je svojoj ljubljenoj porodici i Sokolstvu. Gde god jc bio: u Osijeku, u Subotici, u Cetinju, u Kotoru, svud je neumorno radio za procvat Sokol« stva. Sdkolsko društvo u Kotoru ce« meči njegov :rad i sposobnosti, izabralo ga je več prve godine podstarostom, a iduče dve godine starostom, koju čast jc on vršio savesno i uspešno sve do svog odlaska iz Kotora. Mnogo ima da zahvali bratu Cimru Sokolsko dru« štvo u Kotoru, jer mu je kao odličan sokolski radenik davao inpulsa i di« rektive. Svaka njegova reč. kao reč iskusnog Sokola primala sc bez prigo« vora, jer je uvek bila na mestu. Svi: i deca i naraštaj, i članovi i članice, gledali su u njemu svoj uzor u svakom pogledu i poštovali ga. Uspešne aka« demije, izleti, javne vežbe, briga za podizanje sokolskog doma, osnivanje novih sokolskih društava, sive je to njegova silna volja i ljubav za Sokol« stvo pokretala i davala impuls ostaloj brači, da svojski prionu uz rad za na> predak sokolske misli. I za to je njegova prerana smrt veliki gubi tak za Sokolstvo. To su oni naši najbolji rad nici, koji su nam ra« dom pokazali, kojim putem da krc« nemo i kako treba da radimo. Neka ti je brate Cimr za to i u grobu hvala! A Sokolsko društvo u Kotoru i svi koji te poznaj u i koji su s tobom radili, za večna vremena odr« žače spomen na tebe. Večna ti slava! Sokolsko društvo u Kotoru na glas o smrti dičnog svog stairoste brzoja« vilo je bratskom Sokolskom društvu u Beograd »Matica«, da položi na odar venac i da ga zastupa na sprovodu. Ucviljenoj supruzi izrazilo je, kao i mno'gi znanci, prijatelji i brača svoje duboko sažaljenje. U prošlu nedelju održala se u Ofi« cirskom Domu komemoracija uz uče« stvovanje celokupnog članstva i mno« gobrojnih^ drugova i prijatelja pokoj« nikovih. Govor jc održao brat starosta prof. Juraj Zgorelec, koji je ocrtao život i rad nezaboiravnog nam brata Cimra. Završio jc sa trokratnim: Slava! što je čitav zbor prihivatio. Sokolstvo ob Muri in preko nje. Kakšno je naše delo na naši se« verni meji, sem že v malem poročal, a danes naj očrtam obči pogled na Sokolski pokret od Slov. Goric pa tja do madžarsko meje. Naše vinorodne Slovenske Gorice skrivajo v svojih nedrijih polno belih vasi — naših zavednih Prlekov. V ozadju nas pozdravlja Mala Nedelja, .večja vasica, snažna in zavedna. Ni« ma sicer Sokola, pač pa nje Narodno« kulturno društvo jako uspešno širi prosveto bodisi s filmi ali s številnimi narodnimi igrami. Mnenja pa sem, da se predruži v Sok. društvo, ki se bo še bolje razvijalo. Dalje hiti naš ko« njiček proti Sv. Juriju v Ščavnici. Tu najdemo novoustanovljen Sok. odsek, ki šteje že danes nad 40 članstva, po« gumnih in junaških kmetiških mož in fantov, ki so vkljub grožnjam pričeli z začetnim delom. Ljutomersko sokol« sko društvo kot matica nam daje do« sh garancije, da se bo odsek kmalu osamosvojil. Na koncu Slov. Goric mimo Ra« dene zagledamo ob temni Muri ob« mejno mestece Gor. Radgono. Ob vhodu v osrčje mesta nas pozdravlja Sokolski dom, torišče Sokolstva na severni meji proti Avstriji. A na ža« , A ^noram ugotoviti, da je društvo vkljub lastni telovadnici le životarilo. Nov odbor pod starosto br. K. Mav« ričem pa, upam, da bo zopet spravil na noge vse zavedno čuteče meščanstvo in pričel z resnim delom. Le več narodne zavednosti! Po Murskem polju, ravnem, no« dovitnem, mimo Križevcev z oživlje« nim Sok. društvom hitimo proti vzh. strani — proti Veržeju. Že oddaleč nas pozdravlja novi salezijanski za« vod — gimnazija in v drevju zakrit stari trg Veržej, polen zgodovino o Krucih in Vcržejskem junaku, ki ga opeva narodna pesem. Ravno sc je i tu ustanovil sok. odsek, ki je zbral preko 50 članstva, delavstva in kmet« skega ljudstva pod svoje okrilje. Da so pričeli takoj z resnim delom, naj bilježim svoje predavanje o sotk, misli i ustavi JSS, ki sem ga imel na pova« bilo dne^ 8. marca v napolnjeni sobi Hedžeta pred navdušenimi brati Veržejci. Ker nimajo primernega pro« stoira, vadijo le redovne, a v pomladi sc prične^ na zraku pravo delo. Ome« njatn slučaj, ko je deca že pred usta« novitvijo si sama nabavila drog i se vadila, a sedaj bo nadaljevala pod lastnim krovom. Brat starosta J Sen« car, br. načelnik upr. Kozar in ves od« bor bodo poskrbeli za uspešen razvoj sok. misli na Murskem polju. Preko Mure smo v znanem Prek« murju, dolgi ravnini, posejani z na« selji naših vztrajnih Prekmurcev. Vlak se ustavi v Beltincih, dolgi vasi, ti« pično madžarsko panonsko naselje — skrito v zelenju akacij in ponosnih topolov. Našel sem ostanke sokolske« ga društva in upam, da bo novi od« bor oživel mrtvo društvo, kot se je zgodilo v Križevcih. Vse gre, lc po« gum in vztrajnost! Hlapon nas potegne dalje in že smo v središču Prekmurja v Murski Soboti, tipičnem madžarskem mestu. Tu čuješ madžarski in vidiš celo na« pise. Pa bo čas že odpravil še te ostanke stare monarhije. Sokolsko društvo se dobro razvija pod staro« stom br. dr. Tarkašem in zmožnim načelstvom br. žup. podnačelni'ka Ci« rila Hočevarja, ki dnevno iz enourne oddaljene vasi iz Kroga prihaja v M. Soboto k telovadbi. Vse priznanje ta« kernu delavcu«iučitelju! Tu omenjam izboren, močan oddelek moškega na« raščaja — 50 po številu, samih navdu« šenih dijakov iz gimnazije, katere vo« di br. H. Začasna telovadba se vrši v krasni stavbi izven mesta v realni gimnaziji. Čujem pa, da si bodo v do« glednem^ času sezidali lastni dom, ki bo torišče vsega narodnega dela na tej zadnji točki proti Madžarski. Zato zavedajte se svoje dolžnosti in de« lajte! Kot poslednje društvo mi je osta« la matica, središče vsega okrožja — Sokol Ljutomer. Nasproti meščanski šoli se beli v obraz ponosno pročelje novega So« kolskega doma z visokima drogovo« ma, okrašena s sok. emblemi. Nič manj ponosna ni notranjost te stavbe. V njej žari novega dela, živih rok, de« lavnega članstva — in zdi se mi, kot da prideš v čebelni panj. Stopi le za par ur in videl boš, kaj je delo. Tu telovadba vseh oddelkov pod agilnim vodstvom br. Ljubcja, zopet na pro« stornem odru se vrše izkušnje za red« no gledališke predstave pod vod« stvom br. predsed. dr. Stojana in re« žiserja br. Stoparja. Kako pridno je neimenovano igralstvo, omenjam par naslovov, ki so jih podali umetniško« diletantsko: »Ključi za Ujedinjenje«, .»Vrtinec«, »Deseti brat« in zadnja je bila burka »Ulica št. 15«, vse igrane po dvakrat v razprodani dvorani. Hvalevredna je misel, da se vrše re» prize pri znižani ceni, za katero lahko vsakdo pride k predstavi. Med od« mori pa nas zabava salonski orkester z izbranim programom pod neumor« nim dirigentom br. Ljubejem. Orkester jc talko izpopolnjen, da prekaša marsiikateri boljši orkester. Izvedel je že dva dobno uspela samostojna programa, ki sta bila le vejica na vencu uspehov društva. Pa tudi v paviljonih so se potrudile postrežljive sestre Soikolice in nudile obiskovalcu vsega. Letos poteče 25 let, ko se je ustanovilo društvo v nekdaj tako za* grizenem nemškem mestecu, ki še da* nes ne more pozabiti svojih starih ča* sov. A Sokol in zavedno meščanstvo bo že poskrbelo, da bo ob 10*letnie: Svobode in praznovanju lastnega ju* bileja pregnalo še poslednje misli nemštva iz nadutih glav nemčurske gospode. In ta uspeh bo kronalo dru* štvo in zavedni meščani ob svojem slavlju. Vsa čast društvu za narodno delo! Pregledali smo vse delo in videli, da je naše Pomurje in Prekmurje s Slov. Goricami zopet zažarelo v po* mladnem sokolskem siju in se pri« pravljalo na polaganje računov na okrož. zlet v Križevcih in župni zlet v Mariboru. In v tem delu bodite pozdravljeni dragi bratje in sestre! Zdravo! Marjan Tratar. Iz starešinstva JSS. ZA NESRETNE BUGARE. III. izkaz. Primili smo sledeče doprinose: Sok. dr. Tešanj 500; Sok. dr. Lukavac 400; Sok. dr. Ki; e k a 300; Sok. dr. Uglje* vik 50; Sok. dr Zvornik 100; Sok. tir Dcrventa 395; Sok. dr. Teslič 200; Sok. dr. Bes. Šamac 200; Sok. dr. Gradačac 186; Sok. dr. Brčko 100; Sok. dr. Tuzla 50; S c. <.. dr Dobo j 1000; Sok. dr. Sušak 500; dr. Janko Bedekovič i/. Skoplja 100; Sok. dr. Split 7000. - Ukupno sa prijašnjim: Din 20.711. Savezni dan uplatila su za g. 1927. društva (VIII. iskaz): Ljutomer, Bački Petrovac, Čurug, Brod n. S , Breza, Novo Sarajevo. XI. SEDNICA STAREŠINSTVA JSS 4. juna 1928. Brat podstarosta Kajzclj daje sta* reš'nstvu opširan izveštaj o I. sletu ■osječ.šc župc u Vinikoveima gde je za* stupao starešinstvo JSS. Izveštaj se s odobravanjem prima — Brat načelnik izvestio je starešinstvo o raznim pri* premama TO JSS za slet u Skoplju, za koji če izdati naročita upustva. Brat tajnik izveštava, da če ck'spe* d i c i j a ČOS doči preko Maribora na naš slet u Skoplje. — Nadalje izvesta* va, da je župa Zagreb raspisala porez od Din 1’— za pomoč postradalim Bu* garima. Ozledni fond je doznačio Sok. dr. Šabac Din 420 za br. Plavšiča Novaka. Statistički odsek predlaže da se prime nova društva Grohote i Brusje u Savez, predlaže ih župa Split. Prim* ljeno. ■* XII. SEDNICA STAREŠINSTVA JSS 11. juna 1928. Brat starosta Gangl izveštava o uspehu presletskog dana u Skoplju, gde je zastupao JSS. Tom prilikom pose* tio -je i Niš i Beograd — Odobrava se ponovni poziv na VI pokrajinski slet u Sok. Glasniku. — Cit a brzojavne po* zdrave Njegoševe župe i Tešanjskog okružja- sa njihovih javnih vežbi. Ozledni fond doznačio je društvu Mostar za naraštajca Branislava Prpi* ca Din 100, j Saliha Čel e bič a Din 200; društvu Domžale za naraštajca Bolhar Franca Din 350; i društvu Novi Sad za naraštajca Milana Bulja Din 350. Brat Jeras daje izveštaj o nara* štajskom sletu župe Aleksa Šantiča u Dobrovniku gde je zastupao JSS. Bral Mcšek je izvestio o naraštajskom s'etu župe luzla u Brčkom. Oba izveštaja se primaju. Zatim se na predlog organizacij* skog odseka odobrava potslovnik foto sekcije sokolskog društva u Dubrov* niku. * Stanovanje u Skoplju. Članovi odbora za stanovanje na ruc' zc'cnu traku s napisom »Odboir za stanove«. Članovi odbora za stanove za vreme dolaska Sokol* stva nalaze sc na kolodvoru. Njima t. j. članovima cdbora za stanovanje dodeljeno je 100 članova podmlatka, koji oko ruke (leve) imaju belu traku sa napisom »razvodnici«. Njihov jc za^ datak, da onoj brači i sestrama, koji imaju privatnu ili hotelsku nastanfbu, da im polkažu ulicu u kojoj je stan dotičnoga brata ili sestre. Brača i se* stre koji bi slučajno h te 1 i imati privatni stan, a predhodno niisu se javili, treba da odu u sletfsku kancelariju (stari Oficirski Dom), koja se nalazi odmah kod kolodvora i tamo zatraže stan u koliko bi ih bilo (stanbeni odbor). Tamo čc biti odredena braea za delenje sta* nova. Ona brača i sestre koji su pra* vodobno i pravilno prijavili, dobioe pismeno (u Ristovcu) na svoje ime i p rezime kairtu s naznakom u kojoj ulici, koliko se plača i kako se zove stanodavac*ka. Brača i sestre koji idu u privatni stan dužni su sami prtljag opremiti, a župa če so pobrinuti za do* voljan bro'j razvodnika i nosača. Sokolsko članstvo sa sletskim zna* kom i saveznom Iegitimacijom imadu zajedničko prenočište u školama grada Skoplja besplatno, koja nastanba neče izostati iza nastanbe prilikom ostalih sletova, a naročito če se pobrinuti za sestre, koje če imafli i krevete. Sad sc vrši razdioba župe prema školama i svaka če župa dobiti pismeno kuči i u Ristovcu tačno odredeno mesto. U skupnim istanovima mora da vlada mi moč a i uzorna čistoča. Svaka soba po odredbi načelniKa*ce neka postavi po jednoga brata i sestru, koji ee nad* zirati red, č.stoeu i mirnoču. Pušiti je strlgo zabranjeno. U hodnicima ili pri vodovodu zabranjeno jc umivati se. Na mtstima stanovanja biti če dovo» ljan broj lavora i č.stc vode. Molimo braeu i sestre da ponesu sobom giunj, plahtu i pocreban pribor za umivanje. U svakom stanu župe biti če od* reden po jedan brat od odbora za sta* nove, koji če biti , H. Krofta, E. Franchettj, dr. Josip Ferjančič, dr. Ivan Letnar, I. Ra* dovan, J, Prcdovič, K. Čermelj, ing. £janta Dedek, Ferdinand Guena, I. Medved, Fr. Rus, dr. Rudolf Marn, dr. Albert Kramar, dr. Srečko Puher, Jer* nej Pinter, Jernej Gajšek, Oton Je* ruc, A. Volk, Josip Ciuha, Peter Gra* selli, Pustoslemšek Rasto, -vsi iz Ljub* ljane, dr. Maks Obrsnel, Jesenice, VI. Stražnicky, dr. Tošo Lasič iz Vinkov* fCVu ? P°P°vac iz Metkbvca, Niiko* la Maksimovič, dr. Vujič, dr. Bogdan Paukovič in dr. Obrat Maksimovič iz Sr Karloivaca, F. Grivec iz Ormoža, Jakov Sarič iz Opuzena, Al. Pegan in ^ran Kobler iz Radovljice, dr. Leopold Boštijančič iz Maribora, dr. Salberger iz Ljutomera, Anton Koder iz M. So* bote, F. Telban iz Sovodenj; po Din “5-—: Avšič Jan iz Ljubljane in dr. Vesel. Mitrovič iz Vinkovcev; po Din 20 : I. Z#orc, Ljubljana. (Nadaljeva* nje sledi.) Iz župa. Iz sokolske župe — Ljubljana. Sokolsko društvo Ljubljana II. proslavi v nedeljo, dne 17. t. m. 201et* nico svojega obstoja. Ob tej priliki razvije tudi svoj lastni društveni pra* por, ki je bil že simbol vseh prizade* vanj prejšnjih let. Ustanovljen ju bil Sokol II. 29. marca 1. 1908. Prvi njegov starosta je bil br. ing. Pavel Endlihar, prvi načelnik pa br. Jože Matjašič. 28. junija I. 1908. je pristopilo društvo k SSZ, dne 1. avgusta 1. 1909. pa je priredilo društvo svoj prvi javni na* stop. Delovanje društva je prekinili svetovna vojna, nato pa je šlo društvo pod vodstvom staroste br. dr. Otona Fetticha s podvojeno silo na delo. S poslovnim letom 1923. jc prevzel mesto staroste neumorni br. dr. Milan Šubic. Pod njegovim spretnim vod* stvom si je društvo pridobilo lastno letno telovadišče na Prulah, 'koder sc bo tudi dne 17. t. m. izvršila oficijelna proslava 201etniee. Prireditev se izvrši v okviru župnega zleta. Podrobni pro* gram prireditve je naslednji: 1. Ob K>12. uri dopoldne s'avncist* ni občni zbor na Realki. 