Pošfarina plaćena u golovu ^ p- L . Cena Din 2 SOKOLSKI GLASNIK GLASILO SAVEZA SOKOLA KRALJEVINE JUGOSLAVIJE Mesečni prilog »S ——^M—мдм— God. П. - Brof 21 Izlazi svakog čelvrtka • Godišnja prelplala 50 Din • Uredništvo i uprava u Ljubljani (Narodni dom) Telefon br. 2543 • Račun kod poštanske štedionice br. 12.943 • Oglasi po ceniku • Rukopisi se ne vračaju Ljubljana, 21. maja 1031. Slel Sokolstva na Jadranu Približavamo se sletu u Splitu. U redovima cjelokupnog jugoslovenskog Sokolstva vlada naročiti interes za ovu veliku sokolsku manifestaciju. Posestrine župe Šibenik-Zadar i Sušak-Rijeka proglasile su ovaj slet obvezatnim, a župa Mostar i Cetinje pozvale su svoja društva na sudelo-vanje. Na taj način došla je ponovno do punog izražaja bratska saradnja naših primorskih župa, očeličena je stara srdačna sokolska veza od Suša-ka do Cetinja. Zadaci i naši ciljevi identični su, imajuči pred sobom je-dinu i veliku istinu — punu slobodu naših obala, našeg mora... Ovime je ovaj slet prešao svoj uži opseg i poprima oblik velikog sle-ta Sokolstva na Jadranu. Produbljen osečaj jedinstvenosti našega naroda, podjednake ljubavi za svaki kutič svete zemlje, a nadasve pak za naš ponos, naš najlepši ukras — naš Jadran, dolazi do izražaja i prilikom ovoga sleta. Več danas možemo ispunjeni zadovoljstvom da navesti* mo, da se povodom našeg sleta spre-maju brojni izleti mile brače i sesta-ra iz cele Jugoslavije. Tako če se i ovom prilikom manifestovati velika istina u rečima našeg Kralja, da za nama ovde stoji cela ujedinjena otadž-bina. Naš slet če posetiti brača i sestre iz ostalih Saveza učlanjenih u Savezu Slovenskog Sokolstva, a mi čemo biti naročito radosni videti u našoj sredini pretstavnike slovenske brače: Ceho* slovake, Poljake, Ruse i dr., da osete toplinu naše ljubavi i nepokolebivu veru u snagu i budučnost Slovenstva. Sletski dani. Sletski dani obuhvataju tri grupe i to: 13. i 14. juna — srednjoškolska omladina, 20. i 21. juna — vojska i mornarica, 27., 28. i 29. juna — (glavni dani) Sokolstvo. Pripreme za slet vrše se stručno * savpsno, resavajuči se sve više i više ranijih oblika prigodnosti i časovitog oduševljcnja. Od poslednjeg župskog sleta u Splitu minulo je 5 godina. To je period vremena kroz koji smo prošli i trebali izdržati mnogo borbe i isku-šenja, ali isto tako i vreme, u kojem smo dali dokaza visokog stupnja razvoja organizacije, izgradenosti našega članstva i snage sokolskog duha. Ovaj period vremena poklapa se sa dogada-jima odlučnog značenja u životu naše države i naši Sokoli mogu ponosno i otvoreno da podvuku, da se ni za čas, u momentima teških iskušenja, ni-su pokolebaly u svojoj veri u pobedu sokolskih načela i jugoslovenske misli. Zato su se, sasma prirodno, istoga časa našli puni svcsti gradanske odgovornosti uz svoga Kralja pri zahvatu velikog dela ozdravljenja bolcsnih državnih prilika i obnove duhovnog života zemlje. Sokolski je rad svestran, konstruk-tivan, a za to težak i pun odgovornosti, uvek upravljan načelom — po-jedinac ništa — celina sve. Sadanji slet treba da bude sinteza toga rada, treba da bude primetljiv korak na-prcd. Naše Sokolstvo treba da u svim svojim emanacijama pokaže, da se na-lazi u novoj fazi ispravno provadanih načela (organizacije. Potrebno je u tu svrhu učiniti i poslednji napor, gdc to još nijc dovršeno, da se sve mnogo-brojnc izradene sokolske vrednote pri* vcdu k jednoj punoj koordinaciji rada, da upregnu sva svoja nastojanja, Pa da ovaj silni izradeni materijal do-bijc na sletu svoj zaokruženi oblik jedne jedinstvene gvozdene celine. Sletska značka. Slctsku plaketu i značku izradio Je naš veliki vajar Ivan Meštrovič. ‘laketa predstavlja strelce napetih lu-kova — vekovni stav naše rase u obrani svoga. Velika nacionalna i huma-na misao Sokolstva, koju ono unaša naš narod i u ove naše krajeve na •rini or j u, inspirisala je stvaralački duh Velikog umetnika da joj dade uzvišen "kovni izraz. Sletska značka daje uobičajene Pnvlastice te je sletski odbor več pre-’n župa zatražio, da se prema broju 1'javljenih obave naručbc. Značka stoji: za članove 25 Din, za naraštaj 10 Din. Sletski plakat. Za slet su izradena dva plakata. Jedan je izradio akad. slikar br. Jožo Kljakovič, prof. Umetničke akademije u Zagrebu. Plakat je vanredan umetnički rad, osobito snažnog delovanja, pretstavlja divovsku snagu naše rase u obrani svoga mora. Drugi je izradio br. Zvonko Rakamarič, akad. slikar iz Šibenika. Pretstavlja naše obale i more čuvane slogom i ljubavlju pomoraca, snagu i odlučnost Sokolova. Ovaj je plakat tiskan u večoj nakladi te če služiti kao plakat za ostale sokolske priredbe. Oba su plakata odlično reproducirana te se več razašilju društvima. Povlastice na vožnji. Generalna direkcija železnica odobrila je povlasticu od 75% popusta na vožnji železnicom. Ova povlastica važi od 10. VI. do 5. VII., dok posebna povlastica za inostrane Sokole važi do 15. VII. Naši Sokoli kupuju na po-laznoj stanici uz prikaz legitimacije polovinu karte za Split sa kojom se besplatno vračaju. Za vožnju parobrodima također je zatražena povlastica, koja če iznašati pola cene. Povlastice se postizavaju na temelju legitimacije i sletskog znaka, a dobivati če se preko sokolskih dru-štava te event. preko »Putnika«. »Soko na Jadranu«. Prilikom sleta iziči če posebno izdanje lista »Soko na Jadranu«, glasnika triju župa koje prireduju slet. Izdanje če biti vrlo opsežno, oboga-čeno mnogim ilustracijama, a obra-diti če istoriju celokupnog našeg Sokolstva na Primorju. Ovo če biti je-dinstven prikaz učešča Sokolstva u na-cionalnoj borbi sviju naših primorskih krajeva. Gradnja sletišta. Sletište se izraduje na igralištu N. S. K. »Hajduk«. Grade se posebne tribine, sedačkih mesta biti če oko 5000, dok je čitavo sletište uredeno za 14.000 gledalaca. Oko sletišta ure-dene su garderobe za članstvo, slav* nostna cesta sa paviljonima za prodaju i t. d. Učestvovanje brače Čehoslovaka i Poljaka. Učestvovanje brače Čehoslovaka na sletu predvida se brojno. Organi-zaciju .provodi posebna izletna komisija ČOS, a vodstvo izleta ima u ru-kama novi načelnik ČOS br. Agathon Heller. I iz bratske Poljske sprema se takoder delegacija, koju če pred-voditi br. starosta Zamoyski i br. Sa-molinski, starosta župe u Grudziadzu (Pomorsze). Učestovanje brače i sestara iz ostalih župa. Upozorenje. Prijave za slet stigle su iz svih župa Jugoslavije. Sletski odbor.uputio je okružnicu svim bratskim župama da provedu organizaciji! sleta u koliko postoji želja za učestvovanje na sletu. Preporučeno je da se to provede u največoj disciplinovanosti, jer če sletski odbor jedino za najavljene prijave i uredno učestvovanje moči da preuzme garanciju na nastambu. Stavljeno je radi toga svim bratskim župama u dužnost, da provedu zaključak, da na slet smeju putovati samo oni, koji imaju kroj ili narodna nošnju, iznimno vežbači mogu biti u gradanskom odelu, jer bi inačc obzi* rom na povlasticu navalilo mnogo izletnika iz unutrašnjosti, a tad bi bio ugrožen red sleta. Jedino za ovako prijavljene moči če se obezbediti sve nužno. Dostavite na vreme prijave! Mole se sve bratske župe, da čim hitnijc dostave sletskom odboru ispu-njene prijave. Upute za slet. Sve daljne upute redovno če se štampati u »Sokolskom Glasniku« i u osebnom prcdslctskom izdanju »So-ola na Jadranu«, koji če biti razaslan najkasnije 1. juna. — Zdravo! HRVOJE MACANOVIĆ, (Zagreb): Vežbajmo Mi u našem radu imamo sasvim određeni jedan zadatak: odgojiti tele* sno, duševno i duhovno narod. Narod je skup pojedinaca, dakle pojedince radi naroda. Savršeni pojedinci dače nam i savršen narod, dakako ako svi ti pojedinci budu stremili zajedničkim idealima i nekom odredenom zajednič-kom cilju. Bez obzira na duševna i du* hovna, pogledajmo telesna svojstva koja treba savršeni pojedinac. Kažemo da je telesno odgojen onaj, koji je zdrav, snažan i lep, koji je otporan bolestima, (a to ne znači isto što i zdrav) telesno spretan i okretan (mo* že neko biti zdrav i snažan, a ne biti okretan), i svakako izdržljiv u naporu. Ta telesna svojstva uzgaja vežba i sve* strani telesni rad. Sustavna i svestrana vežba. Pojedine vežbe imadu težište učinka na raznim svojstvima: neke su pretežno radi zdravlja, neke radi sna* ge, neke radi veštine i okretnosti, neke radi lepote, ali sve moraju biti ta* kve da razvijaju otpor bolestima i iz-držljivost organizma na napore. Otpor bolestima je posebna jakost organizma koja brani telo, a s njim i svu delatnost, svu radnu sposobnost pojedinca. Ako se ta zadača telovežbe zapusti, lako može postati izveštačeno i sasvim promašeno sve nastojanje i sav trud. Jer što če lepota, pa i jakost i zdravlje pojcdincu, ako nije izdržljiv u naporu i ako nije otporan bolestima. I kad bi se poredala po važnosti svojstva koja želimo telesnim uzgojem da razvijemo i jačamo kod pojedinca, on* da bi otpor bolestima, zdravlje i izdrž-ljivost, ustrajnost u naporu postavili u prvi red, a okretnost snagu i lepotu u drugi. To se dakako ne može niti sme deliti u pravilnom i sustavnom telesnom uzgoju, ali prednjači moraju sa te tačke gledišta da podu kod sva* kog rada na telesnom uzgoju. Ustrajnost i otpor bolestima prili* čno je zapuštena karakteristika u na* šim Sokolanama. Moglo bi se reči da je to najkrupnija i največa pogreška u našem telovežbenom radu i svakako jedna neprirodna i nelogična stvar. Toliko napora da stvorimo zdrav, snažan, lep i okretan naraštaj, a zapuštamo ustrajnost i otpor bolestima, učvršči* vanje organizma. To je zbilja jedna važna i značajna stvar. « Ovo nebi bilo teško ni dokazati. Samo nekoliko primera: kategorije na-raštaja koje mesečima vežbaju sastave za akademiju kod zatvorenih prozora u prašnoj dvorani, može biti da stiču smisao lepoga, razvijaju snagu i vešti-nu, ali teško da dobiju ustrajnost, ot* por bolestima i zdravlje. A imamo mnogo društava, i previse njih, koji samo vežbaju za akademije i samo u zatvorenim dvoranama. I do sada imali smo na sletovima svestrane utakmice. Slučaj beograd-skog sleta najbolje tumači. Ispitujuči naraštajcc i članstvo doznao sam ono što se dakako po