Pošt arina plaćena u gotovu Cena Din 2'- KOLA KRALJ IV I Ml JUGOSLAVIJE Cuvafte Jugoslaviju ! ESEČ^I P Ul L O C S O KOI.SKO SELO Izlazi svakog petka — Godišnja pretplata 50 Din — Uredništvo i uprava nalazi se u Učiteljsko} tiskari, Frančiškanska ulica broj 6, telefon broj 2177 — Račun poštanske štedionice broj 12.943 — Oglasi po ceniku — Rukopisi se ne vraćaju ¥ & Ljubljana, 12 avgusla 1935 God. VI — Broj 30 Govor krvi I srca Nakon sletova u Taboru i Sofiji ђ: ^ vremenu od nepunih 14 dana n„ ,sam toliko srečan, da sam slušao ieHnTt1 1,rostorno tako udal jena kraja roda \T°VOr ^'rvi i srca slovenskog Bovn • • el°venskom severu Evropo ],.v rJ® i* sa Ziškinom snagom i od-sko °SCU Tabor, a na sloven- bei'VlH?11 sumila je u oduševljenju kr„. “°*\ia majka i mirisava lepotica Bratske bugarske zemlje! Sp ova kraja' — istorijski Tabor, slov »u žilavosti i otpornoeti češko- obu?^ nar°da. i ponosna Sofija, sij e;a osvežujućim talasima sloven-lju.%cuystyovanja — teže ik istom ri-SU, ,rševim putem u veličinu i moč ^ovenstva. iz ovde konstatujem, nije pesma mkra, koju je pevala naša davna ideal°St U s®ntimentalnom zanosu i u stvo n°m udivljenju, nego je radosna ših » .'K0^a i° dozrela iz dela na-јапј v.i 1Z stalnog, stvarnog nasto- stJ? naših savremenika, svih onih n*a tisuča, koji tu i tamo grade s ,j0/^orniin, sitnim, iscrpnim, tihim ra-svim’ u n.aP°rom i požrtvovanjem po stav ’еу*та slovenskega sveta sa-5ln delove monumentalnog zdanja MS^e svesti i sokolskog bratstva. Unat °ia sečanja idu u tome pogledu da •? za Pun>b 40 godina.i veseli me, na-ie kako u Taboru talko i u Sofiji u ® staro načelo dobilo punu vred-d : i da je došlo do punog izraza, celina sve — pojedinac ništa! cim v^i sm° se jednaci medu jedna-sj ?• Cehoslovaci, Bugari, Poljaci, Ru-..posloveni — velika slovenska po-vi?i!^a’ koja sa svojim kulturnim pod- Posle velebni$ i značajni!) sofijski!) dana svet fizičkom snagom osvaja biti si ■ 3°vori krv i srce, ne može p0st .^nje, da su mnoštva zauzela one riolrn'an^e> otkuda se oglašava zajed- rižka • • otkucla so ogiasava ^лјсч-red . v°lia naroda, da hočemo mira, svoj,.1 fada, da stvorimo i osiguramo št0 “udučnost. Upravo tako, kao kodo .Sm° svetlosti i bogatstva, a ta-i br r} toga, što jedno i drugo čuva Va .,nh Potrebna je čvrsta nesalomlji- j»nl!e, Tirš napisao več godine 1863: 'r*]ni — ......... aer Va>rani —_____________________________________ i d£K potrebna je moralna čistota Hi§i o. držanje, potrebne su snažne ski HCV.jakc grudi, potreban je brat-stru • * sdna ljubav, a što sve potro-^u i.Uj.e našu moč u nerazdvojivu ve-’ 'c°ia ju spaja.« k0j:^akav je bio govor krvi i srca, 0HJ. >e odjeknuo iz Tabora u Sofiji i tamo ^ienin, iti: U’ da ga čuje svako, komu je do Sevi* °— povačan i pomnožen u odu-v‘]eni ?vetu St’ne i pravde. t. j. onih ijgt . - i-^icua, ko|i sc otvaraju pred i... lrri očima do svih dalekih obzorja Nastavimo veliko započeto delo! ^izim -ia svujim tvuiLui liiiii puu- sa Sal,sa zaletom svoje moralnosti i j svei biti smo svetlosti bistr- Pogleda, koji se du}, lm očima do svih d; _ 0 Vn°g jedinstva slovenskih rodova, trtiin 8Yetl°st mora najpre da rastera n0: u svake naše duše, da u nijed-naspne ?ude sene, koja bi pomučivala lep , zajedničko težnje k istom idealu ic|Cjee i uzvišenosti naše zajedničke Vrlin^!’01 smo bogatstva — t. j. onili D0jej.' kreposti, koje leže u svakom treba n0li ka° seme u zemlji, a kome Uzraci Pr'r°dne hrane da iznikne, da i da dade ploda. оћцг iVc4’ ako me je svega prožela i taj e a’ čvrsta i nesalomljiva volja, °seča lazumem glas krvi i srca, tada bfQ4 ni vPotrebu moralne čistote i do-коД žania, tada ccnim vrednost so-t>ored0+-LVaspitnofi delovanja, koje mi Ručn' unutarnjih dobara daje mo-Оцоо l vidnog, vanjskog izražavanja j ial- ’ sto u meni živi: snažne mišicc Ke grudii A Oošlo L Ve to, ma kako je veliko i lepo, dio i, j1 raskrsnim putem. koji bi vo- ca u d vi a smera, u dva suprotna prav- *а1па.!.П<),га1пи mlakost i u fizičku bru-&Ot Još uveik stojimo pod neodoljivom | impresijom sofijskih velebnih dana, pod impTesijom, koja če svakom učes-niku tog krasnog, veličamstvenog sleta, ostaviti duboke, neizbrisive tragove u sečanju za celog života. I kad god se budu budile reminiscence na te velike dane, one če za svakog učesnika značiti jedno novo duhovno proživljavanje tih dana, punih spontane topline, iskre no g bratskog susretaja i intimnog snala-ženja kao n vlastitom domu, i prijema i gostoprimstva, !kako samo može da ukaže rodeni brat svom rodenom bratu. Ovi dani, nesumnjivo, pretstavlja-če naročito u odnosima Jugoslovena i Bugara jedan od onih svetlih datuma, datuma od istorijskog značenja, jer su ti dani bili prvi bratski susretaj čitavih narodnih masa s jedne i druge Strane granice, koje su posle tolikih i teških peripetija i zle sudbine, koja se je ne-milosrdno poigravala s našim dvama bratskim narodima skoro puna dva i po decenija — slušajuči ipak glas ro-dene krvi, manifestovale svoju odlučnu volju, da hoče u buduče živeti u miru i prijateljstvu, u bratskoj slozi i 1 ju-bavi. I našavši se jedni s drugima u bratskom zagrljaju, nad njima su se istodobno ukrstili i sjajni simboli nacionalni, da pod tim svetim znamenji-ma zapečate svu prošlost i da jedni drugima prisegnu veru u bolju, brat-sku, zajedničku budučnost. I mi, koji smo bili srečni svedoci tog veličajnog momenta, momenta neopisive radosti, videli smo, kako su suze radosnice orosile neb ro jene oči s jedne i s druge Strane, videli smo i osetili, kako je bratska krv progovorila svojim nemim govorom, ali glasnijim, jačim i rečitijim od svih fraza najlkičenije retorike, videli smo i osetili, kako je ganuče srca i uzbudenje duše preprečilo u grlu svaku reč, da se bolje čuje i oseti zajed-nički kucaj srdaca krvne brače ... I suze radosnice potekoše nezadrživo i neštedimice ... Za njima tek provalilo je oduševljenje, neopisivo. silno, do delirijuma! Bio je to triumf bratstva! I tako svuda i u svako j prilici, gde god se nadosmo u bratskoj zemlji. Nigde i ništa tu nije bilo izveštačeno, konvencionalno, s farzom, koju uobi-čajena kurtoazija namiče sebi na lice. Ne, osečali smo se potpuno slobodno i voljko kao kod .svojih, jer su nas i priipili kao svoje, i bolje nego svoje. Mi smo se odlično razumeli, i s naj-običnijim Seljakom i naj neznatni jim gradaninom isto kao i s največim intelektualcem ili visokim državnim funk-cionerom. Svi smo se našli tako bliski, pa i identičnih pogleda i misli. Jer smo svi i osečali jedno, i da smo jedno, i da jedno i moramo biti! I konstato-vali smo jednu najvažniju i najrados-niju činjenicu, da naša dva susedna i bratska naroda zapravo i ne može ništa da deli; jest, ta j osečaj mi smo mogli i imali prilike da vidimo i ose-timo u narodu samom. A kako je u narodu tamo, tako je i kod nas. Jer narod je svojom prirodenom inteligen-cijom, doduše priprostom ali duboko intuitivnom i koja ne vara, prozreo i pronikao, zašto su se brača u prošlosti medusobno krvavila i bila. Ali pustimo sada to! Srečnija sadašnjost želi i hoče još bolju i utešljiviju budučnost, hoče mir, istinsko zbliženje, hoče bratstvo, koje povezuje rodena krv, slovenska. I ova plemenita i uzvišena težnja dvoje bratskih naroda nalazi danas, hvala Bogu, svoj na jstabilni ji oslonac u narodu s ove i s one strane. A jedna takva ideja, koja počiva na tako čvrstim fundamentima, koja počiva u sr-cimai najširih narodnih slojeva, ta ideja i nije više ideja — to je več stvarnost, i s time se ima računati. Iako mi Sokoli ne mislimo i neče-mo da mislimo politički, jer politika nije naša zadača ni domena, i jer imamo mnogo razloga da verujemo u političku i državnieku mudrost pozvanih fakto-ra, koji če znati da, politiku podeša-vaju prema istinskim željama naroda i da je uskladuju s državnim interesi-ma, ipak smatramo potrebnim da ovde naglasimo i podvučemo to, da je politika svega slovenskog Sokolstva, — u čijim se redovima danas nalaze i brača bugarski Junači, — bila, jest i da mora biti: slovensko bratstvo i slovenska uzajamnost iznad svega! To je sveta i nepovrediva dogma Sokolstva! Taj vjeruju slovenskog Sokolstva treba da uravnava život i dela; poglede i misli svakog pripadnika velike slovenske sokolsko-junačke zajednice. U tome je sadržan sav politički program slovenskog Sokolstva za čije ostvarenje treba svaki Soko i Junak da posveti sve svoje najbolje sile. Učvrščavati bratstvo medu slovenskim narodima i na-stojati, da se slovenska uzajamnost pokaže i na delu, u realnom i prak-tičnom životu — ma i samo s ta dva velika zadatka — Sokolstvo če uvelike zadužiti sve slovenske narode. Ono radeči na tome, stvarno uklanja i sve druge brane i prepreke, koje bi se eventualno mogle da nadu na putu pri daljnjem sporazumevanju bratskih naroda o njihovoj sudbini i budučnosti i pri daljnjem rešavanju svih ostalih pitanja, koja život nanese. Ovde takoder ne možemo da mi-moidemo ni činjenicu, što su bratski narodi bugarski i jugoslovenski i direktni teritorijalni susedi. Ova vrlo važna okolnost još više ih upučuje, da se, u svrhu uspešnijeg čuvanja i unapredenja svojih zajedničkih interesa, što čvršče i tesnijo približe jedan drugome i da iskreno i uzajamno kola-boriraju, da se medusobno potpomažu. A to če biti moguče i od faktičnog uspeha, ako u zajedničkim nastojanji-ma za zajedničko dobro i za zajedničku sigurnu budučnost ni s jedne ni s druge strane ne bude nikakvih zadnjih misli, kako je to uostalom od strane Sokola i Junaka na ovome sjajnom VIII sletu u Sofiji bilo i svečano de-klarisano. «Mir, bratstvo i ljubav. —- to je ono najvažni je što treba da vlada medu nama, Bugarima i Jugoslovenima«. — rekao mi je jedan od najuglednijih pretstavnika današnjeg kulturnog života u Bugarskoj, jedan od onih gorljivih boraca i pionira, koji su čitav svoj život založili i borili se za slovensko bratstvo i slovensku uzajamnost, i koji su sudeči sve dogadaje sub specie aeternitatis gledali u pobedu svojih visokih ideala u dalekoj budučnosti. I nisu se prevarali, jer srečni naziru, kako se na horizontu več ukazuju obrisi stvarnosti onoga, što su oni kroz svoj dugi život, pun borbi i nepoko-lebive vere u pobedu i ostvarenje, gledali nekoč samo u vizijama. »Jer,« — nastavio je ovaj sedi borac — »to je osnova, na kojoj čemo doči do ostvarenje naših velikih zajedničkih težnja. Pozdravite na jsrdačmje« — rekao mi je svojim slabim staračkim glasom, u kome je titralo i ganuče i uzbudenje — »svu braču Jugoslovene! Radimoc- — nastavio je — »složno svi, vi tamo, a mi čemo amo, za veliku južnoslovensku budučnost! Vidite samo, kako nam je i^zik sličan. blizak, kako se dobro razumemo! Mi smo stari več odavno radili za ovu veliku ideju, a sada radite vi. mlada generacija, koji imate eto sreču da je krunišete s ve-čim uspesima! Neka živi bratska Jugoslavija! Neka živi bratski jugoslovenski narod! Doviždenja!« Tako me je ispratio iz svog rad-nog kabineta ovaj sedi, veliki bugarski patriota, veliki prijatelj jugoslovenskog naroda i veliki Sloven. Pri drugom sesretu toga istog dana, također s jednim od današnjih najodličnijih pretstavnika i prvaka bugarskog kulturnog i javnog života, našao sam iste misli i iste osečaje. I nije me to iznenadilo, jer uostalom i sam goli razum, a ne samo srce, dik-tuje, da poučeni teškim iskustvima, treba zajednički da radimo za bolju budučnost našu i naših pokolenja. »Ja več 45 godina radim kao javni radnik na ideji, koju i vi zastupate« — reče mi ovaj sedi bivši državnik i diplomata i veliki naučeniak. koga — kako docnije saznah — rese mnoga najviša odličja, domača i strana, medu kojima, još iz predratnog doba, srpski Takovski krst III stepena i orden Sv. Save I stepena, pored mnogih visokih ipriznanja kao naučnika velikog formata od znanstvenih institucija domačih i stranih, medu kojima i Jugoslovenske akademije znanosti i umjetnosti. Mnoga od tih priznanja stekao je radom za slovensku ideju. »To me zaista vrlo raduje«, — nastavio je dalje — »kao što me raduje, da je vaša lepa zemlja, koju sam preputovac, koju poznam i koju volim. danas slobodna, u jedinjena, velika. To raduje sve nas. kaoi vas same, i želimo vašoi bratskoj zemlji svaku sreču, napredak i blagostanje!« (Go-vorio mi je srpsko-hrvatski) »Kao što znate i vidite« — produžio je ovaj veliki Bugarin, držeči me pod ruku i še-tajuči se polako sa mnom — »mi stari Slavjani radili smo i borili smo se za velike ideale, u koje danas još čvršče verujemo, jer se postepeno ostvaruju. Ta vidite, da i naš narod i veliki deo naše inteligencije želi i hoče danas iskreno zbliženje, da medu nama zavlada zaista pravo bratstvo i prava bratska ljubav. Ali ni to nije još sve; narod oseča još nešto više. Upamtite dobro!