2. ob 16. uri razvitje prapora na Prulah, 3 ob 17. uri javni nastop — zve* čer ob 20. uri akademija istotam. Na predvečer dne 16. t. m. podoknica ku* miei podstarostinji sestri M. Puhovi. Zbirališče točno ob 20. uri na Prulah. Zdravo! KOČEVJE. V nedeljo, dne 17. ju* nija t. 1. se vrši pri nas delni župni zlet, ob kateri priliki razvijemo že dolgo zaželjeni društveni prapor. Cela prireditev je iz nacijonalnih ozirov iz* redne važnosti. Udeležba jc obvezna za visa društva ribniškega okrožja, za nekaj sosednih društev, med drugimi tudi Sokola I. iz Ljubljane, ki sc ude* leži zleta s svojim članstvom in nara* ščajem. * PREDNJAČKI ZBOR SOKOL. SKEGA DRUŠTVA LITIJA.ŠMART* NO je na svoji zadnjii seji sestavil delavni program za tekoče leto. Gla* som tega pro.grama je priredilo društvo koncem aprila telovadno akademijo. Prvo nedeljo v maju bi se imel vršiti popoldanski tajni pešizlet vsega član* stva, naraščaja in dece. Društven javni nastop je določen za 15. julija. Koncem avgusta se bo vršila društvena tekma vsega članstva, naraščaja in dece. Sedaj se vrši v društvu prednjački tečaj za prednjake, odnosno pripravnike, ki jmajo začetkom maja polagati dru* štvene prednjačke 'zpitc. Vršijo se tu* di priprave za zlet v Skoplje in ima društvo za kritje stroškov nabrano že precejšnjo svoto denarja. Društvo je naročeno na 20 Soke* ličev, 30 Naših Radosti in 10 Prednja* kov ter razpeča redno po 5 Sokolskih Glasnikov v kolportaž . Naraščaj in deca z velikim zanimanjem čita Soko* liča in Našo Radost. Želeti bi bilo, da bi prinašala Sokolič in Naša Radost šc več kratkih in lepih pe'smic, pri* mernih za deklamacije na sokolskih prireditvah — M. K. TELOVADNA AKADEMIJA SO* KOL. DRUŠTVA LITIJAsšMARTNO. V nedeljo, dne 29. артПа je pri* redilo sokolsko društvo Litija*Šmart* no telovadno akademijo vseh telovad* nih lodelkov z različnimi telovadnimi, izbranimi točkami v telovadnici, ki je bila polna sokolskega občinstva. Kot prva točka so nastopili mo* ška deca s p. ostimi vajami pod vod* stvom br. Bizjaka. Nastop kakor iz* vedba vaj sta bila precizno izvajani, za kar so želi malčki od strani gle* dalcev mnogo odobravanja, Nato so sledile proste vaje ženskega naraščaja pod vodstvom sestre Kraljeve, kate* rih izvedba je bila nadvso pričakova* nje dobro izvedena. Proste vaje z venci, katere je izvajala ženska deca, so zopetni dokaz sigurnega uspeha, ki ga dosežemo le potom pravilne sokol* ske vzgoje in pravem pojmovanju za vzgojo dece, kar nam je ponovno do* kazala nadvse požrtvovalna sestra Kraljeva. Skupine mošlke dfice pa so bile podane nadvse resno in popolno* ma brezhibno. Nato so izvajale de» klice proste vaje po letih najmlajše (6—12 let), po izvedbi pa smelo trdim, da niso zaostajale za najstarejšim. »Male ptice« proste vaje, ki jih je iz* vajal ženski naraščaj, v posebnih telo* vadnih krojih pod vodstvom sestre Kraljeve, so očarljivo vplivale na gle* dalce in so se morale po neprestanem aplavzu ponoviti. Izvedba igre brata Bizjaka, ki jo je izvajala moška deca, je bila dobro podana, ljubko izvajana, saj je bil njen namen, da se poleg resnih deklamacij tudi od srca nasme* jemo. N asi e dno točko so izpolnili člani s prostimi vajam'i'br. Fincingerja. Poseben nastop, precej resen in za strokovnjaka izvedba nekoliko ne* skladna. Za tem je nastopila vrsta članic pod vodstvom s. Jerebove z skopljanskimi vajami in z nastopom zadovoljile gledalce. Deloma vse telovadne točke je spremljala z igranjem gl asov ir j a na* raščajnica s. Maksa Lajovičeva in ko* likor je bila ta pri vadbi vaj zadržana, je igrala požrtvovalna s. Vida Bczc* ljakova. Med telovadbo so naj mlajši in najpridnejši podali nekoliko res le* pih deklamacij. Kot zadnjo točko je nastopila s. Minka Bizjakova z reci* taci jo Ganglove pesmi »Hočem« in s tem zaključila spored akademije. Z akademijo so tako vodniki kakor te* Lovadeči pokazali lopo Usmerjeno delo v telovadnici ter povdarili velik pomen sokolske vzgoje. Bil je res lep večer, pomemben za nadaljno sokol* isko delo v telovadnicah litijsko*šmar* tinskega Sokola. Hbč. * Iz sokolske župe — Celje. VABILO na župno odborovo sejo, ki bo v so* boto, 23. junija, ob pol šestih popol* dne v Sokolskem domu v Šoštanju. D n e v n i red: 1. poročila funkcijomarjev; 2. spre* jem društva Št. Peter v Sav. dolini; 3. črtanje društva na Vranskem; 4 župni prednjaški tečaj; 5. župna prosvetna in upravna šola; 6. slučaj* nosti. Bratska društva pozivamo, da se to važne odborove seje zanesljivo ude* leže po svojem delegatu ali delegatinji. Bratje naj pridejo v kroju! Zdravo! Starešinstvo Sokolske župe v Celju. * SOKOLSKA ŽUPA V CELJU. v Letošnji župni zlet bo 24. junija v Šoštanju ob priliki društvene dvaj* setletnice. Župni TO je razposlal pri* javnice, ki so jih nekatera društva že vrnila. Kaže, da bo udeležba na zletu povoljna. Župni zlet, ki je obvezen za vsa včlanjena društva, je letna bilanca so* ko ls k c ga dela. Apelirati na društva, da se udeležijo zleta korporativno, se nam zdi odveč. Društva bodo storila to sama, ker se dobro zavedajo, kaj jim veleva sokolska dolnžost. Na župnem zletu štejemo naše vrste in primerja* mo društva v medsebojnem tekmova* nju. Na župnem zletu imamo priliko dognati, ako in v k*oliko so posamezna društva napredovala. Vtisk, ki ga do* bimo na takih zletih na udeležbi telo* vadečih, ostane leta in leta. Dobro se še spominjamo društev, ki so bila na dosedanjih zletih častno zastopana. Spominjamo se tudi onih, ki na žup* nem zletu niso bila zastopana in so z odsotnostjo dokumentirala svojo ne* zmožnost in malomarnost. Želimo, da bi nam letos takih sponvnov ne bilo treba obujati. Na predvečer zleta je župna od* borova seja v Sokolskem domu. Va* bila z dnevnim redom so bila društvom pravočasno razposlana. Računamo pri tej seji na 'udeležbo zastopnikov vseh župnih edinic. Društva nam poročajo o akademi* jah in javnih nastopih, ki so se in ki sc bodo v bližnji, bodočnosti vršili. Imamo seveda tudi društva, ki se jim ne zdi potrebno o svojih nastopih ob* vestiti župo. Sokolsko društvo v Zagorju ob Savi je priredilo 22. aprila akademijo. Nastopili so člani z »Naprej«, na brad* Iji in drogu, članice z »La Lisonjera«, moški naraščaj proste vaje, gojenke dalmatinski šajkaš, moška deca vaje s palicami in vaje z zastavicami, ženska deca vaje z obroči in vaje z žogami in končno moški naraščaj in moška deca skupno: miza in konj. Društvo v Za* gorju je eno najstarejših v naši župi in vztraja, kakor smo ravnokar videli, da se kot tako v župi uveljavlja. Pri* leja pridno gledališke predstave in ima, kakor naše Trbovlje, dobro igral* sko osobje. Ko nastopi doba zletov, Zagorjani ne posečajo samo obveznih župn'h prireditev, gredo v goste tudi k sosedom. Zadnja mesečna statistika izka* zuje 14 telovadcev, 7 telovadk, 14 mo* škega, 13 ženskega naraščaja, 32 mo* ške in 31^ ženske dece. V številu telo* vadečih članov in članic so sicer za* ostali, toda premagali bodo tudi te težkoče. V prvem četrtletju je imel proisvetar 3 nagovore pred vrsto čla* nov, 2 pred članicami in po 6 pred moško in žensko deco. Razen 2 zabav* nih prireditev jc društvo priredilo 11. marca Župančičevo proslavo. Župno starešinstvo je na predlog staroste določilo za vsako društvo svo* jega posebnega referenta. Ti referenti imajo nalogo, da se zanimajo za svoja društva in o njihovem delovanju po« ročajo na starešinskih sejah. Naša društva žiye po večini v sla* bih finančnih prilikah, zato je tudi z odplačevanjem obveznosti bolj trda. Vendar opažamo letos v tem oziru večjo skirb. Tako so od zadnje naše objave poravnala vse savezne in žup* ne obveznosti društva v Celju, Trbov* ijah in Žalcu, društvo v Vojniku je nakazalo polovico vsega poreza. JUGOSLOVENSKI SAVEZ TREZVENOSTI. J. S. I. broji 420 antialkoholnih društava, od kojih jo u isto vreme 305 amtinikotinskih. Iz sokolske župe — Maribor. PROSVETNA ŠKOLA MARIBORSKE SOKOLSKE ŽUPE. Ovegodišnje Duhovske praznike •iskoristio je P ros v. Odbor Mariborske Sok. Župe tako, da je sazvao iu Mari* bor sokolske prošvetare sa područja župe, i za njih održao poseban 'kurs, u prvome redu o pravilnome vodenju administracije u društvima. Pri ovome je Prosv. Odbor bio voden mišlju da Jp uspešno delovanje pojedinih dnu? štava — kao davanjc inicijative i po* ibuda ovima od viših inistanoija — Uslovljeno prvenstveno tačnim i bla* govremenim odašiljanjcm zatraženih izveštaja Župi i Savezu. nctačnost u poslovanju koči rad, cime se usporava željeni napredak. Ovim kursom je P. O. M. S Ž. učimo pivi korak u onome sinem, ko* jim stupa Čehoslov. Sokolstvo več go* dinama, i u stranu više ne sme skre* nuti, ako neče da preuzme odgovor* nost zaostajanja i opadanja, jer So* kolstvo pozna samo jedan smer: Na* pred! I ako je frekvenca ovoga tečaja mogla, i trebala, da bude brojnija, ipak — za p oče tak — zadicvoijava Od 33 društva i odseka učestvovala su 22 dnuštva, a 4 su dzostanak oprav* dala. Prvi je dan prisustvovalo tečaju 30, a drugi 28 članova(*ica). Društva Maribor (!!). Prevalje, Hoče, Šmarijeta na Drav p. i Beltinci niti su koga uputila u tečaj, niti su se opravdala. Ovaka je nemarnost za oisudu, tim pre, što su učesnici imaii bcsplatno prenočišče, a zajednička je hrana (domača i tečna) stajala samo 20 Din dnevno. Izdacti su, dakle, bili minimalni, pa ih je moglo ipodncti svako društvo, a osobito kad se pomisli, 'koliko bi ko* risti mogla da crpu iz tečaja baš ne* koja neopravdana (pa i opravdana) društva, čija je administracija seje pre, pego li uredna. Ovo neka izvole za* pamtiti tangirani upravni odbori, a u prvome redu društv. pmsvetari. koji su »diuša« društva (bar trebali hi da budu), pa da u buduče ne bude ncoz* biljnlh izgovora, odnosno da ne bude čak i takih društava, koje svoje ne* učestvovanje niti ne opravdaju. Prvi dan su održana sledeča pre* davanja: Organizacija prosvetnoga rada u Sokolstvu (teferiisao žup. pro* svetar br. dr. Kovačič); Izveštajna služba u Sokolstvu (ref. br. Lintner — Sletska kancelarija u Skoplju. Sletiska kancelarija razdvojena je i to u: 1. »Sokolskom Domu« ulica De* nerala Hanrisa (odmah preko gvozde* noga mosta na levoj obali Vardara) a tu se nalazi tajnik sleta Broj telefona 390. Telefon starešine župe 380. Daje sve informacije i upute. Tu se nalazi i finansijsko gospodarski odbor t. j. rasp.rodaja a) karata za pozorište 27. juna (svečana prestava); sletske ulaz* nice; b) značke; c) knjige »Upustva za VI. pokrajinski slet u Skoplju. Drugi deo sletske kancelarije na* lazi se u »Starom Oficirskom Domu« (odmah do kolodvora). Tu se nalazi a) Odbor za privatnu i hotelsku na* stanbu. b) Zeleznički odbor koji radi stalno cd 27. juna u jutro do 30 juna celoga dana do 12 sati noči i daje po* trebne informacije i upute. Tu sc ove* ravaju sletske ’cgitimaoijc; c) Izletni odbor koji daje informacije glede iz* leta, izdaje izletne legitimacije za is* kaznicu te organizira izlete; d) odbor za prehranu, koji daje informacije gde koja župa se hrani i odreduje mesto za prehranivanje u hotelima. POZOR. Tražite oferte od saveznog gospo* darstva za zlatne i srebrne čavljiče (žebljičke) za zastave i levanu ptiču »Sokola« za vršak zastave. * Savezno gospodarstvo ima u na* kladi bianco plakate (bez teksta), skvrčka vežbača sa preče, u dve boje, prikladan za župske i društvene jav* ne nastupe i akademije. Pozivamo društva da traže oferte od gospodar* skog odseka JSS za plakat bez teksta i sa tekstom. Veličina plakata je 63 X 95 cm. * Glasba k prostim vežbama člano* va i članica za pokrajinski slet u Skop* lju izašla je u nakladi JSS. Cena gla* sovirskom izvadku Din 20 bez pošta* rine. • Svako društvo neka nabavi za svoju knjižnicu brošuru za IX* glavnu skupštinu JSS u Kragujevcu, sa vrlo zanimljivim i važnim izveštajima funkcionera JSS. Cena brošuri Din 10. • Proste vežbe članova i članica, u srpskoshrvatskom prevodu za pokra* jinski slet u Skoplju izašle su u na* kladi JSS. Cena Din 5 bez poštarine. * Takmičarske bianco diplome za član* stvo i naraštaj po Din 2'50 kom. ima na skladištu Pisarna JSS. Za diplome s tekstom zahtevajte oferte. Studenai); Grada za svečane govore pr likopi sokol, praznika (ref. župni prosv.) — 'Popodne istoga dana pri* sustvovali su kurzisti aviatič. mitingu u Mariboru. Drugi dan je obuhvatio sledeče referate: Poslovi društvenih funkcijo* nara (prikazao br. Lintner); Najvaž* nija sokol, literatura (ref. žup. načel, br. Mačus) s koreferatom Sokolska omlad. literatura (br. Mar. Tratar — Križevci) i O govorništvu, predava* njima i nagovorima (br. prof. Sevnik). Od ovih najiplasbičniii je bio referat br. Lintncra, koji je demonstrirao po* sao funkcijonara p.omoču raznih knji* ga i štampanica, koje su društv. fun* kcijonarima neophodno potrebne. Popodne drugoga dana zajednički su razgledane dve uzojno uredene (ali raznim svrhama namenjene) knjižnice. U »Ljiudskoj« knjižnici je bibliotekar br. Gruntar izneo kratku istoriju nje* nu i prikazao važnost narodnih knjiiž* niča, te pokazao tehničku stranu ispo* sudivanja knjiga. U »Študijskoj« je Knjižnici br. Glaser pokazao drugi moguoi način uredenja biblioteke, koji je primerniji za naačne biblio* teke. Dobrotam uprave Nar. Gledališča kurzisti su imali priLiku da razgledaju pozor n'cu maribor. pozorišta. Ova prva prosvetna škola zaklju* čena je sa oproštajn m večerom u Nar. Domu, uz