rezultatima očito i videlo: dok je večina njih marljivo tre* nirala u dvorani proste vežbe i vežbe na spravama, bio ih je ogroman broj, koji su na samom sletu prvi put bez ikakvog treninga i bez pokuša trčali, skakali i bacali kuglu. Opet isti slučaj kao i kod onih, koji vežbaju samo za akademije. U dvoranama u zatvore* nom prostoru, pogotovo leti ne može se uspešno polučiti glavna svrha tele* snog uzgoja: zdravlje i otpor organi* zrna. Kad sam predložio zboru načelni* ka da za godinu 1931. propiše tak/e utakmice, koje če prisiliti sva društva da vežbaju i trenirajo na otvorenom — na letnjim vežbalištima, desilo se, da je mnogo njih smatralo trčanje na 1500 metara napornom i preteškom utrkom za naše članove. Istina je, 100 metara može se trčati na sletu i na utakmicama bez treninga i bez ikakve priprave, a 1500 se ipak ne može. Ali to ne znači da naši članovi nebi lako-čom i uz veliku korist svladali i taj relativno vrlo laki zadatak, dakako kad bi to i pre utakmice pokušali i sustav* no vežbali. I danas još čujem od mnogih naših prednjaka, i to dakako samo od onih koji nisu nikad ni pokušali trčati na 1500 metara, ili su to pokušali bez ikakvog treninga, da taj napor na* ši vežbači neče moči da svladaju. Vrlo loše mišljenje o nama i našem teles- svestrano! nom uzgoju, o sebi i svom radu ima* du ta naša brača. Ali to je isto tako smešno, kao kad se buni onaj, koji nikad nije bio na spravi, da mu je pro-pisani sastav za utakmice pretežak, jer ga ne može iz prvog pokušaja da iz> vede. I dok se niko, baš niko ne buni što moramo za vežbe snage i veštine na spravama potrošiti nekoliko meseci marljivog spremanja i treninga, dok se nitko ne buni na vežbe spretnosti i ravnoteže, čude se neki na preteški program atletike, koji istina zahteva marljivi trening, ali najviše mesec dana rada. Jer nakon osmog ili desetog treninga (računajuči po dva treninga sedmično) moči če svaki naš zdravi vežbač da lakočom pretrči 1500 meta* ra. I tim ustrajnim vežbanjem steči dragoceno svojstvo izdržljivosti u du* gotrajnom i prirodnom naporu trčanja. • Princip našega rada je svestranost. To se ističe na svakom koraku. Neče* mo samo telesni uzgoj, niti samo du* hovni i duševni, hočemo izjednačeno delovanje. Tako isto i kod vežbanja: skupno i svestrano. Ali ipak u primeni pravimo krupne pogreške specializacije. Imamo mnogo izvršnih spravaša koji uopče ne vežbaju proste vežbe (njima to »ne ide«), obratno imamo 1. Kako je Sokolstvo opšte narodna uzgojna organizacija, to mora da bude u najužoj vezi sa onom dr-žavnom organizacijom, kroz koju mora ^ obavezno proči ceo naš narod, i kojoj je također zadatak opšte narodno vaspitanje, a to je osnovna škola. Osnovna škola treba da u svome delokrugu i u svakoj zgodi, kojih ima dosta, upoznaje mladež sa zadačom, koju Sokolstvo vrši u narodu, da u njoj budi za Sokolstvo interes, da joj Sokolstvo omili i da oseti težnju i po* trebu da u Sokolstvo stupa. Sokolstvo mora osnovnoj školi pružiti sva moguča sredstva, kako bi ona mogla postiči gornji zadatak. Ne* ka joj ustupa svoje prostorije i sprave. Ako škola, koja nema stručno obrazovanih učitelja za telesni uzgoj, zamoli Sokolstvo za tehničku pomoč, neka joj sokolska društva idu' na ruku i neka odrede prednjake, spremne za vežbanje omladine, da pomažu pri vodstvu školske telovežbe. Dok osnovna škola ne bude imala sokolski vaspi-tane nastavnike, treba da Sokolstvo održava specijalne tečajeve za nastavnike osnovnih škola. Da osnovna škola dobije sokolski vaspitane nastavnike, ima da se u sva* koj učitelj skoj školi kroz sve godine uči o Sokolstvu u teoriji i praksi i da se tako još u školi svaki nastavnički kandidat upozna sa Sokolstvom. Na učiteljskim školama neka bi — sem na-stavnika gimnastike — delovali takoder i takovi nastavnici, koji poznaju sokolsku ideju, organizaciji! i prosvetu. 2. Telesni uzgoj u srednjim i struč* nim školama ima da se provodi po sokolskom sistemu. Kako osnovna tako i srednja škola treba da školsku mla* dež upoznaje sa zadacima Sokolstva Pozdravi Saveza SKJ Rečica. Molimo bratski Savez da sa našeg prvog sastanka i osnutka sokolske čete uputi i podastre najtop-lije sokolske pozdrave prvom našem Sokolu Njegovom Veličanstvu Kralju. Da živi Njegovo Veličanstvo Kralj Aleksandar I. i uzvišena Dinastija Ka-radordeviča! Starešina Sokolske čete Sisljavič Dole š ko A n d r i j a. • Rečica. Okupljeni na prvom sa-stanku i osnivanju sokolske čete pozdravljamo bratsko starešinstvo sa molbom da podnese najtopliji bratski pozdrav dičnom starešini Njegovom Visočanstvu prestolonasledniku Petru. Starešina Sokolske čete Sisljavič D o-lcško Andrija. mnogo izvršnih vežbača ritmičkih sa* stava i prostih vežba koji dolaze u So-kolanu od akademije do akademije (njima opet sprave »ne idu!«). Imamo mnogo izvršnih takmičara i prvaka ko-jima je pretrčati 1500 metara velika teškoča i vrlo neprijatna vežba. Hočete Ji još primera? Ima ih do* voljno. Stručnjaci, i oni koji nas kriti-kuju, (ne ovako u dobrim namerama kao ja) nalaze još i drugih stvari. O torne svemu energično moramo voditi računa. Sokolstvo ne sme da bude u primeni sasvim drugo nego u teoriji, i ne sme da se oduševljava i zadovo* Ijava lažnim uspesima. Ne samo u nekim, več u svipa Sokolanama moraju se vežbati svestrano sva svojstva. I otpor bolestima, i ustrajnost uz snagu i veštinu. Nikako ne smemo dozvoliti da našim vežbači* ma (radi nedovoljnog treninga) bude trčanje na 1500 metara problem. Izve* dimo sve kategorije na zrak, na vež* balište i intenzivno nadoknadimo pro* pušteno. Prednjači i načelnici neka dobro o ovomc promisle. Njihova je uloga odgovorna i ozbiljna. Od njih, od nas zavisi, da li če sokolski sustav telovežbe i u primeni biti svestran i kori* stan kao što je u teoriji. Od nas zavisi, hoče li naši vežbači biti snažni i spretni, od nas zavisi njihova ustrajnost, zdravlje i otpor bolestima. Program 1931. zahteva sva ova svojstva, i na utakmicama videče sc koliko je koji načelnik pazio na vežbanje ustrajno-sti, na vežbanje atletike na otvorenom. u opšte, a specijalno sa zadatkom u našem narodu i da kod mladeži budi volju za Sokolstvom, kako nebi bilo ni jednog učenika srednje i stručne škole izvan redova sokolske omladine. Dok se to ne postigne, pošto u srednjim školama u VII. i VIII. razredu nema gimnastike, treba da se učenici tih razreda upučuju u sokolsko društvo. 3. Da bi nastavnici srednjih škola mogli mladež sokolski vaspitati, po* trebno je, da i oni imaju dovoljnu spremu za telesno vaspitanje i pozna* vanje sokolskog sistema. Da se to po* stigne, treba telesni uzgoj podiči na visinu nauke i na univerzitetima osnovati katedru za nauku o telesnom uzgoju i Sokolstvu i obvezati svakog študenta filozofije, da kroz četiri semestra sluša predavanja o telesnom uzgoju i Sokolstvu, a oni, kojima to zdravlje dopušta, da za to vreme praktično rade u kojoj sokolani. 4. Da se sve to tačno uzmogne pro* vesti u svim školama, ima se u mini* starstvu prosvete obrezovati odelenje za telesno vaspitanje i Sokolstvo te u to odelenje postaviti ljude, koji pot* puno poznaju teoriju i praksu telesnog uzgoja kao i Sokolstvo i školsku organizacijo. 5. Analogno torne, kod svake ba* novinske uprave osnivaju se slična odelenja sa isto tako kvalifikovanim činovnicima. 6. Uz sve sadanje osnovne i sred* nje škole trebalo bi izgraditi gimna-stičke dvorane i letnja vežbališta, a u buduče kod novogradnja osnovnih i srednjih škola posvetiti osobitu pažnju prostorijama i vežbalištima za telesno vaspitanje mladeži. Privlaka. Sokolska četa Privlaka, društvo Vinkovci, sa svoje prve sokolske skupštine šalje svom uzvišenom starešini srdačne i iskrene želje da ga Bog mnogo i dugo poživi uvijek zdrava i krepka na ponos i diicu svega Sokolstva i mile nam otadžbine Jugoslavije! Uz sokolski Zdravo! Starešina V u j n o v i č. Glazba za proste vežbe članica SKJ za Prag 1932. KLAVIRSKI IZVADAK može se odraah naručiti kod Jugoslovenske Sokolske Matice, Ljubljana, Narodni dom. Note za duvačku glazba iziči če još tokom ovog meseca. Sokolstvo I škola (Iz knjige »Putevi i ciljevi«) ROSI JA - FONSIER ♦ DRUŠTVO ZA OSIGURANJE I REOSIGURANJE ♦ BEOGRAD JLoVEK/Ko '/oKoLSTVO Sednica odbora ČOS U subotu 16. o. m. sastao se u Pragu u Tyrševom domu odbor ČOS na sv®je proletno zasedanje. Ova sednica znači početak nove dobe u istoriji če-hostovačkog Sokolstva, jer su na njoj izafcrani novi načelnik, nova načelnica i m tri nova zamenika starešine ČOS. Naročito značenje dobila je sednica i zbog toga, što su na njoj prisustvovali i izaslanici 28. pešadijskog puka, koji je u znak svog bratstva prema ČOS pokionio čsl. Sokolstvu umetničku sli-ku akad. slikara Paške. Sedniei je pretsedavao brat dr. Јошр Scheiner, koji posle dužeg odmora epet vodi čehoslovačko Sokolstvo. Od slovenskih sokolskih organizacija bili su zastupani: za jugoslovensko Sokolstvo brat dr. Riko Fux i načelnica Saveza SKJ sestra Elza Skalarjeva za poljsko Sokolstvo načelnik poljskog Saveza brat Jan Fazanowicz i njegov zamenik brat Suiikowski. Posle uvodnog govora brata dr. J. Scheinera bila je odana počast umrlim sokolskim radnicima, naročito prerano umrlom zameniku starešine bratu dr. Karlu Helleru i pesniku Viktoru Dyfcu. Načelniku ČOS bratu dr. Jin-drichu Vaničeku poslan je pozdravni telegram. Izveštaji funkcijonera objavljeni su u naročitoj knjiži. U ncdelju bilo je najpre prim« ne^oliko predloga pretsedništva a ,Iulto se prešlo na izbor. Za starešinu Čehoslovačke obce sokolske bio je pouovo izabran brat dr. Josip Schei-irer,. *a njegove zamenike pak brača: dr St. Bukovsky, dr. VI. Fleischmann i Joeef Truhlar. Za načelnika je izabran br. dr. Agathon Heller, za na-celnicu sestra Marija Provaznikova, za prosvetara Ant. Krejči. Od starih članova pretsedništva bila su ponovo iza-brana sledeča brača: bivši zamenik starešine Frant. Mašek, Ant. Forman-di, dr. Miroslav Klinger, dr. R. Kro-vak, Fr. Kudela, VI. Miiller, M. Petru, Karel Schwarz, dr. Juraj Slavik, dr. Aug. Sip, Martin Šmirak, V. Voudrak, dr. K. Weigner i sestra Božena Styb-lova. Oti novih lica izabrana su u pret-4edmStvo sledeča brača i sestre: Fr. Bartou, Vlasta Boučkova, dr. Eugen Dosoudil, dr. Jan Keller, dr. Boh. Kladivo, Fr. Lasovska, dr. Ad. Nemeček, t*r. Aug. Pechlat i Fer. Pechlatova. Da-ije je izabrano šest članova nadzornog odbora, u kome je novo birani brat hd. Marik. U sud časti izabrana su brača: Fr. Beranek, Fr. Liska, dr. Fr. Procbžzka, Vinc. Stepanek, dr. Jar. Urban i sestra Milada Mala. iz pretsedništva ČOS istupili su: bivii načelnik br. dr. Jindrich Vaniček, bivša načelnica sestra Milada Mala! bivši zamenik starešine br. Vinc. Stepanek, bivši dugogodišnji tajnik br. Jar. Urban, br. Fr. Liska i sestra Olga lučikova. Nova pravila ČOS Čehoslovačka obec sokolska dobila je nova pravila. Da se s njima upo-zna i naše Sokolstvo, donašamo eks-cerpt iz članka br. dr. Krovaka »Sto bi morao znati svaki Soko iz novih pravila ČOS«: L ČOS je vrhovna organizacija čehoelovačkog Sokolstva u Čehoslo-vačkoj republici i na s strani. Naziva sc: »Československa obec sokolska«. Kod toga se samo prva reč piše veliki« poeetnim slovom. »Čehoslovačka« naziva se več od 1920. god. te je pogrešilo, ako se o njoj govori ili piše kao o »Češkoj« obci sokolskoj. Zvani-čna kratica naziva je ČOS (bez tača-ka) ili Obcc (sa velikim o). Službeni jezik Obce je čehoslovački, t. j. čeština i slovaština. Znak Obce je ptica soko s geslom »Tužme sel« Sedište ČOS jest Prag. И. Cilj ČOS je prema § 2 raditi na padizanju telesnih i moralnih sna-H^,.?e“osl°vaekog naroda u Tyrševom i »‘ugnerovom duhu te delovati na raz- . .