« — rekao mi je ovo povišenim glasom — »Naša budučnost leži jedino u juž-noslovenskoj zajednici. u zajednici Bugara i Jugoslovena! To je ona j naj-višj cilj, za koji treba raditi! Raditi_ i praktički. Na pr.: vi vidite ovde vaših knjiga i vaših novina; zašto onda da i kod vas tamo ne bude naših knjiga i naših novina? Neka se, nadalje, izmenjuje i trgovina . i t. d. Sva pitanja koje. postoje medu nama. vrlo su mala i iščezavaju prema onome velikom. na čijem rešenju i ostvarenju na sreču i dobrobit svih nas i vas treba iskreno zajednički da saradujemo!« Tako danas u Bugarskoj oseča veliki deo intelektualne elite, tako oseča gradanin, bio trgovac ili obrtnik, tako radnik i seljak — tako gotovo sav dobri, skromni i radini bratski bugarski narod. A tako oseča danas i narod u Jugoslaviji. A i ne može drugačije, jer i uporedenje prošlosti sa sadašnjo-šču uči nas, da je kod južnih Slovena ova težnja za zbliževanjem, ujedinja-vanjem i saradnjom na raznim poljima društvene i kulturne delatnosti organski pojav s bitnim sadržajem, pojav, čiij se osnovni koren nalazi u uverenju inteligencije' i naroda s obadve strane, da su interesi i sudbina naših dvaju naroda tesno povezani i jedni te isti. I zbog toga je ta težnja nešto zdravo, nužno i neophodno, — kako je to dubokoumno karakterisao u svome članku, u vidovdanskom broju našega nosf V miaKosi i u ii/.icMi m u- _______________________ ‘cada medu nama ne bi bilo I11CUL1 IIČtlHU. IIO Ul U11U silijg ].l‘č«ne snage bratskog duha i f.cVa 7,u"avi! I tako je genijalna Tir-ЈиБа\г-агПЦао baš u tom duhu i u to j Ja je I 1'ašla svoju životnu snagu, ko-•Л| vehementno i spontano uz-u ;a,llaš sever i naš jug i spojila Jednu celinu. ?vojuada — - . • eo ii>0s'ar>icu slovenskoi omladini, ie god. 1871 Tirš uputio пЈеп’ se sokolska nastojanja ?staiu | Vc. domovino proširila i na lanja ^ raču Slovenc, da bi ta nasto-Vala ; a?. u omladini budila, uzdrža-°2vana°2lela misao, »da je baš ona ’ da s prirodenom hrabrošču i neumornim vežbanjem svojih snaga stalno i pojačano. sa svim silama — i ako jo potrebno — također i životom svojim brani slovensku ideju ...« Tako mi je pao u dušu govor krvi i srca, kada su se preda mnom nizali dogadaji u malome opsegu u Taboru i u velikom u Sofiji. I što mogu da kažem danas? Na pragu smo velikog časa — novog doba slovenskog sokolskog bratstva. I dok naša mnoštva stvaraju ve4 liko delo, oživa sc imperativ volje naroda; progovara njegova krv i nje- govo srce, krv — več prolivena i ona koja još struji žilama, srce — koje je več mrtvo i koje još živo kuca. Smrt i život govore istu reč: reč budučnosti! Ko je uravnotežen, prekaljen i iz-graden sam u sebi. ta j pozna svoju ulogu u tome zajedničkom nastojanju, naiine, da podredi samoga sebe visim i najvišim interesima naroda i domovine! Kako je neznatan, malen i siču-šan onaj, kome u duši odzvanja slavospev stotina tisuča i miiiona slovenske brače i sestara! Duša mi podrhtava, jer se boji. da bi jedan sam di-sakord mogao da naruši velebnu har- moniju, koju sklada ideja u srcima i vatrau krvi! U živim i mrtvim srcima, u živo j i mrtvo j krvi! Ne, ne! Neču, ne mogu i ne smem tamo, gde nije harmonije! Hoču u šum burnih tokova, koji nas zapljuskuju iz budučih vekova. Dozreo sam u sebi, zato hoču u vihor i u boj života, da me u sebi smelju i pod sobom pokopa ju. Hoču u silni luk mosta, koji se diže od Tabora do Sofije! Ne! Necu u luk ni u višine, hoču u temelje, hoču n grob neznanog junaka! E. L. G angl lista, visokopoštovani dr. Nikola Bob-čev. Nadalje, što se tiče i istaknutog osnovnog principa slovensko uzajam-nosti i saradnje, a koji je princip bio proklamovan pri udaranju temelja ne-oslavizmu na istori jskom svesloven-skom kongresu 1909 godine u Pragu, naime: da jedinstvo medu slovenskim narodima može da bude ostvareno samo tada, ako tome jedinstvu postavimo za glavnu bazu punu jednakost, punu slobodu i bratstvo svih slovenskih naroda, i kad se svakome od njih prizna puno pravo na njegov slobodni' nacionalno-kulturni razvoj — to na taj princip Sokolstvo i ne može da gleda drugačije nego kao na svoj vla-stiti, jer ono, kao čisto demokratski pokret, koji je odmah pri svome ra-danju usvojio veliko slobodarsko i demokratsko načelo bratstva, jednakosti i slobode, i ne može u svojim koncepcijama na jedinstvo slovenskih naroda, a ovde konkretno jugoslovenskog i bugarskog, da se vodi drugim duhom i drugim načelima, nego li onima, koja su ispisana na njegovim zastavama: duhom i načelima jednakosti. bratstva i slobode! Da zaključimo! Značaj velikog minulog sofijskog sleta nije samo u njegovom velikom uspehu u pogledu telesnog i moralnog vaspitanja pripadnika junačko-sokol-skih; nije taj značaj samo u neospor-nom i lepom uspehu organizatorskog .rada, niti je to bio samo zadivljujuči revi snage, razvoja i napretka Junaka i Sokola. Ne, ovaj veliki slet ima i mnogo dalckosežniji značaj, i to u tome, što je on bio i jedna veličajna manifestacija i afirmacija eminentno slovenske misli, slovenskog bratstva i slovenske solidarnosti, koja je tako sjajno, tako ubedljivo i spontano našl& svoj najsnažniji izražaj baš u srcu »nemirnog« Balkanekog Poluostrva. To je pobeda onog novog duha, koji danas veje novim Balkanom, nad ko-jim zori zora velikih dana bratstva, jedinstva i sloge! • 1 baš što se specijalno tiče nas Jugoslovena i Bugara, ovaj veliki i sjajni slct brače bugarskih Junaka naj-ekiatantni.je je posvedočio, koliko elementarne snage ima u sebi iskrena i složna volja naših dvaju bratskih naroda, koja je, sledeči svetle primere velike mudrosti svojih Vladara, blaže-nopočivšeg Viteškog Kralja Aleksandra I Ujedinitelja i Njegovog Veličanstva Čara Borisa III, izabrala Njihov put i njime pošla Ik lepšoj zajedni-čkoj. velikoi budučnosti. A ta narodna volja izabrala je taj put, jer je doku-čila, da na njemu nema i ne može da bude raskrsnica novog iskušenja i da s toga puta nema i ne može više da bude vračanja u natrag. I zato kročimo smeono i gordo tim blagoslovljenim stopama naših velikih Vladara, kročimo i baš mi Sokoli i Junači budimo pred svima prvi na tom putu bratstva, ljubavi i sloge; i budimo sigurni da nečemo biti osamljeni, i verujmo: budučnost naših dvaju bratskih naroda biče velika i beričetna—jcr»Sjcdine-nieto pravi silata«! Nastavimo, stoga, veliko, zajedničko, započeto delo! St. Celar Našim prefplatnicima Opci štrajk grafičkih radnika u Dravsko j banovini, koji tra je več punih mesec dana, uzrokom je. da naš list nije izišao več od 12 jula, kada je i taj poslednji broj izišao neposredno po začetku štrajka. Kako se pak nije moglo predvideti, da bi štrajk moigao duže potrajati, to nismo ni smatrali uputnim da u poslednjem broju od 12 jula štrajk uopće spomenemo. Među-tim desiio se je sasvim drugačije. Molimo stoga sve naše pretplatnike da izvole uvažiti razlog, koji je kao jača sila, sprečio redovito izlaženje našega lista te da ove neizišle brojeve ne reklamiraju. Da bi pak naše pretplatnike otste-tiii za neizišle brojeve, prilažemo ovom sadanjom broju posebni ilustrovani prilog o sletu u Sofiji. Naredni naš broj nastojačemo izdati svakako redovito, računajuči naravno na mogučnost najskorijeg pre-stanka štrajka. Uredništvo 1 uprava »Sokolskog glasnika« LOVENSKO SOKOLSTVO Jaroslav Zika-Borotinski šezdesetgodlšnjak Dne 13 jula navršio je šezdeset godtna svog plodno« } zaslužnog života brat Jaroslav Zika-Borotinski, starešina českoslovačke pogranične župe u Pragu i poznati češki književnik. Jubi-larae bavio se je književnim radom več za mladih dana, a danas važi kao priznat pesnik i pisac. Naipisao je i nekoliko pozorišnih dela. Do raspušta-nja ČOS za vreme svetskog rata obav-Ijao je iza brata Kršena funkciju tajnika ČOS, kao i razne funkcije po društvima i župama. Poznaje Sokolstvo i njegov život do potankosti. Na-pisao je, kao odličan poznavalac Sokolstva, nekoliko dela iz sokolskog života, a i mnoge svoje pesme posvetio je Sokolstvu, raznim jubilejima i t. d. Nakon oslobođenja stupio je u redak-eiju Venkova, gde je pored ostalih s uspehom vodio i sokolsku rubriku. Još i danas ovaj vredni Soko, kojeg se je prigodom njegovog jubileja setila čita-va češka literarna javnost, velikom energijom radi u Sokolstvu i to na odgovornom mestu starešine Zagranič-ne župe COS. I Bral Vilim Pelclbauer 22 jula o. g. umro je u Kolinu br. V. Pelclbauer, dugogodišnjj načelnik Sokolske župe Havličkove, član Vibora ČOS i počasni član načelništva ČOS. Pokojni brat Pelclbauer stupio je u sokolske redove još kao dete, a po svojem kasnijem požrtvovnom i pre-'lanom sokolskom radu stupio je u red lajpoznatijih, najzaslužnijih i najistak-nutijih sokolskih radnika u češkoslo-vačkom Sokolstvu. Svaki rad, kojega se je prihvatio, izvršio je do kraja, temeljito i stručno. Osečaj dužnosti i odgovornosti vodio ga je uvek u svem njegovom radu. Dobrim je primerom uvek prednjačio. Na njegovom zadnjem .i. Naročito je bila lepo ukrašena glavna tribina. Nad kraljevskom ložom isticao se je veliki kraljev i kraljičin inicijal »BI« s krunom, ovijen zelenilom, napravljen sav od sijalica. Kraljevska loža bila je prekrivena sva velikim krasnim čilimovima i uikrašena cve-čem. Takoder i ostale brojne počasne lože bile su ukusno dekorisane i pre-krivene velikim čilimovima, a isto tako bio je ukusno dekorisan i pristup do kraljevske lože. Pod kraljevskom ložom nalazio sc je natkriveni načelnički most, što izgleda da je bilo za onu veličinu sletišta dosta posrečena zami-sao u pogledu vodenja vežbi. Sučelice glavnoj tribini nalazio sc je glazbeni paviljon, takoder ukusno dekorisan i s jednim manjim kraljevskim inicija-lom i krunom na vrhu. Pod paviljonom bio je glavni ulaz za vežbače. Iza ove tribine nalazilo se je sabira^ za vežbače. -„j. Od članova vlade vežbi su P stvovali ministar unutrašnjih dela neral brat Raško Atanasov, pretsc® Saveza Junaka, ministar prosv'er oV neral g. Radev, ministar g. Kozun . i ministar g. Jotov, zatim mnogi zvanični pretstavniei i odličnici- ■NTa- zvanicni preisiavniti i uunw»-- lanik dalje je bio i češkoslovački Pt>s^ br. dr. Maksa te otpravnik jugosio ^ skog poslanstva savetnik g. B°z s. Jugoslovenskog ministra za fizič pitanje naroda zastupao je br. ljub Krejčik, profesor. , j Od strane pretstavnika J11}18 хе-Sokola, pored pretsednika Junaka k nerala brata Atanasova, bili su Ш' ostalim članovima vodstva: br. La^ j br. prof. dr. Minev, br. Mišajkov, ® » Stojanov, br. Jakimov, br. Petrov, ® | inž. Nikolajevič i drugi. , 0|. Od strane jugoslovenskog stva bili su zamenici starešine^. ® . jr, Gangl, Paunkovič, dr. Gavrančič i t Pavlas, nadalje savezni sekretar ® t dr. Gradojevič, savezni načelnik , dr. Pihler, savezna načelnica s. 71 larjeva, zamenici sav. načelnika Vojinovič, Jeras i Kovač, članovi vezne uprave: Živkovič, Brozovič, j, novački, dr. Buič, Živanovič, arh. .• ljanič, inž. Radulovič, dr. Stevano ^ Švajgar, inž. K. Petrovič, D. P^1,®^-Dimitrijevič. dr. Pipenbaher. vič, Smertaik, dr. Dragič, in*-., kovič, Ml. Belčič i dr. Arsenijevic. . Od češkoslovačkog Sokolstva . sustvovali su: zam. starešine br- .0 hlarž (starešina br. dr. Bukovsiki ^јјц-je cla otputuje), načelnik br. dr- ^ s. ger, zam. načelnika br. Nimhaus, ^ Boučkova, s. Burgrova, br. Kudeia. Kepi, br. Benda i drugi. tll- Od poljskog Sokolstva bili sUuriit rešina br. Zamojski i potstarešina Boguslavski. _ taTc- Od ruskog Sokolstva bio je s šina br. Drajling s ostalom bračoin-^. Rumunski gimnaste P alk bili stupani ipo g. Banatcanu i još delegatu. ati- Sama vežba počela je u 4.Ji; Kao prvi nastupili su članovi Jun. o(} koji su bili frenetično pozdravljeni^ celoga sletišta. Nastupilo ih je Svrstani u 9 kolona, okrenuti P glavnoj tribini, oni su najpre ou5 za. uz pratnju glazbe »Šumi sU tim gromko usklikli »Ura«. 8 roste vrlo dobro izveli svoje lepe PflrS]ce vežbe, pa vežbe uz pevanje ^jjje himne i na koncu vežbe uz (pC\^up, »Šumi Marica«. Njihov lep 11 0^& skladno izvadanje vežbi, uzorno J vanje, kao lep sastav samih ve :|epši sve je to na gledaocc ostavilo n e0o; dojam i zato su vežbači °PC kao i na koncu vežbi, bili na-, oduševljenim priznanjem. fcu- Za članovima nastupile su ^u' goj tačei Junakinje u vežbama ^ njevima. Vežbalo ih je 900. I vežbe bile su veoma lepe i * i s velikom elcgancijom, *ac" pri?' skladnošču. Pobrale su najlep-nanje. čt#0' U trećoi tačei nastupile jbein* slovačke Sokolice u prostim je 4-’ uz pratnju klavira. Nastup' pre' burno pozdravljene. Njihove . gU sv cizno izvadane vežbe odusc gledaoce. паЉ Jh? 1 tacci nastu.pio .je ju-hrj sV naraštaj u vežbama sa i stapova. Nastupilo ih je 1050. Naj-ifu °\Pcvali jednu pesmu j zatim dnia- i)rVj -deo vežhi sa štapovima, pa . 