sviranje sokol, glazbe pod dirigovanjem vrednog br. Sušter* šiča. Šteta da ovome oproštaju nije brojnije priisustvoivao sokolski Mari* bor.,. Prijatna nam je dužnost, da za* blagodarimO' brači,: Raleu, J. Novaiku, prof 1. Mravljaku, Pašu i Burešu, koji su nekojim kurzistima pružili preno* čište iu svome gostoljubivom domu. — Zdravo! P. O. — M. S. Ž. JAVNA VEŽBA SOKOLSKOG DRUŠTVA U MARIBORU. U .nedelju 20 maja održalo je ma* riborsko Sokolsko društvo na svom novo uredenom letnom vežbalištu svoj godišnji telovežbački nastup. Vežbale su sve kategorije, od najmladih ma* lišina do brkatih sokolsk'h veterana iz odelka starije brače. Javna vežba je započela nešto po* sle 16 sati nastupom dečaka iz pod* mlatka (64). Vežbali su Veljakove pro* ste vežbe, odredene za letošnji slet mariborske sokolske župe. Pošto deca vežba ju u dvema vežbaonicama (za svaki breg Drave po jedna), opazilo se je donekle pomanjkanje skladno* sti. Pa i o prikladnosti samih vežbi dalo bi se razpravljati. Devojčice (naj* broj ni j i sokolski odeljak: 85) vežbale su vrlo dražesno Mačusove vežbe sa cvetkama, takodor odredene za letos* nji župski slet. Vrsta od 8 članova* vežbača izvodila je nato teške, a lepe vežbe na ručama. Opčinstvo je pozor* no pratilo vežbanje i hrabre vežbače (pogotovo brata Štuklja) nagradilo iz* razima odobravanja. Sledile su proste vežbe (Mačusove) muškog naraštaja (39) za letošnji župski slet. Naraštajci su vrlo lepo gradenj dečki, pravilno razvitih udova, i lepo su izvodili vež* be. A i same vežbe su krasne, pre* mišljeno sastavljene, svrhovite, jer iz* vršuju ono što se od telovežbe zahte* va:uposlenje svih delova tela i svega mišičja do izvesnog stepena umora, utrudehosti. Čast sastavljaču tih vež* bi! Dobro su vežbale i naraštajnice (51) svoje župske proste vežbe (Ma* čus) Sada je izvedena jedna zanimiva tačka: utakmica u štafetnom prenaša* n ju čunjeva. Trčalo je 35 naraštajaca u 7 štafetnih odeljaka. Samo taikmi* čenje pobudilo je živo zanimanje kod opčinstva i duševno povezalo gleda* oce sa samim trkačima. Takve su ta* čke vrlo potrebne na rasporedima na* ših sokolskih nastupa! — Ritmički najskladnije izvele su članice svoje proste vežbe za letošnji slet u Skoplju. Da je torne bilo tako, ima se tražiti u činjenici, da ih je vrlo mali broj (19) nastopilo, pošto su (možda?) ostale iz* lučene bile pred javnim nastupom; što ne ibih smatrao za ispravno, jer javnim nastupom imamo pokazati opči uspeh kategorije, dok uspehe izabranih vež* bača(*ica) pokazujemo na akademija* ma! Sledio je nastup naraštaja na spravama: 18 naraštajaca izvodilo je složno simultane preskoke preko tri konja u šir, 6 naraštajki vežbalo je na stolu, a vrsta od 5 naraštajaca na preči (drogu). O vi poslednji bi bdi veči uspeh postigli, da su si bili iza* •brali malo lalkše vežbe. Inače pokazu* ju dečki mnogo volje i hrabrosti. Ko* načno su nastupill člariovi*vežbači starijeg i mladeg odelka (35) u vež* bama za skopski slet. Vežbe su opče* nito išle dobro. Primetio bih troje: prvo: broj vežbača (35) je mnogo pre* malen za Maribor i za mariborsko so* kolsko društvo; drugo: i članove treba poredati tačno po veličini, inače se pokvari vanjska slika nastupa; treče: same vežbe su izgubile svrhu, ne zahtevaju nimalo izdržljivosti, ne iza* zivaju upotrebu veče snage i energije, ne izazivaju nikakav umor, fizičku utrudenost. To nije telovežba, nego veštačko »muvanje«; uporedivši ih na pr. sa Mačusovim vežbama za mu* ški naraštaj, izlazi, da te vežbe ivsu telovežba nego mršava parada. — Jav* nu vežbu su zaključili pitomci avti* lerijske podoficirske škode (88), koji su uz veliko odobravanje gledai i a složno (kako to samo Ikod vojake biva!) izvodili vežbe puškama. —- Sve vežbe je pratila naša požrtvovna društvena glazba. Mariborsko je Sokolsko društvi i ovim nastupom pokazalo, da lepo iz* vršuje svoj veliki sokolski zadatak i da se je dobro spremilo za letošnji župski slet. koji če se vršiti na 17. ju* na baš u Mariboru. A i za bgdučnosr nas ne mora biti strah, jer vidimo da imamo dobar .naraštaj i podmladak! Po vrlo lepom broju opčinstva, koje je ovu sokolsku priredbu pose* tilo, vidimo da se prema poslednjim godinama i opet pomado podiže zani* manje za naš vaspitni rad. Ne ču pro* pustiti a da ne spomenem prijatelj* sko držanje sportskih krugova, koji su radi naše javne vežbe odgodili svoj Olimpijski dan i pozvali aportiste, da »si p ogleda ju napredak i uspehe naše prve nacijonalne »portske organizacije — Sokola!« Takovi prijateljski оЈРо* si treba da uvek vlada ju izmed u šport* skih i sokolskih redova! Fd. MURSKA SOBOTA. Sokolsko društvo Murtslka Sobota je priredilo dne 3. junija t. 1. na Svar* parijevem vrtu svoj redrii javni na* stop s sodelovanjem okoliških dru* štev ter vzorne vrste iz Maribora. Pri* merno veliko telovadišče je bilo pol* noštevilno zasedeno z narodnim ob* činstvom iz Prekmurja in Pomurja. Poster spored je otvorila marib. sok. godba pod taktirko br. Šušteršiča s slavnostno sokolsko koračnico, nakair je strumno prikorakalo 13 moške deee iz Križevcev pri Ljutomeru, ki je ostro in skladno izvajalo predpisane 4 žup* ne vaje, sestava br. Mira Veljaka. Tudi 18 naraščajnikov, močnih mlade* ničev iz Mur. Sobote, je pod vodstvom društv. nač. br. Cirila Hočevarja zelo (strumno odtelovadilo malo težke žup. vaje, sestava br. žup. nač. Mačosa, na češko godbo. Sledilo je 8 naraščajmo z istim vodnikom, ki so z eleganco po* dale Mačusove vaje za zlet tudi na češko gcdbo. Kritje je tu pa tam skva* rilo sliko. Marib. vzorna vrsta z br. žup. nač. Mačusom nas je iznenadila z lepimi težkimi kombinacijami na drogu in bradlji. Le škoda, da nismo mogli pozdraviti v naši sredi tudi br. L. Štuklja. Nastop članic (24) z br. vod. Dejom ravno ni bil tak, kot sem ga pričakoval. Izvajani sta bili le dve skopi j. sestavi s. Jugove na živopisa* no godbo br. Ver. Švajgarja. Sicer sta težki, a skladnclsti in kritja ne bi smeli zapostavljati. Tudi člani (28) z br. C. Hočevarjem 4b sicer ognjevito in ostro pokazali malo okrnjene ekoplj. vaje (konec ? !). sestava br. St. Vid* marja na Vidmarjevo godbo, a manj* halo je tudi pri tem oddelku sklad* nos ti z godbo ter je vse prevevala ne* sigurnost, kar je mal znak nepoznanja godbe, vaj in premale rutine. Pripom* nirn naj, da sem pogrešal pri vseh od* delkih rutine in želeti bi bilo, da pri* demo v prihodnje . bolje pripravljeni. Domača vrsta čl. naraščajnikov je p o* kazala ve!iko gibčnost na krogih, ie skoki so bili ponesrečeni. Burno po* zdravljena je nastopila tudi letos naša vojska (50) iz M, Sobote, ki je pod vodstvom br. podp. Iv. Filipoviča strumno odvežbala 4 sestave s pu* škami br. Hofmana na štetje. H koncu je bil še rajalni nastop 6 naraščajnic na gredi, ki so s sestavo br. Hočevarja na češko godbo lepo zaključile ta ha* sLp. Čestitam društvu in njega pred. zboru na lepem uspehu! Zdravo! —dr. SV. JURO OB ŠČAVNICI. LJUTOMER. V nedeljo, dne 29. aprila sc je vršil v prostorih »Posojilnice« drugi nagovor za članstvo našega novousta* novljenega odseka. Župni prosvetar br. dr. Kovačič nam je ob lepi ude* ležbi članstva in prijateljev Sokolstva predaval o »Sokolu v telovadnici in iz* ven nje«. Z navdušenjem smo sledili lepim besedam, saj vemo, da je ravno pri nas nad vse potrebno spoznavanje Sokolskih načel. Iz sokolske župe — Zagreb. SOKOLSKO DRUŠTVO II. U ZAGREBU. Nalkon I. prednjačkog tečaja i 1. idejne sokolske škole Sokol skog dru* štva II. nastavio je društveni prosvet* ni odbor radom u istom smeru. Od 5. do 12. aprila održana je II. idejna sokolska škola i to specijalno za naš društveni nara* štaj. — Predavao je u boj školi naš društveni prosvetar br. Hrvoje Maca* novič, i to o osnivanju Sokolstva, o potrebi uzgoja naroda preko omladine. Zadaci tog uzgoja, i konkretno: zada* če i uloga sokolskog naraštaja u uzgo* ju naroda. Zatim prikazana je nara* štajcima organizacija Jugoslovenskog Sokolskog Saveza, organizacija župe i društva, upravnih i tehničkih organa u našem Sokolstvu. Polaznici škole teoretski su prošli razdiobu sokolskog sustava tjelovežbe dra Miroslava Tyr* ša i njegove glavne karakteristike, tehničke i idejne. Zaključno preda* vanje bilo je o savremenoj temi: So* kolstvo i šport. Na osnovu konkretnih primera prikazana je razlika izmedu obih pokreta telovežbe, njihove opre* ke, a i njihove zajedničke veze. Ukup* no je održano 4 sastanka te škole, sva* ki po dva sata. Osim predavanja mo* rali su polaznici da izrade pismeuu zadaču, i to odgovor na pitanje: Za* što si Soho? — Odgovori dokazali su ispravno shvačanje sokolske misli, ve* liko i iskreno oduševljenje naše mla* de brače za naš pokret. Polazak škole bio je redovit, a brojčano zadovoljava. U našem društvu održan je me* sec dana za prvim naš II. društveni prednjački ispit. Položili su: brat Er* vin S o r g dobrim uspehom, bral Donko C a m b j vrlo dobrim uspe* hom, a brača Josip Kramer še k i Zdenko K i r c h m a y o r odličn'rn uspehom. Brača kandidati su pre usmenog i praktičkog ispita izradili pismene za* dače i bo iz teorije sustava telovežbe i iz ideologije Sokolstva. Uspeh ispit t i pismenih radnja je odličan. Ispitno poverenstvo bilo je ovako sastavljeno: Predsednik brat H. Ma* canovič, delegat tehničkog odbora žu* pe, ispitivao je sustav, metodiku i as * stenciju brat Milan J. Jankovič, dru^ štveni načelnik; laku atletiku i spor* tove brat Miroslav Dobrin; higijenu i prvu pomoč brat Dr. Janko Sava, društveni lekar; ideologiju, organizael* ju i historiju Sokolstva brat H. Ma* canovič, društveni prosvetar. Osim prosvetnog rada u društvu, vodio je brat Josip Krameršek, voda žensuih kategorija posebnu skolu rit* mičke gimnastike za članice. Tu su naše vežbačice prošle praktički ele* mente ritmičke gimnastike. Škola sc ješ nastavlja usporedno sa redovitlm svestranim vežbama. U junu počet če II. društveni prednjački tečaj za kan* didate župskog prednjačkog ispita, kojih u našem društvu ima IU T. Iz sokolske župe — Mostar. SOKOLSKO DRUŠTVO U KOR* CULI. Na večer je priredena akademija obletnicu smrti Zrinjskog i Franko* pana. U jutro je društvo korporativno sa svim kategorijama predvodeno so* kolskom glazbom prisustvovalo službi Božjoj. Poslije službe Božje održao je bi at A. Cvitkovič u jugos cv. domu brojno posečeno predavanje o zn.iče* nju Zrinjs!ko*Frankopanske pogibije. Na večer je priredena akademija koja je zadovoljila izbirljivu i brojnu publiku, jer je navikla da joj naše dru* štvo pruža samo dobre i odlične stvari. Akademija je započela recitova* njem prigodne pesme »Na jug na jug« za slet u Skoplje. Muški naraštaj je precizno izveo vežbe s puškama, a ženski naraštaj »Vestalke« koje su bile vrhunac ve^ čeri. jer su bile izvedene sa takovom otmenošču, sigurnešču i savršenošču, da bi i najstrožijeg kritičara mogle ne samo zadovoljiti, več i oduševiti. Muško članstvo je nastupilo sa prostim vežbama za slet u Skoplje i došla je do izraza sva lepota harmo* nija i sinbolizam precizno izvedenih -vežbi. , Diletanti su izveli »Pouzdani sa* stanak« komediju u tri čina od J. Iva* k’.ća veoma dobro, a osobito su se istakli br. I. Tedeschi i A. Sladovič i sestre D. Ivančević, T. Tedeschi, U. Stanič i J. Fabris. Pauze je ispunjavala sokolska glazba, koja je svojim odličnim svi* ranjem zabavljala publiku. Materialni i moralni uspeh večeri nije izostao. jer seme sokolskog pregaralačkog ra* da neče se nikada izjaloviti. * Iz sokolske župe — Split. PROSLAVA ZRINSKOsFRANKO* PANSKOG SPOMENDANA. Sokolsko društvo u Makarskoj proslavilo je i ove godine spomendan narodnih velikana Zrinskog i Franko* pana na vidljiv način. — U nedelju 29. travnja, uoči tužnog spomendana, priredilo je društvo akademiju u mes* nom kinu »Eden«. Tom prigodom odr* žao je br. Dr. Puharič spomengovor, efektan i lepo smišljen. Zatim je iz* veden program, koji je bio ispunjen isključivoi telovežbenim tačkama. Sve vežbe izvedene su, u glavnomc, jed* nako, sa tek neznatnim nijansama prema boljem i lošijem I sa svojim skupnim efektom zadovoljiše pose* tioce. Sa kritičke sokolske Strane ni* smo bili zadovoljni, ni 'izborom pro* grama, ni izvedbom vežbi. Ali kad sc zna, u k ako vi m je prilikama i okolno* stima spremana i spremljena ova pn* redba, onda moramo odustati od oštrije kritike. U vezi s ovim, trebalo bi žigosati nešto drugo: indolentnost i pomanjkanje primarnog osečaja i shvatanja sokolske dužnosti kod na* šeg članstva. Okorela pojava, bez po* pravka! Pa, najbolje je preči preko toga i osloniti sve svoje nadc i napore na sokolski naraštaj... Skupni uspeh akademije nije za* dočoljio, ni moralno ni materijalno. Slaba poseta gradanstva; a Članstvo sokolsko pristupilo je u mizernom broju, što je davalo mrski izgled i ton nesokolske živosti svoj sokolskoj pri* redbi. Uzroei za ovo leže u prvom redu u onome, za što napred rekoh, da bi trebalo žigosati, a onda, i u slabom aranžmanu priredbe, što je plod nedo* zvoljene nemarnosti. Uspeli ove akademije za naše društvo jest tek u toliko, što je ono ispunilo time svoju narodnu*soho.lsku obavezu i dužnost, s obzirom na zna* čaj ove komemoracije. VI—ič. * Iz sokolske župe — Novo mesto. PROSLAVA MAJCINOG DA N A. Duga Resa, 14. V. 1928 U proslavu »Majčinog dana« pri* redilo je ovdašnje »Sokolsko društvo« pirigodno predavanje za javnost * članstvo. Društveni prosvetar, ravnajuči učitelj br. Jure Cindrič. u svom lepom predavanju govori najpre o značenju te proslave i važnosti ovoga dana. koji je izričito našim majsama1 po* svečen. Zatim govori o samoj majci. Reč je bo obična i jednostavna, ko ju sva'kcg dana čujemo, ali ove ljubavi, draži i onog čara, kojega ta reč u sebi krije nemogoče je opisati: »Kad bi se spleo jedan venac, kaže predavač, od čistih ljiljana, kad bi se u taj venac uneo žubor potoka, pev ptica, miriš ruža i lahor vetra; kad bi u taj venac uplcli najlepša dela kipara, pesnika i sliikaira, još uvek ne bi bio venac do* ličan majčine ljubavi i njene požrtvov* nosti.