šolstva u Cehoslovačkoj repu« ‘ i' ,st1rani- naročito medu Slove-nun»J Đelokru« Obce, dakle, nije samo csl. republika, več i ostale evropske i vanevropske države. Od čeho-slovačkih sokolskih druStava i župa sa znadjem ČOS postojo van je samo druStva i župe udružene u Savezu če-liostovačkog Sokolstva u Americi, koji čme Ainerička obec sokolska i Telo-vežbačka slovačka jednota Sokol; taj Sc vez udružuje češko i slovačko Sokolstvo u Udruženim državama seve-roameričkim. Ostala čsl. sokolska društva u ino-stranstvu združuje sa ČOS Zagrani-čna župa i Austrijska župa. III. Predmet staranja ČOS jesu i društva, mada članovi ČOS mogu biti samo župe, t. j. udruženja sokolskih telovežbačkih društava. Nije treba da su to samo češka i slovačka društva, več mogu biti n. pr. i ruska, poljska i druga društva. — Župa gubi pravo da bude član ČOS, ako za člana primi društvo koje nije telovež-bačko ili koje propagira druge ideje, a ne Tyrševe i Fiignerove, ili ako za člana primi poj edinca. Isto tako ne mogu biti članovi Obce pojedinci ili društva, več samo župe. IV. Kako je župa udruženje društava, koja su samostalne pravne oso-be, tako je ČOS udruženje župa. Župe nisu samo organi ČOS, več udruženja sa vlastitom pravnom egzi-stencijom, koja u svom delokrugu rade potpuno samostalno. V. ČOS ima sledeče organe: glav-nu skupštinu, odbor (vvbor), pretsed-ništvo sa načelništvom članova i članica te sa pretsedništvom prosvetnog odbora i gospodarski nadzorni odbor. Ulogu, koju u društvima i župama vrši glavna skupština, u ČOS u pogledu izbora vrši odbor. — Odbor ČOS sastaje se dvaput godišnje: na prole-če i na jesen. Glavna skupština ČOS saziva se samo u slučaju potrebe. VI. Odbor (vybor) čine pretsed-ništvo i izaslanici župa. Zupe su u odboru zastupane prema broju članstva društava i to po stanju od 31. decembra one godine, iza koje če se vršiti izbori za odbor. Župe do 6000 članova biraju jednog izaslanika i dva zamenika, župe od 6001 do 12000 članova dva izaslanika i dva zamenika, još veče župe tri izaslanika i tri zamenika. Župski iza« slanici ili njihovi zamenici mogu bti samo članovi župskog pretsedništva. Bi ra ih župska glavna skupština. Pretsedništvo sačinjavaju starešina, tri njegova zamenika, načelnik, načelnica, prosvetar i 23 člana. Članove pretsedništva bira odbor. Funkcijoneri ili članovi pretsedništva ne tnogu za-stupati župe u odboru. Funkcijsko doba svih tih organa traje dve poslovne godine. Poslovna godina počinje 1. januara i svršava 31. decembra. Novost u novim pravilima ČOS su počasni članovi odbora. Imenuje ih odbor na predlog pretsedništva. VII. Glavna skupština rešava načelna pitanja. VIII. Zaključak, da se Obec razi-lazi, može doneti samo odbor i to sa tri četvrtine glasova. Slet poljskog Sokolstva u Francuskoj Poljska sokolska dzielnica u Fran-cuskoj prireduje 15. augusta o. g. svoj V. slet u Oigniesu u južnoj Francu-skoj. Za ovaj slet, koji nije obavezan samo za poljska sokolska društva u Francuskoj več i za društva u Belgiji i Holandiji, vlada veliko zanimanje i več se je sada za učestvovanje prija« vio veči broj francuskih gimnasta. Bugarsk! »Junači« nude Italijanu Ricci~u počasno pretsedništvo Sofijski listovi doneli su ovih dana iz Mletaka vest, da su pre otvara« nja gimnastičkih natecanja meduna« rodnih ženskih gimnastičkih udruženja pretstavnici bugarskog udruženja »Junak« i to dr. Barok i dve dame pred* ložili fašističkom potsekretaru za fi« zičku kulturu Riccini, koji je prisu« stvovao natecanjiana, počasno pretsed* ništvo udruženja »Junak« i podneli mu počasne znakove toga udruženja za federalnog fašističkog sekretara. Ricci je uz veliko odobravanje izrazio svoje ushičenje nad disciplinom bugarskih »Junaka«. Iz godišnjeg izveštaja tajnika Saveza SKJ (Konac.) Več sa pripravama za I. svesokol« ski slet započeli smo da se spremamo i za daljnji naš nastup, a to su bila natecanja za deseto medunarodno gimnastičko takmičenje u Luksemburgu. Ponosni na stare tradicije prijaš« njih olimpijada i medunarodnih utak« mica, sa kojih smo poneli svetski šam« pijonat, nismo mogli a da se i ovaj puta ne pojavimo u medunarodnoj areni u cilju da taj šampijonat zadr« žimo i dalje. Oduševijeni i spremni upustili smo se u žilavu borbu i uspeli smo, jer je naš brat Joža Primožič osvojio časni naziv šampiona. No na veliku tugu ne samo našeg celokupnog Sokolstva, več i čitavog naroda, ovu veliku pobedu iskupili smo životom našeg vrednog i nadobudnog brata An« tuna Maleja, koji je kao sokolski bo-rac za slavu otadžbine eto žrtvovao i svoj vlastiti život. Celo naše Sokolstvo na glas o njegovoj smrti za« vilo se u crno i iskrenom tugom u srcu osečalo je težak udarac, koji nas je snašao. S nama jednako osečali su i ostali bratski sokolski Savezi koji su nam priposlali izražaje svoje tople su« čuti. Svima njima bratska hvala, a po« kojnom bratu Maleju večna slava i spomen u >iašim redovima! Dosledni svemu u održavanju veza sa bratskim narodima zastupanim u Medunarodnom gimnastičkom savezu, sudelovali smo 50 godišnjici osnutka Saveza belgijskih gimnasta u An« versu, kojom je zgodom delegat na« šega Saveza brat II. podstarešina Paunkovič predao iz bronza krasno modelovanu ptiču Sokola na mramor« nom postanicntu i položio venac na grob belgijskog Neznanog Junaka. Svesni toga da kao nacionalna or« ganizacija imademo da držimo budnu svest širokih siojeva naroda i da se ne odričemo naše brače, koja se danas nulaze van granica naše teritorije, na glas da se s onu stranu Karavanka sprerna proslava 10 godišnjice koruš« kog plebiscita, a sa tendencom koja je sve pre nego prijateljska spram našega naroda, odredili smo da sva sokolska društva u našoj državi pri« rede akademije sa primernim nagovo« rom ili predavanja o koruškim Sloven« cima. Ovaj naš poziv urodio je lepim rezultatom i možemo konstatovati utešnu čiivjenicu, da se večina naših društava odazvala ovome pozivu te na jedan doista bratski i patriotski način manifestovala se punoča osečaja do brače van granica naše države. To isto, ako i u manj oj meri, pokazali smo u momentu izvršenja trščanske tragedije, kad su mesto nas pro.govo« rila brača čehoslovački Sokoli, šta više i čitava čehoslovačka javnost. Naše patriotske osečaje manife« stovali smo i 6. septembra prigodom osvečenja i predaje novih pukovskih zastava. Tu priliku izrabili smo, pošto su na okupu bili svi župski starešine, da provedemo smotru stanja i prilika u svima našim sokolskim župama, pa su nam referati, koje su oni podneli na ovonic sastanku, bili dragoceni materija) za naš buduči rad. Vremenom sve više i više počela se osečati potreba da od prvog orga« nizatornog koraka u našoj organizaciji podemo dalje na drugu etapu, a to je bilo, da se donesu decidirane deklara« racije o vrlo važnim pitanjima, koja dodiruju naše Sokolstvo, kao što su: Sokolstvo i vera, Sokolstvo i škola, Sokolstvo i selo, Sokolstvo i vojska i t. d. Opeenito za bazu ovoga rada uzeo se u izradu sav materijal, koji je bio predviden za treči sokolski sabor. I pristupilo se radu, pa se konačno odlučilo, da se sav taj materijal sredi u naročitom delu, koji če nositi naslov »Putevi i ciljevi Saveza Sokola kralje« vine Jugoslavije«. Uveren sam, da če ove deklaracije blagotvorno delovati na čitav naš narod, jer če se iz njih videti, da je naše ijSokolstvo nošeno velikom idejom, koja služi samo narodu i dr« žavi. Uporedo s time započdi smo i re« organizacij om na administrativnom polju Saveza. Opčenito (Opaža se u ovoj grani rada napredak na bolje, ali če još trebati mnogo truda i napora, dok se sve to uredi i sredi, kako bi posvema odgovaralo novim potreba« ma. Da nam se posao na ovome polju što više olakša i da upoznamo stanje i potrebe naših župa, opetovano puta tražili smo iserpive iz veš taj c, a provcli smo i reviziju svih župa, pa nam je sabrani materijal dragocenim putoka« zom u našemu radu za budučnost. I tako celo vreme ove godine da na ne mirujuč, več konsekventni onoj našoj, da u sokolskim redovima ima da vlada večno pokretanje kao vidan znak našeg života i rada, a u drugu ruku da naglasimo postojanost i važ« nost našega gesla »Vernost za vernost« i da se odužimo brači Čehoslovacima za njihova zauzimanja povodom faši« stičkih napadaja na naše Sokolstvo organizirali smo 28. oktobra u čitavoj državi čehoslovački praznik, koji je mal ne bez razlike proslavljen u svim društvima našega Sokolstva. Na ovim proslavama jasno se zametilo da zgra« du slovenskog sokolskog bratstva no« se jaki, nepokolebivi temelji, koji su sazidani u našim dušama i koje ne može da razdruži nikakova sila ovoga sveta. Konačno započeli smo i sa pripra« vama za proslavu našeg sokolskog praznika dana 1. decembra, jer smo odlučili da taj dan ostane za večifca vremena najznačajniji dan istorije ju« goslovenskog naroda. Evo, u svemu dosadašnjem izlože-nom jasno sam ocrtao na kojim po« ljima i u kojim smerovima kretao se naš rad u prvoj godini života. Mi iz svega vidimo, da je čitav taj naš rad bio usredotočen na dve glavne zadače: na unutrašnju organizaciju samoga Saveza u svim njegovim područjima i na organizaciju i provedbu svesokol« skoga sleta. Ove dve glavne zadače morale su se, po diktatu samoga vre« mena, rešavati uporedo i to jednim brzim — i nezadrživim tempom. One su bile jedna na drugu tako navezane, stajale su u takovom odnosu, da bi svaki manjak i nedostatak u rešava« nju jedne znatno i štetno uticao na uspeh druge. Trebalo je to odmah uočiti i latiti se jednog teškog i ogrom« nog rada, koji je, pored žrtava, nami« eao i veliku odgovornost. 