8 stapova i treči deo opet sa vflP0„V,ma’ "a vr^° leP° i skladno iz-vi*» Je svojih vežbi naraštajci su bjli Puta nagradeni burnim pljeskom. Sveććiuft predaja plakete Saveza Savezu Junaka i spomen-frake zasiavi Saveza SKJ Bratimljenje jugoslovenskih Sokola i bugarskih Junaka ve^be naraštajaca slcdio je na ^Cajmil 1 najdirljiviji momcnat krt? сШе s^ctu: svečana predaja pla-slaviin seZa Kokola Kraljevine Jugo-čann Savezu bugarskih Junaka i svc-JlmoU Podaja spomen-trake bugarskih sveofl K4aSt?vi Naveza SKJ. Kruna pak stavo • ’e zathn bratimljenje za-Garcl- ,uS°slovenskog Sokolstva i bu-wrsk0g Junaštva. чапи i v,s u bugarski naraštajci bumn 1 ,etlste, odmah su nastupili, koli J>0.z"ravljeni, jugoslovenski So-savey„„ u sa saveznim vodstvom i Postrni-i^ za|tavom' Članovi su sc tada sredin’ i U-? kolona. Izmcdu njih, po venslf* * , svrstale su se jugoslo-nice t an'ce. zatim članovi pa čla-Post ™aka' ^ desne glavne tribine sT22* 80 vodstvo Saveza SKJ feve h oar>A° °.m llebu slavoluk plemeni-Va: pfy- ;a i iskrenih bratskih čuvsta- °1>гог:1 to pramen zraka na širokom ^ našim zemljama i po 5 novo«m Bal,kanu raznosi rujmi zo-*iVftta *’ fadosnog, radinoljubivog Kr X? silna* ta’ slavoluk nagrnula su na-*^°šem ®®°štva, da tu pod visokim !°s v*še od njega samoga uz-ožeJ sokobko - junačke svesti, da Javitj c s višina svojih ideala ob-^Pfijjj,„\?.mu svetu — prijateljima i СеПц 'чта; da čemo pod svuku ^Vr8titJli.a^' °Jačati i u svojim srcima l1 “ratsku ljuba v. ko ja ie bacila reba j ftašu prošlost i koja sada ЈГ rasvetljuje naše puteve, da SV«UQ гЛ*а bude sve jasno, čisto i Bral °tra'no odobravanje.) h11® San,Uz.brata, sestra иг sestru po-r^red ° Iedn.u zapoved: s borbom ^ncta vihora za pobedu kul- д ^°venstva.t (Aplauz.) smo došli k Vama, Judarismo svoj put kroz h 0 s t, na^ Niš, koji nas je ob-h 25 „ f^Ofadosnim uspomenama od tl* u da bi svoje duše oku- L°ii Su ellčini prohujalih dogadaja, d°'i *U Г?^,ага1' staro i stvarali novo, i .“”i prethodnici današdi je^a J' kada f,se Srudi naslanjaju na gru- №i Rtl _ ehčini prohujalih dogadaja, rali staro i stvarali novo, prethodnici današajega г đrudl naslanjaju na gruli. ~ Or! „S1C^ UZ srcc i kada se w davorr ^ stapajući se u veličaj- 0 i živ - sl°venskog Balkana: Živi Go i Cccrno- (Burno odobravanje.) bili' ^J.^.J bil*ft^a do danas — koliko « s®nsJ,-iL ^ * napornih nasioianj ie W4«nsirVL,u,n • napornih uasioianja t| nam i zlih sila* koie su veB i brata otrgnu od brata i od, sestre! Ali snaga slo-v lila ; ti umštiln ip svi* птрпгеке * uništila ie sve prepreke, rane, obračunala je s №r danas hoćemo i moramo hteti da ustanovimo duhovno kraljev-stvo slovenskog sokolskog bratstva, jer hočemo da od danas unapred bu-demosvi mj sokolski Junači i ju noč ki Sokoli. (Dugotrajan buran aplauz i oduševljeno iklicaaje.) I u spomen ovoga dana izručujem Vam plaketu Saveza Sokola Kraljevine Jugoslavije — naše jedino i najviše odlikovanje. Neka bj ta j dar bio Vama i Vašem r.ovom pokolen}u vidaa znak naše bratske ljuba vi prema Vama, prema Vašo j krasnoj zemlji i цзтеп&а bratskom narodu bugarskom! Zdravejte! Zdravoj Konac govora brata Gangla po-pračen je urnebesnim klicanjem i ne-opisivim oduševljcnjem svega sletišta. Predavši plaketu Saveza SKJ na ruSke-pretsednika Saveza bugarskih Junaka generala br. Raška Ataoasova. brat Gangl se br. Atanasovom srdačiio iz-ljubio uz neprestano burno odušcvlje-nje, silan aplauz i gromko klicanje. U tom času brat Gangl predao je na ruke pretsednika generala brata Atanasova Savezu bugarskih Junaka plaketu Saveza SKJ, kao jedino i najviše odlikovanje jugoslovtenskog Sokolstva. Primajuči plaketu, ko ju su medu-vremeno preuzela tri bugarska Junaka, pretsednik Junaka general brat Raško Atanasov najsrdačnije se je zahvalio jugoslovenskom Sokolstvu na ovom njegovom najvišem odličju i u.jedno krasnom bratsikom daru. L? svom govoru general brat Atanasov rekao je medu ostalim, da Junači i Sokoli treba zajednički da aastave veliko delo na zbliženju dvaju bratskih naroda, koje su tako srečno zspočeli Viteški КгаЏ Aleksandar I Ujedinitelj i Nj. Vel. Car Boris III, kojj su time označili novu eru u našim bratskim odeosima. I .prilazeči zastavi Saveza SKJ te privezu ј-ući na nju u ime Saveza bugarškib Junaka krasim sviknu spoeneia-traku u hugarskim nacionalnim bojama, pret-stdnika general brat Atanasov izrckao je ove reči: — U znalk bratskih osečaja. privezujem na vašu zastavu bugarsku tro-bojku, da ju nosite i da se sečate na nešto što je nerazdeljivo, jer mi svi živimo za jednu ide ju. za bratsko zbli-ženje naših dvaju bratskih naroda. — LJ tom momentu general brat Atanasov izljubio se je srdačno s bratom Ganglom, dok se je celo sletište plo-lamalo od neopisivog oduševljenja. Največe pak oduševljenje i ujedno neopisivo ganuće zavladalo je, kada su se dve zastave, dveju velikih narodnih organizacija. Saveza SKJ i Saveza bugarskih Junaka, ukrstile u znak bratstva. Sletište celo palo je tada u pravi delirij zanosa. Mnoge i mnage oči Sokola i Junaka, orosile su suze radosni-ce. Bio je to največi, najznačajniji i .najlepši trenutak na ovome krasnom slctu. Majestoznost ovoga momenta pojačali eu zvukovi jugoslovenslke i bugarske himne. U ime jugoslovcnskog Sokolstva zahvalio sc je tada generalu bratu Ata-nasovu i svima bugarskim Junacima brat Gangl, koji je izmcdu ostalog rekao, da boje zastava: bugarske, ju-goslovenske, češkoslovačke, poljske i ruske pretstavljaju plamen jedne te iste, velike i bratske slovenske ljubavi. Tada je glazba zaigrala »Sokolsku« uz ponovne burne i oduševljene ovacije. Nakon ovog svečanog čina redale su se zatim ostale tačke programa. Na sletištu su ostali jugoslovenski Sokoli, njih 580, koji su vrlo dobro i osobito lepo d skladno izveli svoje proste vežbe te pobrali največe priznanje. Sa sletišta bili su otpračem burnim i odušev-ljenim pljeskom i .poklicima. Vežbe je vodio načelnik Saveza br. dr. A. Pihler. Za njima nastupile su jugoslovanske članice, njih 420, koje su s mnogo razumevanja, skladosti i elegancije iz-vodile svoje A^cžbe. Jedino je bilo kat-kada pmiešto slabo pokrivanje. Članice su bile mg ra dene oduševijenim pljeskom. Vežbe članica vodila je ea-vezna načelnica sestra Skalarjeva. Sve vežbe j ugoslovenskih Sokola i SokoJica pratila je glazba Sokolskog d'ruštva Ljubljana Tabor I pod dirigo-vanjem svog kapelnika brata Švajgara, dok je vežbe Junaka pratila bugarska vojna glazba. Za jugosiovenskim članicama nastupile su bugarske naraštajke. Nastu-pilo ih je 1300. One su izvele svoje vežbe upravo odlično. Vežbale su naj-pre vežbe ,s vencima, zatim drugi deo vežbi bez venaca a treči deo opet s vencima. U s okorne pogledu one su zaslužile največe priznanje i zato su bile tako oduševljeno i burno ^zdravljene i nagradene. Zatim su nastupile dve oešlooslo-vaeke u zor n e vrste na spravama, i to vrsta članova, njih 9. na preči i vrsta članica talkodcr njih 9, na' raznovisin-skim ručanva. Člafluovi sj.i «gzaktnim izvadanjem svojih osobito zanirnljivih i vrlo lepih sastava odnševili sve i aklami-rana. Treba istakauti, da &u ©ve vrste doliom rcpnczeji.tovaic češkosl®-vfrčko Sokolstvo u vežbaniju na лрта-vama na ovomc.sietu. Kao deveta tačka bio je nastup jugoslovenski h Sokola u Čuvcnotm ea ,sta\iu brata Ivanu Kovača «}iej va č k o m narodu. Orhestar je tada intonirao »Kde domov muj« .uz oduševljeno i burno klicanje celog po-zorišta. Zatim je general brat Atanasov pozdravio pretsednika Poljske Republike (g. Mošćickog i poljski narod, ta-koder uz oduševljeno klicanje brači Poljacima. Svoj govor 'geneTal brat Atanasov zaključio je pozdravom Nj. Vel. Petru II Kralju Jugoslavije i uz poklike: »Da živi hrabri i bratski jugoslovenski narod!« Konac govora generala br. Atanasova bio je popračen burnim ovacijama Nj. Vel. Kralju Petru II i bugar-;sko-jugoslovenskom bratstvu, našto je orhestar zaigrao »He,j Sloveni«. Posle .generala te. Atanasova održao je krasan govor ministar prosvete gein.er.atl g. Tod or Radev, koji je bio frenetički pozdravljen. G svom govora gosp. ministar je, ugiavmwn, rekao sledeče: »Ova veii-•čanetvena slika, koja 9e pruža jwed mašim očima, oKeava jednu samerodnu, ičis<4i, •dtamu&a ideje, ko ju je porodila .jmmeko-eokolska organizacija. Diveči tse vašim zbajenim redovima, osečajuči vaš polet, nadahnjujuči se idejama, llco^e su vas sabrSle, baje su vas tako •Vfizrile. 'fc»3e sa vas *ako silno oduše-'vile, eim silama da unapredimo one duhovne vrednote na kojim« toliko osku-deva današnji svet i koje mogu kao novo savremenoj civilizaciji da dadu samo slovenski narodi. Susretajuči vas i pozdravljajuči vas u ime kulturne i prosvečene Bugarske i vaš veličanstve-ni slet, želim da on pronese one velike ideje, lozinke i eiljeve. koji su tako duboko utisnuti u vašim organizacijama po svim krajevima, gde god se ču.je slovenska reč; želim da duhovne vrednote, s kojima ste tako obilno i duboko podareni i koje su usadene u slovenskim narodima i koje tako močno i ustrajno usadujete vašim pitomcima, da ih širite po svim zemljama sveta u svrhu olakšanja. mira i Ijiubavi medu narodima; želim da vašim snažnim mišicama, zdravim duhom j prosvečenim umom ožarite sve one, koji s pritajenim duhom prate vaš put, da bi lako stvorili onu močnu zaštitu, pod kojom če narodi moči da se podadu na miran, pun stvaralački rad, koji će biti od koristi nama i svima ostalim narodima. Želim vašim organizacijama da rastu i da se jačaju na zdrav napredak i na slavnu budučnost slovenskih naroda. Zdravejte!« ____________ Govor mdmstra prosvefte generala g. Radcva bi o je p o ит aćen burnim i adiuševlijmkn odobravanjem. Tada je hor Junaka uz pratiaju orhestra otpe-vao »Hej Sloveni^ »Zdmvejdie Junači« i »Sumi Mamca«. Nato je u ime grada goste toplo pozdravio pretsednik sofijske opčine g. inž. Ivanov. Iza krače pauze sledio je bogat i vrlo lep telovežbeni program akademije. Najpre su nastupili Junači, njih 26, iz Pernika, koji su odlično izveli krasni simbolični sastav »Minjori« (rudari) u rudarskom odelu i sa svetiljkama na glavi. Za njima je 6 članica i 9 članova župc Niš izvelo telovežbeni sastav »Faust«, nato su odlično nastupili članovi ČOS na rudama i za njima članice s jednim vrlo lepim ritmičkim sasta-vom. U daljnjoj tačei nastupila je opet župa Niš s Černcovom tačlkom »Naprej«, koju je vrlo dobro i lepo izvelo 16 članova. Sledio je zatim odličan nastup pitomaca i pitomkinja bugarske državne škole za telesno vaspitanje. Za njima nastupila je grupa bugarskih seljaka i seljakinja iz Nove Zagore i Rusa. koji su uz svirku kavala i drugih instrumenata izveli nekoliko vrlo lepih i zanirnljivih bugarskih narodnih igara. Posle njih nastupilo je 20 ruskih Sokola, koji su izveli jedan poduži i s mnogo uspeha sastavljeni i efektni simbolični sastav uz glazbu, solo pevanje i recitativ. Akademija je završila bugar-skim narodnim igrama, i to nešto posle 12.30 sati. Uspeh akademije bio je odličan. Druga javna vežba dne 14 Jula I druga Ј&упа vežba potuCila je sfcjan uspeh — Uz prepuno sletište, bogati raspored vežbe izveden Je laCno i u najletpšem redu — I ovoga dana iestiqii Junaka i Sokola bili su odlični — Krasne i efektne tečke JuiMrikHi selfačkib četa Slet fe završen s najlepšim uspehom Dirlfiv Ispraća} fugoslovenskih Sokola Javna vežba ovoga dana počela je u 3.30 sati. Sletište je bilo dupkom puno. Kao i jučerašnjoj. tako i ovoj drugoj javnoj vežbi, pored celokupna« sokolskog i junačkog vodstva, prisustvovali su i mnogi članovi vlade, s pretsednikom ■«. Toševom na čelu, kao i drugi zvanični prclstavmici i odlič-nici. Naravno, pored onih ikoji su na-stupali na vežbalištu, vežbi su prisu-stvovali i ostali Junači i Sokoli u pu-nomu broju, koji su se -razvrstali po tribinama i svojim živopisnim odorama podavali sletištu osobito privlačnu i živu sliku. Prvi su toga dana nastupili članovi junačkih seljačkih četa, njih 650, koji su uz oduševljeno opetovano priznanje vrlo lepo i veoma skladno izveli svoje proste vežbe. Za njima je nastupio junački mu-, ški i ženski naraštaj, Vidinskc oblasti, svih nešto preko 600. Vežbe naraštaja učinile su na sve gledaoce najlepši uti-.sak i oni su bili nagradeni obilnim i oduševijenim odobravanjem. Posle naraštaja nastupile su jugoslovenslke Sokolice, njih 72, u divnim, bogatim i ujedno najraznovrsnijim narodnim nošnjama, koje su uz pratnju glazbe Sokolskog društva Ljubljana 1 'Tabor iz vodile razna jugoslovenska kola, koja su j»a koncu z a vršil e formiravši jednu krasna i osobito efektnu zvezdu. Ovaj nastup jugoslovenskih Sokolica izazvao je opče i ckagortrajno oduševljenje. Zatim su nastupili pitomci i pitom-ikinje bugarske državne šikole za telesno vaspitanje. Nastupilo ih je muških 57, a ženskih 38, svi obučeni u belo. vrlo lepo razvijem. Oni :su jednim celim nizom svojih odličnih egaibicija prikazali napredno, sistematsko i sve-istrano gajenje telesne kulture u da-mašnjoj Bugarskoj, kojoj če ova škola idanas-sutra dati i odlične stručno i tc-.meljjito obrazovane vaspitače na tome ipolju. Ovaj nastup biio je pračen od isvjh gledalaca s osobito velikim zami-пгапјет. Za svoje odlične demonstracije pitomci i pitomkinje bili su na-Igradeni općim oduševijenim prizna-mjem. Za ovima nastupili s,u jugoslove.a-iski članovi, njih 81, Ikoji su pod vodstvom zamenika saveznog načelnika Ibrata I. Kovača danas ponovili njegovu idevetku »Hej trubaču« s istim sjajnim luspehom ka^o i na jučerašnjoj vežbi, Ite рочздупо oduševili sve 'gledaoce. Sledfla je nadalje tačka župe Niš, čija su 72 člana, pod vodstvom župskog načelnika br. Burazo^ića, izvela žup-iske s/letske vežbe za W35. Oni su na-sstuiplli na eelu sa svojom novoosveoe-iiiwm zastavom, prvom zastavom kojtu ■je 'Sokolima y podario ‘N j. Vel. Kralj iPctar II, koju su osvetili pred polazak tu Sofija dne 11 ;j‘ula. Ovdm.asvojim *ia-istupem pobrali su zasluženo priznanje. Z#tian |e J6 c lanen-a aste ;župe ameio isinaboličnu vežbu »Napmej« ©d tlemcai vrlo idobro i lefeiktno, za 'iioi isn bili t«-Igmdana (odn&e^ jenim tolijesibojn. Nato eu maetupiM seljaciM seljaklnje KOblasti ti ‘sx^>jim lepim na-trodnim «ošnijrtma. njfh в00, -©d toga imiSkih. 