« Iznosi više primera iz naše do* inače i Strane historije u hojima se očrtava majčma ljubav spram deteta, ne samo onda, dok je ono nejako čedo u kolevci, več i onda je majčina lju* brv velika, kad njeno dete poodraste i kad stvara samostalna dela. Na koncu predavanja ape'uje br. Cindrič na naše majke i kaže im ne* ka posvete svu pažnju i sve meguče vaspitanju svoje deee, jer deca su na* ša budučnost i uzdaniea. Predavač bio je burno aklamiran nakon predavanja od brojnih slušaoca. Nakon svršetka predavanja uda* Ijuju se gosti iz velike sale Kasina, a članovi društva ostaju na članslkom sastanku, na kojem če se u glavnom izraditi program rada : saslušati refe* rat br. staroste, sa jučerašnjeg (13. o. mj.) sastanka društvenih starešina u Novom Mestu. Jot. * Iz sokolske župe — Sušak-Rijeka. Starešmstvo sokolske župe Rijeka objavilo je u svom listu »Braniku« poziv na župslki slet u Sušaku za dane 4. ti 5. august. Tih dana poisvetiče župa svoj barjnk, Ikome če kumovati u ime echoslovačke prestoniee Zlatne Prahe njen gradonačelnik — Primato.r, br. Karel dr. Baxa i ,bar jak župskog na* raštaja, kome če kumovati starosta JSS br. E. Gangl. — Župa u proglasu kaže: Dva barjaka posvečujemo: Bar* jak onih, koji su se borili i sad se bore i bar jak onih koji če se boriti za '|i* goslovenslke i s veslo venske sokolske idea'e za sl,obodu neoslobodenih. Povlastica je ista kao što je izdata za slet u Skoplju (dakle 75%), a va* žiče od 30. jula doi 12. augusta 1928. * Iz sokolske župe — Kranj. ZLET GOR. SOK. ŽUPE V RADOV* LJICI DNE 17. JUNIJA 1928. Na zboru društvenih načelnikov in načelnic dne 17. maja se je sklenilo, da morajo vsi člani, članice, moški in ženski naraščaj dopotovati na župni zlet v Radovljico s prvim jutranjim vlakom, ker se pričnejo točno ob 8. uri skušnje za proste vaje vseh od* delkov. Mežka in ženska deca in njih spremljevalci pa za gornje okrožje z dopoldanskimi vlaki, za spodnje okro* žje pa z vlakom, ki pride v Radovlji* co ob 13. uri 20 rrtinut. Od 11. ure na* prej so skupni obedi, katerih število pa mora vsako društvo javiti v naprej sokolskemu društvu v Radovljici. Ob 13. uri se zberejo vsi oddelki na kolo* dVoru v Radovljici, odkoder so po pri* hodu vlaka vrši skozi mesto pohod na telovadišče, kjer se takoj pričnejo skušnje za deeo. Ob 15. uri 30 minut je pričetek javne telovadbe, za katero je določen sledeči spored: 1. moški naraščaj prosto vaje, . 2. moška in ženska deca skupne vaje, 3. ženski naraščaj skupinske vaje na konjih, 4. člani proste vaje, 5. raznoterosti moške m ženske deee, 6. orodna telovadba članstva in naraščaja, 7. proste vaje članic. Med točko 4. in 5. govor člana žup* nega starešinstva, odnosno JSS. Mo* ška in ženska deca. ako nima kroja, lahko nastopa v civilni obleki, pripo* roča se le za dečke bela srajca, isto* tako za deklice svetla obleka. Bratje, sestre! .Na župni zlet v Ra* dovljico pridite vsi, ki Vam je pro* speh na'Se organizacije pri srcu. Mi mo* ramo nivo župnih zletov dvigniti, zlet mora biti revija naših čet, naše moči • in našega dela Zato naj vsako društvo stori vse, da bo udeležba vseh sokol* skih pripadnikov impozantna, da bo zlet tak, kakoršen bi sploh moral biti. Starešinstvo in TO GSŽ. POROČILO nadzornika GSŽ na seji odbora GSŽ dne 20. ma ja 1928. Dne 4. maja f. 1. vršile so se prve smučarske tekme GSŽ v Mojstrani s 36 člani in 15 naraščajniki. Tekma je potekla v vsakem oziru vzorno, manj* kalo je le sokolske publike. Tekem se niso udeležila društva Bohinj, Radov* ljiea, Kranj, Tržič, Stražišče, Škofja Loka, Dražgoše, Železniki in Gorenja vas = Poljane. Upati je, da bodo tudi navedena društva pri bodočih tekmah zastopana s častnim številom članstva in naraščaja. Dne 11. marca se je vršila seja odbora društvenih načelnikov in na* čelnic, kjer so se storili važni sklepi ter se je konstituiral TO župe. Dne 1. aprila se je vršil I. župni prosvetni zbor. Udeležila so se ga dru* štva Jesenice, Kranj in Tržič, izostala na so društva Bled, Bistrica, Mojstra* na, Koroška Bela, Radovljica, Straži* šče, Škofja Loka, Dražgoše, Železniki in Gorenja vas. Vslcd nesklepčnosti se ni mogel sestaviti Župni Prosvetni zbor, izostala pa so tudi važna poro* čila o važnih sklepih, storjenih na skupščini JSS v Kragujevcu. Dne 17. maja se je vršila seja zbora društvenih načelnikov in načel* nic, katere so se udeležili zastopniki društev z Bleda, Bistrice, Jesenic, Ko* roške Bele, Radovljice, Kranja, Stra* žišea, Tržiča in Škofje Loke. Izostala pa so društva Mojstrana, Gorenja vas, Železniki in Dražgoše. Slednje društvo se je opravičilo. Glavna točka dnev* nega reda je bila predvsem razprava o župnem zletu v Radovljici ter pokra* jinskem zletu JSS v Skoplju. Pregled o delovanju društev. Kranj, 30. aprila. Navzočni številni odborniki, med njimi brat starosta m podstarosta. Brat tajnik poroča, da se vrše seje odbora redno vsak mesec. Društvo šteje 267 članov in 169 članic, skupno 436 članstva. Sestra prosveta* rica poroča, da je bilo v tem letu žc 10 predavanj, odnosno nagovorov pred vrsto. Telovadijo vsi oddelki redno, le število telovadk in ženskega naraščaja je za Kranj prenizko. V telovadnici sem našel 36 telovadcev v postrojeni četi, samih krepkih in vitkih mladeni* čcv. Skupaj telovadijo v Kranju 303 osebe ter zavzema 'društvo po številu telovadečih prvo mesto v župi. Boh. Bistrica, 2. maja. Navzočni številni odborniki. Brat tajnik poroča, da sc vršijo sejo odbora vsak prvi če* trtek v mesecu. Društvo šteje 42 čla* nov in 9 članic, skupaj 51 Članstva. Predavanj ni bilo. Telovadijo člani, moška in ženska deea, katerih število je precej narastlo. Bled, 4. maja. Navzočni številni od* borniki in telovadci. Brat tajnik po* roča, da se vrše seje odbora redno vsak mesec in sicer prvi ponedeljek v mese* cu. Pruštvo šteje 97 članov in 52 čla* nic, skupaj 149 članstva. Telovadba se vrši zelo neredno. Telovadk, ženskega naraščaja in ženske dece društvo sploh nima, in isiccr radi tega, ker nimajo vaditeljev in vendar ne pošljejo nik* dar nobenega člana v prednjački tečaj. Jesenice. Vsi oddelki telovadijo redno, le obisk telovadbe članov in članic ne zadovoljuje. Zaznamovati pa je porast števila oboje dece. Prosvetni odbor deluje pray marljivo, vršilo se je več predavanj, 2 akademiji in 3 gle* dališke predstave. Društvo se po šte* vilu telovadečih uvršča na drugo mesto v župi Da si vzgoji dobre prednjahe, je poslalo društvo enega člana v sa* vezni prednjački tečaj za naraščaj in dcco, jeseni pa pošlje še enega v tečaj za članstvo. Škofja Loka, 8. maja. Navzočnih več bratov odbornikov. Telovadilo je ta večer 11 naraščajnikov in 15 telo* vadcev, kateri so strumno izvajali pro* ste vaje za skopljanski zlet. Telovadijo vsi oddelki razen ženskega naraščaja redno, število telovadk moške in žen* ske dece pa razveseljivo narašča, tako, da je društvo po številu telovadečih na tretjem mestu v župi. Prednjački zbor je dobro vzgojen in vrši svojo na* logo v polni meri. Seje odbora se vrši* jo redno vsak drugi četrtek v mesecu, sejo prednjačkega zbora pa vsak prvi ponedeljek v mesecu. Koroška Bela*J:avornik, dne 9. ma* ja. Navzočni številni odborniki in telo* vadci. Seje odbora ise vršijo redno vsak mesec, število članstva pa razveseljivo narašča. Telovadijo vsi oddelki redno in je njih število prav zadovoljivo, tako, da zavzemajo četrto mesto v žu* pi. Vzorno se tudi vodijo telovadne statistike vseh oddelkov. Društveni dom je že dograjen, ni pa še na zno* traj urejen, vslcd tega se vrši telo* vadba v malem prostoru pod dvorano, v lepem vremenu pa zunaj na lastnem letnem telovadišču. Radovljica, 11. maja. Navzočnih več članov odbora. Seje odbora se vr* šijo redno vsak drugi četrtek v mese* eu. Društvo šteje 132 članov in 94 čla* nic, skupaj 226 članstva. Telovadijo vsi oddelki, vendar pa jo število telo* vadečih nekoliko padlo. Dela pa se mnogo na prosvetnem polju, zlasti slo* vijo gledališke predstave tega društva po vsem Gorenjskem. Zelo lepo pa je urejeno letno telovadišče, katero je brezdvomno eno najlepših v Sloveniji. Mojstrana, 14. maja. Navzočnih več članov odbora. Telovadba v tem dru* štvu se sploh ne vrši in to vsled tega, ker nima društvo ne telovadnice, ne letnega telovadišča, ne prednjakov in to vsled težko gospodarske krize tega kraja Opaža pa se mnogo volje za delo. Seje odbora se vršijo po potrebi. Društvo je vzorno uredilo vse predpri* prave za smuško tekmo naše župe in sc tekme udeležilo v lepem številu čla* nov in moškega naraščaja. Število čla* nov je naraslo za 9 oseb. Tržič. V Tržiču šo nisem nadziral. Nadzorstvo izvrši te dni brat Nučič. Vem pa, da se v tem. društvu celo z'mo ni telovadilo in to vsled tega, ker društvo nima prednjakov in tudi član* stvo nima mnogo smisla za telovadbo. Priznati pa moram, da se brat starosta mnogo trudi, da bi se razmere izbolj* šale, žal pa najde pri članstvu zato zelo malo 'razumevanja. Vrnil se je te dni prejšnji brat. načelnik in je s tem upati, da sc razmere izboljšajo. Stražišče. V Stražišču jo te dni nadziral brat Nučič, poročila od njega pa še nisem dobil. Vsi oddelki razen ženskega naraščaja telovadijo redno. Pričelo ise je tudi s telovadbo članic, katerih je precejšnje število. Z delo* vanjem tega društva smo lahko zado* voljni, osobito pa je treba omenjati redno pošiljanje mesečnih Statističnih podatkov župi. Iz društev Gorenja vas, Železni* ki in Dražgoše še nimam poročil od brata Nučiča o njih splošnem delova* nju. Ko jih dobim, bom poročal kas* pa sploh ne vrši telovadba že nad eno leto radi tega, ker društvo nima ne prostora in ne prednjakov. Da se bo v bodoče vodila lažja kontrola o delovanju društev, sem iz* gotovil natančen urnik za vsa društva in za vse telovadne oddelke, kdaj se telovadba v društvih vrši. Istotako vsebuje urnik podatke, katere dneve v mesecu se vršijo odborovo in pred* njačke seje, tako, da sc bo lahko vršila stalna kontrola, v kolikor se te v res* nici vršijo in kakšna udeležba je od strani odbornikov, odnosno prednja* kov pri sejah. Statistični pregled vseh oddelkov v mesecu maju 1928. Društvo Starejši telovadci Telovadci Telovadke Moški naraščaj Ženski naraščaj Moška de ca Ženska deca Dijaški naraščaj 1 Dijaška deca j Skupaj telovadi V letu 1927 J V letu 1928 I več : V le*u 1928 manj Bled — 12 12 30 54 75 21 Bistrica — 7 — — — 16 21 — 44 32 12 Dražgoše — 13 — 8 — 5 — — 26 19 7 Gorenjavas-Poljane Ni še podatkov za leto 1928 23 23 Jesenice 6 17 10 14 13 45 38 — . 143 108 35 Kor. Bela-Javornik — 22 9. 15 7 27 24 — 104 82 22 ■ Kranj 8 42 16 36 14 121 66 25 29 303 275 28 Mojstrana — — — — A— — — — 16 16 Radovljica — 16 7 8 8 19 20 — — 78 93 15 Stražišče — 12 13 10 — 15 10 60 37 23 Škofja Loka 9 19 26 18 — 38 32 — — 142 104 38 Tržič — — — — — 25 — — — 25 82 57 Železniki — 14 14 9 — — — — — 37 36 1 — Skupaj v letu 1928 23 174 95 130 42 341 211 | 1016 982 166 132 Skupaj v letu 1927 26 141 95 100 72. 228 220 | 982 Skupaj v letu 1928 -3 H* 33 — + 30 -30 + 113 -9 j+34 neje. Iz tabejc, katero prilagam, je raz* vidno, da so društva Kranj, Jesenice, Bohinjska Bistrica, Kor. Bela * Javor* nik, Stražišče in Škofja Loka v telo* vadnem pogledu znatno napredovala, dočim je nekoliko padla Radovljica, zelo nazadoval pa je Bled in Trži? v društvih Železniki in Dražgoše je po navadi, kako pa je v Gorenji vasi, dobim poročilo te dni. V Mojstrani se Iz gornje tabele je razvidno, da vkljub temu, da še ni podatkov iz Gorenje vasi in vkljub temu, da se v društvu Mojstrana telovadba sploh ne vrši ter da je število telovadečih silno padlo na Bledu in Tržiču, se vendar vidi, da je še vedno število telovadcev vseh vrst večje kot lansko leto, le žen* ški naraščaj je številčno jako nazado* val. MALI OGLASI Oglase prima po naplati uprav-niitvo Sokolskog Glasnika u Ljubljani, Narodni dom. Svaka reč pri svakom objavljivanju SO para, najmanji iznos S Din. Za zdravje sokolske mladine! V vsaki sokolski mladinski knjižnici mora biti knjižica: Dr. Ivan Robida, Da ste mi zdravi, dragi otroci! Broš. Din 3. Ljubke povesti, ki obravnavajo razna poglavja iz zdravstva. - Noročila na založništvo: Učiteljska knjigarna v Ljubljani. Znamenita povest v slovenskem prevodu I Sokolskim mladinskim knjižnicam priporočamo: Svvift-Flere, Guliverjeva potovanja. (Lilipu-tanci). Bogato ilustrirano. Vez. Din 42’—. Naročila izvršuje Učiteljska knjigarna v Ljub.jani. Za francoski jezik. Vsem, ki se zanimajo za francoščino, priporočamo iz svoje zaloge Breznik, Francosko-slo-vensko - nemška konverzacija. V platno vez Din 35Naročila izvršuje založništvo: Učiteljska knjigarna v Ljubljani. Sokolom sadjarjem priporočamo iz lastno založbe bogato ilustrirano knjigo: Belle, Sadjarstvo. Vez. Din 64-—. Učiteljska knjigarna v Ljubljani. Širite Sok. Glasnik! ALB. RUTAR PUŠKAR CELJE, Slomškov trg 4 priporoča vsakovrstno lovsko in žepno orožio, munieijo in vse lovske potrebščine. KAREL HLUPIČ STRUGARSKI MOJSTER LJUBLJANA, GOSPOSVETSKA C. 16 izdeluje vsa v to stroko spadajoča dela; n. pr.: stojala, električne lestence, kije za telovadbo, krogle i. t. d., i. t. d. nm Semena | za vrtove in џ polja nudi Л ? SEVER & KOMP. | S LJUBLJANA y Cenik na zahtevol 0 Znižane cene in največje skladišče dvokoles, motorjev, otroških vozičkov, šivalnih strojev, vsakovrstnih nadomestnih delov, pneumatike. Posebni oddelek za popolno . popravo, emajliranje in ponik-Ijanje dvokoles, otroških vozičkov, šivalnih strojev itd. — Prodaja na obroke Ceniki franko. „TRIBUNA“ F. B. L., tvornica dvokoles In otroških vozitkov, Ljubljana, Karlovška c. 4. 