'I to sc uči« nilo. Naravno ne sme se smetnuti s uma ni onaj sa prelazom JSS u SKJ u glav« nom nenarušeni kontinuitet rada, koji je u mnogočem doprineo, da se nove zadače rada izvrše sa takovim uspe« hom. Nepobitno je, da sokolska ideja u našem narodu zauzima silnog maha i da se ljubav prema Sokolstvu širi u svim slojevima naroda, naročito pak na selu. Ovom uspehu jačanja svoje vlastite snage prinosi najviše baš samo Sokolstvo intenznivnim radom u svo« jim sopstvenim redovima. Dakle, pro* pagandna inicijativa proizlazi iz nje« ga samoga, nalazači u današnjim na« šim sredenim državnim prilikama ja« kog oslona za svoj nesmetani korisni nacionalni rad i uslova za vlastiti uspešni razvitak. Medu ostalim krupnim pitanjima, naročita pažnja posvetila se rešenju jednoga od najvažnijih pitanja, a to je uzgoj jednog doličnog kadra spremnih i valjanih sokolskih prednjaka. Kako je to zaista os okosnica sokol« skoga rada to je, pored velikog broja prednjačkih tečajeva, koje su u roku ove godine održale mnoge župe i dru« stava, Savez organizovao i dve pred« njačke škole: jednu za članove u Mariboru, a drugu za članice u Ljubljani. Ove obe škole biti če od velike koristi za naše Sokolstvo, jer če se njima na« maknuti lep broj spremnih prednjaka i prednjačica, za kojima danas vapi svako društvo i svaka župa. Ništa manje nije važno pitanje sanacije naših opterečenih sokolskih domova, kojemu je Savez posvetio svu svoju pažnju i koje če svojim povolj« nim rešenjem našim jedinicama pru» žiti veliku mogučnost nesmetanoga rada i razvoja. I sokolsko«prosvetnom radu po« svetila sc potrebna pažnja. Savez je prema svojim direktivama uspeo, da se u našim jedinicama i u tom pogle« du razvija sve to jača delatnost, a Sa> vezni prosvetni odbor, sretan u svome sastavu, razvio je najintenzivniji rad, posledice kojega rada danas sc blago« tvorno osečaju na sve Strane. Uvažujuči neocenjivu vrednost štampe, naročito u propagandnom i uzgojnom smeru rada, Savez je naro« čitu pažnju posvetio razvijanju naše vlastite sokolske štampe, naših sokol« skih listova. U tome pogledu kročili smo napred, jer je zvacičan oi:gaa »Sokolski Glasnik« pretvoren u ted« nik, listovi za naruštaj i decu »Soko« lič« i »Naša Radost« zaodjeli se u no- vo ruho, dok smo tehnički organ pro« menili imenom u »Soko«, a sada evo pokrenuli smo i list »Sokolska Prosveta«, jer se je znatno osečala: potreba ovoga lista. Manje je bila razvijena sokolska štampa po ostalim župama, dok se u bivšem JSS nizao čitavi red raznih sokolskih vesnika i glasnika; za danas izdaju svoje listove tek Sokolska župa Split i Sokolsko društvo u Dakovu, dok periodički tu i tamo izade po koji broj »Sokolskog Vesni« ka« župe Celje. Sada u glavnom čitavi rad kreče se u pripremanju programskog rada za iduču godinu, kao i u sustavnom spremanju za proslavu stogodišnjice rodenja utemeljača Sokolstva dra. Mi« roslava Tyrša i za slet, koji če se tom prigodom održati u Pragu 1932. god. Jak sokolski zamah u domovini našao je svog odjeka i van granica države, pa su se počela osnivati i ta kozvana zagranična društva, a u pr« vom redu prednjači netom osnovana Sokolska župa u Parizu sa 8 društava, pa društvo u Detroitu u Severnoj Ame« rici, Buenos Aires i Paternel u Južnoj Americi, koji su se svi izravno javili u članstvo Saveza. U Severnoj Amc-rici možemo očekivati u skoro vreme jak razmah našeg Sokolstva, a čemu je u velike pomagao naš prošli slet. Inače izvršni odbor Saveza po= svetio je sve svoje sile tome, da u svakom pogledu zadovoljava oprav« danim potrebama župa. Posao koji svladava, obilan je, šta se najbolje vidi iz toga, da je u prošloj godini odr« žao 23 sednice, na kojima se rasprav-ljalo o svim pitanjima, koja tangiraju naše Sokolstvo. No taj ogroman posao još se bolje razabire iz delovodnog protokola savezne kanceffarije, koji iskazuje, da je prošle godine, neura-čunavši ni jedan sletski akt, rešeno 4268 akata, a ove godine do danas 1419 akata, dakle posao koji svladava inače čitavo jedno nadleštvo. No taj posao trebače svakako reorganizirati, jer nije zadača samo da se radi u sme« ru rešavanja potrebnih akata, več tre« ba raditi i inicijatorno, što danas s razloga pre navedenih nije bilo mo« guče u potpunoj meri. Koliko se moglto črnilo se sve punom merom, a doka* zom je tome činjenica, da se u godinu dana rada izdalo 84 okružnice, kojima su se župama, odnosno preko njih društvima davale razne upute i odredbe u organizatorno«administra« tivnom pogledu. Naš rad u prošloj godini u velike je podupirala celokupna štampa naše države. Naročito za vreme sletskih priprava, kao i obdržavanja samoga site ta, pojedini listovi upravo su sc na« tecali koji če se od njih više staviti u službu uzvišenc sokolske ideje. Mi im na ovaj svesrdnoj potpori izriče« mo najusrdniju hvalu uz koju odmah vežemo našu molbu, da nas i u budu« če podupru u našem radu i u našim nastojanjima. U saveznoj upravi došlo je i do nekih promena. Odstupio je bivši načelnik brat dr. Murnik, a na njegovo mesto imenovan je brat Bajželj. Jed« nako su popunjcna i mesta zamenika načelnika i zamenika načdhice, dok su razrešeni članstva uprave brača Vandelovič i dr. Silvije Matulić, a kao novi član uprave imenovan je brat Mi* hajlovič. Eto, ieerpio sam sve šta sam držao da je potrebno da se iznese, kako bi se video naš rad. Trebalo je da spomenem i neke mnogobrojne greške, koje sprečavaju naše organizacijsko delo, ali tc greške puštam na stranu, jer gledom na to da nam sc organizacija naglo širi, a da i prouča-vamo samo pitanje vaspitanja administrativnih sila, nastojačemo da to pitanje povoljno rešimo. Za sada tek upozoravam, da treba pristupiti što žilavijem radu, jer hitno i konačno re» šenje sviju organizacijskih pitanja od životne je važnosti za daljnji razvoj naše organizacije. Naglašujem, da se župe moraju osoviti na vlastite noge u svojem radu i tako rasteretiti upravu Saveza, kako bi sc ona lakše mogta posvetiti reševanju večih, načelnih pi' tanja. U društvima i župama potreban je unutarnji intenzivni rad, a naročito rad oko uzgoja članstva, naraštaja i dece. Ne treba nam sokolskih fr®za’ nego sokolskog rada i sokolskog života. Podignuti moramo agitacioni rad u svim dr uš trima, jer nije dosta da se 0 našem Sokolstvu samo govori, nego treba sokolski raditi i živiti. Uzoran sokolski rad i uzoran sokolski >vo to su najjače privlačive sile što ' ezu 1 množe redove Sokolstva. Mi re mo plemeivitog od«ševljenja, oje m ra svaki pojedina* širit, u svo oj okolini živin* primerom, treba nam bavi za teški rad i stalne istrajnosti, kako bi naš narod osposobili za svaku borbu i učinili ga sposobnim za svaku žrtvu. Ovim izlaganjem možda sam i suviše optimistički gledao na našu stvar. No izložio sam prilike u formi, kakove sam vidio kod rada sa željorn, da bi naredne godine odstranili iz na* še organizacije sve nedostatke, a u čvrstoj veri i osvedočenju, da je jezgra naše sokolske organizacije tvrda i zdrava, pa da če svladati sve poteš* koce i zapreke, sa kojima se imademo boriti. Samo u istrajnom, napornom i požrtvovnom radu leži naša velika bu* d ličnost. Kao čedo svoga naroda, izniklo iz njega i sraslo s njegovim životom, naše Sokolstvo, oličeno danas u Savezu Soj kola kraljevine Jugoslavije, odnjihano u gorljivoj ljubavi prema svome Kra* lju, svome Narodu i svojoj Otadžbini, 1'jubomorno čuva največe naše tekovi* ne, slobodu i jedinstvo svoga naroda i svoje otadžbine, taj najsvetiji zalog sreče, veličine i napretka Naroda i Države. Ono je s toga bilo i ostaje najizrazitiji branič i širitelj jugoslo* venske misli i bezkompromisnog inte* gralnog Jugoslovenstva. Verno svojim sokofckim načelima naše Sokolstvo je najgorljiviji pobomik velike misli so* kolskog bratstva i uzajamnosti medu slovenskim narodima. To je njegov neporušivi deo programa, to su nje* govi najsvetiji ideali. Gledajuči ponosno na svoj uspeš* ni i plodni rad u minuloj godini, naše Sokolstvo sigurno i odlučno stupa na prag nove radne godine, svesno, da če sa njega ugledati još lepšu i sa još sjajnijim uspesima okrunjenu svoju budučnost. — Zdravo! ANTE BROZOVIČ. I. tečaj lake atletike Saveza SKJ U Zagrebu održan je 8.