'Njihovo eklndne. tneno i po- letno izvadanje vežbi ©duševilo ie sve gledaoce, koji £u ih opetovano obdarili burnim pljeskom. Na koncu izveli su nekoliko narodnih kola, ‘krasnih i slikovitih, koja su oduševila celo sletište. U sledečoj tačei nastupiili su Junači Sofijske oblasti, koji su u prvom delu osobito lepo izveli svoje vežbe. U drugom pak delu ove tačke 24 Junaka, iz Pernika. odlično su izvela krasan simboličan sastav »Minjori« (ru dari). Bila je to zaista jedna po vrednosti j lepoti reprezentativna tačka, koja je izazvala neopisivo oduševljenje kod svih gledalaca. Za njima je ženski naraštaj izveo veoma lepo svoje vežbe na gredama. Zatim su nastupile uzo>rne jugo-slovenske vrste, i to vrsta od 11 čla nova s vežbama na preči i vrsta od 9 članica s vežbama na ručama. Oni su nastupili pod vodstvom saveznog načelnika brata dra Pihlera. odnosno savezne načcinice sestre Skalarjeve. Celokupan nastup vrste članova zadi-vio je sve gledaocc i bio ocenjen su-^K'rlativima. Oni su se zaista pokazali kao odlična klasa, koja če moči da i pred stranim svetom i širokim među-narodnim forumom, uz istrajno vežba-nje, dostojno zastupaju ne samo naše Sokolstvo več i našu državu. Takoder i nastup vrste naših članica bio je p rimi j en s iskrenim i oduševijenim ^priznanjem. Sledio je inato nastup Trnovske oblasti, i to članova i članica. Članova je nastupilo 200, a članica 120. Članovi ssu vežbali vežbe e motkama. T oni su itakodeir svojim vežbama j njihovim iskladnim izvadanjem bili nagradeni •obilnim i oduševijenim priznanjem. Za njima .su nastupili Junači i Junakinje iz društava Burgas i Varna, i ito 54 Junaka d 48 Junakinja. Za svoje vrlo le.pc i skladno izvodone vežbe s »bručima požnjeli su naj lepše priznanje. Zatim se nastupili Junači j Junakinje te m. i ž. naraštaj iz Rusa, Du-navske oblasti, njih svega oko 600, Ikoji su izveli lepe i slikovite skupinske vežbe i na Ikoncu završili ih napravivši nuicijal cara i carice »BI« s krunom uz pevanje. Njjihov nastup izv.azvao je opče odiuševljenjre. Dalje ie sledio nastup j urna č kih eeljačkih četa iz okoline Loma, Vidin-iske oblasti, i zanim-Ejiva. Seljaci su nadolazili na sletište ipostepeno, sad u večini, sad u man jim (grupama, Sto >je i: nosilo jednu naročit u t..-,„st. лдамирио lli i)e svešla tprceko '1Ш. Po ertuivom sletištu stvonili iiu grupe, izvodeči razne narodne igre i kola. Ova nam je tačka realno i snažno prikazala svu lepotu, sav onaj bujni temperamenat seoskog narodnog života, koji se budi u časovima radosti, koju mu inače život tako r etiko i škrto pru-ža, i ujedno osebujni folklor Bugarske. Javne vežbe vodio je načelnik Sa-veza Junaka kap. Genev sa saveznom načelnicom s. Dobrevoro uz pomoč biv-šeg sav. načelnika br. Bureša i drugih članova. Zalvaranje sleta Več u samu noč sledilo je svečano zatvaranje sleta. Na vežbalište stupili su tada svi Junači i Junakinje sa svojim saveznim vodstvom i zastavama, to Sokolstvo, koje se je poredalo uzduž glavne tribine na čelu s članovima sa-vezne uprave i sa saveznom zastavom. Tu je tada pred svima pretsednik Sa-veza Junaka general brat A t a n a s o v predao pobednieima u natecanju za prvenstvo Saveza Junaka nagradne vence, i zatim održao govor, kojim je objavio svršetak VIII sleta Saveza bugarskih Junaka. U svom govoru je general brat Atanasov između ostalog rekao: »Ovoga časa završava se vaš slet. Tri sletska dana bili su dani požrtvov-nosti i discipline. U tim danima vi ste pokazali vaše uspehe, vaš bodri duh, ost&vivši nezaboravan spomen u svim srcima naših naroda. Vašega dela se-čače se ne samo u Bugarskoj, več i u svim slovenskim zemljama. Nad tim našim zemljama lebdi danas jedna ideja, i jedan osečaj gordosti i ponosa pro-žima naše narode i jedna želja ispunja nsše duše. Budimo ovim zadovoljni, budimo gordi. što ujedinjeni jednom blagorodnom idejom težimo da razvre-drimo naše nebo, da se poraduju naši rodni krajevi, gaječi jedan osečaj nežne bratske ljubavi.« Izrazivši zatim toplu blagodarnost svima za učešče na ovome sletu i po-želevši svima srečan put i povratak, general brat Atanasov pozvao je sve da kliknu Nj. Vel. Borisu III Caru Bugarske, Nj. Vel. Petru II Kralju Jugoslavije, pretsedniku češkoslovačke Republike T. G. Masariku i pretsedniku Poljske Republike g. Moščickom, u kom su času sletištem odjekli gromki i oduševljeni poklici »Ura«, »Zdravo« i »Ziveo«. Tada je glazba otsvirala uz pevanje svih »Šumi Marica«. »Bože pravde«, »Bože cara pazi« i »Mila ro-dino«. Sa sletišta nakon toga uputila se je velebna povorka Junaka i Sokola sa svojim vodstvima i zastavama u grad, oduševljeno manifestu juči i posvuda najsrdačnije i burno pozdravljena od svega građanstva. Pred Dvorom povorka je zatim izvela defile pred vodstvom Junaka i Sokola i zatim se razišla. Iste večeri u gradskom vrtu odr-žana je velika veselica Junaka i Sokola. U gradekom pak kazinu Savez bugarskih Junaka priredio je oproštaj-no bratsko veče, kome su učestvovali članovi sokolskog i junačkog vodstva, kao i veliki broj ostalog članstva. Tu se je od svih najsrdačnije i bratski oproetio domačina, pretsednik Saveza Junaka general brat Atanasov. Odlazak iz Sofije Sutradan, u ponedeljak dne 15 jula, Sofija se več praznila; odlazili su Sokoli kao i Junači iz unutrašnjosti zemlje. Poslednjim vozom kasno u noči otputovali su u domovinu poslednji jugoslovenski Sokoli, osim onih koji su otputovali na izlete po raznim kra; jevima Bugarske. češkoslovački Sokoii bili su otputovali več u nedelju, u 8 časova naveče, najsrdačnije ispračeni. S njima je otputovao i zam. starešine Saveza SKJ br. Gangl, koji ih je pratio na Oiplenac, gde su se poklonili senima Viteškog Kralja Aleksandra I Ujedi-nitelja. Ispračaj jugoslovenskog Sokolstva bio je neopisivo srdačan i dirljiv. Pri odlasku svakog sokolskog voza bili su pretstavnici Saveza Junaka, mnogo-brojno članstvo Junaka kao i junačka glazba. Ogromno mnoštvo sofijskog gradanstva kao da ni je uopče napu-štalo stanice. Pa i po svim ulicama, kojima su Sokoli prolazili na stanicu, sofijsko gradanstvo okupilo se u ve-likom broju i srdačno se opraštalo od svojih dragih gostiju. Naročito je bila živa ulica Marije Luize, koja iz središta grada vodi prema kolodvoru. Do u kasnu noč bio je tu okupljen svet i srdačno pozdravljao jugoslo-venske Sokole. Pretstavnike jugoslovenskog Sokolstva pri njihovom napuštanju Sofije is-pratio je lično pretsednik Saveza Junaka general brat Atanasov. U utorak pak, dne 16 jula naveče, ostale članove savezne uprave ispratili su brača: prof. dr. Minev, Lazov, Akimov, Petrov, Nikolajevič, Bureš, br. Kožuharov i mnogi drugi. Svi su se na rastanku jed-ni od drugih najsrdačnije oprostili i izljubili. Rastanak s bračom Bugarima i s lepom i tako gostoljubivom prestolni-com bratske zemlje bio je zaista vrlo težak i dirljiv. Teško je to opisati; to je trebalo tek videti, to je trebalo lično osetiti, a to je pokazala i ona masa cveea, kojim su bili obasuti vozovi jugoslovenskih Sokola i Sokolica, s istaknutim jugoslovenskim i bugarskim zastavama. Sve dok svaki eokolski voz nije daleko odmakao, orili su s jedne i s druge strane oduševljeni pozdravi i poklici, mahalo se rukama, rupčičima i kapama. Vrlo veliki broj jugoslovenskih Sokola i Sokolica nabavili su lepe junačke kalpake i poneli ih na >glavi kao jednu milu uspomenu na te krasne i velebne dane u Sofiji. Ovaj dirljivi rastanak je pokazao, koliko smo bliski, koliko smo jednih osečaja, kolika nas ljubav veže i kako duboko je sada u srcima naših širokih narodnih masa sazdano naše bratstvo. Rastali smo ec s našom bračom Bugarima i s lepom i gostoljubivom Sofijom bratski im blagodarni na sveinu.^ A brači pak Junacima kličemo: Dovižde-nja u Jugoslaviji — na sletu u Subotici! Zdravejte! S. Č. Telesno vaspiianje u Bugarskoj Prigodom VIII sleta bugarskih Junaka imali smo najbolju prilik-u da vidimo nivo teleene kulture na kojem se nalazi bugarski narod. Ova je priredba bugarskih Junaka zato od tolike važnosti, jer je izbacila na površinu silne vežbačke mase obo-jeg spola, svih godišta i različite izvež-banosti. Ostale podatke o stanju športa crpli smo iz merodavnih sportskih krugova. Organizacija bugarskih Junaka jo danas najvećai telovežbena organizacija obzirom na masu članstva i na kontakt s narodom. Donosimo nekoliko istorijskih isti-na o pretečama današanje organizacije »Junak« i o 'postanku bug. Junaka. Prvo bug. gimnastičko društvo os-novao je g. 1865 u selu Vojnjagovu (u okolini Karlova) največi bugarski revolucioner Vasilije Lovski. Odmah druge godine osniva isto takvo društvo u selu Enikeju (u okolini Tulče). Članovi ovih društava vežbali su se u skakanju, trčanju, bacanju kamena s ramena, hrvanju i streljanju. I 'pute za sva vežbanja davao je sam Levski, koji je to naučio u legionu u Beogradu. Naskoro je osnovan veliki broj takvih četa u bug. selima. U njima su se uzgajale čitajve plejade boraca za oslobodenje Bugarske. Širen ju i osni-vanju ovih četa mnogo je doprineo ruski general M. D. Skobelev. Javljaju se i drugi organizatori sličnih četa kao: Matevski, Slavejkov i drugi. Cilj ovih dftsštaiva u ono vreme bio je tla se bugarski narod spremi za odbranu zemlje od turskih invazija, da sačuva veru. život i imanje. Člano- vi udruženja bili su isključivo daci i ‘ radani od 15 do 50 godina. Vežbali su redovno 3—4 puta nedeljno, i to u polju. Vojniči nisu u početku sudelo-yali u tom radu. Njima je suradnja dopuštena tek 1880 godina. Potpisom berlinskog ugovora 1878 god., kojim su mnogo smanjeni zahtevi Rusije prema Turskoj u pitanju samostalnosti Bugarske, povela su gim-nastička društva u Bugarskoj naro-čitu akeiju, koja je išla za potpunom samostalnošču Bugarske države. Na sednici tajnog centralnog tc-volucionornog komiteta u Slivenu 15 maja 1880 god. stvorcn je medusobni sporazum svih gimnastičkih društava u Bugarskoj i date su nove smernice za zajednički rad i istupanje. Tada budo dopušteno i vojnicima da aktivno i javno suraduju u gimnastičkim društvima. U ratovima za oslobodenje dopri-neli su članovi ovih društava i četa neprocenjive žrtve. Do 1893 god. ova društva životare radi nemanja dovoljnog broja učitelja i prednjaka. Te godine profesor I muške gimnazije u Sofiji g. Jončev predlaže da so za rad u društvima angažuje nekoliko stranih učitelja gimnastike. To je i učinjeno. Tada ministar prosvete g. Živkov angažuje 9 Švajca-raea i postavi ih za profesore gimnazija i pedagoških škola. U slobodno vreme radili su oni u gimnastičkim društvima. Ovim faktom ujedinila se je Bu-garska narodna gimnastika sa Švaj-carskom, ali ističuči čisto bugarski ele-menat, koji je trebalo metodski da se razradi i reproducira. Od tog vremena nastaje nova era u radu gimnastičkih društava. Bujica nove energije i život ipun snage prostrujali su kroz žile i mišice bugarslkih gimnastičara, koji su se takmičili u organizaciji različitih zabavnih večeri, izleta, sastanaka, akademija i javnih časova. Polagano uvedena je i uniforma. Osečaj potrebe zajedničkog saveza