2 HIIKO KRAPEŽ ■ URAR 1 Stara renomirana tvidka M. URB LJUBLJANA, Slomškova ul. 13 (poleg mestne elektrarne) Izdelovanje pristnih kranjskih klobas Razpošilja od 5 kg naprej v vsaki množini po najnižji ceni ALOJZ FUCHS - JUVELIR LJUBUAHA. ŠELEHBURGOVfl UL. 6 priporoča bogato zalogo zlatnine, ur in srebrnine. Popravila v lastni delavnici točno in solidno. Zajtrkovalnica ai. ščurk Ljubljana, Dunajska c. 12 priporoča vedno sveže delikatesne izdelke ter pristna domača in tuja vina. Preporučamo tvrtke, koje oglašuj u u Sok. Glasniku! HOTEL JUGOSLAVIJA-KRK Tko želi jeftin i ugodan ljetni odmor....... Dobra domača te bečka kuhinja. Prvorazredna dalmatinska vina. Moderni radioaparat! Cijela opskrba sa sobom 57 — 62 Din. neka traži informacije kod vlasnice Marice Festini 11U8L70NA MLWATIN0VA UHTU ZAMtVAm-PROBflčUN A' LJUBLJANA, JURČIČEV TRG 3 se priporoča — oo piiputuut “ * jj vsem bratom in sestram. I ■c^iogcogofc-gaMHg^ac^aci-jaBsaB^ai^ffVMi PRISTNI TIROLSKI LODEN ZA TURISTE, SMUČARJE, LOVCE itd. NUDI TVRDKA: FRANJO MAJER MARIBOR, GLAVNI TRG 8 ♦ Nov cenik fotografičnili aparatov in potrebščin je ravnokar izšel. Interesentom je na razpolago gratis in poštnine prosto. Drogerija Gregorič LJUBLJANA Prešernova ulica štev. 5. INDUSTRIJA SOKOLSKIH POTREBŠČIN BRANKO PALČIČ ZAGREB, KUKOVIČEVA UL. ŠT. 13 Glavni dobavitelj Jugoslovenskega Sokolskega Saveza. Brzojavni naslov: Trikotaža Zagreb. Izdelujem točno po predpisu JSS vse vrste sokolskih potrebščin za javni in izletni nastop članov, članic, naraščaja in dece Prevzemam v izdelavo vsakovrstne trikotaže za lastni in tuji račun. Da je se priporočam bratom za izvršitev najmodernejših civilnih oblek, ki jih izdelujem po najnovejšem kroju v lastni delavnici. Nabavite si kolo svetovnega slovesa CJjeiucfzot § |_ od i.OOO — Din naprej pri glavnemu zastopstvu in samoprodaji za celo kraljevino: El ШШШвНА. Dunajska №ta 36 ali pri enem izmed številnih podzastopnikov po vseh večjih krajih države. UCITEUSKA TISKARNA V LJUBLJANI, FRANČIŠKANSKA ULICA TELEFON ŠT. 2312. RAČUN POŠTNE HRANILNICE ŠT. 10.761 JE NAJMODERNEJE UREJENA IN IZVRŠUJE VSA TISKARSKA DELA OD NAJPREPROSTEJŠIH DO NAJMODERNEJŠIH Tiaka šolske, mladinske, leposlovne in znanstvene knjige: ilustrirane knjige v enobarvnem ali večbarvnem tisku; brošure in knjige v vseh nukladah, časopise, revije in mladinske liste. Okusna oprema ilustriranih katalogov, cenikov in reklamnih listov. LASTNA TVORNICA ŠOLSKIH Z VEZKOV. Z ALO Ž B A IN UPRAVA .SOKOLIČA" IN .NAŠE RADOSTI". UČITELJ/KA KNJIGARNA V LJUBLJANI, FRANČIŠKANSKA ULICA . prodaja znanstvene, strokovne, leoo lovne, pripovedne in mladinske Knjige kakor tudi kniige za osnovne, srednje in obrtne šole ter “ 'j z,al°K‘ Vsakovrstni papir, pisalni, risalni in šolski pribor in učila kakor tudi umetne in pokrajinske razglednice v naj večji izbiri. ž a a a a a a a a a a a a a i a a a- a a a a a Za prireditve: Hrenovke, kranjske klobase, praško gnat, salame, in drugo mesnino v prvovrstni kakovosti. Za izlete in potovanja: izborne mesne konzerve in paštete dobavlja točno in po ugodnih cenah vsem bratskim društvom FR. SLAMIČ Tvornica mesnih izdelkov in konzerv LJUBLJANA, GOSPOSVETSKA C. 6 TELEFON 29-73 E E e e e e e E E e E e t e e e e e e £ e £ e SGZSBZS&BSSSBSSSBZSS LJUBLJANSKA KREDITNA BANKA Ustanovljena 1900 Centrala: LJUBLJANA Delniška glavnica Din 50.000.000 Skupne rezerve ca: Din 10.000.000 Brzojavni naslov: Banka Ljubljana. Tel. št.: 2861, 2413, 2502, 2503 Podružnice: Brežice, Celje, Črnomelj, Kranj, Maribor, Metković, Novi Sad, Novo mesto, Ptuj, Rakek, Sarajevo, Slovenjgradec, Split, Šibenik, Gorica, Trst. Priporoča se za vse bančne posle. М/ИШПЛ1/ПЛШ1/ПЛШ /Л/П/И/НЖ/П /Л/П/Л/М1ЛШЛМ1Л1 /Ith: I I I I JADRANSKA PLOVIDBA D. D. * SUSAK sa svojih 60 parobroda podržava službu na 47 redovitib pruga, uzduž cijele domače obale, Albanije, Grčke i Turske do Smirne, u vezi sa Rijekom, Trstom i Venecijom. — Sva točna kretanja parobroda razabiru se iz plovidbenog reda, kojega društvo šalje na zahtev badava. — Društvo ima u Sušaku vlastiti odpremni ured (Speditions bureau). Interurbani telefoni: broj 2-30 i 2-37 - Brzojavi: JADUOPLOV —■ MAGNEZIJA U KOCKAMA za telovežbu se dobiva najjeftinije kod DROGERIJE „SANITAS" — CELJE - Pismene narudžbe se izvršuju od m ali. Selitve GOSPODOM površnike in LUKIČ ** LJUBLJANA STRITARJEVA 9 ajnizji ceni v mestu in na deželo, strokovno in najcenejše potom Slovenia transport Ljubljana Miklošičeva cesta št. 36 . Telefon št. 2718 Mestna hranilnica ljubljanska Ustanov. 1. 1889. (Gradska štedionica). TELEFON ŠTEV.2016 + POŠTNI ČEK 10.533 Ljubljana, Prešernova ulica Stanje vloženega denarja nad 300 milijonov dinarjev. Sprejema vloge na hranilne knjižice kakor tudi na tekoči račun, in sicer proti najugodnejšemu obreatovanju. Hranilnica plačuje zlasti za vloge proti dogovorjeni odpovedi v tekočem računu najvisje mogoče obresti. Jamstvo za vse vloge in obresti, tudi tekočega računa, je večje kot kjerkoli drugod, ker jamči zanje poleg lastnega hranilničnega premoženja še mesto Ljubljana z vsem premoženjem ter davčno močjo. Vprav radi tega nalagajo pri njej sodišča denar nedoletnih, župnijski uradi cerkveni in občine občinski denar. Naši rojaki v Ameriki nalagajo svoje prihranke največ v naši hranilnici, ker je denar tu popolnoma varen. i Mladinskim sokolskim odrom in pevskim zborom priporočamo iz lastne založbe: Adamič: Mladinske pesmi. Enoglasni zbori in samospevi s spremljevanjem klavirja Din 40’—. Gregoričeva: Otroški oder. 12 igric za mladino otroških vrtcev in osnovnih šol. Broš. Din 8 —. Juvdnec: Oba junaka. Din 4’—. Marolt: „Bože pravde“ in „Lepa naSa domovina". Dvoglasno s Spremljevanjem harmonija. Din 1'50— Marolt: Narodne himne In druge domorodne pesmi. Dvoglasno za mladino. Din 3'—. Šolski oder: I. zv. Korban: Povodni mož, igrica za mladino v 3 dejanjih in Fr. L.: Božična pravljica v treh slikah. Din 6-—, napevi Din 4 —.— II. zv. Tiran : Čudežne gosli, dramatična pripovedka v 3 dej. in Medved : Vino ali voda? drama.-tični prizor. Din 6'—. — III. zv. Lah: Miklavž prihaja. Trije prizori. Din 6'—. Glasbene točke Din 4'—. Žirovnik: Narodne pesmi za mladino. I.,II. in III. zvezek б Din 3'—. Direktna naročila sprejema založništvo: Učiteljska knjigarna v Ljubljani. Za izvršitev modernih portretov ter vsakovrstnih fotografičnih slik, kakor: skupin, povečav, interjerjev i. t. d. se priporoča Fotograffični ATELIJE „VIKTOR" LJUBLJANA Knafljeva ulica 4 nasproti Narodni tiskarni ▼ Антун Криспер Љубљана Местни трг 26 — Стритарјева улица 3 V Све врсте ципела по конкуренчним ценама, одио за путне потрепштине и велики избор линолеја, одио за кројачице и кројаче. Oružje • municija za lov, šport I obranu u svim svetskim fabrikatima. Preporuča veliki izbor preciznih flobert pušaka počam od 260D. LJUBLJANA Za veliki cenik poslati 5 Din u pošt. markama . .JADRANSKA STRAŽA" Udruženje za propagandu i zaštitu naših nacionalnih interesa na našem moru i primorju. Glavni (izvršni) Odbor u Splitu. Oblasni Odbori, Mjesni Odbori i Povjereništva u svim sjedištima oblasti i ostalim mjestima naše Kraljevine, te u inostranstvu. Članom može postati svaki punoljetni gradjanin Kraljevine SHS. Patriotska je dužnost svakog rodoljuba, da radi za sigurnost pomorske Jugoslavije, da osniva ogranke i širi edicije, artikle te brošure o najaktuelnijim pitanjima našeg mora i pomorstva itd. . ČUVAJMO NAŠE MORE! M M. TIČAR LJUBLJANA veletrgovina s papirjem in pisarniškimi potrebščinami na malo na veliko priporoča cenj. društvom svojo bogato zalogo najrazličnejših karnevalskih predmetov kakor: konfeti, serpentine, guir-lande, kotiljone, krep-papir etc., po najnižjih konkurenčnih cenah! Zahtevajte ponudbe! NajboljSa so še vedno PUCH-kolesa 1 MltlELIH ali И1ТНШ1 pnevmatiko. Solidne cene! Plačljivo tudi na obroke! IGN. VOK LJUBLJANA Podruinica Novo mesto. Pri nabavi potrebnih oblačil, manufakture, modnih potrebščin itd. priporočamo tvrdko DRAGO SCHWAB LJUBLJANA, DVORNI TRG 3. Telefon štev. 2510. V zalogi vse sokolske potrebščine. Engelbert Franchetti frizeur za dame in gospode | v Ljubljani, Dunajska cesta 20 / priporoča svojo elegantno urejeno brivnico in posebni od- / delek za damsko friziranje, barvanje in-izvrševanje lasnih •) izdelkov. — Specijalist za. striženje dečje frizure. Dobra vina, domačo gnjat, salame in kranjske klobase priporoča gostilna IVAN BRICELJ v štepanji vasi pri Ljubljani. Na Planlrju. Priporoča se najstarejša slovenska pleskarska in ličarska delavnica IVAN BRICELJ Ljubljana, Dunajska cesta 16 Strokovna izvrSitev telovadnega orodja. Delo solidno, cene zmerne, TVORNICA „DISKOBOLOS“ STANE VIDMAR nasl. AVGUST KOZMAN LJUBLJANA, Sv. PETRA C. 75 Vhod Vidovdanska cesta štev. 22— 24 Telefon št. 2890 PRVA JUGOSLOVANSKA TVORNICA telovadnega, športnega in gasilnega orodja in potrebščin. Zimsko-sportne potrebščine. Lestve vseh vrst. Specijalna trgovina športnih potrebščin: Tavčarjeva ulica štev. 1 sp CELJSKA POSOJILNICA, d. d. V CELJU „o* P4L AČI STANJE GLAVNICE IN REZERV NAD 8,000.000 DIN STANJE HRANILNIH VLOG NAD 65,000.000 DIN Sprejema hranilne vloge na hranilne knjižice in tekoči račun ter jih izplačuje točno in nudi zanje najboljše obrestovanje in največjo varnost. Izvršuje vse bančne, kreditne in posojilne posle. — Kupuje in prodaja devize in valute. — PODRUŽNICA V MARIBORU IN ŠOŠTANJU 35 83 tu 23 £u ss S3 S3 S3 83 m 33 SS S3 58 МЕДИЋ-ЦАНКЛ творнице уља, фирнајза, лакова и боја ДРУШТВО CA O. Ј. Централа у Љубљани. — Власник Фрањо Медић Творнице: ЉУБЉАНА - МЕДВОДЕ. Подружнице и стоваришта: Марибор и Нови Сад ВЛАСТИТИ ДОМАЋИ ПРОИЗВОДИ: ланено уље, фирнајз, све врсти лакова, емајлно-лакастих и уљених боја. Хемијско чисте и хемијско улепшане као и обичне земљане боје свију врсти и нијанса, кистова, стакларског кита итд. марке „МЕРАКЈ1“ за обрт, трговину и индустрију, за железнице, поморство и ваздухопловство ЦЕНЕ УМЕРЕНЕ ТАЧНА и СОЛИДНА ПОСЛУГА t,\a £2 S3 £3 S3 £2 £2 £2 £3 £3 £3 £3 Izdaje Jugoslovenski Sokolski Savez (E. Gangl). - Odgovorni urednik dr. Riko Fux. - Uređuje Redakcijski odsek. za nju odgovara France Štrukelj. Za oglase odgovara Vlado Simončič. — Tiska Učiteljska tiskara u Ljubljani) UPUTE za VI. POKRAJINSKI SLET JSS u SKOPLJU Upute tehničkog odbora JSS za VI. pokrajinski slet JSS u Skoplju. Nastup k prostim vežbama članova. Sletište kod »Tasine česme«. Vežbači dostupaju na vežbalište kr oz desni ulaz (glcda.j tloris) u dva odelena 16erolstu'pna odreda. Odredi stupaju jedan za drugim te su medu« sobno udaljeni oko 30 m ili ioko 40 koraka, brojeno od prve šestnajstori« ce prvog odreda do prve šestnajsto« rice drugog odreda Svaki ima jednak broj 16 erostupa i to 23 do najviše 27, dakle svaki po 368 do 432 vežbača, oba zajedno 736—864. Ako če biti vežbača još i za treči 16erostupni od« rL'd, dostupa za drugim prva njegova 16orica udaljena od prve 16orice dru« gog odreda za oko 30 m (40 koraka). Ako pak bi bilo vežbača premalo za treči 16erostu>pni odred, zdražiče se u četverostupni Hi 'osmerostupni treči odred prema torne, hoče li ih biti manje ili više. Taj treči odred dostu« pa za drugim 16erostupnim odredom, .sa prvom četvoricom ili osmoricom udaljen od prve šestnajstorice drugog odreda za oko 26 m ili oko 36 koraka. Ako bi bilo vežbača do 1400—1500, pomnožiče se broj šestnajstorica u trim šestnajsterostupnim odredima. Glavna tribuna Desni ulaz Gornji rub Levi ulaz Donji rub Šestnajste rast up ni odredi počnu razvijati nastup ovako: Približavajuči se mesftima, označenim s modrim za* stavama (prvi odred do prvih, drugi do drugih zastava, udaljenih 40 kora« ka od prvih zastava, slično eventualni tleči), počnu na znak glavnog vode t r u b o m (j e d a n p u t) prvi šestnaj« sterostupi svakog odreda stupati krat« kim korakom, a čim dodu do zastava, prelaze u st upanje na mestu. Sve šest« najstoriee za njima pirimaknu se na« pred na udaljen os: pola koraka od šes'tna jstorice pred sobom i počnu tim stupati na mestu. Eventualni, tre« či četvero« ili osmerostupni odred iz« vodi sve to na isti način četvero« ili osmerostupima, došavši do trečih mo« drih zastava, udaljenih za 36 koraka od drugih zastava. Na drugi znak trubom (jedan« put) pečne svaki odred (eventualno i treči) m sebe zavijati u levo (prema tribin'i, gde je glavni voda) za 90°. Po izvršenem zavoju počnu vežbači stu« pati bez zapovedi (bez znaka trubom) punim korakom (ne suviše d u g a č« k i m). Oba odreda i eventualni treči sada stupaju okomito prema gornjem rubu vežbališta (za kojim je glavna tribina). Približavajuči se zelenim za« stavama: znak trubom, kr at alk ko« rak, slog nap red na pola koraka-, na mestu korak. Na dal j nj i znaik trube počnu desni osmerostupi svakog 16erostupa svakog odreda zavijati na desno, levi pa na levo i to za 180° oko žutih (ru« men;h) zajstava. Po zavoju pun.i- korak bez zapovedi. Eventualni treči četve« ro« ili osmerostupni odred se dakako ne raseepi, nego čitav načini protuhod u desno Četiri csmerostuipna odre« da (eventualno: šest ili pet ili četiri osmerostupni i jedan Sctvcroptupni) sada stupaju okomi+o