—14. maja prvi tečaj atletike Saveza Sokola kra* Ijevine Jugoslavije. Tečaj je vodio savezni referent za atletiku i plivanje, član tehniokog odbora Saveza br.' Hr* voje Macanovič. Pomagali su mu br. Vladimir Jankovič (tajnik i blagajnik tečaja), Miroslav Dobrin, dr. Živko Prebeg, Niko Rosi, Vojislav čurčič i dr. Veljko Narančič. Svrha ovog prvog saveznog tečaja atletike bila je, da se teoretski i praktički produ propisane vežbe atletike naraštaja i članstva za ovu godinu. Osim toga, nastojalo se da se uvede jedna opča metoda rada na letnjem vežbalištu i da se tečajni* ci usposobe za suče i sudkinje lake atletike. U tečaj poslale su svoje prednja-ke i prednjačice sve župe SKJ osim župa: Banjaluka, Bjelovar, Kragujevac, Kranj, Sarajevo, Skoplje i Užice. U teorije održavan u dvorani. Tečaj je počeo prijavom u petak 8. maja posle podne. Brača bila su rasporedena a stanove »Palače« Hotela i svratišta »Kovač«, sestre u »Jmperial« Hotelu. Prehrana svih članova bila je kod »Kovača«, a sestara kod »Nove Men* ze«. U subotu 9. maja počela je u 8.30 sati pre podne vežba na igralištu sportskog kluba »Concordije«. Iako je padala kiša u subotu, nedclju i pone* deljak, ipak nije propušten ni jedan sat vežbanja, pa su svi tečajnici vla-stitim iskustvom dokazali, da kiša i neprijatno vreme ne sme biti zapreka za vežbu na otvorenom. U subotu do 12 sati i posle ručka od 3 do 7 vež* balo se na igralištu, navečer od 8.30 do 9.30 održan je u realnoj gimnaziji sat teorije. U nedelju 10. maja u 8 sati pre podne svi su tečajnici u Ma-ksimiru po blatnom i raskvašenom te* Školsko frčanje Članova tečaju svega je bilo 44 slušača, i to 15 članica i 29 članova. Učesnici tečaja iz pojedinih župa: Beograd: s. Olga Kedjanko i br. Veli* mir Nikolič: Celje: s. Marija Križma* nič, br. Stanko Burja i br. Rudolf Poljšak; Cetinje: br. Radovan Ivano* vić i br. Aleksandar Zlatarov; Karlovac: s. Vlastimila Blaškovič; Ljubljana: članovi TO Saveza s. Vlada Tratar i br. Herman Keber, savezni prednjak br. Rafael Ban, br. Mirko Stepišnik i br. Slavo Rajner; Maribor: br. Vladimir Vcnuti i br. Gojmir Gala; Mostar: br. Kosovič Azis, br. Mateje* vič Vjenceslav, br. Peš Jovo, br. Radojevič Nedjo i br. Miletič Risto; Niš: s. Radmila Gavrilovič i br. Dimitrije Mitič; Novi Sad: s. Andelka Koledin i br. Žarko Zličič; Novo mesto: br. Pavel Splihal; Osijek: s. Marija Mer* ceg i br. Budislav Šandorov; Split: br. Zvonko Barišič i br. Lav Lovrič; Su-Šak: s. Vera Ri;ner*Sulčič i br. Drago Potočnjak; Šibenik: br. Hrvoje Mu* dronja i br. Marko Slavič; Tuzla: s- Rezika Hoggc i br. Oto Studili; Ve« renu pretrčali kroz šumu 3000 metara, a posle toga na igralištu HAŠK*a gle* dali su utakmice ženskih u lakoj atle-tici, gdc su postavljeni novi jugoslo* venski rekordi. Tu su promatrali teh* niku i način vežbanja najboljih naših atletkinja. Posle podne su se odma* rali, a u 4 sata bili su na utakmici odbojke medu dva odclenja naraštaja društva Zagreb II. — U ponedeljak, utorak i sredu radilo se od 8.30 sati do 12 i od 3 do 6.30 na igralištu »Concordije«, a na večer od 8.30 do 9.30 u realnoj gimnaziji. Svaki dan tečaj* nici su u 10 sati dobili doručak, posle vežbe išli su na kupanje u kupalište »Terapija«. Lečnici Higijenskog zavoda pod vodstvom brata dra. Živka Prebega pregledali su rentgenološki i izmerili sve sestre i svu braču i, osim dva slučaja, svi su tečajnici bili zdra* vi. Jednome bratu zabranjeno je tak-mičenje. U sredu navečer održan je teoretski ispit 18 kandidata za atlet* ske suče. Od 14 prijavljenih članova i 4 članice svi su položili teoretski is* pit, i pokazali su mnogo znanja i spre* •ki Bečkerek: s. Lili Terek i br. Boško °gojevič; Varaždin: s. Zdenka Vo-avšek, br. Zvonko Šuligoj i br. Krnil andrašić; Zagreb: sestre ing. Nada -aljepugina, Jovanka Mileusnič, Vje-a Vasiljevič i Sekana Saršon. j. U tečaju radilo se uvek na vežba-Rtu 1 u Prirodi, jedino je večernji sat me. Teoretski ispit položile su sestre Vlada Tratar, Marija Križmanič, ing. Nada Zaljepugina i Olga Kedjanko; brača: Jandrašič, Mudronja, Bogojc-vič, Zličič, Barišič, Šuligoj, Potočnjak, Stepišnik, Venuti, Ban, Poljšak, San* dorov, Keber i Nikolič. U četvrtak u 8 sati počele su »utakmice«. Polovina članova bili su suci, a druga polovina takmičari. Tako isto i članice. U 10 sati izmenili su uloge, pa su suci postali natecatelji, a ovi pak suci. Svii članovi (osim tro* jice) i sve članice (osim dviju) izvr* šili su natecanja atletike po raspo* redu za godinu 1931. Svi su tečajnici i tečajnice praktički sudili i proveli utakmicu, dok su nastavnici tečaja 1. Vlada Tratar (Ljubljana), 2. Križmanič (Celje), 3. Rener (Sušak), 4. Ke* djanko (Beograd), 5. Hogge (Tuzla), 6. Blaškovič (Karlovac). — Članovi: 1. Bogojevič (Vel. Bečkerek), 2. Zla* tarov (Cetinje), 3. Venuti (Maribor), 4. Gala (Maribor), 5. Slavič (Šibenik), 6. Zličič (Novi Sad). Na rastanku darovala je uprava tečaja svakom tečajniku tri fotografije Grupa naslavnika i tečajnika 1. saveznog tečaja lake atletike u Zagrebu samo nadzirali i savetom pomagali. Posle podne od 3 do 7 sati održan je praktični ispit za suče onih kandidata, koji su položili teoretski ispit. Rezultat praktičnog ispita komisija još nije obelodanila; večinom su brača i sestre ispit položili. U 7 sati održan je u vrtu škole u Samostanskoj ulici sastanak svih te* čajnika i nastavnika uz goste, predstavnike uprave Saveza i uprave župe iz Zagreba. Proglašeni su rezultati po* j kusnih utakmica pre podne. Članice: | sa tečaja, knjige i upute za rad, dok če se raspisane nagrade za najbolji uspeh na tečaju (za članove krono* graf-stopura, trenirka i sprint*cipele, za članice trenirka) razdeliti nakon što komisija proglasi uspeh na prak* tičnom sudačkom ispitu. Tako isto i uverenja o polasku tečaja. Za vreme tečaja nije se desio ni najmanji incident, sve je prošlo u sa* vršenom redu — sokolski. Zdravstveno stanje vrlo dobro. Tečaj je uspeo. — H. Macanovič. svi zajedno uz največe napore i žrtve stekli. Ta baš u naše dane kao da je prosvečivanje uma i srca najpotrebi* tije, jer je svuda zavladao kruti mate* rijalizam i bezobzirni egoizam. A baš mi Sokoli smo najpozvaniji kao opšte narodna organizacija, da se posle po* litičkoga oslobodenja bavimo za duševno, upravo karakterno i socijalno oslobodenje; mi Sokoli, koji smo bili i koji vazda treba da ostanemo apostoli idealizma u moralnom i nacional-nom pogledu te aktivnega altruizma u socijalnom i materijalnom. Kako danas nema staleža, kome lični interes nebi bio vezan za zajedničko dobro, a to znači za dobro domovine, treba da se odviknemo gledati samo na sebe, a domovinu smatrati nekim apstrakt-nim bičem. Naprotiv, domovinu treba gledati u svakom bližnjem, u svakom članu naroda skupa s ovom milom grudom velike naše otadžbine, nad ko-jom je Beli Karađordev Orao raširio svoja krila od Triglava do Đevđelije i od Subotice do ispred Taraboša. Ta* ko ćemo najbolje očuvati amanet naših najboljih preda, a izvršiti misiju, koju nam je dao u ruke naš narod 5 naš Kralj, Njegovo Veličanstvo Alek* sandar I. Karadordevič na prošlogodiš* njem sletu u Beogradu. Voden ovim mislima otvaram ovaj zbor i pozdravljam vas sokolskim: Zdravo!« Posle ovih uvodnih reči pročitala je sestra tajnica Zora Trkulja*Vojno* vič rezoluciju prve redovne skupštine Saveza Sokola kraljevine Jugoslavije, kod čega su naročito istaknuta i protu* mačena značajnija mesta. Na trečem mestu dali su prisutni prosvetari izveštaje o svome radu u društvima, tako da je dobivena slika o mogučnosti prosvetnoga rada. Ta je slika, večinom, da uleva najbolje nade u buduči rad Kao četvrta tačka dnevnog reda bilo je utvrdivanje programa za rad do konca god. 1931., pa je zaključeno da se izvrši redoven i specijalan program rada. Redovan bi bio onaj koji je tradicijom ustaljen u sokolskom prosvetnom radu u formi nagovora pred vrstom, odnosno akademijama i priredbama sa predavanjima na sokolske spomen-dane. Kao specijalan program utvrdeno je držanje prosvetnih sokolskih tečaj e va koncem meseca augusta i početkom septembra, te predavanje u vezi sa sletom u Splitu. Na petom mestu raspravljano je pitanje osnivanja sokol, knjižnica, od* nosno čitaonica, pa je zaključeno, da o tome župski prosvetni odbor donese odluku. Nadalje pročitani su iz »Sokolske Prosvete« svi raspisi, koji se odnose na zbirku novinskih isečaka i radio-predavanja. Pošto se kod eventualija nitko ni* je javio za reč, pretsednik je predlo* žio, da se saveznom prosvetnom od* boru pošalje sledeči brzojavni po* zdrav: »Sa prvog zbora društvenih pro-svetara Sokolske župe Karlovac po* zdravlja bratski savezni prosvetni od* bor iskrenim sokolskim: Zdravo! — Prof. Josip Nikšič, prosvetar župe Karlovac.« Time je završen zbor, koji je u svakom pogledu lepo uspeo. Ž.upa Cetinfe SOKOLSKO DRUŠTVO PRČANJ. t Brat Vladislav Sbutega. Naše mlado Sokolsko društvo za-desila je teška nesreča smrču dobrog i zaslužnog staroste brata Vladislava Sbutega. Umro je u času, kad je — t Dr. Mate Drinkovič U jednom sanatoriju u Beču, gde se je podvrgao operaciji tumora na mozgu, umro je 18. o. m. u 57 godini života dr. Mate Drinkovič, ministar bez portfelja. Pokraj još svežih grobova najodlič* ni jih sinova našega naroda: pok. generala Hadžiča, pok. bana Matiča, književnika i političara pok. Živana Živa-noviča, u ovo kratko vreme otvara se evo i još jedan, u koji neumoljiva sud-bina polaže i ministra dra. Matu Drin-koviča, starog narodnog borca i rodoljuba sa obala našeg plavog Jadrana. Pok. dr. Drinkovič rodio se je na Jelši. Nakon svršenih medicinskih nauka u Gracu službovao je kao opčinski lekar najpre u raznim mestima okolice Šibenika, a potom dugo godina u sa-mom Šibeniku, gde je i razvio svoju političku delatnost. Oduvek visoko nacionalno svestan, smion, dosledan, ne-ustrašiv i vatren u borbi protiv ve-kovnog neprijatelja svog naroda, pok. dr. Drinkovič ostao je isto tako smion i neustrašiv i u ono teško doba isku-šenja i patnje, kada je nadošla sudbo* nosna 1914. godina a s njome i počela jeziva tragedija našega naroda. Istoga dana, kada su u Sarajevu odjekli Principovi hitci, dr. Drinkovič na sletu Sokola na dalmatinskom Kosovu drži Sokolima vatreni govor i potiče ih da ustraju u svom radu i u narodnoj borbi, pozivajuči ih, da ako nadode čas krvavog obračuna, da nije* dan Soko ne sme uzeti pušku i okrenuti je protiv svoga brata Srbina. I stoga je dr. Drinkovič tada bio medu prvi* ma, koji je morao da ispašta svoju otadžbeničku ljubav u austrijskim tam* nicama sa ostalim našim narodnim borcima. Kada je nestalo austro-ugarske imperije, po prevratu, dr. Drinkovič postaj<*>član Narodnog Veča u Zagre* bu i šef tzv. Narodne odbrane. U kas-nijem našem slobodnom državno-poli* tičkom životu dr. Drinkovič igrao je vidnu ulogu te je u više navrata bio na čelu raznih ministarstava. U doba našeg narodnog i državnog preporoda, iza 6. januara 1929. g., dr. Drinkovič postaje ministar socijalne politike, a zatim ministar bez portfelja, na kojem ga je položaju zadesila i smrt. Ime dra. Mate Drinkoviča kao starog narodnog borca ostače u svet-loj uspomeni u jugoslovenskom