ostvaren je 15 avgusta 1898 god., kada su se na inicijativu sofijskog društva sastali u Sofiji delegati večine društava i četa. Na tom kongresu rešeno je, da sva gimnastička društva i Savez koji je tada osnovan nose ime »Junak«. Istodobno stvoreni su i odobreni pravilnici za opči tehnički rad. Za pokrovitelja svih društava na predlog g. Jončeva izabran je Vasilije Levski. Smernice tehničkog rada utvrdene su ovako: da je nacionalna gimnastika jedna čisto domača inicijativa, koja medutim može da pozajmljuje dobre principe različitih stranih sistema, ali vodeči računa o zahtevima fiziologije i higijene, a sve u saglasnosti temeljnim principima Saveza. Prema saglasnosti fizičkih vežbi s fiziološkim i higijenskim principima, bugarski. Junak hoče da postigne: op-če razvijanje tela, razvijanje interesa za telesne vežbe medu omladinom, koje moraju da budo raznolike i deci pristupačne — razvijanje estetskog smisla kao i pamčenja kod vežbača — napuštanje čisto akrobatskih vežbi — preporučuju se vežbe koje razvijaju gipkost, veštinu i oštroumnost — podela vežbi prema fiziološkom uticaju na organizam — razvijanje harmonič-nog tela1, otstranjujuči sve vežbe koje su nepotrebne. Dakle od 1898 god. počinje Junak svoj normalni život. Danas imade Savez Junaka preko 168 društava s preko 30.000 članova. God. 1931 Junači su nristupili u Me-dunarodnu gimnastičku federaciju, g. 1933 u Savez slovenskog Sokolstva, a g. 1934 u Medunarodnu atletsku federaciju. Savez Junaka imade 2 štampana organa: »Zdravlje i snaga« koji razmatra naučna pitanja u vezi s telesnim vas-pitanjem i drugo je glasilo »Gimnastika, šport i kultura«, koje se bavi struč-nim pitanjima. Glavno je igralište u Sofiji — Stadion Junak. Osim toga imade mnogo društvenih domova i igrališta, dve biblioteke, mnogo muzika i drugi inven-tar sve u vrednosti od 17,542.753 leva predratne vrednosti. Osim mnogo javnih manifestacija, javnih časova i akademija, ovo ie VIII junački zbor (slet), koji ie održan o.d 11 do 14 jula o. g. u Sofiji. Danas se Savez bugarskog Junaka oseča čvršči i jači nego ikada, liubo-morno čuvajuči svoje dosadanje teko-vine i nastojeai konsekventno prove-sti svoje ideje i postiči ideal, koji se sastoji u negovanju osečaja lepote i morala, harmonije tela i na kraju u ljubavi prema svojoj otadžbini. Več prvi nastupi bugarskih Junaka na ovom sletu »Molebcn« i »Zarja« pokazali su, da u jedinicama bugarskih Junaka vlada velika 'poslušnost, ured-nost i točnost, daikle disciplina — ta kod nas toliko potrebna i željkovana vrlina. Stupali su u peteroredovima, zbijenih četa, savršenim stilom, kako se to kod nas vidi tek kod paradnog marša. I to svi — muškarci i žene, na-raštaj i deca. Svi naši ozbiljni i pravi Sokoli bili su time oduševljeni. S velikim interesom ocekivali smo prve nastupe. I to smo dočekali. Javna vežba, koja je odredena za petak, morala je biti radi nevremena odgodena. Celi program bio je prenesen na su-botu i nedelju. Od 9 točaka, koje su se u subotu izvodilo na stadionu Junaka prigodom prve sletske javne vežbe, 'dali su bug. Junači 5 točaka. Nastupili su njihovi članovi, članice, muški i ženski nara-štaj; svega oko 5000 vežbača i vezba-čica. Nastupanje je bilo upravo juna-čko. Savršenim stilom i korakom. Držanje ponosno, ali čedno. Odvczbah su sve radnje savršeno i s punim razumevanjem. Vežbe su bile jednostavne, skromne, ali korisne. Potpuno su od-govarale ispravnom shvačanju gimnastike, koje traži da telovežba bude jednostavna ali korisna. Sastavljač vežbi pazio ie naroeito na taj momenat jednostavnosti i unu-tarnje koristi, ali nije izostavio ni efe-kat estetski i vanjski kojim iepostigao potpuni uspeh. Publika isto tako skromna i čedna, razumela ie svoje Junake i stopila se s njima u leou i ugodnu celinu. . . v, Osim jednostavnosti, iizioioske koristi i estetike moramo naglasiti jo5 jedan mo.menat a to jo narodni. Upravo s virtuoznom umetnoscu, ali opet posve jednostavno, znadu oni uvrstiti u sve svoje vežbe elemente svojih narodnih igara (kola), s kojima obiluju u velikoj meri. Sve vežbe koje smo gledali bile su prožete s tim narodnim elementima što je na sve nas vrlo ugodno delovalo, jer nije bilo nametnuto ili umetno donošeno, več fino oromišljeno i prirodno spojeno s vežbom, da smo imali osečaj kao da to tako mora da bude. Dakle njihove telovežbene smernice koje smo napred istakli bile su ovde u tančine provedene, t. j.: narodna gimnastika, fiziološki opravda-na, estetski doterana, pristupačna svima slojevima naroda, spola i dobo. Vežbe na spravama nismo videli. I opet prema njihovim principima, koji su izraženi več kod njihovog osnutka, t. j.: napuštanje čisto akrobatskih vežbi. Zato smo videli palice, lukove, obruče, motke, drvene vile, švedske klupe, lopte, kugle, medicinke i t. d. Odelo svih vežbača i vežbačica bilo je higijensko i estetski doterano. Junači su nastupili u črnim kratkim hlačicama, belim majicama i ornim pa-pučama (u nekim točkama i bosi). Junakinje su imale kratke crne hlačicc, bele bluze s kratkim rukavima, crne papuče, a kosa povezana belom vrp-com. To je takoder veliki napredaik i srečno rešenje telovežbenog odela. Interesantni su bili nastupi poje-dinih oblasti, kao: Vidinske, Dunav-ske, Ruščanske, Novozagorske i mnogih drugih, koje su nam prikazale narodni život svoga kraja. Bile su to nadasve vredne točke, jer su se pojedine oblasti takmičile o prvenstvo Saveza u posebnim nastupima. I opet smo videli ono što smo več toliko puta spomenulj, naime: čednost, jed-nostavnost, skromnost, savršen red i diseiplinu, nepokolebivu volju za ra-dom i nesalomljivu l jubav prema svom rodnom kraju i prema svojoj otadžbini. Tu smo videli u malim delovima onaj pravi bugarski narod sa svim odlikama svoje narodne noše. I nošnja, i kretnja, i vežbanje, sve jo to izišlo iz naroda a da se time i opet pokaže i reprezentira on — narod. Najsavršenija točka celog sleta bila je zadnja točka nedeljnog programa. Što je to bilo? Ono, o čemu sam mnogo puta slušao naše vredno sokolske pregaoce i senioro braču: dra Lazu Popoviča, Janka Ljuštinu i Dušana Bogunoviča, koji su govorili: »Sletovi — u ovoj današnjo j formi ne valjaju. Nije to ono pravo. Nema tu naroda.« A što su učinili Bugari? Oni su dovoli narod i prikazali ga u celom svom sjaju i veličanstvenosti. Zamislite veliki stadion na koii dolazi grupa po grupa seljaka i seljakinja. Iz svih krajeva Bugarske. Svaki kraj jo u svojoj nošnji, dolazi na svoj način, sa svojim glazbalima, izvodi igre svoga kraja. Nešto više i lepše nismo mogli da želimo. Ne! Pred nama je bila cela Bugarska onakva kakva jest: jednostavna, narodna Bugarska. Nemoguče je to opisati. od cveća Jedni su dolazili tiho, d°stoj stveno, drugi poskočno, tre« tr’9. ’ pa neki pojedinee, u večim ili raaJ . grupama, držali su se za ruke, za^r.J u dugim redovima, vrstama, шк°>' • krugovima, dvoredovima, trofec.ov ^.' razvojima, i na stotine drugih na ’ stvarajuči na vežbalištu neprestan ve gimnastičke oblike. Od instrumenata mogli smo P žiti najkaraikterističnije: kaval l frule), gaj de, harmonike, trube, njevo i t. d. . v. rl A narodna nošnja,_ to )C ,nc пд sebe. Žene s prekrasnim vezivom kojeg sc najviše ističe vezivo (ruže) na ornim pregačama. Muškarci u ornim, belim, Pla^; sivim i smodim odelima, koja su jena različito, ali najviše P°Put "f a Šumadinaca. Večina jo u opanen -neki u čizmama i cipelama. . , .i. A tek narodno igre! To je prava umetnost. Toliko raznovrsn . živih i elegantnih pokreta, Pun tike i čara, obduhovljeni sa z ]п;ђ pravog obožavanja svojih nar svetinja. Čas divlje. čas ilostojaTis^ no kreču se stotino kola. Sve vre. nama se prikazuje Pom°ću ^ vež-muzike, narodno nošnjo, razlicHn bovnih oblika i temperamenta ceo■ ^ vot bugarskog naroda u svojoi n vorenoj vernosti, istinitosti i 1©P' ,'j I opet konsekventno sprovt principi tehničkog rada bugars^08 .fl. naka, t. j.: naša je gimnastika nalna, čisto domača inicijativa. ,0 Laka atletika bila je takodejr . y dobro zastupana. Junači su nastui . trčanju na 100. 200, 400 800 5^ 5000 m, skok u vis i u dali_ t* ,t4. troskok, skok s motkom, trcanjo . feta 4 puta 100 m, bacanje kugle, i kopija. Junakinje: trčanje na , ,• štafeta 4 puta 80, sikok u vis i bacanje kugle, diska i kopUa- Utakmicama je učestvovalo . 400 Junaka i Junakinja. Tehnika P dinih disoiplina i rezultati su po^Pu zadovoljavajuči. _ Bugarski Junači su i ovime zali, da nastoje svagde pa i «VQ . stvarno odgovaraju na P(ost_j. principe svoje tehničke ideolog1! < jU da opče i harmonično razvijaju omladinu: ... (Svršice ® Milan Jankovič, Za^re^‘ KR.ONIKA Podignuče spomenika kompozitoru Davorinu Jenku. U novembru tekučo godine proslavičc sav naš narod 100 godišnjicu rodenja velikog našeg ikom-pozitora Davorina Jenka, koji se jo rodio 11 novembra 1835 u selu Dvorje kod Kranja. Pokojnik jo komponirao naše himne »Bože pravde« i »Naprej zastave slave«. Umro je u Ljubljani 25 novembra 1914, kada je več bio svetski rat u punom jeku. Da proslave čim dostojnije stogodišnjicu tog velikog Jugoslovena, podižu mu sada zahvalni zemljaci u rodnom selu spomenik, koji če biti svečano otkriven u nedelju 18 avgusta o. g- Aka Gindiz piše roman o Gavrilu Principu. Ovih dana boravio je u na-šoj zemlji poznati turski književnik, javni radnik i novinar Aka Gindiz, koji je rodom iz Južne Srbije, gde je još za vreme školovanja u Krivoj Pa-lanci odlično naučio naš jezik i zavoleo naš narod. Od njegovih dola najviše se ističe »Zvezda Dikmena«, u kojem delu prikazuje razvitak Kemalovog re-volucionarnog pokreta. Poznati su i veoma čitani i njegovi romani »Ulična devojka« i »Aizel«, te nekoje drame. Ove godine napisao je roman »Godina 5000«, u kojoj prikazuje svet nakon tri hiljade godina, ureden na principima ideologije Gavrila Principa. U romanu mnogo govori o idejama tog našeg nacionalnog heroja i o njegovoj ličnosti. 85-godišnjica Marije Ružičke-Stro- ci. Dne 3 o. m. setila se jo 85-godiš-njice Marijo Ružičke-Stroci sva naša i strana štampa posvečujuči lu je oduže članke. M. Ružička-Stro«ve. jedna od največih — ako ne i ča — naših glumica, još je i nica zagrebačkog pozorišta. JuP..*^veI nica zagrebačkog pozorišta. rodila se 1850 godine u gradu 1\ u Moravskoj, gde joj jo otac joSip zičar. Njega je pozvao u Z^greo Frajdenrajh, pa je mala Marija o]0. polazila školu i nakon svršcnoS -ja« vanja, zaslugom Frajdenrajha, o ^ u zagrebačko pozorište, gde je ocin ^ početku svoje karijere pokazala velik umetnički talenat. Na s.^°, au velikih uloga, koje jo ona kreira ferijama obišla je sa grupom _а^к11, bačlkog pozorišta Primorje, Hr gr-Bosnu. Godine 1872 udala se za kiza Ferda Strocija. Nekoliko P^arod' stupila je kao gost i u praškom 1 „n nom djivadlu, gde je postigla ou uspeh. Još i sada nastupa, a u )u” #gr godine igrala j c u Vo jnovičevo tonu« tešku ulogu vladike Ma’r Ist uredništvi U narednim brojevima nase^a nastojačemo objaviti i sve °s^° lisi« nastojačemo uujavui 1 aiv “ .|0]o divo, koje nam se je uvelike nag0 ^ kroz ovo vreme neizlaženja je štrajka. Pored članaka i ostalo^ osobito velik broj vesti iz naših , bfe^u društava i četa, pa molimo na je saradnike i izvestioce da ov° uvažiti. Uredni§tV II NAS IH 1UPA DHUSTmiCETA tupa OsijeU PLETERNICA. — Javni nastup. Prilikom takmičenja okružja Slav. Požega održan je dne 16 juna javni čas na kojem su nastupile sve kategorije, i to: 1. Muška deca sa slctskim vežba-ma (67). Kod vodenja dece bilo je mnogo vodnika, tako da sc nije znalo ko komanduje. 2. Ženeka deca (38) — sletske vežbe. 3. Muški naraštaj (22) — sletske vežbe skladno su odvežbali, samo bi trebalo voditi više računa o odelu. 4. Ženski naraštaj (8) — sletske -hali su' vežbe. 5. Na spravama .Vpf,.tcrn'cfi razboj članovi SI. Požega i_ . Preskoči preko konja: ^.uS'llštaj ' Sl. Požega, vratilo muški nj ‘pože?./ Požega i krugovi članovi . 6. Muška i ženska deca (- > .inlo ■ Štavika. Vežbe su dobre t » imado u vežbama čitavin , ‘ $to • prošlogodišnjih dečijih vf.nV s«5'цо greška naših A>rodnjaka • ^ slc„;,-o ljanja vežbi. 7. Članovi l1 g vežbe dobro odvežbane. (11)-sletske vežbe dobro^ veip 9. Članovi četa (6) ■— S° odve^ban~- 10. Vojska (30) -s. • e j11 sleta iz Sl. Požege. Sve vežbe io ^Ve^iene .na brojanje jedinovojsku L! P ,filMba ^к' druStva Sl.'Po-vaW»i x?S Programa održana je na eJazhs"' J11, ve?el'ca na kojoj je svirala џ zh“ Sok- društva Sl. Požega. si.„ — Javna vežba. Sokol- de|:., ^ :vo ^enia priredilo je u ne-j ,Juna. vrl° uspelu javnu vežbu V('vk.,-• v^n’e nckolicine vežbača i Helo Rr^' d' Osijek matica i S. č. ie |,„ n°L.. e Početka vežbe održao kolJv., vi Vpre^avan'e 0 zadaći So-!15\ i **’f m deca (18) i ženska deea Yp/l lastu-Pi!a su sa župskim prostim ISOdvežbane su 2 vežbe. Iz-od rt. , v° ičica bila su daleko bolja kt)n!.