prema donjem rubu vežbališta. Približavajuči se ovde zelenim zastavama: znak trubom. kratak korak, slog napred na pola ko« raka', na mestu korak. Na daljni znak trube počnu desni četverostupi svakog osmerostu« pa zavijati na desno, levi pa na levo za 180° (protuhod) i to desni kraj« nik desnog četverostupa zavija oko desne bele zastave, lev.i kriajnijk. levog četverostupa pa oko leve bele zastave. Tako se rascepe osmerostupi u četverostupe, koji moraju odmah po zavoju doči medu značke, desni kraj« nik na desnu značku i tačno pokriva ervenu zastavu na gornjem rubu vež« balista, levi krajnik ,na susednu levu značku, druga dva vežbača pa medu njima. Peti osmerostupni odred (bez šestog) izvodi sve to kao drugi četiri. Ako pak bi bio mesto petog osmero« stupa samo četverostupni odred, se ta j dakako ne raseepi, nego načini čitav protuhod u levo oko bele zastavice. Po zavoju stupaju četverostupni odredi okomito na gornji rub (prema glavnoj tribini) desni krajnici pokri« vaju na ervenu zastavu kod tog ruba, i uzimlju odmah razmak u dubinu. Prve četvoriee istupaju punim korakom, sve druge znatno škrate korak; od spreda počevši zatim sve četvoriee uzastopce predu u puni ko« rak tada, kad se je udaljenast od četvoriee pred njima po« Večala na razmak dviju zna« čki (190.cm), to če reči, kad su kraj« nici prednje četvoriee na značkama o zemlji, moraju biti na značkami (pr« vim sledečim) i krajnici sledeče čet« vorice, druga dva vežbača pa medu njima; kad su prednji krajnici u sre« dini medu dvima značkama, moraju biti i sledeči krajnici u sredini medu (siedečim) dvima značkama: boljo pak je, da je taj razmak nekoliko veči (nego za udaljenost dviju znački), jer sc- zatim mnogo lakše urede eetvorice stupanjem napred, nego bi se uz prekratak razmak mogle urediti stu« panjem nat ra.g; uredi vanje natrag bi vrlo smetalo celu sliku izvedbe. Vcdeče četvoriee zaustave se na dru« gom redu /.načaka; ako je bio rast up u dubinu pravilno izveden, moraju sc vežbači sviju drugih četvorica zausta« viti istodobno (na korak na mestu) na svojim značkama. Zaustavivši se svi upru cči k načel« nikovom mostiču, odakle se izdavaju po jedine zapove di z n a k o vf i m a s a zastavico m, ko je mora svatko naučiti razumevati i zapovedi pravilno i brzo izvršiti. Zapovedi se rzdavaju sledečim znakovima zastavicam: »Mir!« = zastavica vodoravno nad glavom vode. »Ravnati (kriti)!« = zastavica vo« doravne prema vežbačima u smeru gde nema pokrivanja ili ravnanja. »Pozor!« (i tačan temeljni stav) = zastavica okomito (uspravno) dig« nuta nad glavu. Zaustavivši se ne predite u »od« mor«. Glazba pcene odmah svirati uvod k prostim vežbama. Odlazak. Nakon izvedbe prostih vežbi ostanu vežbači u »pozoru«. Vo« da daje znak trubom, digne zastavicu i mahne njeme dole, što znači zapo« ved: »Slog napred=hod!« Prve četvoriee počnu stupati na mestu, sve druge stupaju punim kora« kom i predu u pohod na mestu, kad dodu u slog (stik) s prednjima. Znak trubom i nato dizanje za« stavice i mah njome dole znači za sve pohod i istodobno zavijanje čet« verostupa unutra. koji se tim zavija« njem (protuhodom) združe po dva i dva u osmerostupe. Eventuelni deveti četverostupni odred dakako čitav na« čini protuhod u levo. Došavši do donjeg ruba vežbali« šta se osmerostupi na prvi znak trube sleze na razmak pola котака, na dru« gi znak trube pak počnu zavijati unu« tra (protuhod) te se po dva i dva združe u dva šestnajste rostup n a od« reda, koji stupaju zatim prema glav« noj tribini, Eventuelni peti osmero« stupni ili četverostupni odred ovde čitav načini protuhod u d e s n o. U sredini vežbališta se šestnaj« sterostupni odredi i eventuelni oismc« rostupni 'iLi fletveroistupni odred na prvi znak trube slože napred na pola koraka, na drugi znak trube pa za« vinu za 90° .na levo i odlaze kroiz des« ni ulaz s vežbališta. Sakupljanje za nastup. Po sata pre p oče tka pokuša i tri četvrt sata pre početka javne telovežbe — dakle 28. juna ujutro u pola šest, po podne pak u 14 i četvrt (četvrt na tri) — mo« raju biti v e ž h a č i u g a r d e r o« b a m a več preobučeni u t e 1 o v e ž« bačko odelo. Svaki žri p skl načelnik saku« pi na to pred dodelenim garderoba« ma sve vežbače svoje župe u četvero« stupe te ih vodi na sabiralište. Svaki župski načelnik javi vodi sabirališta broj svojih vežbača. Voda sabirališta im nato odredi mesto u jednom od 16erostupnih odreda (eventuelno u osmero« ili četverostupnom odredu) t. j. ih po redu, kako dolaze, uvrštava za četiri vodeče Setvoricc pojedinih odreda, koje sastavljaju prednjači ili pouzdana Krača, a koji treba, da prvi zauzmu svoja mesta Kod njih su vode četverostupnih odreda, iz kojih sastoje 16erostupni odredi. Po dva i dva četverostupna odreda imadu vodu osmerolstupnog odreda, po dva i dva osmerostupna pak vodu šestnajsterostupnog odreda. Uz pomoč voda četverostupnih i os« merostupnih odreda izravna voda 16« erostupnog odreda sve četverostupne odrede, u svom 16erostupnom odredu na jednak broj četvorica. Voda sabi« rališta pak učini isto medu 16crostup« nim odredima. P o t p u n a miirnoča svih vežbača i napeta pozornost od početka do kraja mora p o d (U p i r a t li i o 1 a k š a v a t i o v a j rad. Društveni načelnici i prednjači budite kod toga ostalima izia ugled i, vlada« j u č i svojim članstvom u ovom smeru, za potporu bra« č i, k o j o j je povere.no u v r š t a« vanje odreda. Pregled izvežbanosti. Po tom uvr« štonju sc u jutro četverostupi pojedi« nih 16erostupnih odreda razmalknu na primernu udaljenost medu sobom te se provede detaljan pregled izvežba« nosti vežbača u prostim vežbama. Taj pregled provedu vode četverostupnih odreda uz pomoč p'rednjaka, dodelje« nih im u tu svrliu. Nesposobni se upi« šu (ime, društvo, župa) i izluee. Ma« nje sposobni, za koje se drži, da če im biti moguče brzo odstraniti greške, odače sc naročitim prednjac:ma, da ih posebno vežbaju. Svi ostali pa za to vreme ne sini ju napustiti sabiralište, smiju pak sesti u hladovimu, četvero« stupni odredi ipak toliko zajedno, da na zapoved mogu brzo opet zauzeti svoja mesta. Kod tog odmo'ra nekn vlada mir! C.m prode vreme, koje odredi vo« da sabirališta za to naročito vežbanje izluče se vežbači, koji su još i sada nesposobni na nastup, vežbač1' pak, koji su sc zadovoljavajuče popravili uvrste se opet u četverostupe. Ma« njak, koji je nastao radi izlučenja ne« sposobnih, ispune vode četverostupa, četverostupne odrede pak ponovno iz« ravnaju vode Olsmerostupnih i 16ero« stupnih odreda na pre opisani način Da u četvrtak ne uzme suviše vre« mena, če se taj detaljan pregled izvr« šiti s onim župama, koje če doči u Skoplje u toku srede do barem 19 ča« sova (7 na večer) več u sredu. Vidi 0 tome pod naslovom »Pokusi«! Odlazak na vežbalište. Čim je sve to delo svršeno, odu 16orostupni od« redi na vežbalište po redu, kako ih odredi voda sabirališta, medu sobom u propisanom razmaku. Po podne (pre javno telovežbe) dakako neče biti detaljnog pregleda« vanja izvežbanosti. Sa svakim četve« rostupnim odredom pak pokuša nje« gov voda ovaj ili onaj deo prostih vež« bi (naročito one gde se je u jutro po« javilo najviše grešaka), da se tako uveri, ako so nije kakav u jutro izlu« čeni vežbač unatoč izlučenju uvrstio u četverostup. Kome se čini, da ovde zahtevamo mnogo ustrajnosti i ustrpljivosti od članstva, neka pomisli: 1. da je od tačnog pregleda izvežbanosti ovisan uspeh javnog nastupa te da ga več po« j e d i n i nedovoljno izvežbani vežbači mogu pokvariti ili barem umanjiti; 2. da našim sletovima nije svrha za« bava, nego da nam moraju biti dani tvrdog i ustrajmog rada — samo tako postignemo onaj utisak, koji želimo, utisak naimc, da Sokoli gesla: ustraj« nost, energija, disciplina itd. ne nose samo na ustima, nego da ih ispunjuju u delima! Nastup k prostim vežbama članica. Nastup k prostim vežbama člani« ca i odlazak se izvrši na isti način, kao nastup članova, samo s tom raz« li-som, da vežbačice dostupaju na vež« baliste i odstupaju s njega kroz levi ulaz te radi toga šestnajsterostupni odredi, došavši do modrih zastava, za« vinu na desno (prema tribini) pri odlasku i Oipet na desno; sve drugo, kao kod članova! U 16ero'stupnim odredima pa se izvrši nastup samo onda, ako če biti vežbačica bairem 600. Ako če ih biti 500 do 600 izvršiče se u tri osmero« stupna odreda i jednom četverostup« nem, koji pak zavijaju kod modr h zastava na levo te se na donjem rubu razcepe u četverostupe sa protuhodom, samostalni (poslednji) četverostup pa kod toga izvede protuhod u desno. Sva'ki oismerostupni odred bi imao 18 do 20 osme:; ostupa, samostalni četve« rostup pa iste toliko četverostupa. — Ako če biti članica 400 do 500, izvr« šiče se nastup u tri osmerostupna od« reda po 17 do 20 osmerestupa. , Sakupljanje za nastup: Kao kod članova i u isto vreme. Pregled izvež« banosti članica kao kod članova! RASPORED JAVNE TELOVEŽBE. Javna telovežba počinje u 15 ča« sova (3. pas. pod) Odredi nastupiče u sledečem re« du: 1. vežbe naraštaja i dece župe u Skoplju; 2 vojska: proste vežbe; 3. gostovi: ČOS: proste vežbe članova, proste vežbe članica, uzorna vrsta čla« nova, uzorna vrsta članica, pet žup« skih vrsta; 4. članovi JSS: proste ve« žbe; 5. članice JSS: proste vežbe; 6. vojska: vežbe puškama; 7. članovi 1 članice JSS: vežbe na spravama; 8. naročite tačke župa. Naraštaj i deca, gostovi i članice (tačka 1., 3. i 5.) dostupaju i odstu« paju Ikod levog ulaza. Vojska, članovi, vrste za vežbe na spravama (tačka 2., 6., 4 j 7.) dostu« paju i odstupaju kod desnog ulaza. Za 8. »naročite tačke župa« je do sada prijavljena samo jedna tačka: proste vežbe za pokrajinski slet u Ljubljani, koje če izvoditi izabrani vežbači iz više župa JSS. Dostupaju i odstupaju kod desnog ulaza. Za druge tačke, koje bi se mo« guče prijavile, odrediče se sve što če biti potrebno na sastanku župskih na« čelnika i načelnica koji ec biti u sredu u 19 časova (7. na večer) na sletištu pred glavnom tribiniom. Za te tačke eventuelno potrebne note treba da žu« pe odmah pošalju župi u Skoplju. Svi odredi moraju biti kod svojih ulaza spremni za pohod na vežbalište za vreme, čim pač n e prijašni odred stupati sa vežbališta: odlazak prijaš« njeg i dolazak sledečeg odreda mora se izvršiiti istodobno. Vrste za vežbe na spravama mo« raju biti za pok us u jutro i za javnu teiovežbu posle podne spremne kod desnog ulaza u z as tu p ima u sle« dečem redu: vrste članova u prvom odredu, zastupi jedan pokraj drugoga; za njima u udaljenosti 6 koraka slede po redu i'stO' tako uredeni odredi čla« nica. Glede akademije u četvitak na večer dače se potrebne upute na sa« Stanku župskih načelnika i načelnica u sredu u 19. č. na sletištu Pokusi. Sve župe (društva), koje če doči u sredu, 27. juna, u toku dana več u Skoplje, m ara ju vežbače i vež« b a č i c e poslati na sletište (sabiralište) najkasnije jedan sat po sv o m d ci lasku, da se s njima pregledaju i prorade proste vežbe. Isto v a ž i za naraštaj i d e c u. Na taj način čemo škrati ti vreme po« kusa u četvrtak, koje je i omiko- radi povorke kratko odmereno, a ujedno čemo najbolje izgladiti vežbe. Župe (društva) treba da se prijave pri re« datelju kod desnog ulaza radi infor« maeija o prostoru. Prostor na sletištu, gde če se održati pregled, biče ozna« čen i na daski, koja če viseti na desno od desnog ulaza. Taj pregled če sc vršiti od 8. u jutro do 12., od 13'30 do 20 na večer. Odmah po> pregledu skopljanskih vežbi mora svaka župa (društvo) sa« brati one vežbače, koji če nastupiti i s ljubljanskim vežbama (tačka 8. ras« poreda javne telovežbe), da se pregle« daju i prorade s njima i te vežbe Sve župe (društva) neka jave od« mah dan i čas svoga dolaska ž u p i u Skoplju i S a v e z u u Ljub« 1 j a n i. Pokusi u četvrtak, 28. juna, počnu u 6. u jutro. Za uvrštavanje pak treba da su svi spremni več u pola 6. u jutro. Daska za obavesti. Na desno od desnog ulaza na vež« baliste biče daska, gde če se objaviti sve eventuclne još potrebne odredbe. Garderobe i sabirališta. I. Garderobe i sabirališta su na dve strane vežbališta, odeleno za čla« nove i članice. Župama (društvima), koja če doči u sredu u toku dana več u Skoplje, dodeliče se prostori u garderobama prilikom pokuša prostih vežbi. Javiti se moraju pri redatelju kod desnog ulaza na vežbalište, gde če dobiti dalj« nje upute. Župama (društvima), koje bi došle tek na večer, dodeliče se pro« stori u četvrtak u jutro pre pokuša. Nijedna župa, društvo ili pojedinac (pojedinka) ne sme svojevoljno zauzes ti prostor. II. Legitimacije za garderobe i od« redenje prostora. Župa u Skoplju po« slaee svim župama njihovim prijavama odgovarajuči broj legitimacija, koje če razdeliti župski načelnik i načelnica vežbač'ma i vežbačicama svoje župe te ih upozoriti, da ne mo'že nitko uči u garderobe, tko se ne iskaže tom le« gitimaeijom. Imena na legitimacije ne« ka napišu župski ili društveni načel« nici (načelnice). Zatim kad je pojedincima(kaimi) dedelen prostor u ga: derobi, dakle tek u Skoplju u sredu (četvrtak), neka žup« ski načelnik (načelnica) sve legitima« eije označi tekučim brojem počevši sa 1 u svakoj župi. Ko če biti ,kod pregleda izlučen(a) od javnog nastupa, oduzeče se mu (njoj) legitimacija i njegovo ime i broj legitimacije zabeležiti. I to jo zadača župskih načelnika (načelnica) ili nji« hovih zameivka (zamenica). III. Dostavljanje telovežbačkog odela u garderobe. Telovežbačko ode« lo pažljivo smotaj i uloži u platinenu vrečiču, koju označiš tačnim našlo« vom. Svako društvo ili župa (kod ma« njtg učestvovanja društava) složi vre« čice u veču vreču, koju dobro zatvori te na njoj vidljivo označi župu. Isto važi i za telovežbačka odela članica. Društvo, odnosno župa, brine sa< m a o dostavljanju telovežbačkog o 'e« la u garderobe. Kod toga če joj b-*-; na pomoč redatclji skopljanskc župe. Otvarati vreču je ovlašten samo za to 'zabran član (članica) IV. Red u garderobama. 