narodu. Slava mu! f Viktor Dyk U nedelju 17. o. m. umro je u Tr-stenu na Lopudu kod Dobrovnika češki pisac, pesnik, političar i senator Viktor Dyk. Viktor Dyk rodio se je 31. decembra 1877. god. u Šopki kod Melnika u čehoslovačkoj. Gimnazij u je apsol-virao u Pragu te se iza toga posvetio študiju prava, koji pak zbog svoje literarne radinošti nije završio. Od god. 1907. uredivao je mesečnik »Lumir«, od god. 1911. do 1914. tednik »Samo-statnost«, a iza toga sve do svoje smr* ti dnevnik »Narodni Listy«. Kao pesnik izdao je velik broj sbirka pesama, nekoliko drama i dr. U politički život stupio je veoma mlad. Za vreme prevrata bio je član revolucionarne narodne skupštine, god. 1920. izabran je za narodnog poslanika, a god. 1925. za senatora. Za vreme rata bio je zbog svog otvorenog protu* austrijskog ponašanja duže vremena zatvoren. Kao političar pripadao je čehoslovačkoj narodno demokratskoj Stranci. Slava mu! Župa Karlovac PRVI ŽUPSKI PROSVETNI ZBOR. U nedelju, dne 19. aprila o. g., održan je u Karlovcu prvi župski prosvetni zbor. Prisustvovali su svi čla* novi župskoga prosvetnog odbora i pretsodnici, odnosno prosvetari 14 so* kolskih društava sa teritorije župe Karlovac. Po sporazumu sa načelni-štvom i odobrenjem župske uprave, zbor je sazvao i njime rukovodio prosvetar župe, brat prof. Josip Nikšič. Otvarajuči zbor pretsedavajuči je rekao: »Još davno pre sretnoga dana našega narodnog oslobodenja i ujedi* njenja dne 1. idecembra 1918. god. po* stavio je za hrvatski deo našega naro* da naš besmrtni vladika Josip Juraj Strossmaver geslo »Prosvetom slobo* di«. Kao dobar pastir, on nije ostao sama kod reči i praznoga gesla, nego je te svoje reči potvrdio i delom osno-vavši Jugoslovensku akademiju i uda-rivši temelje Univerziteta u Zagrebu. Učinio je to zato, jer je znao, da ni-kakova moč ovoga sveta ne može zadržati u ropstvu narod, ako je obrazo-van, prosvečen, odan viteštvu i čoj* stvu. Naučavajuči i radeči u duhu svoga gesla besmrtni Vladika nije to ra* dio samo za hrvatski deo našega na* roda. nego — to svi znamo — za celi naš Jug. Danas svi znamo, da je takav rad u danim prilikama bio ne samo jedino moguč nego i najbolji, jer je najtraj* niji, najdublji. Medutim taj rad nije i završen našim p o 1 i t i č k i m narod* nim oelobodenjem i ujedinjenjem; on nam je i p o »l e toga još potrebitiji, ako hočemo da očuvamo ono, što smo f Brat Vladislav Sbutega iako u odmaklim godinama — mlade-naekom snagom stvarao planove za napredak društva, kojemu je savesno služio i prema kojem je svoje duž-nosti vrSio uzornom tačnošču. Bolom u duši oplakujemo smrt našeg staroste i brata i teško osečamo njegov gubitak za naše društvo, koje ima da se bori sa mnogim teškočama. Nje-govu čemo uspomenu najbolje saču-vati akt) iistrajemo na velikom i eas-nom poslu, koji smo pod njegovim vodstvom započeli. Slava mu i večna hvala' P- V. Župa Cel/e JAVNI NASTOPI DRUŠTEV. Župna uprava in tehnični odbor prejemata od včlanjenih društev poročila o delovanju in pripravah za javne nastope. Od društev, ki so se ustanovila po lanskem župnem zletu, je prijavilo župi svoj javni nastop 8 društev, kar priča, da imajo novoustanovljena društva pridne vaditelje in vaditeljice, s pomočjo katerih jim je zagotovljen razvoj. Svoj telovadni nastop je prijavilo do 10. maja 35 društev. Prijave prihajajo skoraj dnevno. Smatramo, da je to zanesljivo merilo za delovanje župnih edinie. Upamo, da do konca leta ne bo niti enega društva v župi, ki bi ne imelo svojega javnega telovadnega nastopa. Župna uprava je želela, da bi društva svoje nastope razporedila, da se ne bi en in isti dan vršilo več prireditev. Toda število edinic je preveč naraslo, tako da ni mogoče preprečiti več istočasnih prireditev. Radi SOKOLSKO DRUŠTVO ZAGORJE OB SAVI. Prvi društveni prednjački izpit. Dne 26. aprila so bili v Zagorju ob Savi društveni prednjaški izpiti. pregleda letošnjih nastopov ,v župnih edinicah navajamo prireditve, kakor so jih društva prijavila. 17. maja: Gomilsko, 31. maja: Štore, 7. junija: okrožni zlet v Boštanju o priliki društvene deset* letnice, Motnik (izlet društva Vransko), javni nastop v Šoštanju, 14. junija: Cerklje, Hrastnik, Rajhen* burg, Šmarje pri Jelšah, Žalec, 21. junija: Bizeljsko, razvitje prapora in 251etnica društva v Krškem, javni nastop v Trbovljah, 28. in 29. junija župni zlet v Celju, 5. julija: Brežice, Medija*Izlake (v slučaju slabega vres mena 19. julija), Sevnica in Sv. Jurij ob juž. žel., 12. julija: Kapele, Polzela, Ponikva in Rimske toplice, 19. julija: Sv. Pavel pri Preboldu, 2. avgusta: Dobova, Sv. Križ pri Kostanjevici in Zagorje ob Savi, 9. avgusta: Laško in Vransko, 15. avgusta: Radeče (v slu« čaju slabega vremena 16. avgusta), Sv. Peter pod Sv. gorami in Velenje, 6. septembra: Sv. Peter v Sav. dolini in Šmartno ob Paki, 13. septembra: Petrovče. ni telovadbi, da zna pravilno postopati pri vodstvu (metodika). Tyršev telovadni sestav teoretično in praktično (praktično vsaj za nižji oddelek) ter o anatomiji telesa, higijeni in prvi pomoči. ČtaHOTi konls je (sede) 1 prednjači (sloje) sa I. druilvenog prednjačkog ispiia Cas prijave je bil podaljšan do 25. aprila. Za izpit se je prijavilo 5 bratov in 1 sestra, ki so bili vsi pripuščeni k izpitu. Uprava Sokolske župe Celje je imenovala sledečo izpraševalno komisije: predsednik br. Klun France, načelnik društva, člani komisije pa bratje: Poljšak Ferdo, starešina društva, Mrnuh Ivan, podnačelnik, Černelč Božo, prednjak, in dr. Tomo Zarnik. izpiti so se vršili natančno po pravilih SKJ. Od 8. do 10. ure je bil pismeni izpit. Vsak kandidat je moral sestaviti eno telovadno uro enega oddelka. Takoj nato pa je bil teoretičen in praktičen ustni izpit. Vsak kandidat je moral pokazati, da pozna zgodovino domačega društva ter v glavnem zgodovino vsega Sokolstva, da pozna sokolsko idejo, organizacijo SKJ, da je vešč varovanja pri praktič- ; j SOKOLSKO DRUŠTVO VELENJE. Sokolsko društvo Velenje je priredilo v ponedeljek svojemu prvemu načelniku br. Radu Prelovcu iskreno odhodnico, katere se je udeležila tudi številna deputacija Sokolskega društva Šoštanj. Starešina domačega društva br. Kurnik se je br. Prelovcu prisrčno zahvalil za njegovo vzorno-mar-Ijivo organizatorično in tehnično delo v društvu ter v imenu direkcije rud* nika za vestno službovanje, starešina br. Rejec za požrtvovalno pomoč Sokolskemu društvu Šoštanj in v imenu Župa Kragujevac SOKOLSKO DRUŠTVO CAČAK. Položili prednjački ispit. Pred naročitom ispitnom komisi-jom, koja se je sastala 9. i 10. maja u Cačfcu položili su društveni prednjački ispit braća: SrtyAojevič Milivoje,. Velo vic Radovan, Madžarevič Momir, Dokovič Milutin, Perčič Života, Zora no vič Radoslav, Smiljanič Milosav, LjujfeS Dragutin i Marič Jovan. SOKOLSKO DRUŠTVO KRUŠEVAC Položili prednjački ispit. Na dan 29. inarta o. g. pred na-ročitom ispitnom komisijom Sokolske župe Kragujevac položili su društveni prednjački ispit sledeča brača: Popovič Ranko, Makšejev Aleksej, Jazič Radovan, Stojkovič Rajko, Zirič Ra* domir i Sivoratka Radosav. Župa Ljubljana ŽUPNI PREDNJAŠKI TEČAJ. Župni prednjaški tečaj za vodnike in vodnice naraščaja in dece, ki M se moral vršiti v mesecu maju, moramo, žal, radi še ne popolnega ozdrav- Izpit so napravili s prav dobrim in dobrim uspehom vsi prijavljenci, in sicer: Ašič Tone, Kovač Vili, Repo vž Jože, Škrlovnik France, S u 1 i n Matko in Berger Marta. Vsi novi prednjaki so obiskovali društveni prednjaški tečaj, ki se je v ršil od 6. decembra do 21. decembra 1931. v Zagorju ob Savi in ga je vodil župni prednjak br. Stanc Burja ter prednjaško šolo (priprave za izpite) v mesecu marcu in aprilu 1931., ki jo je vodil načelnik br. France Klun. Tako je prednjaški zbor Sokolskega društva Zagorje zopet bogatejši za 6 prednjakov z društvenimi izpiti. Pa ne samo to; vsi so marljivi vaditelji in pomočniki pri posameznih oddelkih. Prednjaški zbor šteje sedaj 12 prednjakov in prednjačic, ki imajo izpite ter razne tečaje. primorskih rojakov, br. Sovinek za mladino, iskrene, globoko občutene prijateljske besede pa so naslovili na odhajajočega še br. Ing. Trobej, Blatnik in Kušar, sestra Justi Rakova pa mu je vročila skromen spomin. Sodeloval je tudi v splošno priznanje tam-buraški zbor. Bratskemu Sokolskemu društvu Split, kamor odhaja br. Pre-lovec, čestitamo na pridobitvi vrlega prednjaka, v naših srcih pa ostane nanj lep, hvaležen spomin skupneg« dela v mladem društvu in odkritosrčnega tovarištva. Zdravo! ljenja br. I. Lavrenčiča preložiti na jesen letošnjega leta, Bratska društvena načelništva opozarjamo, da že priglašene člune in članice zanesljivo pošljete v ta jesenski tečaj. ŽUP. NAČELNIŠTVO. SOKOLSKO DRUŠTVO LJUBLJA-NA-ŠIŠKA. Naše Sokolsko društvo, ki bo prihodnje leto obhajalo 30letnico svojega plodonosnega dela, se je v teku let moralo težko boriti za svoj obstanek, vendar je iz teh bojev izšlo kot zmagovalec Tyrševe ideje. V teku let svojega obstoja je imelo naše društvo vedno neprilike s telovadnico, ki jo je često menjalo, nekaj časa pa je sploh ni imelo in se je telovadilo le v poletnih mesecih na prostem in na prostoru, ki nam je bil gostoljubno dan v uporabo. Tudi danes se nam ne godi dosti bolje. Smo brez lastne telovadnice. Telovadi se v telovadnici osnovne šole v Šiški, ki pa je pretesna in nikakor ne zadošča razmahu v takem obsegu, kot bi bil mogoč v lastni telovadnici in ▼ lastnem domu. Da bi se temu večnemu preselje- vanju iz telovadnice v telovadnico naredilo enkrat konec, se je že pred svetovno vojno ustanovilo društvo, ki naj bi postavilo Sokolu dom. Svetovna vojna je za nekaj let onemogočila delovanje vseh sokolskih društev v bivši Avstro-Ogrski in tudi društvu za zgradbo doma ni prizaneslo. V teh za Sokolstvo težkih časih se je porazgubilo veliko dragocenega materiala, tako, da ob prevratu ni ostalo veliko ali pa nič. Po prevratu se je društvo za zgradbo sokolskega doma v Šiški znova sestalo, pregledale so se članske knjige, nabirali novi člani in začelo se je z delom. Uspeh ni izostal. V nekaj letih se je nabralo toliko denarja, da je začelo društvo za