-eta iz ved bo m i skladnošču, a -^dnakom opremom. Na-2л» |. l'zvel' su dobra i skladno i J Proste vežbe. Ravnanje Mlađ ri-Vai4e tre'balo bi biti bolje, nofitat z.ens^a deca nastupila su s jed-Tofl i dečijim igrama uz pevanje. i bil/ V i °dgovara žensko j deci ie ',e dobro izvedena. Smetala ioj dohn° SU 13lu^a deca nastupila isto-lik-nn,0 -S panjem u vreči. Ovom pri-ier ' 1Sj-a,a *e stvar kao neprikladna, Je digla mnogo prašine i larme, (114 !e devojčieama smetalo. Članovi žh<» IfVe. su dosta skladno proste ve-tačt L“ftv.a- Najbolja i najskladnija Sodi?«•• nastuP članica (12) s ovo-vamonjltn pr?st*m vežbama. Na sprana t ”,astuP’le su 3 vrste: naraštajci ni arikama, članovi na vratilu i čla-nito Па dvovisinskom razboju. Opče-јгпе ПЈ??.иР ic bio dobar, naročito su vratii3 xt banovi domačeg društva na Su V; Na završetku vežbe odigrane teljske utakmice u odbojci iz-i p!q„ . пјса S. d. Matica naraštajaca lz Ten ja i članova iz Belo.g Brda 3' Pobedili su članovi iz Belog žb* 9?IJEK'RETFALA- — Javna ve-n0v’ ° mlado Sokolsko društvo os-јц »O Je Pre 6 meseci, a več je 23 žbu w & 'Priredilo uspelu javnu ve-iuči a'an uspeh je zadovoljava-damoarifldei: i materijalan, pa>sena-Prvim društvo, osokoljeno ovim ™ uspehom, krenuti napred. t>ro*u AV- BROD. — Vidovdanska dtu>. Va> Na Vidov dan održalo je bajj-.v° s°k- akademiju na sok. vež-IžVprik U. veče s biranim programom, i n . a kao i poseta bila je odlična mij Pun°. je zadovol jila. Posle akade-razvila se zabava s igrankom. 30 ^TIN. — Javna vežba. U nedelju tinu a Po podne priredena ie u So-vCžj,na vašarištu prva sokolska javna štav UD 6udelovanje Sokolskih dru-tc s^z Borova. Vuikovara i Petrovaca, ca, u j četa iz Lovasa i Opatov-. sa** krenula je povorka s lan i zastavom na čelu od Šoko- f,I*e f> **”? to^a su muška deca pri-tava ЛГсап]'е u vrečama i preko le-Sotin„ astupi° Je i muški naraštaj iz Drek0 S Prost'm vežbama i trčanjem s Prosr ai>reHa- a vukovarski naraštaj ^vitha'0'' Ve^bama i vežbama na kru-K’astnn-i! razboju te skokom u vis. ^vca •'' j su zatim članovi četa iz Opa-ovu rJ' ,rovasa s prostim vežbama za troVa c >gu. te članovi društva iz Pe-^arna ' rova i Sotina takoder vež-ovu godinu. Završnu točku ,su b^aea iz Borova na krugo- na S?'1* . ______________________________ razb0j!. '1а|11и, a brača iz Sotina ^ratkim’ na »?n čega je brat starešina l>°setu ‘‘ečima zahvalio na lcpome ПаГОс1п osIe 'Programa otpočeio je lan Mc, 0 , Vesclje. Moralan i materija-bio je vrlo lep. \Ta 2 . ^OVCI. — Olimpijski dan. 'Папц J"na ^ 2- prireden je u aranž-olsk°g društva Vinkovci SlJdeln dan«. Kod ove priredbe tc kon^-i su vinkovački »Tenis klub«, fkon ci,lc^ ’ velosipedski otsek Soikol-°°vi- ,^stva i lokalni nogometni klu-fna omi Sa<<, »Cibalia«, »Žak« i »Obr-ćasova f na«. Pre podne od 8 do 10 h: obavljcna je n uba« medudrušt započela Su (jauui- 1 t° _ Ja sokolskog konjičkog otscka S’s kluK V*’cna ’c na l2ra4štu »Te-a4o medudruštvena utakmica. r|a jahH„- zaP°čcla su daleka patrol- Ио n„ Ja spkolskog konjičkog otscka ob,.j'a udaljenost od 60 km. U raz-?ile Sl °“ ^ časa 15 minuta do 4 časa f i6 s„0tJa,slanc tri konjičke patrole, JfGlnin, i- Providene putnim kon-1 dile S ov’nia. Ove putne liste po- 'jasti Su sokolske čete i lokalne **'ci tima kr oz koja su konja- ^tra„ ,asi.li- Prva se patrola vratila ^ 10 "fao 'nkovce u 10 časova, druga T^Ova ;°Ta 1 5 minuta, a treča u 10 sv ežj . ’ /' minuta, odmorni. Svi konji bili su Vc) ,"UI ‘n. '?v°ju ^^d«ki otsek otpremio je -^Пјц ' jr°,.V °d 4 člana na daleku K?c;a s„ J20 kilometara. Iz Vinko-list! POsi'. .lI ^ časa 35 minuta. I d-?4itri VSU J' Providcni putnim kon- 3 u 1 istovima, koje su tlaii potvr- 4 ^lani s.e ma kroz koja su prola- fiCc ‘ naraštajke prodavale su lit 1*0 op°dneva olimpijske značke, i ^П1јСе°с;Пе održane su nogometne i». 11 sn ’zrncdu pomenutih klubova postava. Izmcdu utakmica Л0 «U r>1- čilanovi vežbe na preči. v*Ji 0riiir'redbc bile dobro posečene. У 7, od 15f>? Din 25 para nr,-di ru. i jfs' ' odaslan Olimpijskom vMe °«iesin,nalca ’e svota ' ProS,c ^ Domenutom odboru po- 0vrsne priredbe. VINKOVCI. — Sudelovanje u Osijeku. Na 8 i 9 juna o. g. prilikom sokolskih svečanosti u Osijeku Donji grad uzelo je učešča i naše društvo. Konjički otsek (sa 18 članova) odjašio je 8 juna po podne iz Vinkovaca u Osijek. Drugi dan sudelovao je otsek u svečanoj povorci. Takoder je sude-lovalo i odeljenje od 9 članova, koje jc vežbalo sletske proste vežbe. VINKOVCI. — Proslava Vidov- dana. Na 28 juna o, ;g. priredila je Narodna odbrana u Vinkovcima Vidov-dansku proslavu. Na dopodnevnoj pri redbi otpcvao je sokolski pevački zbor dva komada. Sestra Pavica Čavrak de-klamovala je pesmicu »Spomen na Kosovo«, a brat Bogdanovič Stevan od Bajiča »Piava grobnica«. Drugi dan 29 juna priredilo je naše društvo sa-mostalnu priredbu pod naslovom »Vidovdansko veče«. Ova jc priredba održana u vrtnim prostorijama re-stauracijo Potočnjak.^ Program se sa-stojao od 8 tača'ka. Četiri tačke izvela je društvena fanfara. Osobito su me-lodiozno izvedeni komadi L. Soula: »Vesela družina« potpuri i R. Obruča: »Volga« koračnica. Sokolski pevački zbor otpevao je dvre prigodne pesnie. — Članovi i članice odvežbali su sleti ske proste vežbe, dok su članovi konjičkog otseka izveli od B. Borojevi-ča: »Vežbe sabljom peške«. Mala sestrica Čavrak Pavica ponovila je svoju deklamaciju: »Spomen na Kosovo«. Tako je naše društvo, verno tradiciji, i ove godinc na svečan i doličan način odalo poštu vidovdanskim herojima. Ž.upa Skoplje VELES. — Osvećenje društvene zastave. Sokolsko društvo Veles izvršilo je osvečenje društvene zastave na da;n 9 juna ove godine. Program ove svečanosti bio je u glavnom sledeči: u subotu 8 juna uveče priredena je ba-kljada kroz grad s muzikam. U nedelju pre podne održane su pešačke i bi-ciklističke trke sportskih klubova, ali pod organizacijom mesnog društva. Oko 8 časova pre podne izvršen je na želez, staniei s muzikom svečan doček Sokola i gostiju, koji su došli iz Ku-manova, Skopija i Kočana. Na staniei je obrazovana povorka od sveg članstva, te je pod župskom zastavom i s muzikom Sokolskog društva Skoplje-Matica i železničkom iz Velesa, prošla kroz grad. Oko 10 časova održani su pokusi na vežbalištu, a po podne na vežbali-štu izvršen je svečan čin osvečenja zastave verskim obredom. Potom su govorili: starešina mesnog društva brat Glišič Vladimir, pretstavnik crkvene, vojne i civilne vlasti, kao i kum zastave. Od strane naše župe kao i u ime Saveza SKJ govorio je brat inž. Vojislav Pajič, načelnik župe. Posle ovoga čina izvedena je javna vežba i to: 1) Oj letni sivi sokole (muška deca). 2. Vežbe lukovima (ženska deca. 3. Proste vežbe beogradske (muški naraštaj). 4. Vežbe na spravama (članovi). 5. Sokolska konjiča (Ruski soko). 6. Proste vežbe beogradske (članice). 7. Proste vežbe beogradske (članovi). Javnoj vežbi prisustvovao je ogro-man broj gradanstva, vojska i škole tako, da je ta mnogobrojnost poseti-laca imponovala. Osvečenju zastave prisustvovali su izaslanici: Ministra vojske i mornarice, pešadiS'ki pukov-nik g. Mirko Pajh, izasianik komandanta III airmiske oblasti major g. Vladislav Marjanovič, izasianik bana Var-darske banovine načelnik upravnog odeljenje Banske uprave g. Dimitrije Nešič. Po završenom vežbanju s muzikom u povorci otpračena je novoosvečena zastava do Sokolskog doma. Uveče u 21 čas održana je sokolska akademija u bašti Oficirsko« doma. Pre izvodenja programa govo'rio je starešina društva brat Glišič, zatim je prosvetar brat Popovič održao vrlo uspelo i koncizno predavanje o Sokolstvu. Još je govorio i načelnik župe brat Pajič i tajnik društva brat Kumer, pa su onda razdeljene diplome pobednicima s prepodnevnih utakmica. Program akademije bio je ovaj: 1 Jugoslovanski vojnik — m. i ž. dcca Veles. 2. Vežbe vencima — članice Kočane. 3. Proste vežbe — m. i ž. deca Veles. 4. Oj letni sivi sokole — m. deca Veles. 5. Vežbe buzdovanima — ž. naraštaj Skoplje I. 6. Džanum na sred sela — članice Kočane. 7. Deset-ka — čl. i m, naraštaj Skoplje I. .8. Anitrina igra — članice kumanovo. 9. E mol sonata — ž. naraštaj Veles. 10. Prikaz — m. deca Veles. 11. Iz bratskog zagrljaja — članovi Kumanovo. 12. Vežbe na razboju — članice Skoplje matica, Skoplje II, Veles. 13. Vežbe na razboju — članovi Skoplje matica, Kočane, Veles. Poseta akademije bila je odlična. Po završenom programu nastavilo se narodno veselje uz muziku mesnog društva. Na svečanosti u Velesu sudelovala su sledeča društva: Skoplje matica. Skoplje I, Skoplje H, Kočane, Kava-dar i Kumanovo i četa Bogomila. Skoplje matica je sudelovala sa svojom muzikom. Svega 6 društava i 1 četa Od strane načelništva župe prisustvovali su načelnik i načelnica koji su pmuzeli tehničko vodstvo ove priredbe i izveli taj njen deo uz pomoč načelnika mesnog društva i stalnog žup-skog prednjaka. Osvečenje zastave u Velesu bila je jedli a lepa manifestacija za Sokolstvo, koje če dugo ostati u sedanju gradana Velesa. Po obilnoj poseti na javnoj vežbi i u veče na akademiji, može se konstaitovati, da če to gra-dainstvo primi.ti sokolsku misao pri-snije i bolje nego do sada. Ž.upa Splii JESENICE. — Vidovdanska proslava. U jutro bila je misa, a iposle podne zabava. Govor o značenju Vi-dovdana održala je iprosvetarka sestra Marušič, učiteljica. Deca su izvela »Tri brata-< Srb, Hrvat i Slo ven ac, »Tri Ju-goslovenke« te deklamaciju »Topolsko deče« i »Molitvu«. Nato su bile sokolske vežbe i prikaz »Smrt majke Ju-gioviča«. t.upa Sušah - Rifelca KASTA V. — 25-godišnjica društva i okružni slet. Proslava 25-godi-šnjice osnutka i rada Sokolskog društva Kastav i priredba Okružnog sle-ta Kastavsko-grobnič'kog okružja u nedelju dne 23 juna o. g. bila je veli-čanstvena. Uoči sleta dne 22 juna uveče bila je bakljada gradom na čelu s glazbom »Graničar« iz obližnjih Spinčiča, a starodrevni Kastav osva-nuo je u svetlu tako da je izgledao čaroban. Iza bakljade koncertirala je glazba na šetalištu Kralja Petra I Os’lo-bodioca uz bengalsku vatru i vatro-met. Ujutro na sam dan sleta osvanuo je Kastav-grad u svečanom ruhu: glavna ulica kuda je prošla glazba »Graničar« budnicom u 6 sati sva je bila oki-čena zelenilom i narodnim barjacima. U 7 sati održalo je društvo Kastav na lepo iskičenoj Crekvini društveno na-tecanje, koje je s uspehom izvršeno. Po podne sakupljalo se okružje ka-stavsko-grobničko da u 2 sata nastupi s pokusima prostih vežbi, koje su održane uz glazbu bratskog društva iz Mariniča i »Graničara« iz Spinčiča. Sušak na čelu sa župskim starešinstvom bio je odlično zastupan. Javni nastup počeo je u 4 sata po podne pred mnogobrojnom publikom. Pozdravni govor održao je društveni sta-'rešina, a iza njega govorio je župski starešina br. Ivo Polič čestitajuči društvu slavu te je bio živo aklamiran od prisutnog članstva i opčinstva. Zatim je društveni prosvetar govorio o značenju slave i historijatu društva, te je taj govor s velikom pažnjom saslušan i nadaren pljeskom. Iza toga odaslani su pozdravni brzojavi Maršalatu Dvora, Ministarstvu za fizičko vaspitanje i zameniku starešine bratu Ganglu. Zatim su izvršene sve vežbe prema programu; osobito je uspeo nastup zametske dece u vežbi puškama te su im svi prisutni oduševljeno pljeskali. Isto tako izazvao je odeo sušačkog društva vežbama na preči osobitu pa-žnju i pljesak. Javna vežba završena je velikom povorkom Sokolstva i naroda gradom do vrtnih zabava. Ta sokolska slava uspela je u svakom pogledu, pa je tako Sokolsko društvo Kastav dostojno proslavilo 25-godiš njieu svoga rada. Na pozdravni brzojav, koji upu cen Maršalatu Dvora stigla je Sokol skom društvu ova zahvala: Gospodinu Dru. Franji Jelušiću, starešini Sokolskog društva Kastav. Gospodine, po nalogu Njegovog Kraljevske^ Visočanstva Kneza - Namesnika čast mi je izjaviti zahvalnost na izrazima odanosti i vernosti, kao i zavetu ro-doljublja. podnesenom Njegovom Veličanstvu Kralju s proslave 25-godišnji-ce korisnog i nacionalno - patriotskog rada Sokolskog društva u Kastvu. Ministar dvora Milan Antič v. r. KASTAV. — Proslava Vidovdana. Vidovdan proslavilo se dne 28 juna dečjim selom. Sestra Stanič Smiljana u zameni prosvetara održala je predavanje o Vidovdanu, a iza toga nastupila su ženska deca i muška deca u prostim vežbama. Ovakvi nastupi s decom imadu velik uspeh uopšte, po-gotovo kada se posveti osobita pažnja izvedenju vežbi. pa Se to sa zadovoljstvom konstatovalo i na ovoj dečjoj priredbi. PAG. — Vidovdanska proslava. Naše je Sokolsko društvo na najdo-stoniji način ove godine obavilo proslavu Vidovdana. ‘Svečanoj službi Bo-žijo) prisustvovala su sva brača u sokolsko i odori i gradanskom odelu. Na večer jc društvo priredilo svečanu akademiju na trgu Viteškog Kralja Aleksandra I sa sledečim programom: 1. Državna himna (otsvirala je gradan-ska glazba). 