1. Pazi na čistoču. 2. Upotrcbljavati smeš samo tebi odredeni prostor. Ne zalazi u garde« robe, odredene drugim župama i dru« štvima. 3. Svučeno odelo i cipele položi na svoj prostor. 4. Novac i skupocenosti spremi no sigurnom mestu i ne nosi u garderobu 5. Nc govori suviše i ne viči. Budi ^estan, da si vežbae, član Sokolstva i da te promatra ljudstvo, koje je strog sudija Naročito u Skoplju, gde Sokolstvo nastupa prvi put, treba da imponira sa disciplinom. Budi svestan, da tišina podupire pozornost, koja je prvi uslov reda. 6. Svaki načelnik mora osobno pa« žiti na red i discipiinu u garderobi. 7. Pušenje je u garderobama stro« go zabranjeno. 8. Pazi na čistoču svuda, naročito na nužnicima. 9. Tclovcžbačkom odelu priloži ručnik i sapun. 10. Preporuča se odelu priložiti i četku za odelo i obuču. 11. Po telovežbi mora svaki vež« bač(ica) složiti svoje odelo u vrečicu, koju izruči osobi, odredenoj po dru« štvu ili župi, da ju uloži u skupnu vreču. 14 Pre odlaska u Skoplje prcgledaj tačno svoje odelo', je li čisto i jc li od« govara propisima. 15. Pola časa pre javne telovežbe ili pokuša moraju biti sakupljeni več svi u garderobama u telovežbačkim odelima. Zbor Sokolstva na Trgu Kralja Petra u sredu, 27. juna. Sve župe neka urede svoje puto« vanje tako, da če biti u Skoplju u sredu, 27. juna, barem do 15. čas. (3. p. pod.). Kasni ji dolazak sme biti samo neophodna iznimka. Putuje se u civil« nom odelu. Sokolska o d o r a e m e se ob uči tek u stanu. Pre zbora ne sme nitko na ulicu u odori, jedino u tu svrhu, da dode, ako stanuje pri« vatno, najkračim putem na sabirali« šte župe. Svakoj župi odrediče župa u Skoplju redatelja (pratioca), koji če biti čitavo vreme sleta župi na raspo« ložen ju za informacije, razgledanjc mesta itd. Kao što je navedeno pod našlo« ivom »iPokusi«, moraju isve župe naj« kasnije jedan sat po dolasku poslati sve vežbače i vežbačice k pokusu na vežbalište i to u civilnam odelu; vreče s telovežbačkim odelima ponesite so« bom! U pola 17. (pola 5. p. pod.) sakupe župski načelnici (ili njihovi zamenici, ako bi župlski načelnici imali posla kod pokuša) sve članstvo, preobutčeno u sokolsku odoru, u zajedničkiom sta« nu župe. Članovi, koji bi stanovali privatno, moraju najkračim putem doči na to sabiralište župe. Odarvle (u takvom vremenu, da dode u 5. p. podne na Trg Kralja Petra) svaka žu« pa za sebe 'uz pratnju vodiča skop« ljanske župe odstupa na Trg Kralja Petra gde sc čelom prema »Oficfcskom domu« slože sve župe u slog (medu župama 3 koralka razmaka; članice za članovima). Župa, Ikoja dode prva, po« stavi se na desno krilo, ostale po redu na levo od nje. Po pozdravu od« stupaju župe istim putem i razidu se na zapoved svojih načelnika. Razlaz pak se ne sme izvršiti več na trgu; naj« bolje tek u nastambi. Izuzeti od toga zbora su svi vež« bači i vežbačice onih župa, koje mo« raju gledom na vreme svog dolaska biti za vreme zbora (dakle izmedu 4. i 5lA časova p. pod) na pokusu, bilo da moraju 'u to vreme tek do« c i na n j , bilo da ga j o š n i s u s vršili. Svi vežbači i vežbačice, koji su pre 16. (4 .č. p. pod.) več svršili pokus, treba da učestvuju na zboru.— N a n i k a k a v n a 'č i n p a k ne sme pokus trpeti radi zbora! Svečana povorka. Svečana povorka članstva je u če« tvrtak 28 juna 1928 pro podne kod svakog vremena. A. Sabiralište: na sabiralištu sle« tišta. Svaka župa mora tačno u 10 ča« sova doči na sabiralište več uredena u četverostupima, i to na prostor, gde če biti nameštena plo.čica s njenim imenom Osim toga če redatclji upu« či vati pojedine župe na njima odre« dena mesta. Poredak pojedinačkih župa je: 1. članovi: a) standarta župe (3 koralka); b) 'načelnik župe (3 koraka); c) I. četa ž'upe, saStoječa iz 12 če« tverestupa (3 koralka); č) voda druge čete (3 koraka); d) II. četa župe, sastoječi iz 12 če« tverostupa, lako i malen broj četverostupa iviše ili manje, ako bi župi preostalo ili manjkalo nekoliko četverostupa. Itd. Prve i poslednje četverostupe u četama neka tvore vežbači, koji drže korak i dobro stupaju. Župe, koje če učestvovati pakra« jinskom sletu sa manje nego 48 čla« nova u odori, če STO na sabiralištu združiti ea manje brojnim župama i to koliko moguče po abecednom redu. 2. članice: a) pločica s imenom župe, koju: nosi muški naraštaj (3 koraka); b) načelnica župa (3 koraka); c) I. četa članica, sastoječa iz 12 če« tverostupa itd. kao kod članova; 3. Starešinstva župa uvrste se u peterostupima. 4 Gostovi se uvrste po is tom redu kao Jugoslovensko Sokolstvo. Tko izmedu članova nema svečane odore, povorci ne može učestvovati. Svatko neka ima odoru, koja odgo* vara propisima. Naročito upozorava* ino, da su propisane črne cipele. Ne* ka nitko ne dođe u smedim ili žutim! Članicama je iznimno dopušteno, da stupaju u povorci bez surke ili 11 na* rodnom odelu. B. Razvrstanje. 1. 2 četverostupa redatelja (24 (kos така; 2. glaziba I. (6 koraka); 3. a) starešinstva svih sokolskih sa* vesa; b) staroste župa (6 koraka); 4. štandarta i zastave ČOS (3 ko* raka); 5. voda 1. čete ČOS (3 koraka); 6. I. četa ČOS, sastoječa iz 12 četve* rostupa (3 koraka); 7. voda 11. čete (3 koraka); 8. 11. četa itd. (6 koraka); 9. voditeljica I. čete (članica) ČOS (3 koraka); 10. I. četa članica ČOS itd. (6 koraka); 11. štandarta JSS (6 koraka); 12. načelnik JSS (3 koraika); 13. TO JSS (3 koraka); 14. a) zastavonoša JSS sa 2 Sokola sabljača na desno i levo; b) četa zastavonoša sviju župa i društava u peterostupima (3 ko* raka); 15. štandarta prve župe ili i drugih župa, ako ne bi imala župa sama dovoljno četverostupa za samo> stalni odred (3 koraka); 16. načelnik prve župe (3 koraka); 17. I. četa župe (3 koraka); 18. voda II. čete (3 koraka); 19. II. četa župe itd. Župe slede po abecednem iedu, izuzev skopi jansku, K o ja stupa po* slednja (6 koraka). 20. Glasba II. Iza toga slede članice JSS u če* tama uredene kao članovi. Razmak medu glazbom i načelnicom JSS je 9 koraka. 21. Načelnica JSS (3 koraka); 22. članice STO (3 koraka); 23. Pločice s imenom župe (ili župa); nosi muški naraštaj) (3 koraka); 24 načelnica prve župe (3 koraika); 25. I. četa članica itd., kao kod čla* nova. Za članicama, kojc su po abeced* nom redu uv-rštene u povorku s iznim* kom, da imadu članice sikopljanske župe poslednje mesto, slede u razma> ku 6 koraka. 2 četverostupa redatelja, ko ji za« ključuje povorku. Ako bi bilo više glazbi, uvrstiee se po uputama STO u povorka. Deca i naraštaj ne učcstvuje kod povorke, nego- se razvrstaju u skupi* nama po raznim mestima po uputa* nia škopljanske župe, da gledaje i po* zdravljaju povorku. C. Odlazak. Odstupamo tačno u 1030, Č Povorka k reče po utvrdenom programu ulicama grada Skoplja do trga Kralja Petra gde če se obaviti Proslava desetgodišnjice narodnog oslobodenja i ujedinienja gde sc po* sfc govora predstavnika Države i So* kcjstva čita svečana deklaracija OB* NOVA ZAVETA SOKOLSTVA ideji * Oslobodenja. Posle za^ veta defile Sokolstva pred sokolskim i javnim predstavnicima. Glazba I, starešinstva i članovi tehničkih odbo* r.t .s^iju saveza te župslki staroste no* stave se pred »Oficirski dom« kraj javnih predstavnika. D. Razlaz. Župe se razidu u su* sednim ulicama na zapoved župskih načelnika. UPUSTVA DRUŠTVENIM I ŽUP* SKIM NAČELNICIMA, PREDNJA* CIMA I REDATELJIMA. Vežbajte marljivo zavoje. Brižno pazite, da svi tačno zavijaju na istom mestu tako, da poslednji deo čete ne odbočuje na vanjisku stranu. Načel* nici društava i župa neka protumače svim učesnicima sleta, da je treba biti uvek na vreme na odredenom m.estu i da je bezuslovna poslušnost prema fuokcionerima jedino jamstvo dobrog uspeha povorke i sleta uopšte. Za sve nepravilnosti učesnika odgo* vorni su društveni načelnici župskim načelnioima, a ovi STO, koji če ih za svaku nepravilnost pozvati na odgo* vor. Društveni i župski načelnici neka svojem članstvu protumače i pouče ga o pravilnom upotrebljavanju sve« čanog i telovežbaičkog odela, nadalje o odznacima funkcionera itd. Odelo mora biti uvek u redu. Neka nitko ne nosi. tudih znakova i raznih nepo* trebnih privesaka. Svi, koji: če biti u Skoplju u sve* čanoj odori, moraju bezuslovno pri* sustvovati povorci. Protiv onih, koji bi zakasnili uvesti če se disciplinski po* stupak i neče ih se pustiti u povorku, isto tako i profeiv onih, koji ne bi hteli prisustvovati povorci. Za vreme povorke i odmora je pušenje zabranjeno. U povorci nije dopušteno trubiti. Nitko, ne sme svo* jevoljno napustiti povorku. U slučaju slabosti ili bolesti neka odvede susjed brata (sestru) najbližoj zdravstenoj stanici, koje če biti smeštene po uli* cama, kojima če proči povorka. Zdravstvene stanice biče označene crvenim krstom i slovima S. Z. O. (Sletski zdravstveni odbor). Povrh toga mora imati svaka žu* pa, za sebe svoga lekarS u povorci s malom lekarnom, da u slučaju lakih nezgoda priskoči bratu ili sestri od* mah u pomoč. Društvenim i župskim načelni* cima se nalaže, da ponovo upozore članstvo na ova upustva. SASTANAK ŽUPSKIH NAČELNI* KA I NAČELNICA. Svi župski načelnici i sve župskc načelnice treba da se u sredu, 27. j u * n a , u 19 sati (7 na večer) saku p e na vežbalištu pred glavnom tribinom Ovde če dobiti još sve potrebne od* rcdbe u pogledu javnog nastupa, aka* demija itd. Odrcdiče se i vode i vodi* teljice za nastupe k prostim vežbama te če se u okviru pokušati ti nastupi. POSETE ŽUPA DRUŠTVIMA U JUŽNOJ SRBIJI. Posete župa u Južnoj Srbiji ima* ju da se izvršp prema direktnom spo* razumu župa sa društvima, k o ja pose* čuju. Svaka župa ima sa društvom, koje poseeuje da utvrdi vreme dola* ska i način prevoza od železničke sta* nice do mesta. Društva imaju za pri* javljeni broj učesnika da osiguraju zajednička ili privatna besplatna prc* nočišta i besplatnu hranu za vreme boravka u mestu. O mestu posete i redu vožnje nor* malnih vozova kao i pOsebnoga voza Beograd*SkopIje izveštene su župe od Strane Škopljanske župe. Društva koja primaju posetu na vreme da izvrše sve pripreme za javnu vežbu ili akademiju, na kojoj če nastupiti gosti i domače društvo. Župe koje posečuju društva u Južnoj Srbiji obučiče svečanu odoru u vozu pre do laska u mesto koje po* sečuju, a na povratku doči če u Skop* Ije ;sa domačim društvom opet u gra* j danskom odelu. * da se sva kola S sa malim nedoistat* cima osposobe do toga dana. Kako se tih dana očekujc pojačan broj putnilka na delu Beograd*Skoiplje, Direkcija Beograd p:reduzeče mere, da se po potrebi kompozicije voza na tim prugama pojačaju do normalnog opte* rečenja. Generalna Direkcija prepurueuje, da se prevoz Sokola i posetioca Sokol* skog Sleta oba vi u najboljem redu, čega radi preduzeti sve potrebno mere i narediti pojačainu kontrolnu s'užbu. * Napomena k rešenju Generalne direkcije državnih železnica Br. 42.060 od 12. juna 1928. god. Beograd; Ad I.: Vlak br. 13 odlazi iz Za* greha po voz nom redu u 14 č. i 10 min. Na taj vlak moraju na vreme stiči svi-oni vežbači i vežbačicc iz sledečih župa: Ljubljana. Maribor, Kranj, No* v o mesto, Celje, Bjelovar, Sušak. Split, Šibenik i Zagreb. U Beogradu pridružiče se toj cks* pedici j i još župe Tuzla, Osijek, Novi Sad, Vel. Bečkerek i Beograd i od Beograda dalje vozi naročiti vlak 104 II. deo i odlazi u 11. č, dolazi u Skoplje u 23 č. 28. min. Ad II.: Prvi sojkolski vlak Ljub* ljana=Skoplje odlazi iz Ljubljane 25. juna u 17 č. 50 min. — K tom vlaku imaju vezu Notranjei, Gorenjci i Do* lenjci, u Židanom mostu pa se pri* ključe učesnici iz župa Celje i Mari* bor s vlakom 525, koji odlazi iz Mari* biora u 17 č 20 min. i iz Celja u 19 č. ”19 min. — U Zagrebu priključiče sc župe Zagreb, Bjelovar, Sušak, Split, Šibenik, koje moraju na vreme poslati svoje odrede u Zagreb, odakle odlazi vlak 15 II. deo u približno 23 č. 10 m. U Sunji priključiče se župa Banja Luka, koja odlazi iz Banja Luke u 16 č. 50 min. Taj vlak ne prima nikak* vili učesnika v še i dolazi u SkopljS 27. juna u jutro oko 8 č II. Sokolskji vlak Beograd=Skoplje ima odlazak iz Beograda 26. juna u 23 č. 50 min. kao vlak 102 II. deo. gde ulaze učesnici iz župa Beograd. Novi Sad i Osijek. Dužnost njihova je, da dodu redovnim vlakovima na vreme u Beograd. U taj vlak ulazi u Nišu celo* kupna župa Niš osim južno ležečih društava Lcskovac, Vranje itd. Dola* zak u Skoplje je odreden za cca 11 č 25 min. 27. juna. III. Sokolsiki vlak BeogradsSkop* lje. Za taj vlak su odredenc župe Tuzla i Vel. Bečkerek, koje ulaze na sledeči naan: Župa Tuzla se vozi vla* kom 115 26. juna. da dobijo u Brodu vezu na redovan vlak br. 11 26. juna cdlazi, ’’z Broda u 13 č. 19 min Iz župe Veliki Bečkerek pa dođu učes* niči u Pančevo, odakle ih preveze pa* robrod u Beograd tako na vrline, da prispiju na vlak 116 II. deo 26. juna, koji odlazi iz Beograda u 22 č. i 20 m. Vlak 116 II. deo dolazi u l č 53 m. u Lapovo, gde ulaze svi učesnici /. župe Kragujevac osim južno ležeč h društava Čuprija itd Dolaza'k u Skop* lje je odreden za 27. juna u 14 č. 54 m. IV. Sokolski vlak Mostar * Stalač* Skoplje odlazi iz Mostara 25. juna u 18. č 15 min. kao vlak 313 II. deo, 9 č., dolazi u Sarajevo u 17 č, od* laizi u Višcgrad u 