zgradbo sokolskega doma resno misliti, da kupi primeren svet za dom in letno telovadišče. Tak primeren svet je društvo našlo na bivšem Luckmanovem svetu v šiški, ki ga je tudi kupilo. Ta prostor se je primerno splaniral, ogradil z lično ograjo in letno telovadišče je bilo tu. Leta 1927., ko je naš Sokol obhajal svojo 251etnico pa je bila slovesna otvoritev našega letnega telovadišča. Pripomnim, da društvo za zgradbo doma nima dolga ker je vse do zadnje pare plačano, nasprotno pa ima v hranilnici naložen denar, kar je jako razveseljivo. Letos pa se je društvo za zgradbo sokolskega doma v Šiški odločilo, da prične z gradnjo Sokolskega doma, ki je tako potreben našemu Sokolu. Naša želja po lastni strehi se bo vendar izpolnila. Prihodnje dni bodo zapele prve lopate svojo pesem in pričele kopati temelj za ponosni dom naših sivih Sokolov. br. Župa Maribor SOKOLSKO DRUŠTVO GUŠTANJ. Brez telovadnice društvo pozimi ni moglo gojiti telovadbe. Zato pa se je posvetilo tem več pažnje moralni vzgoji svojih pripadnikov. V kratkem času 3 mesecev je bilo 10 predavanj in 12 nagovorov. Snovi predavanjem oo bile sledeče: Br. Močnik: Sokolski spomini na Koroško; br. Rožman: Ustroj radio prejemnega aparata; br. Tomažič: Smučarstvo in njegov pomen in Simon Gregorčič kot pesnik in narodni buditelj; br. dr. Erat: Čuvajmo naše zdravje; br. Jelenko: Gospodarstvo Jugoslavije; br. Gačnik: Kulturne in cerkveno politične prilike za časa delovanja sv. Save, Pomen sokolske telovadnice za kulturno življenje v Guštanju; Nauki iz rezoluc.ije Sa vezne skupščine; br. Sovre (iz Slovenj gradca): Sokolska ideologija. Predavanja so bila vsa dobro obiskana. Naraščaj se je marljivo udejstvoval v tamburaškem zboru. Osnoval se je tudi strelski odsek, ki pripravlja sedaj strelišče pri br. Gradišniku v sosednjih Brdinjah. Članstvo se je mnogo bavilo tudi z načrti za zidavo Sokolskega doma, kot nujno potrebo in predpogoj za uspešnejše delovanje društva v prihodnosti. J. G. SOKOLSKO DRUŠTVO SLOVENSKA BISTRICA. Društveno delovanje se je v tekočem letu znatno poglobilo in razširilo. Nedavno je bila ustanovljena že naša 7. četa tako, da imamo sedaj čete že na Tinju, pri Sv. Martinu n. Poh., v Črešnjevcu, na Vrhlogi, v Laporju, na Zgor. in Spod. Poljskavi. Vse te edinice zadovoljivo napredujejo. Četa v Laporju je priredila dne 26. aprila dobro uspelo diletantsko predstavo, za 14. maj pa pripravlja telovadni nastop. Četa pri Sv. Martinu je imela 26. aprila poučno predavanje. 10. _ maja pa uprizori Finžgarjevega »Dfvjega lovca«. Dne 3. maja je priredila telovadni nastop četa na Vrhlogi. Najprej je nastopila domača de-ca (12) z igrami. Nato je pod vodstvom domačega načelnika br. Horvata nastopilo 12 krepkih kmečkih fantov s predpisanimi prostimi vajami, ki so bile izvedene zelo dobro. Delo domačinov jc vredno tem večje pohvale, ker nimajo na razpolago učiteljstva, ki drugod votli kmečke edinice. Za domačini so sc vrstili oddelki matičnega društva iz Sl. Bistrice, in sicer moški naraščaj, gojenke, članice in člani, ki so za svoj nastop želi zasluženo priznanje številnega kmečkega ljudstva, zbranega na telovadišču iz domače vasi in iz sosednjega Črešnjevca in Laporja. Ob koncu je izpre-govoril vsem oddelkom starosta matičnega društva br. dr. Pučnik o sokolskih načelih in o blagodejnem vplivu smotrene sokolske vzgoje. ^— Matično društvo je za vse čete priredilo enodnevno prosvetno šolo, ki se bo pa v kratkem ponovila. Za vse čete so izmed članov uprave določeni posebni prosvetni referenti. — Društveni nastop bo 31. maja v Slov. Bistrici. Takrat bodo prvič nastopili združeni oddelki vseh čet poleg domačega članstva, čegar število je znatno naraslo. Na predvečer t. j. 30. maja bo koncert salonskega orkestra s sodelovanjem br. Dežele iz Šmarja p. Jel. — Za zgradbo sokolskega doma, ki nam je nadvse potreben, se snuje posebno društvo. Stavbišče bo deloma preurejeno v letno telovadišče in dobi novo ograjo. SOKOLSKO DRUŠTVO RIBNICA-JOSIPDOL. Sokolsko društvo Ribnica-Josip-dol uprizori na binkoštno nedeljo v telovadnici v Josipdolu šaloigro: »Poštna skrivnost«. Začetek ob 16. uri. — Vstopnina 6 Din, sedeži 3 Din. SOKOLSKO DRUŠTVO SLOVENJ-GRADEC. Sokolsko društvo Slovenjgradec je priredilo v petek, 8. maja t. L, v sokolskem domu predavanje »D e c i solnca in zraka«. Predaval je starosta Sokolskega društva br. dr. Železnikar. Poleg šolske mladine tukajšnje osnovne in meščanske šole z vsem učiteljstvom se je udeležilo predavanja tudi nekaj odrastlih, ki so vsi pritrjevali predavateljevemu pozivu po ustanovitvi krajevnega odbora Proti-tuberkulozne lige v Slovenjgradcu, odnosno oživljenju obstoječega, toda spečega odbora te prekoristne in potrebne človekoljubne organizacije. * V nedeljo, 10. t. m., so se zbrali v sokolskem domu načelniki(ce) in prednjaki(čice) Sokolskih društev Koroškega Sok. okrožja, da skupno predelajo in po potrebi popravijo predpisane proste in tekmovalne vaje za članstvo in naraščaj ter igre za deco. Navzočih je bilo 13 članov in 12 članic, ki so pod vodstvom okrožnega načelnika br. Veljaka intenzivno in vztrajno vežbali od 8. do 12. in od 14. do 17. ure. Poleg navodil za tekme so prejeli navodila za okrožni zlet, ki se bo vršil 21. junija v Slovenjgradcu. Tudi redovne vaje so vežbali. Udeležence tečaja je pozdravil v imenu Sokolske župe Maribor župni podstarosta br. dr. Železnikar. S. Župa Skoplje SED NICA SOKOLSKIH ČETA U KUMANOVU. Inicijativom načelništva Sokolske župe u Skoplju održana je prva sedni-ca sokolskih četa društva Kumanovo. Pošto sokolska ideja polagano ali sigurno krči sebi put i u sela ove naše istorijsko klasične zemlje, župa je želela da vidi kakav je bilans toga rada u četama od 1. januara do 1. maja 1931. god. Radi toga agilno društvo u Kumanovu održalo je sednicu sokolskih četa u nedelju 10. maja, u prostorij ama monumentalnog Sokolskog doma. Ovoj sednici prisustvovalo je 20 delegata iz sokolskih četa: Matejča, Eomanovci, Ml. Nagoričani, Tabanovr ci i Vinci. Sednici je prisustvovala i čitava uprava Sokolskog društva na čelu sa vrednim j agilnim starešinom bratom Jovanom Trišičem, a od Strane župske uprave prisustvovao je načelnik župe i organizator četa brat Pe-tar čolič. Starešina kumanovskog društva otvorio je scdnicu u 9 sati pre podne. U svom govoru brat Trišič izneo j c cilj ovog sastanka, zahvalio se brači, koja nisu žalila truda da istoj prisu-stvuju i time dokazali svoju sokolsku svest, koliko im na srcu leži napredak i razvitak Sokolstva. Posle govora brata Trišiča prešlo se na izveštaje pojedinih četa, koji su sastavljeni od 1. januara do 1. maja 1931. Svi izveštaji saslušani su sa veli-kom pažnjom i po svakom izveštaju vodila se jc duga diskusija. Na osnovu saslušanih izveštaja konstatovan je sledeči rad u svih 5 sokolskih četa: 1. Stanje članstva: vežbača članova 90, članica 8, muškog naraštaja 55, ženskog naraštaja 15, muške dece 200, ženske decc 80, pomažučih 127. Ukup-no muških 472, ženskih 103. U svih pet četa cclokupno stanje članstva svih kategorija iznosi 575. 2. Stanje tehničkog rada: Vcžbe u četama drže se samo nedeljom i praznikom sa svima članovima sem dece, koja imaju vežbe, dva puta nedeljno. Rad na vežbanju kod svih kategorija bio je sledeči: upisanih vežbača svih kategorija 445; održano je časova vež* be svega 281, ukupno pohadanje svih vežbača 114.648, prosečno na^ 1 čas dolazilo jc 407. Prema upisu vežbača i prema dolasku, vidi se da je pohadanje bilo veoma dobro. Kroz ovo vreme čla* novi su naučili odredenc vežbe za slet u Kumanovu. Sa ostalim kategorijama vežbale su sc strojne vcžbe i igre, a sa naraštajem i članstvom vežba se laka atletika i pripremaju se za utakmice na sletu u Kumanovu. 3. Stanje prosvetnog rada. Prema izveštajima konstatovano, da ni jedna četa nema svoje vlastite knjižnice, nego se članovi služe knjigama Narodne čitaonice i knjižnice, u kojoj su isto tako svi članovi. U svim četama pro-čitano je 126 knjiga sa 95 čitača. Naj-radije se čitaju narodne junačke pe-sme i istorijska dela našeg naroda. U svim četama tokom ova četiri meseca održano je 28 predavanja iz Sokolstva, zadrugarstva, higijene, sto-čarstva i zaraznin bolesti. Svako predavanje bilo je posečeno tako da je u svim četama na jednom predavanju bilo uvek prosečno 321 člana. Isto ta* ko kod svake vežbe držali su se razgovori pred svim kategorijama o lepoti naše otadžbine, urednosti, čistoči, tačnosti, poslušnosti i o zaslužnim našim ljudima. U svemu je održano 123 razgovora. Tokom zime priredile su čete o Sv. Savi svoju sokolsku zabavu sa pozornišnim komadom i raznim vež-bama, a neke čete učestvovale su i na sokolskim akademijama sa svojim članstvom. 4. Stanje privrednog rada. U pogledu privrednog rada največa pažnja bila je obračena da se članovi čete na-uče kalemiti vinovu lozu i vočke. Ove tečajeve održale su čete: Matejča, Romano vci i Ml. Nagoričani. Tečaji su trajali po 10 dana i pohadalo ih je 42 člana u sve tri čete. U proleče sve su čete zasadile 256 komada šumskog drveča (divljeg kestenja, lipe i bagrema) i 56 komada blagorodnih vočaka. Ženski naraštaj i članice sokolske čete Matejča prema zaključku sednice uprave sve su bile upisane u domačinski tečaj i svršile ga sa odličnim uspehom, a 3 članice naučile su čitati i pisati. 5. Stanje higijenskog rada. U ovom pogledu nijedna četa nije nista učnila, sem toga da je čitavi rad bio s vede n na predavanja o potrebi čistoče tela i k uče. 6. Materijalno stanje. Materijalno stanje u četama je vrlo slabo. Uzrok ovom slabom stan j vi je taj, što seljak nije naučen da za bilo kakvu ustanovil daje novac. Ali pored tih teškoča, ipak se članarina redovno i postepeno pri-kuplja. Kretanje blagajne bilo je sledeče: primanje sokolskih četa 1448 Din izdavanje 167 Din. Stanje je gotovine u četama 1281 Din, koji se iznos nalazi uložen u zemljoradničkim zadrugama na komate od 8%. Sokolska četa Matejča, blagodare-či pravilnom shvatanju opštinske uprave, osnovala je svoj fond, koji je od-reden za gradnju sokolskog doma u iznosu od 3000 Din, a koji je uložen u Zemljoradničku zadrugu na kamate od 8%. 