2. O značaju Vidovdana (predavanje sestre Markovič C vijete). 3. Narodno prosvečivanje (predavanje brata Karner E.). 4. Deklamacije naraštajaca. 5. »Neven kolo« (vežba muške i ženske dece). 6. »Sloga« igrokaz (pri-kazivao ga muški i ženski naraštaj). 7. Sokolske deklamacije (deklamirala su muška deca). 8. »Jugoslovenski vojnik« (alegorijska dečija gluma, izve-doše muški i ženski naraštaj). 9. Deklamacije »Oplenac« i »Mati i sin« (deklamovaše muški i ženski naraštaj). 10. Narodni karišik (otpevao je me-šoviti zbor gradanske šikole). 11. »Oj Sla veni« (otsvirala je gradanska glazba). — Sve tačke ovoga programa izvedene su lepo na opče zadovoljstvo publike, a naročito priznanje dobiše i ovoga Tuta naši najmlađi članovi (muška 1 ^ciiska deca). RAB. — Javni nastup. Na Petrov-dan je ovdašnje Sokolsko društvo priredilo u novoosnovanoj četi u Supe-tarskoj Draži javni nastup. Tom je prigodom načelnik matičnog društva Rab br. A. Bačič darovao toj četi div-110 izradenu i skupocenu zastavu. Što morem, što peške dignulo sc sve mlado i staro- u Dragu, da zajedno u krugu sa seljacima provedu ono divno sun-čano Petrovo posle podne. Celo posle podne bilo je na vežbalištu vrlo živahno i spremalo se za nastup. Samu priredbu otvorio je br. društveni prosvetar Bačič Emanuel, koji je toplim re-čima pozdravio prisutne. te seljake i sve ostale, zatim je opisao važnost dana za ovo skromno i ubavo selo. Iza toga je br. načelnik Bačič u iepom govoru predao zastavu br. starešini matičnog društva Rab, br. A. Maharžu, koji je istu uz lepi govor predao br. četnom starešini Kordiču. Br. Maharž opisuje današnje prilike i poziva sve prisutne da hrabro i ncustrašivo kročo napred, a svi ostali da se kupe oko ovoga barjaka. Br. Maharžu zahvalio se br. Kordič, koji je barjak predao četnom barjaktaru. — Iza toga sledio je javni nastup svih kategorija. Na-stupilo je oko 400 vežbača i vežbačica. Same vežbe bile su upravo ganutljive, tako precizno izvedene, da se i na najboljim akademijama ne može videti savršenije harmonije. Sve kategorije izvele su svoje vežbe bez i jedne pogreške. Videlo se da je tu bilo ulo-ženo mnogo truda i samopregora. Osobito je za istaknuti nastup članica i naraštajki, koje su izvele javne vežbe, u koje su bila umetnuta narodna kola, upravo baletski.. Uspeh je bio toliki da su i stari seljaci iz toga sela govorili da niti su ikada videli toliko slavlje i broj ljudi, niti če možda videti u svom selu Supe-tarskoj Draži. -— Prisustvovale su i čete Lun i Barbat. Na koncu nastupa svi su zaigrali narodno kolo i zatim se zahvalio svima br. načelnik i prosvetar, a ‘br. Bakota Josip je izrekao u poduljem govoru značaj ovakvih priredbi za napredak čete i celokupnog života u selu i na celome otoku. — U največim nadama očekujemo u avgustu proslavu 25 godišnjice osnutka društva, kojom če zgedom biti takoder javni nastup, za koji več sada vlada veliki interes medu stanovništvom otoka Raba. E. B. SENJ. — Javna vežba. Sokolsko društvo u Senju priredilo je svoju go-dišnju javnu vežbu dana 30 juna 1935 u svom Sokolskom vrtu uz sudelovanje gradske glazbe. Pitanje održanja ove javne vežbe rešeno je tako reči u poslednjem času, pa jc zbog toga trebalo mnogo tehni-čkog požrtvovnog rada, da i ova javna vežba bude na onom tehničkom nivou na kojem su javne vežbe našeg društva do sada uvek bile. Javna vežba je izvedena dobro u svim točkama na sve-opče odobravanje prisutne publike, koja je oduševljenjem pratila izvode vežba i priznavala svaku s burnim pljcskanjcm. Javna vežba počela je točno u 6 i po sati po podne. Na po-četku otsvirala je Gradska glazba Dr-žavnu himnu. — Vežbalo se je: Ženska deca kartonima oličenim u bojama — 4 vežbe. Muška starija deca — 3 vežbe štapovima. Muška deca — 3 vežbe zastavicama. Muška starija deca — 3 vežbe kopljima i štitovima i na koncu prikazana je simbolička slika »Čuvajmo Jugoslaviju«. Sestre — 3 proste vežbe. Članovi — 3 proste vežbe. Članovi — razboj i vratilo. — Na ovu vežbu dohrlila su brača iz Otočca te su sudclovali u vežbama na razboju i vratilu. — Sve vežbe su uspele dobro. Javna vežba ispala je s moralne strane odlično, dočim s materijalne strane ne zadovoljava potpuno. Zupa Šibenik-Zadar KNIN. — Proslava Vidovdana na Dalmatinskom Kosovu. Po svom obi-mu i po broju učesnika ovogodišnja proslava Vidovdana na Dalmatinskom Kosovu prcvazišla je sve dosadašnje. Kninsko sokolsko okružje (društva Knin, Drniš, Klanac, Siverič i Kistanje) priredilo je toga dana javan čas. Osim ovili javnom času prisustvovala su skoro sva društva župe Šibcmik-Zadar. Samo društvo Šibenik uzelo je aktiv-nog učešča svojom glazbom i velikim brojem svoga članstva. U 7 i po sati pre podne počeli su stizati vanredni i redovni vozovi sa Sokolima i drugim gostima. Vanrediiim vozom, kojim su stigli Sokoli iz Šibenika, doputovao je ipatrijarh Nj. sv. Varnava sa svojom pratnjom. Pred stanicom je formirana veličanstvena povorka s tri glasbe, 6 sokolskih zastava, ogromnim birojem članstva društava i četa te gradanstva. Pre podne održane su probe vežaba svih kategorija, a posle podne u tri sata započeo je javan čas, na kome su nastupile sve kategorije u prostim vežbama, jedno odeljenje muškog nara štaja i dva odeljenja muškog članstva na spravama. Ovogodišnja proslava Vidovdana na Dalmatinskom Kosovu bila je uzveličana dolaskom Nj. sv. Patrijarha Varnave s pratnjom, pod-bana Primorske banovine br. Zdravko-viča, senatora g. Desnice, bivše® mi- nistra g. Subotiča, komandanta knin-skog garnizona, generala 'br. Terziča s oficirima i velikog broj a najvideni-jih ljudi iz severne Dalmacije. Računa se, da je ovoj svečanosti prisustvovalo preko 12.000 osoba, od kojih je bilo preko 2000 Sokola, iz župe Šibenik-Zadar, na čelu s čitavim starešinstvom Župe. Dj. J. Ć. SILBA. — Javni nastup. U subotu 28 juna na Vidovdan imalo je naše društvo prvi svoj javni nastup. Može se mirne duše ustvrditi, da je ovaj na-stim bio jedan od najuspelijih društvenih priredaba, a takoder i jedna od največih priredaba u našem mestu do sada. I ne računajuči na to, ova se priredba pretvorila u pravu sokolsku manifestaciju. Za ovaj nastup vladao je u mestu neobično veliki interes, što je dokazao i sam poset. Prisustvo-vao je vrlo veliki broj varošana — ništa man je od 70%. Priredbu je otvorio br. načelnik dr. Anselmo Lukin, koji se je u kračem govoru osvrnuo na historijat našeg društva i njegov razvitak, te na značenje današnjeg nastupa. Dalje je brat načelnik govorio 0 radu i važnosti našeg društva, obzirom na naš geografski položaj — granicu. Prosvetni deo programa bio je odličan. a sastojao se od dela na-cionalnog karaktera »Zavet na Jadranu«. Tehnički deo programa bio je obilan. U nastupu uzele su učešča sve kategorije, te su vežbe izvedene vrlo lepo. Veliko oduševljenje i aplauz publike, prilikom nastupanja pojedinih kategorija, dokazao je s kakvim simpatijama pratc meščani rad i napredaik našeg društva. Materijalni uspeh priredbe bio je takoder dobar. Ž.upa Tuzla ZA VIDOVIČI. - Sokolski dečiji dan. 23 juna održalo je ovdašnje društvo povodom završetka školske godine »Sokolski dečiji dan« s javnim nastupom. Kao prošle tako i ove godine cilj je ovog nastupa bio, da kod najmladih Sokola, od kojih se mnogo očekuje, ojača i razvije sokolsiki duh 1 da im dade potstreka za daljnji uspešen razvoj. U programu su nastu-pili: Muški i ženski naraštaj, muška i ženska deca, starija i mlada. Vežbe su uspele potpuno, te su se vidno is-poljile žrtve, koje ie tehnički odbor uložio oko njihovog spremanja. — Izmedu pojedinih vežbi izvedene su tačke prosvetnog značaja; naročitu pažnju zaslužuje komad: »Doživljaj pastirčeta Jovana«, koji su izvela sokolska deca nasred vežbališta. Na priredbi je učestvovao i sokolski tam-buraški zbor. T.upa Varaždin BARTOLOVEC. — Javna vežba. Sokolska četa 11 Ba- olovcu održala jc svoju javnu vežbu 29 juna uz brojno sudelovanje vežbačeg članstva i nara-štaja bratskih četa Trnovec, Zbelava, Novog Sela i matičnog društva Varaždin. Nastupila su muška deca Bar-tolovcc (32) u župskim prostim vežbama i vežbama palicama, ženska dcca Bartolovcc (22) u župskim prostim vežbama, muški naraštaj Varaždin, Trnovec, Novo Selo i Bartolovec (42) u sletskim vežbama, ženski naraštaj Zbelava (12) vežbe palicama, članovi Varaždin, Trnovec i Bartolovcc (40) u sletskim vežbama. Zatim je nastupila vrsta muškog naraštaja iz Varaždina na konju i vrsta članova na preči. Sve su vežbe precizno izvedene pod vodstvom sestre Semrekar i brače Kovačiča. Peršiča i Graha te su nagradenc od mnogobrojnog naroda obilnim odobravanjem. Vežbu su posetili u velikom broju članovi vežbači i naraštaj iz Varaždina. Moralan uspeli vežbe bio je odličan, a materijalan slab. G. BEDNJA. — Javni nastup. Dne 29 juna o. g. na sam Petrovdan održala je ova četa svoj eetvrti javni nastup na malom, ali lepo uredenom letnjem vežbalištu. Nastup je počeo u 16 sati. Gledalaca je bio velik broj, i istaknuti se mora veliki broj seljakaiseljaikinja, koji su došli da vidc svoje Sokoliče. Kao prva tačka otpevan je Sokolski pozdrav’, koji su otpevale sve kategorije, koje su došle na vežbalište slikovitim nastupanjem. Muška deca izvela su prccizno, uz pratn ju glazbe i burno odobravanje gledalaca, proste vežbe. Muške dece bilo je 80 (Bednja), a glazba m. društva Lepoglava. Lepo je izvedena i prosta vežba naraštaja društva Ivanec (12). Osim toga nastupila su ženska deca s prostim vežbama 60 (Bednja), te 40 članova (Ivanec-Letpoglava-Bednja) s prostim vežbama uz pratnju glazbe, te vrsta članova Ivanec, na ruči. Dečja oevačka sekcija otpevala je medu pojedinim tačkama Oj letni sivi sokole. Pojmo pesmu jedinstvu i slogi, Oj Slaveni. Prisutne je pre nastupa pozdravio brat starešina, a na koncu se vežbaeim i i g*e-daocima zahvalio elan uprave. I osle toga razvila se veselica. Prvi put uz domaču seosku glazbu nastupila je i četna tamburaška sekcija. Moralan i materijalan uspeh bio je odličan. GORNJI MIHALJEVEC. — Javni nastup. Ovo društvo je održalo svoj javni nastup s sledečim rasporedom: 1. »Hajte, bračo« — pevao muški zbor. 2. Proste vežbe palicama, muška dcca — 5X3. 3. Proste vežbe zastavicama, ženska deca — 8X3. 4. Vijenae medi; murskih pjesama — peva mešoviti zbor. 5. Sletske proste vežbe, mužka deca — 15X4. 6. Sletske prosto vežbe, ženska deca — 12X4. 7. Proste vežbe, muški naraštaj — 10X4. 8. Proste vežbe, ženski naraštaj — 9X4. 9. Protu-letje nam dohaja, peva mcšoviti zbor. 10. Proste vežbe, članice. 11. Crnogorac Črnogorki, peva mešoviti zbor. 12. Proste vežbe, članovi. 13. Polkin ples, izvodilo članice čete Macinec. 14. Proste vežbe za stari ju braču, izvodili članovi društva Središče ob Dravi. 15. Što nam radi onai dido stari?, pevao muški zbor. 16. Odbojka i vežbe na spravama. IVANEC. — I slct Prigorskog sokolskog okružja u Ivancu. Dana 22 i 23 juna održan je u Ivancu 1 slet Pri-gorškog sokolskog okružja. Prvi dan t. j. 22 juna 1935 god. bio je uveče kon-cerat s pretstavom. Pcvački zbor Kri-žovljan-Cestica nastupio je pod ravnanjem svoga neumornog i talentira-nog dirigenta brata Adamiča. Siguran nastuip, čista vokalizacija, do krajmosti izgladene dinamike to su osebine ovo-ga zbora, koje uz odličnu harmonijsku izvedbu moraju zadovoljiti slušače. Između pevanja, u kojem je izneseno puno skladbi različitog karaktera, svi-rao je naraštajski tamburaškii zbor društva Ivanec pod ravnanjem brata Vukoviča. — Posle 'koncertnog dela izveo je .pozorišni otsek jedan kaza-lišni komad. Vrlo dobra igra glumača zabavljala ie uspešno dupkom punu dvoranu. Moralni i materijalni uspeh prvoga dana zadovoljio je potpunoma. — Drugi dan se nastavlja program. Celo mesto okičeno je narodnim tro-bojkama, a prozori kuča i cvečem. Več otl ranog jutra dolaze gosti iz susednih jedinica kolima i vozom. U 9 i po sati •je doček gostiju na stanici. Dolaze pretstavnici bratske župe na čelu sa starešinom župe br. Belčičem. Do 11 sati su pokusi za glavni nastup. Nešto iza ll sati formira se povorka za op-hod mestom. Oko 600 pripadnika sokolske organizacije manifestira kroz mesto za Jugoslaviju, Kralja i Sokolstvo. Na mesnom trgu održano je zborovanje. Zbor otvara starešina doma-čeg društva brat Rožič. Srečan što može u malom Ivancu pozdraviti tako vcličanetven sokolski skup poziva sve na vernost i predanost sokolskom radu i životu, a na sreču Kralja i Domovine. Prisutni frenetičkim pljeskom i povi-cima Kralju, Jugoslaviji i sokolskom vodstvu pozdravljaju brzojavke Nje-govom Veličanstvu Kralju Petru II i Savezu SKJ. Len i iscrniv govor održao ie u ime bratske župe brat Rubinič. U ime medimurskih Sokola pozdravlja prigorske Sokole brat dr. Milenko Svoboda. Iza toga okružni prosvetar brat Janeček zaključuje zborovanje. U 3 sata posle podne održan je javni nastup pod vodstvom brata Hajdeka, okružnog načelnika. Raspored' se jo odvijao ovim redom: 1. Muska deca — sletske vežbe (168). 