Pošitirina plaćena u g o lovu Cena Din 2 SOKOLSKI GLASNIK GLASILO SAVEZA SOKOLA KRALJEVINE JUGOSLAVža™ iioejsla кпј1Мта Mesečni prilog »Sokolska "Prosi: ijuMjana. """"""Ч1МИ1И|1И||,1НИИИИИМИ»ИМИМ1^ИИПШМИШМППМИИППМППИИПИПИИИИИПИИИИИИ God. n. D1UJ JI. Ljubljana, ' ' ..—r—тгг--— г-т:::; 30 IzlazI svakog čelvrlka • Godišnja preiplata 50 Din • Uredništvo i uprava u Ljubljani (Narodni dom) 1031 Telefon br. 2543 o Račun kod pošfanske štedionice br. 12.943 • Oglasi po ceniku • Rukopisi se ne vračafn D. DEPRATO, (Đurđenovac): Čuvajmo se prenaglog i prejakog priliva! Jakost i čvrstoća jedne organizacije ne ovisi samo o broju članova te organizacije. Imamo sijaset primera, gde su se brojno jake organizacije ras-pale i propale cim je u njima zavladao nesklad, disharmonija, čim je popustila ona unutarnja veza, koja je pripadnike te organizacije držala na oku-pu. Obratno, imamo primera gde su se brojno slabije organizacije podigle do zamerne višine i igrale prvenstvenu ulogu u razvoju pojedinih naroda i država. U jednom i u drugom slučaju od presudne je važnosti za život i razvoj svake organizacije duhovna harmonija, koja spaja i veže članove organizacije u jednu skladnu i čvrstu celinu. Život jedne organizacije možemo lepo usporediti sa životom čoveka. Čo-vek, koji se je več od malena razvijao tako, da je primao samo ono što koristi njegovom duševnom i telesnom napretku, razvide se do zamerne telesne i duševne jakosti, biče sposoban da se u životu obrani od svih nepogoda, dočekače duboku starost i biče ljud-skoj zajednici od koristi. Naravno, da su u njegovom razvoju igrali ne malu ulogu njegovi pazitelji i odgajatelji. Za našu sokolsku organizaciju mo* žemo reči da je u početnom stadiju svog razvitka. Hočemo li da se lepo izvija prema več utvrđcnom planu, Ir>oramo dobro pripaziti, da na vreme otklonimo sve ono što bi tom razvitku moglo smetati ili bi taj razvitak moglo kočiti. Ulogu pazitelja preuzeče u ovom slučaju vodstvo organizacije, vodstvo društva. Vodstvo ima da bdi-je, da razvoj ovog našeg mezimčeta ide uvek ispravnim putem. Kao što čovečjc telo prima hranu za uzdržavanje i jačanjc. tako i dru* štvo prima nove članove da ne izumre, več da napreduje Ali če probavni si* stem deteta, a time i čitavo telo, oboleti i oslabiti, uzimlje li ono slabu i po-kvarenu hranu ili uzimlje li prenaglo i previse hrane najednom. Slična je stvar i kod društva. Prima li društvo u svoju sredinu prenaglo i prevelik broj članova i još k tome sumnjive vrednosti, ono če bezuvetno oboleti i oslabiti. A ta se greška opaža danas u velikom delu naših sokolskih društava, dakle u našoj organizaciji. Priliv je članstva prenagao, prevelik i nesrazmeran prema unutrašnjoj snazi naše organizacije. Postoji pogibao, da žuludac klone, da smalakše na štetu čitavog organizma, da se ugušimo od prevelikog zalogaja. Predratni Soko bio je strogo na-cijonalna borbena organizacija. Za svakog pojedinca, koji je prilazio Sokolu, znalo se tačno kakav je u nacijonal-nom pogledu. Sokolska organizacija bila je brojno slabija, ali je bila kompaktna. Sokolstvu se nije prilazilo iz nikakvih ličnih koristi ili zakulisnih prohteva ili ambicija. Sokolstvu se prilazilo više sa intencijom da se od lične koristi nešto žrtvuje zajedničkoj ideji Sokolstva. Statutom Sokola kraljevine Jugoslavije članom može postati svaki naš državljanin, koji jugoslovenski oseča i koji se slaže sa temeljnim načelima So* kolstva. Time su širom otvorena vrata svima da stupe u sokolske redove. I faktično: priliv je članstva za ovo kratko vreme prejak, a sokolske zajednice niču kao gljive posle kiše. To je ono što nas zabrinjuje. Jer prenagao porast svakog organizma krije u sebi sta-novite opasnosti po dalj nji razvitak tog organizma. Tu je potrebna naj-stroža kontrola, hočemo li da to brojno članstvo postane i ostane kompaktna, homogena celina, ne čemo li da nam sc u društvo uvuče defetizam i nesloga. Istina, mi imamo kod prima-nja članova nekakvo rešeto, ali, sudeči po svemu, to je rešeto mestimice su-više pokidano i preretko. Jer su se u sokolske redove uvukli takvi pojedin-ci, koji sa Sokolstvom nemaju ništa, koji samo jezikom osečaju jugosloven- S« lioiavka jugoslovensklh Sokola u Parizu: br. Dura Paunkovič u Ime Saveza SKJ venac na grob Neznanog junake Jugoslovenski Sokoli sa saveznom zasiavom nad grobom Neznanog junaka u Parizu ski, koji sokolskom značkom pokriva-ju svoju nutrinu i koji pod zaštitom sokolske značke počinjaju koješta, što kao pravi Sokoli nebi smeli nikad počrniti. Dogodilo se čak, da je ovo društveno rešeto pri primanju članova do-šlo u ruke tim pseudo-Sokolima. Posledice ^ toga može svatko da zamisli. I tako imamo danas u društvima li' koji nose sokolsku značku, ponegde pokrivaju čak i koje odgovornije mesto u društvu, dok je njihov privatni i nacijonalni život u dijametralnoj opreci sa Sokolstvom. Takvo se društvo lagano transformira u obično športsko ili paradno društvo, duhovna veza i harmonija medu članstvom opa-da, a pravom sokolovanju i sokolskoj ideologiji gube se poslednji tragovi. Takvo društvo živi anemičnim životom i od anemije če i umreti. Zato treba bezuvetno uvesti stro-žu i svestraniju kontrolu pri primanju članstva u društvo. Priliv novog članstva ne sme u nijednom pogledu da šteti razvitku i napretku društva. Neka ovaj novi priliv dovodi u društvo nove, zdrave snage, koje mogu društvo da osveže i ojačaju, a ne da rad društva ometaju i sputavaju. Nije do-sta doči u sokolanu i nositi značku. Treba biti Soko svugde i u svako doba. Neka značku prikopča samo onaj, koji je pravi Soko, koji ju svojim radom, svojim ponašanjem i načinom života zaslužuje. Neka značka bude otsev nu-trine, a ne moralni zaštitni znak. Jer ne trebamo Sokola da pod zaštitom so- kolske značke slobodnije peva himnu zlatnome teletu ili da služi tuđincu. Kao što dete za svoj telesni razvitak mora da bira hranu i da uzima samo zdravu hranu, tako i mi primaj-mo u našu sredinu samo zdrav eleme-nat. Čovečji sc organizam ponekad sam svojom vlastitom snagom oslobodi i otrese kojeg opasnog nametnika. 1 društvo če se ponekad samo oslobodi-ti takvih opasnih nametnika, koji bi mu mogli da naude. Ali če u izvesnim slučajevima biti potreban i hirurški potez naših pazitelja i odgajatelja, župa ili Saveza, da otvorimo koji čir ili da se rešimo kojeg erva, koji bi mogao da rastoči naš društveni organizam. I takav potez nek se učini bez oklevanja gdegod je potreba! svim slovenskim narodima uopšte i potrebom stvaranja jedne duhovne za* jednice medu njima. Preduslov za bu* denje i jačanjc nacionalne svesti bi* jaše mu očuvanjc čiste materinske reči od tudinskog zatiranja, radi česa se je on tako odlučno i neustrašivo bo* rio. Pojmljivo je dakle, da je ovako-va svestranost, i veličina jednoga duha, kao i neočenjiva vrednost njegovih dela, ostavila u generacijama i generacijama slovenačkog dela našega naroda blistav trag zvezde predvodni* ce i sjaj, koji nam u prošlosti oličava zasebnu epohu, Levstikovo doba. • Duboka Levstikova nacionalna svest, njegovo revolucionarno oseča* nje, koje je radala baš težnja da se narod oslobodi veriga ropstva i tuđin* skog tlačenja, nije mogla da ga učini indiferentnim prema jednom novom pokretu, koji se je zanosio isto tako naprednim idejama, a koji je dolazio baš iz bratske zemlje sa severa. I mi vidimo 1865. g. i Frana Levstika u re* dovima Južnog Sokola Shvatljivo je, da tadašnje vlasti ovu novu slovensku ustanovu nisu gledale najboljim okom, jer su im vrlo dobro bile poznate nje* ne težnje i ciljevi. Tražilo se je stoga načina da sc ovaj novi slobodarski pok ret uguši i prepreči i našla se je zgodna prilika, da se radi nekih uličnih sukoba Južni Sokol i raspusti. Bilo je to 3. augusta 1897. g. Medutim njego* vi bivši članovi, odmah malo iza toga, sastavili su nova pravila, koja je ze-maljska vlada 6. februara 1868. g. i potvrdila. Društvo se je tada nazvalo Ljubljanski Sokol. Dne 16. februara iste godine održana je glavna društve* na skupština, na kojoj je bio izabran društveni odbor, u koji su ušli kao starosta br. J. Debevec, br. Graselli kao potstarosta, br dr. Karol Blei\veiss kao tajnik i br. Fran Levstik kao njegov zamenik. Kad se je društveni upravni gdbor zatim sastao na svoju prvu sednicu, vidimo gde Levstik predlaže, da se na sve »domorodce« izda apel, da stupe u sokolske redove. Levstik je, kako se to i inače razabirc iz tadanjih društvenih zapisnika, a ko- Fran