7. Administrativni rad. Stanje administracije u četama bilo je sve do sada vodeno nejednako, ali se nastoji svim silama da se i u tom pogledu do-de do jednoobraznosti. Nakon saslušanih referata pojc-dinih delegata sokolskih četa i konsta-tovanjem nedostataka u radu kroz ova četiri meseca, svi su referati nakon žive diskusije bili primljeni. (Svršiče se.) Župa Osl/elc IZ UPRAVE ŽUPE. Poslednja sednica uprave župe održana je 24. aprila o. g. Zaključeno je predložiti bratskom Savezu da sc za III. zamenika starešine imenuje brat Vuičič Stjepan. Kreirane su nove rc= ferade: brat ing. Ključec preuzima evi-denciju mes. izveštaja, a brat Furman evidenciju društvenih zapisnika i o okružnicama ovc župe. Za četu Mir* kovci imenuje se za prosvetara brat Lazar Stanimirovič, a za četu Novi Jankovci za prosvetara brat VI. Jaga-rinac. Zatim se imenuju sledeči načel* nici četa: Za Tomašanci brat Mijo Ba* čič, za Beravci brat Nikola Glavačevič, a načelnikom društva Đurđevac ime* nuje se brata Mirka šebeščana. Prevedena su još imenovanja novih uprava četa Bingula (starešina br. B. Sudare-vič), Semeljci (star. br. P. Vuksanovič), Dražgajič (star. br. J. Zlatarič). Na< dalje je odobren osnutak i imenovane uprave sledečih četa: Torjanci (star. br. Lj. Vitkovič. učitelj), Privlaka (star. 'br. D. Vujinovič, učitelj), Soljani (star. br. M. Šimic), Retkovci (star. br. M. Đurđević), Andrijaševci*Rokovci (star. br. L. Igalac). Konačno se još odobrava osnutak sok. četa: Bračevci, Bu-drovci i Preslatinci, a imenovanja uprava uslediče dok stignu predloži od Sok. društva Dakovo. Zatim je raspravljano o priredbi župskog slcta u godini 1931. te jc za* ključeno da se slet priredi u Vukova-ru, prema zaključku ovogod. gl. skup = štine, dne 15. i 16. augusta 1931., a po-bliže o tome donosimo na drugom me* stu. Od velikog broja raspravnih pred* meta kojih je bilo 54 navadamo samo najmarkantnije. — Uzima se do zna* nja i odobrava se da Sokolsko društvo Erdevik priredi na dan 31. V. o. g-»Slet dece«. Na upit društva Vinkovci ima sc istom priopčiti da su sokolske čete samostalne administrativne jedi* nice, pa da kao takove nisu dužne obračati se župi putem društva, ali su dužna čete potpomagati u svakom pravcu. Uzima se do znanja zakljucaK uprave Saveza, da sve sokolske nice na teritoriju sreza Podravska a tina pripadaju od sada župi Osijek. _ predmetu predloga organizae. ot|L' Saveza o ustrojenju banovinskih P upučujc se tom otseku mišljenje, k- J je izradio starešina ove župe i koje J protiv osnutka banovinskih zupa.i predlog prosvetara imenuje s p PO., o kojem pišemo na drugom me stu. zovanih prednjaka i sprava. Osim Zrinsko-Frankopanskih proslava, koje je priredilo veći broj društava i četa, održače se javne vežbe;; 4. juna u Ča* kovcu, 7. u Varaždinu i 14. u Kotoribi, potonja spojena sa razvičem barjaka. Na zboru konstituisan je ovaj tehnički odbor: načelnik Ježe Stare, zam. Ucesaicl sokolskog tečaja u Varaždiuu <7. do 11. IV. 1931.) članovi: Lacko Zima, Zvonko dr. Oto Šantl, Mihovil Kr Zdenka Votovšek i Zvonko K God. II. br. 21. Str. 5u IZ NAČELNIŠTVA ŽUPE. Izvršena je raspodela župe na 8 okružja sa sedištima u Osijeku g. g., Osijeku d. g., Vinkovcima, Vukovaru, Požegi, Našicama, Slav. Brodu i Dol. Miholjcu. Načelništva tih okružja su takoder imenovana i po načelništvu Saveza odobrena. Okružjima su date direktive za rad i za pregled društava i četa. Nadalje su izdate vežbe za sokolske čete (sa slikama) i nadopune i ispravci prostih vežbi i vežbi na spra* vama za ovogod. župsko natecanje. Uveden je lakoatletski četveroboj i odbojka. IZ TEHNIČKOG ODBORA ŽUPE. T. O. župe konstituirao se je na sednici od 26. IV. o. g. i izradio ras-pored tehn. rada za 1931. god. Na toj sednici raspravljeno je o prednj. teča* jevima, koji su se održali u martu o. g. Zaključeno je prirediti jednodnevni te* čaj (7. juna) za ispravak prostih vežbi sokolskih četa i barem tronedeljni te* čaj za Sokole*učitelje i to u mesecu iulu o. g. Za župski slet u Vukovaru 15. i 16. augusta o. g. izraden je raspored i to: 15. dopodne natecanje društava, popodne natecanje četa u 1. a. četve* roboju, uveče akademija. U nedelju dopodne probe i povorka, popodne javna vežba. Učestvovanje na ovom sletu jc obavezno za sva društva i čete župe Osijek. Sodelovanje na sletovima župa Bjelovar (31. V.) i Split (28. V.) dozvoljeno je samo pod uvetom, da ne sme kolidteati sa radom i pripre* mama za naš župski slet. Društva i čete upozorene su na tehn. knjige i časopise i u saglasnosti sa P. O. župe sastaviče se obvezatne minimalne knjižnice. Kao najavljene i odobrene priredbe spominjemo: »Sltet sokolske dece sreza Iločkog« u Erdeviku (31. maja), javnu vežbu Sokolskog društva Vin* feovci i četa toga društva i javnu vežbu Sokolskog društva Valpovo (početkom jula). Sokolsko društvo Dakovo priredu-j 7 Bičkih proizvoda * druStvo s e. j. HAMAG LJUBLJANA KNAFLJEVA ULICA BR.4 Geodetski instrumenti i pomagala eviju vrsti. TVORNICA ŽIME ZA ŽIMNICE M.Masterl d. z o. z. | (Lastnika Вцј1еЦ in Maeterl) STRAŽIŠČE PRI KRANJU (Dravska banovina) priporoča vse vrste žimo za postelje in za telovadne blazine. — Edino dobre in higijenskim predpisom odgovarjajoče telovadne blazine so usnjate, napolnjene z žimo. Творница гимнастичких и спортских справа Ј. ОРАЖЕМ Добављач Савеза Сокола краљевиие Југославије РИБНИЦА (Долењско) Израђује свс соколскс веж-баћс спранс, опреме читавих друштвених и школских веж-баона, спортске потрспипине за лаку атлетику, справе за летна вежбалишта, купа-л и ш т а и башће, љуљанке. справе за децу итд. Израда савршсна и елегантиа, по-служба најсолиднија, ценс најумереније. — Илустро-вани сеник бесплатно. ОСНОВАНА 1881. ГОДИНЕ »I2:VOR« veletrgovina galanterijske, nirnberške I kratke robe SUŠAK ZS ŠETALIŠTE KRALJA PETRA produljenaZvonimlrova ul.92 KL&|E vseA vrs^- por ■f&tog rafij alz. ali risbah. II vrif w;e najscrLidn Q/še šil a #*no ST'DIU HUB L]ANA ĐAIMATIN0VA1J Priporoča se najstarejša slovenska pleskarska, ličarska, sobo- in črkoslikarska delavnica IVAN BRICELJ LJUBLJANA, Dunajska cesta 16 Strokovna izvršitev telovadnega orodja. Delo solidno,cene zmerne ernesto benco SUŠAK Brzojavi: Benco — Telefon: 83 Trgovina boja, mineralne vode i kemičkih proizvoda Priporočamo trgovino z rami, zlatnino in srebrnino A. FUCHS LJUBLJANA ŠELENBURGOVA ULICA 4 Preporučamo knjigu VEKOSLAV BUČAR: KOD LUŽIČKIH SRBA CENA 10 DIN JUGOSLOV. SOK. MATICA LJUBLJANA, NARODNI DOM NA OTOKU LOPUDU kraj Dubrovnika, otvoren je novi Hotel Pension „Lopud Kuljevan" sa divnim pogledom na more. C i j e n a potpunog pensiona sa taksama Din 65'—. / T r a ž i t e prosp ektel Tko oglašuje, taj napreduje! Гранд Хотел „Петроград“ преко пута железничке станице БЕОГРАД Peter Žitnik Splošno kleparstvo Instalacija strelovodov po najnovejših sistemih in kritje lesno - cementnih streh LJUBLJANA Ambrožev trg 9 TELEFON 31-46 Delo solidno — cene zmerne 1 Največja zaloga elegantnih oblačil za dame in gospode FRANLUKJČ Ljubljana, Stritarjeva ulica 9 JOf. HAFNER Telefon štev. 2312 Račun pošt. hran. 10.761 UČITELJSKA TISKARNA LJUBLJANA, FRANČIŠKANSKA ULICA JE NAJMODERNEJE UREJENA IN IZVRŠUJE VSA TISKARSKA DELA OD NAJPREPROSTEJŠIH DO NAJMODERNEJŠIH Tiska šolske, mladinske, leposlovne in znanstvene knjige; ilustrirane knjige v enobarvnem ali večbarvnem tisku; brošure in knjige v vseh nakladah, časopise, revije in mladinske liste. Okusna oprema ilustriranih katalogov, cenikov in reklamnih listov LASTNA TVORNICA ŠOLSKIH ZVEZKOV ИНДУСТРИЈА СОКОЛСКИХ ПОТРЕПШТИНА БРАНКО ПАЛЧИЋ ♦ ЗАГРЕБ —ј^——————— Краљице Марије 6 Добављач Савеза Сокола краљевине Југославије ШННВИШВ9К Брзојавни наслов: „Трикотажа" Загреб • Телефон ннтерурбан 26-77 Израђујем све врсти соколских потрепштина за јавни и излетни наступ свих категорија нашега чланства и то тачно према пропису Савеза Сскола краље-вине Југославије. Слике у оригиналним бојама прописних одела налазе се у књизи „оргаиизација Савеза СКЈ“. — Захтевајте ценике н проспекте. — Цене врло умереце, а за точну и солидну изразбу јамчим. - MEDIĆ - ZANKL TVORNICE OLJA, FIRNEŽA, LAKOV IN BARV, D. Z O. Z. CENTRALA V LJUBLJANI — LASTNIK FRANJO MEDIC TVORNICE: LJUBLJANA-MEDVODE PODRUŽNICE IN SKLADIŠČA MARIBOR — NOVI SAD LASTNI DOMAČI PROIZVODI: Laneno olje, firnež, vse vrste lakov, emajlno-lakastih in oljnatih barv. Kemično čiste in kemično olepšane kakor tudi navadne prstene barve vseh vrst in barvnih tonov, čopičev, steklarskega kleja itd. znamke „M E R A K L za obrt, trgovino in industrijo, za železnice, pomorstvo in zrakoplovstvo. CENE UMERJENE. TOČNA IN SOLIDNA POSTREŽBA. Sokolskom društvu Livno potreban je Reflektanti neka se obrate na adresu: NURIJA PIZDAR, načelnik Sokolskog društva, radi pobližih uslova. Mesto je stalno. Prednost imaju stariji kapelnici. savod za umjetno шшшшшт vezenje Ш LJUBLJANA, Prisojna ulica (Tabor) Т (Bnii poslovodja firme NeMla, koja je uslijed smrti vlasniha prestala da radi) Ш Izradujemo sokolske zastave najjeftinije po našim ili Ц=ј priposlanim nacrtima, obazirajuči se na propise S K J. Molimo, tražite specijalne oferte i načrte. JUGOSLOVENSKA SOKOLSKA MATICA U LJUBLJANI • REGISTROVANA ZADRUGA S OGRANIČENIM JAMSTVOM opskrbljuje n smislu člana 2. svojih pravila sve sokolske organizacije u zemlji sa svim potrepštinama, које su potrebne za izvadjanje programa i za postignuče ciljeva našeg Sokolstva. Izdaje i raspačava tiskanice, knjige i brošure sokolsko - programatskog, uzgojnog i propagan-dističnog sadržaja, plakate, diplome, značke, legitimacije i muzikalije. Komisijska prodaja odora sviju kategorija NASLOV: JUGOSLOVENSKA SOKOLSKA MATICA, LJUBLJANA, NARODNI DOM TELEFON BROJ 2S-43. — POŠTANSKO ČEKOVNI RAČUN LJUBLJANA: 13.831 ZAHTEVAJTE CENIK A.. GOREČ DRUŽBA Z O. Z. nudi najceneje: Najboljša kolesa svetovnih znamk, vse potrebščine za kolesa. Autopneumatiko in automaterijal v največji izbiri. — Šivalne stroje Uublfona v najboljši kakovosti. — Prodaja tudi na obroke. Društva popust. v nalači Liublianske kreditne banke in ,F r - . f “ Gosposvetska cesla šl. 14 — Ljubljana v najboljši kakovosti S.V., Soko.a kraljevin« Jiinoslavlte