2. Ženska deca —sletske vežbe (112). 3. Muški naraštaj — sletske vežbe (80). 4. Ženski naraštaj —• sletske vežbe (20). 5. Odred vojske — vežbe puškama (24), 6. Muška deca — vežbe štapovima (56). 7. Muška deca — igre — deca kuhari (64). 8. Odred vojske — vežbe puškama (24). 9. Članice — sletske vežbe (11). 10. Članovi — sletske vežbe (64). 11. Vežbe na spravama (nastopilo p_e_t vrsta 34), Ukupno je nastopilo 657 vežbača. Nakon programa odigrale su naraštajke domačeg društva u krasnim narodnim nošnjama četiri narodna kola. I njihova izvedba burno je pozdravljena. Vežbe je pratila glazba Sokolskog društva Varaždin pod ravnanjem br. Šambareka. Na sletištu je bilo oko 2000 ljudi naročito seljaka, koji su uživali u skladnom izvodenju vežbi sviju kategorija. Svirala je sokolska glazba iz Varaždina i iz Lepoglave. Posle programa razvila se zabava. Gosti su se pomalo razišli svojim domo-vima noseči u sebi nove potkrepe za dalji rad, kojemu če, nadamo se,, i ova velika sokolska priredba u mnogom pomoči. E. J. MALI BUKOVEC. — Javni na-stup. Sokolsko društvo Mali Bukovec održalo je dana 29 juna o. g. svoj V javni nastup na kojemu su nastupile uz domače članstvo i susedne bratske jedinice iz Vel. Bukovca, Ludbrega, Preloga i Donje Dubrave. Sve tačke programa izvedene su uz pratnju glaz-bc odlično i nagradene su od mnogo-brojne publike pljeskom. Iza javnog nastupa razvila se vrlo dobro pose-čena zabava. MALA SUBOTICA. — Javni nastup. Dana 29 juna održalo je ovo društvo svoj peti javni nastup uz sudelovanje bratskih jedinica Belice i Donji Štefanec. Nastupili su: 1. M. deca — simboličke vežbe (16); 2. Ž. deca — proste vežbe (25); 3. Muška deca — proste vežbe (27); 4. M. naraštaj čete Belica — proste vežbe (8); 5. M. i ž. deca čete D. Štefanec — »Oslobodenje Istre« (30); 6. Članovi— proste vežbe (16); 7. M. deca — vežbe palicom (9); 8. Starija brada — vežbe palicom (9); 9. M. deca — natecanja i igre (30). — Nastup je dobro uspeo. Vežbe su bile uvežbane, pa je i moralni uspeh dobar. Kao izaslanik župe bio je z. župskog starešina brat dr. Svoboda. Društvo sprema da na jesen proslavi svečanom akademijom petgodišnjicu osnutka. PEKLENICA. — Javni nastup. Javni nastup je održan u nedelju 16 juna o. g. uz sudelovanje Sokolskih četa: Vratišinec, Zasadbreg i društva M. Središče, te četa Benica i Petišovci iz župe Maribor. Pre početka javne vežbe prošla je kroz selo povorka od blizu 200 vežbača s fanfarom na čelu. Javna vežba otvorena je sa »Sokol-skm pozdravom« iza čega je br. Žganec održao lep patriotski govor. Mešoviti zbor je nato intonirao državnu himnu. Sledile su vežbe pojedinih kategorija. Nastupilo je oko 200 vežbača u prostim vežbama i igrama, vežbama štapovima i zastavicama. Na koncu je odigranai odbojlka između Vratišinca i komb. Pekleniee i M. Središče. Sam program izveden je vrlo dobro te se je svideo mnogobrojnoj publici, koje je bilo puno vežbalište (blizu 500). Posle vežbe održana je zabava na ko-joj je nastupio i mešoviti zbor s bi-ranim tačkama. Moralan uspeh vežbe je odličan. Ž. PUSTAKOVEC. — Javni nastup. Ova je četa održala svoj IV javni nastup dne 20 juna u 4 sata posle podne u Pustakovcu. Još nijedan nastup nije bio od meštana tako brojno poseben kao ovaj, pa se opaža postepeno sve veči interes naroda za Sokolstvo. Na lepo uredenom vežbalištu, iskičenom narodnim trebojkama i natpisima, po-zdravio je starešina čete Sokole i pri-sutan narod, spominjuči velike zasluge za Sokolstvo i naše narodno ujedinje-nje Blagopokojnog Viteškog Kralja Aleksandra Prvog Ujedinitelja, pri čemu Mu je iskazana pečast 1 minutom šutnje i prigodnom deklamacijom, te obečanjem odanosti i vernosti Mia-, domu Kralju uz sviranje himne. Sam*, nastup sastojao se od 6 tačaka, koje su lepo i skladno izvedene. RASINJA. - Trezvenjačka priredba. 20 juna održalo je ovo Sok. društvo trezvenjačku priredbu sa sledečim programom: 1. Predavanje: Štetnost alkohola. 2. Deklamacija: a) Aždaja, od Milana S. Vukobratoviča, b) Nesrečnik, od Zmaja J. Jovanoviča. 3. Igro-kaz (drama) u 3 čina: »Nesrečnik«. Diletanti su izveli svoje uloge s vrlo mnogo razumevanja, tako da ih je pri-sutna publika iskrenim i obilnim plje-skanjem dostojno nagradila. Poset je bio iznad očekivanja. Fr. VEL. BUKOVEC. — Javni nastup. Ova četa održala je svoj III javni nastup 16 juna uz sudelovanje bratskih jedinica iz Ludbrega i Malog Bukovca ovim redom: U 3 sata prošla je povorka selom s glazbom, nakon čega je članstvo postroj eno na vežbalištu, u dvorištu školske zgrade, pred kojim je održao govor brat Miko Damič, prosvetar i načelnik društva Mali Bukovec iza čega je počela vežba ovim redom: 1. Deca Sokolske čete Vel. Bukovec (20) s d. vežbama br. J. Šuligoja. 2. Ženski naraštaj Ludberg (9) naraštajske vežbe. 3. Muški naraštaj M. Bukovec i Ludberg (24) nar. vežba. 4. članstvo Mali i Vel. Bukovec (18) članske sletske vežbe 1936. 5. Preča: članstvo Ludberg (7). Iza vežbe razvila se zabava. F. Župa Zagreb DUBICA. — Javna vežba. Sokolsko društvo u Dubici, priredilo je 9 .juna svoju ovogodišnju javnu vežbu. Vodeni tradicijom Velikog Oslobodi-ca Kralja Petra I, koji je u našem mestu vodio svoj ustanak, kao i tradicijom velikog Sokola Hrvata i Jugo-slovena brata Hanuša, koji je umro u našem mestu, ustali smo da dademo našoj javnoj vežbi čisti jugoslovenski i narodni karakter i da u ovim teškim prilikama rracionalnog previranja po-stignemo zavidan moralni uspeh. — Vežbu je otvorio brat starešina ing. Ferič pozdravljajuči sve prisutne i isti-čuči potrebu Sokolstva u našem na-cionalnom i socijalnom životu, kao i dužnost Sokolstva da okupi oko sebe sve zdrave narodne snage i stvori čvrst zid svima našim vanjskim i unutraš-njim neprijateljima, a jak oslonac našem daljnjem kulturnom i ekonom-skom razvoju. — Na javnoj vežbi su-delovala su okolna društva Sunja i Staža i čete Živaja i Papiči, i prido-nele da program bude dobro izabran i još bolje izveden. Sve vežbe su izvedene precizno, a javna vežba je zavr- šena alegoričnom slikoni brata Borasa: Oslobodenje Istre, koju su odlično izveli muški i ženski podmladak. Slika je izvedena uz prisustvo svih vežbača, a završila je figurom koju je nači-nio muški podmladak, a ženski podmladak je raskinuo teške okove rop-stva pod jugoslovenskom zastavom. U zajedničkom i spontanom oduševlje-nju svi prisutni su otpevali narodnu himnu. Moralni i materijalni uspeh ove priredbe je velik i lep, a trud uložen oko ove izvedbe nagraden je razumevanjem ogromnog broja naroda. KLAS NIČ. — Razviče sokolske zastave. U Klasniču 17 juna obavila je Sokolska četa Klasnič gornji posvetu sokolske zastave na vrlo svečan način. Zastavi je kumao br. Bogdan Ercego-vac. Lep i vrlo dirljiv govor o podi-zanju Sokolstva na selu i o značenju zastave održao je br. starešina Miloš Zlatovič uz buran aplauz. Br. načelnik Dragan Petrovič takoder je izrekao prigodan kratak govor kad ie primio zastavu na čuvanje i kada ju je predao barjaktaru Jovi Bogdanoviču. U sporazumu br. čete Klasnič Donji obav-ljena je posle ručka zajednička javna vežba uz prisostvovanje matič. br. društva Glina i okol. br. četa Ravnonašče, Dragotina, Maligradac, Žirovac, Bre-zovopolje, Kraj. Grabovec, Hajtič, Maj Poljane i Topusko. NOVA GRADIŠKA. — Godišnja javna vežba. U nedelju 30 juna o. g. priredilo je naše društvo na svom vežbalištu godišnju javnu vežbu uz sudelovanje okolnih sokolskih društava i četa. U 9 sati održani su na vežbalištu pokusi svih kategorija; u 11 sati išla je svečana povorka gradom, a u 16 sati bila je javna vežba posle koje je sledila zabava s igrankom. Raspored javne vežbe bio ie sledeči: 1. Proste vežbe (ženska deca i ml. ž. naraštaj). 2. Proste vežbe (muška deca i ml. m. naraštaj). 3. Proste vežbe (ženski naraštaj). 4. Prosto vežbe (muški naraštaj). 5. Vežbe puškama (vojnici ovdašnje čete). 6. Vežbe na spravama (članovi i naraštaj mesnog društva). 7. Vežbe gostiju. 8. Igre i raznolikosti (deca, naraštaj i članstvo). 9. Proste vežbe za slet u Sofiju (članovi). 10. Proste vežbe (članovi četa). 11. Proste vežbe za slet u Sofiji (članiee). 12. Mimohod i pozdrav zastavi. — U izvodenju programa sudelovala je naša društvena fanfara i fanfara pakrač-kog Sokolskog društva. Na javnoj vežbi učestvovale su sko-ro sve naše čete: Mašič (20 članova), Mcdari - Trnava (22). Staro Petrovo Selo (80), Cernik (18), Šumetlica (52), Donji Bogičevci (7) i Bodovaljci (13). Od okolnih društava sudelovala su sledeča: društvo Okučam (19) s četama: Bodegraji (13). Cage (7), Ladevac (15) i Borovac (19); društvo Novska (20), Pakrac (38), Slavonska Požega (51), Bosanska Gradiška (31) i Stara Gradiška (6). U povorci koja jo u 11 sati obišla gradski trg i ulice oko trga uče-stvovalo je svega 389 lica od čega 16 otpada na konjiču, koja je jahala is-pred povorke. Nikada do sada nije na našem vežbalištu nastupilo toliko vežbača kao ovom prilikom. Svega je nastupilo u različitim vežbanja 530 vežbača, a JUGOSLOVENSKA SOKOLSKA MATICAl u Ljubljani (egislrovana zadruga s ograničenim jamslvom 185-30 opslcrbljuje u smislu čl. 2 svojih pravila sve sokolske organizacije u zemlji sa svim potrepštinama, koje su potrebne za izvadjanje programa i za postignuče ciljeva našega Sokolstva. Izdaje i raspa-čava tiskanice, knjige i brošure sokolsko-programatskog, uzgojnog i propagandističkog sadržaja, plakate, diplome, značke, legitimaci-cije i muzikalije Prodaja odora sviju kategorija Naslov: Jugoslovenska sokolska malica, Ljubljana, Narodni dom Pošlansko čekovni račun Ljubljana: 13.831 Telefon broj 25-13 Zahtevajte cenik! Z e i «5 % S I ■§ S a a. a # o M o V) S s •»N a V) a a> S a o S «5 3 JV s 9 —< /* Л © .N a o v aa« 0 0 3 0 0 0 a Vse tiskovine za sokolska društva, potrebne knjige za sokolske knjižnice, vabila, letake, lepake za sokolske prireditve Vam izdela Učiteljska tiskarna. Tiska šolske, mladinske, leposlovne in znanstvene knjige, časopise, revije, vizitke, bloke, račune, jedilne liste, posmrtnice in mladinske liste. Ilustrira knjige v eno- in večbarvnem tisku. / Lastna tvor-nica šolskih zvezkov. Knjigoveznica. Oddelek za učila z veliko zalogo slik naših velmož KNJIGARNA V LJUBLJANI PODRUŽNICA V MARIBORU Tyrševa ulica štev. 44 UČITELJSKA TISKARNA V LJUBLJANI, FRANČIŠKANSKA 6 l L u taj broj uključuju se i 24 vojnika. koji su izvodili vežbe puškama i J®" žbe bodovima. Isto tako nije se (№• sada nikada okupilo toliko okorni društava i četa kao na ovoj javno} vežbi, ali se, nažalost, mora reci i da su izostale neke čete našega dru št.va i da nije došlo onoliko PrlPa nika koliko se očekivalo. Kao Prim dobro organizovanog pohoda na o vežbu valja istaknuti četu Staro \ trovo Selo, koja je najbrojnije ac stvovala (80). — Pojedine vežbe. koj® su bile predvidene programom, izv dene sc, u glavnom, dobro, 'bez vec grešaka i bez zastoja. Organizacij nastupa bila je vrlo dobra. Naroči su skladno i lepo izveli svoje vc? deca, muški naraštaj, članovi i elani > a slabi je je bio nastup ženskog na štaja, koji nije dovoljno pazio na krivanje, a primečeno je i to da m rame nisu kod svih bile .prepisno zane na glavi, članovi četa izve.It odlično savezne proste vežbe, ah '‘ . što je več rečeno nastupio je rna L broj nego što se očekivaio, a to do' odatle, jer članovi četa ne vezb J dovoljno pa ne mogu ni nastupati. potvrduje i fakat što se na °v5)jv.cta našao lep broj pripadnika naših c ’ koji su kao publika posmatrali ve mesto da s obzirom na sv°ie’r5 yto i sami učestvuju u vežbama. Oso . su se svidele svima prisutnima igrh raznolikosti. U toj tački su nas „n. ukupno 64 lica. Bilo je toliko raz likih igara i natecanja, da io.vezjL]e št e bilo prenatrpano, pa se nije dovoljno obratiti pažnja na sve w ’ ali je ova tačka ipak pobudila , mnogo veselosti i vedrine kod 'Prl , nih gledalaca. Isto je tako prenatrpanost vežbališta i ko1“ na spravama, jer su na svaki slob pedalj vežbališta utrpale vrste n .jj ' štaja i članovi gostiju, koji su 'zv 7 9 11 16 18 20 23 25 27 јјиаавзс ШМ1 39 41 43 »%SSiS POSEBNI ILUSTROVANI PRILOG »SOKOLSKOG GLASNIKA K * k. 55 57 59 64 66