23 č. 45 nvn, odlazi u 0 č. 15 m n. 26 juna i dolazi u Sta* lač isti dan u 12 č 45 min. odnosno 12 č 55 min. Tamo moraju svi učes* niči iz uskotračne kompozicije preči u normalna garnitu:u, koja če več čc* ati na stanici. Odlazak iz Stalača jo odreden u 13 č. 27 min., dolazak u Skoplje isti dan u 22 č 10 min. V. Sokolski vlak Praha=Maribor* BeogradsSkoplje vozi čehoslovačfcc so* koTske goste i dolazi u Maribor 25. ju* na u cca 15 č. i odlazi po izvršenim pograničkim formalnostima kao vlak br. 3 II. deo do Beograda, kamo do’azi 26. juna u 6 č. 25 m'n. Odlazak iz Beograda kao Simplon Orient II deo u 12 č 25 min., dolazak u Skoplje u 23 č. 28 min. na večer. Pločice za vlakove daju župe: za sok■ vlalk br. I. ž. Ljubljana, za sok. vlak br. II ž. Beograd, za sok vlak br. III. ž Tuzla, za sok. vlak br. IV. ž. Mostar, za sok. vlak br. V. ž. Mari* bor. Železnički odsek JSS. * Sletski znak. staje 20 Din i prodaje se bilo a) da župe naruče unapred i pošalju novac b) bilo kada se dode u Skoplje u slet* skoj kancelariji (Sokolski dom). Onaj koji ima sletski znak i saveznu leg:* timaciju ili jc član ruskoga, poljskoga, československoga ili lužičko*srpskoga Sokolstva ima pravo: 1. skupno stanovanje; f 2. prisotnost za sve sokoiske pri* redbe osim pozorišnju 27*28 juna; 3. s lobod na prisutnost na članske tribine na sletištu. * Vanjski znakovi članova odbora. Nastamba = zeleno. Rcdatclji, razvodnici =r svetlo plavo. Prehrana = žuta. Zdravstveni = beli sa crv. krstom. Saobračajni = erveno. Gradevni = smede. Svočanosni = trobojka. Izletni =: ružičasto. Finans. gospodar == ljubičasto. Povlastice! Generalna Direkcija Drž. Železni* ca Komercijalno Odelenje aktom svo* jim G. D. Br. 31.954 od 26. maja t. g. dostavlja sledeče: U vezi akta G. D. Br. 29.025 od 10. maja i akta 31.954 od 18. maja t. g. Gospodin Ministar Saobračaja odlu* kom svojom M. S Br. 8392 od 23. ov. m. izvoleo je odobriti povlasticu za sokolski slet u Skopi ju kako sledi: 1. Da povlastioa data rešenjem M. S. Br. 4849/28 G. D. Br. 29.025/28 oba* hvati i posete ,cd strane pojedinih župa preko naročitih delegacija sokolskom društvu u Skoiplju u oči Vidovdana. 2. Da povlastica vaii i za izlete do pojedinih mesta Južne Srlbije posle Vidovdana. 3 Da se posetioci sa strane u pred* videnom razmaku vremena za povla* stieu mogu vratiti i drugim putem a ne istim kojim su i došli. Ova povlastica pod 3 odnosi se na cele grupe, a ne i na pojedince iz tih grupa, koje kolektivno na slet dolaze. Legitimacije za slet biče u 3 boje: Bele za Duhovski predslctski dan, Crvene za Vidovdan kao glavni dan sleta, i Plave za izlete posle Vidovdana. Legitimacije za izlet glasiče na grupe, koje u izvesnom pravcu (n. pr. na Kosovo) od]aze a ne na pojedince i važiče samo do povratka sa izleta u Skoplje, a crvene legitimacije važxe za 0'p.šti povratak iz Skoplja. Izdavanje legitimacija za izlet i potvrde legitimacija vršxv> Saobračajni Odsek sletskog Odbora u Skopijo. Prednje se dostavlja radi znanja i tačnog upravljanja. Prehrana. Prehrana članstva izvršiče se na dva naič!na i to: a) slkupna, b) hotel* ska. a) Skupna prehrana u koju se ra* čuna zajutrak, ručak i večera stače izmedu 20—25 dinara dnevno. Ona če biti organizovana bilo na mestu gde župe stanuju bilo u malim gostionama prema tonu koliko če pojedini gostio* ničar moči primiti. Svaka župa dobiee s obzimom na prijavljeni broj pre do* laska u Skoplje i to 'ii mestu Ristovcu tačne uputc gde se dotična župa pre* hranjuje, kao i brata (sestru) koji če župu odveisti na dotično mesto, b) Ho* telska prehrana u koju se računa ru* čak i večera stoji dnevno izmedu 45 do 50 dinara a koja če se sastojati i to ručak: supa, pečenje sa garnirungom i kola'či a za večeru: pečenje sa garni* rjngom Organizacija hote'ske prehra* ne izvršiče se tako, da'će svak: član*ica koji su sc prijav:li za hotclsku pre* hran-u dobiti pre ifoTaska u Skoplje list' soznakom u kom hotelu i u koliko sati treba da dode na ručak i večeru. Ovaj način prehrane odreden je radi toga, jer čc se u pojedmim hotclima prc* hranjivati veči broj brače i sestara razdeljeni u dve a najviše tri partije. Svaki član*iea plača sam. Ona brača 'i sestre koja se nisu prijavila ni za skupnu ni za hotclsiku prehranu bri* noti če se svaki za sebe. Plačanje bra* če i sestara u skupnoj prehrani ofcav* 1 ja se na taj način da svaka župa iz svoje sredine ižabere po jednog brata ’li sestru koja u oči dana pobere no* vac za sutrašni dan te onomc ko ih prehranjuje treba novac i od dotič* noga dobija potv.du za toliki i toliki broj brače i sestara spremi i dotični je dužan prema toj prijavi izdati za* jutra'k, ručak i večeru. Skupna pre* hrana počima u 27 uveče a završava u 28 uveče. Pošto 29. nastaju izleti bilo u Skopi ju i njegovoj okolici te izlet na Kosovo polje pa je u pojedinim mo štima teže doči do prehrane to se upo* zoravaj'u brača i sestre da sc dan pre jave svome gostioničaru i naruče što im je potrebno za vreme izleta. Na* pominjemo brači i sestrama da če Iz* letni Odbor spremiti hrane na poje* din'im mestima ali da čc kod izleta dobro doči ako se ponese isobom hrane. Na Kosovom polju biče sprem* ljeno dosta pečenih janjaca. Ujedno napominjefno brači i se* strama da če kako skupna tako i ho* telska- hrana biti vcoma ukusna i iz* dašna i s te strane mogu brača i sestre biti potpuno mirni kao i s onim, da če biti snabdeni p'itkom vodom. U sa* mome gradu u Skoplju kao u rtikojem delu naše otadžbine ima skioro na sva* kom uglu trgovina koje prodaju razne poslastice i koje su vcoma ukusne i čiste i to jedan dinar po komadu. U tim posl alsti čar ni cama jesu i ainčinice (malo gostione) gde se dobiju razna ukusna balkanska jela u svim tim po* slastičaimlcania i amčmicama dobiju se veoma' la dni sokovi od: ruža, vani* lije, jagoda, maline, limunate, čoko* lade, višnje, pomorandže i to čaša od dva decla sa sodom{ koja je vcoma ladna) stoji jedan dinar. Starešinstvo župe pobrinulo se je i da sve stanice budu snabdene kako hranom tako i pičem koga ovde opisasmo. • Za kupanje. • 1. U »Sokolskom Domu«, od 5 sati uveče, biče otvoreno sokjolsko kupali* šte sa 11 tuša Kupanje jc besplatno. Samo se umoljavaju brača, da se više od 10 minuta ne zadržavaju pod tu* šem, kako bi se veliki broj lalkše mo* gao tuširati. Kretanje vozo' Prilikom održanja pokra jinskog Sokolskog Sleta ‘u Skoplju u vremenu od 20. do 30. juna ove godine pred* videno je veče previožeiTje Sokola i gostiju iz svih krajeva naše zemlje do Skoplja i obratno. Ovo prevoženje u odlasku ima sc obaviti u dve grupe, a poivratak po svršetku sleta regulisače Direkcija Beograd preko svoga Šefa službe u Skop!j'j, pešto če se učesnici sa sleta vračati po stepenu. L Prva grupa vežbača Sokola mora biti u Skoplju najdocnijc 22. juna do ponoči, kako bi u toku 23. juna bili otpravljeni u goste pojedinim Sokol* sikim društvima u Južnoj Srbiji. Ovih vežbača ima po- 500 i sastojc sc iz iza* slanstva od 25. članova iz svaUe župe. Direkcija Zagreb pojačače voz 13 od 21. juna sa 6 S za vežbače župa Ljubljane, Maribor, Celje. Kranj, No* vo mesto, Bjelovar, Sušak, Split, Šibe* nik, = 10 X 25 = 250 štO’ čini 6S po-40 = 42 osebe — čiji če vežbivči doči do Zagreba podesnim vozovima talko, da iz Zagreba podu vozom 13 od 21. juha o. g Župe Tuzla, Osijek, Novi Sad i Veliki Bečkerek poslaee svoje vežbače u toku 21. ili noči 21./22. juna za Beo* grad podesnim vozovima tako, da sc iz Beograda 22. juna uveče zaseban voz 104 drugi deo od Beograda do Niša sa piroduženjem kao voz 704 drugi deo do Skoplja. U ovaj če voz dati Beograd svoje izaslanilke i učiče u Lapovu 25 izaslanika iz Kragujevca, u Stalaču 75 izaslanika, iz Mostara, Sarajeva i Užica, a u Nišu 25 izasla* nika iz Niša. Prema torne, kompozicija ovoga voza od Beograda mora imati oko 600 sedišta. Kompozicija ovoga voza stoji na raspoloženju Skoplju, da je u toku 23. juna upotrebi za pojačanje garnitura onih vpzova, kojima če ova izaslanstva biti odvežena na pojedina mesta juž* ne Srbije po predvidenorn aasporedu koji če biti dostavljen Šefu službe Skoplje. U toku 26. i 27. juna Šef službe Skoplje regulisače da sc ovi vežbači zajedno sa Sokolima domačinskih župa prevezu podesnim vozovima do Skoplja kako bi bili blagovremeno — a najdalje 27. juna do 14 časova u Skoplju. II Na slctu če uzeti učešče i veliki broj sokolskih gostiju i prijavljeni broj ovih gostiju iznosi 1. Banja Luka 300. 2. Beograd 700. 3. Bjelovar 120, 3. Celje 50. 5. Kragu* jevac 600. 6. Kranj 70. 7. Ljubljana 200 8. Maribor 200. 9. Mostar 350. 10. Niš 150. 11. Novi Sad 300. 12. Novo mesto 50. 13 Osijek 50 14. Sušak 30. 15. Sa* rajevo 300. 16. Split 80. 17. Šibenik 60. 18. Tuzla 400. 19. Užicc 400. 20. Vel. Bečkerek 150. 21. Zagreb 200 Svega 4760. Ovi posetioci treba da su u Slkop* 1 ju najdocnij,e 27, juna do 16. časova. Za prevoženje ovih posetioca Ge* neralna Dire'kcija nareduje: 1. Direkcija Ljubljana staviče u saobračaj 25. juna o. g. voz 625 drugi deo do Zagreba sa učesnicima iz Kra» nja, Ljubljane i Novog mesta. U Z;* danom mostu ovom če se vozu dodati 5S kola sa posetiocima iz Maribora i Celja koja če do Zidanog mosta doči vozom br. 525. Od Zagreba ovaj voz pridružuje kao voz 15 drugi deo do Beograda po« što primi u Zagrebu 11 S sa 200 učes* nika iz Zagreba, 120 iz Bjelovara, 30 iz Sušaka, 80 iz Splita i 60 iz Šibenika. Ove učesnike podesnim pojačanjima redovnih vozova u toku 24 i 25. juna dovesti blagovermcno u Zagreb. Na putu od Zagreba do Beograda ovaj voiz če u Sunji primiti još 6S sa učesnicima iz Banja Lulke i tako kom* pletiran produžiti put za Beograd odakle u toku 26. juna produžuje kao voz 112 drugi deo do Niša i 712 drugi deo do Skoplja. 2. Direkcija Beograd uvešče 26./27. juna voz 102/702 drugi deo od Beo* grada do Skoplja sa 700 učesnika iz Beograda i 300 učesnika iz Novog Sa* da i 50 učesnika iz Osijeka. Ove učes« nike iz Novog Sada i Osijeka pirevešče /a za Skoplje. blagovremeno u Beograd. Usput uzima u Nišu 150 učeSnika. Sastav 28—29 S kola. 3. Direkcija Beograd uvcšće 26-/27. juna voz 116 drugi deo, 716 drugi deo. U ovaj voz če uči: 400 učesnika iz Tuzle, 150 učesnika iz Vel Bcčkereka. Učesnike iz Tuzle Direkcija Sarajevo dovešče do Bos. Broda vozom 115 tako da u Brodu budu za voz 11 od 26 juna. Direkcija Subotica spremiče u Brodu 10 S i dodati vozu 11 za Beograd, a Beograd če ova kola uvrstiti u voz 116 drugi deo. Direkcija Subotica učesnike iz Vel. Beckerefka otpraviče posebnim vozovima preko Pančeva u toku A), juna tako da u Beograd prispu blago* vremeno brodom za voz 116 drugi deo. Ovaj voz prima u Lapovu 12*15 S sa 600 učesnika iz Kragujevca. Diinelkcija Beograd staviče u Kra* gujeveu ovaj broj kola blagovremeno i nastojače da ovc učesnike dovuče do Lapova tako da udu u sastav voza 116 drugi đeO'. Tako kompletiran voz ide dalje, za Skoplje. 4. Direkcija Sarajevo uvešče 25. juna zaseban voz od Mostara do Sara* jeva za 350 učesniika sa dolas'kom iz Mostara 25. juna u 9 časova i dolaskom. u Sarajevo oko 17 časova. Od Sarajeva do Više Grada uve* šče istoga dana voz 313 drugi deo sa učesnicima iz Mostara i svoj h 300 učesnika Direkcija Beograd pro'đ'jžićc 26, juna voz 113/213 drugi deo o'd Više Grada do Stalača. Iz Užica 400 učesn?ka rasporediee se tako da jedan deo ude u pojačanu kompoz:ciju veza 313/213, a ostatak u ■voz 313 drugi deo 213 drugi deo' Direkcija Beograd poslačo blago* vremeno u Stalač jednu garnituru od 28 do 29 S sa csobljem i lokomotivom, pa če 26. juna uvesti voz 114 drugi deo od Stalaea do Niša i 714 drugi deo od Niša do Stalača. 5. Iz čehoslovaičke dolazi oko 1200 gesti Sokola u zasebnom vozu. Pola* zak г Praga 24. juna u 22 časova prc* ko Linza, Selztala, Bruka na Maribor. Dolaz u Maribor 25. juna oko 15 sa* tova. Od Ljubljane do Beograda pro* dužuje kao voz 3 drugi deo. Od Beo* grada do Skoplja ovaj voz produžuje 26. juna kao voz Simplom Orient drugi deo i 704 drugi deo. Garnituru ovoga voza Skoplje vrača 27 juna kao voz 711 drugi deo u zadocnenju za Niš i kao 111 za Beograd. Beograd če kola vratiti dalje za Maribor 27. juna kao voz 6 drugi deo. Direkcija Ljubljana obavestiče Direkcije Linz, ViLlaoh i \Vien, i Č. S. D. O’ predaji ovih ikola vozom 6 drugi deo' od 28. juna u Mariboru. Sve garniture od podelnih vozova ostaju u Skoplju, gde če se garirati i čekati povratak. Povratak iz Skoplja Šef službe u sporazumu sa Odborom za organiza* ciju Sokolskog Sleta (Saobračajnim Odsekom) bilo pojačanjem garnitura, bilo u'vodenjem podelnih vozova. Od Čehoislovačkih Sokola njih 340 vrača se 29. juna. Za njiih če Skoplje dati naša kola i odpremiti podesnim vozom. Direkcija Beograd če obave* stiti zainteresovane Dirdkcije i sused* ne Žcljezmičke Uprave o pravcu po* vratka i danu i vozu, kojim če biti predati na granici. Da bi dolazak Sokola bio obav* ljen u redu i na vreme, Direkcije če narediti svojim stanicama na kojima se pojedine župe sokolske uforcavaju, da odmah stupe u vezu sa vodstvom župe i obaveste ga o danu i času do* laska, kako bi se izbegla svalka po* metnja Za svaki od ovih zasebnih vozova Direkcije če odrediti po jednog kon« trolnog organa preko svoje teritorije, ka» sprevodnike koji čc se starati o urednom saobračaju i preduzimati mere za ukrcavanje usputnih Sokola i dodavanje njihovih kola. Na slučaj, da ne bude na .raspo* loženju dovoljno S kola, upotreb.iče se izvestan broj G. B. kola. Direkcije če preduzeti blagovre* meno mere, da za ove vozove spremi potrebna kola izvlačeči iz radionice sva osposobljena kola S i naredujučl