Levstik Povodom stogodišnjice njegovoga rodenja U slikovitom šumskom kraju na Dolenjskom, u ubavoj varošici Velikim Laščama, 26. o. m. svečano je proslavljena stogodišnjica rođenja i otkriven spomenik velikom slovena-čkom pesniku i narodnom borcu Franu Levstiku. Narod i sva duhovna elita Slovenfle poklonila se je tog dana uspomeni svog velikog sina, koji je svojim literarnim stvaranjem obele* žio jedan od najznačajnijih kulturnih perioda u slovenačkom delu našega naroda, obogativši uopče jugosloven* sku literaturu delima neprolazne vred* nosti, a svojim nacionalnim pregnu* čem i radom, kao gorljivi buditelj na* rodne svesti i borac za njegova kul* turna i politička prava, postao duhov* ni narodni vod i velikan. Fran Levstik rodio se u malom zaselku Spodnjim Retjama od pripro-stih siromašnih roditelja. Osnovnu školu završio je u rodnom mestu, a gimnaziju pohadao je u Ljubljani. Kao siromašan dak bio je tada primljen u biskupski zavod »Alojzijovišče«, ali je odatle nezadovoljan otišao i bez mature stupio u Bogosloviju u Olomucu. 1855. g. našao se je u Beču, gde je neko vreme slušao Miklošičeva predavanja. Službovao je zatim kao kučni učitelj na Turnu kod Sv. Križa, u Ljub* ljani i kod pesnika Vllhara na Kalcu, nadalje kao tajnik čitaonice u Trstu, kao novinar, tajnik Matice Slovenske, pisac i sastavljač slovenačko*ncma* čkog rečnika u Ljubljani, bio je ured* nik i izdavač satiričkog lista »Pavliha« (1870), činovnik pri uredništvu slove* načkog izdanja Državnog Zakonika u Beču te napokon kao skriptor Študij* ske knjižnice u Ljubljani. Literarnim radom započeo je Levstik još kao vrlo mlad. Več svojim prvim pesmama, koje je objavio 1849 g. stekao je ubrzo veliko priznanje i glas jednoga od naiboljih mladih pes* nika. Njegov stvaralački duh naglo s je razvijao i produktivnost njegova bila je preobilna na svim poljima lite-rarnog i opšte kulturnog i političkog delovanja, gde se je pokazao svestran, snažan, opsežan i velik, podjednako Fran Levstik kao poet, prozaist, filolog, esteta, kri-tičar, i s druge stranc kao politik naj-širih pogleda, sa dubokim poznavanjem narodne duše, narodnih potreba i stremljenja, Široki vidici, koje mu je' otvarala njegova bogata duša, u nje* mu su stvorili nepokolebivo spozna* nje, da spas njegovog malog naroda leži jedino u neueljivoj zajednici sa ostalom svojom jednokrvnom bračom na jugu. Taj njegov nauk o jedinstvu celokupnog jugoslovenskog naroda bio je takoder prožet dubokom svešču i shvatanjem istinskog bratstva medu ROSIJA• FONSIER ♦ DRUŠTVO ZA GSIGURANJE I REOSIGURANJE ♦ BEOGRAD ji su sačuvani u arhivu današnjeg Ljub- ijanskog Sokola, bio gorljiv Soko, po* žrtvovan i neumoran u svom sokol* skom radu. Kako je pak on bio nepo* pustiv i odlučan u obrani svog mate* rinskog jezika, dokazuje nam protest, koji je 011 sastavio i poslao 8. jula 1868. g. pokrajinskoj vladi u Ljubija* ni a koji sc također nalazi sačuvan u originalu u arhivu Ljubljanskog So* kola. Taj protest glasi: »Slavna c. kr. deželna vlada: Slovensko društvo Sokol, po sklepu odborove seje, bivše 8. dan t. m., opiraje se na § 19. državnih osnovnih zakonov, izreka odpor (protest), da mu je slavna c kr, deželna vlada poslala v nemškem jezici spisano poročilo, da jej do 20. julija letos poda razkaz o svojih društvenih razmerah s priložen nim odtiskom društvenih pravil, a poročilo o društvenem računu, da ji pošlje do konca sušca bodočega leta. Sokol obenem to naročilo z dotičnim obrazcem vrača po imenovanem § 19., zahtevaje, da se mu zdaj in vselej pošlje slovensko naročilo s slovenskimi obrazci.« Ovaj protest potpisali su tada zam. staroste br. Graselli i tajnik br. dr. Karol Bleiweiss. Da je došlo do ovog protesta bio je uzrok, što je pokrajinska vlada u svom pozivu od 26. juna 1868. g. tra* žila, da Ljubljanski Sokol mora pred* tožiti svoju bilancu i izveštaj o dru* štvenom radu na nemačkom jeziku. Mcdutim najvažnije i najzanimlji* vije delo Levstikovo iz dobe njegovog sokolskog rada je knjiga »Nauk o telovadbi«, koju je izdao Južni Sokol. Knjiga je izišla u dva dela i to prvi 1867. g., a drugi 1869. u tisku Egerove tiskare u Ljubljani. Drugi deo nije izdao Ljubljanski Sokol več Slovenska Matica. Predgovor knjiži u ime odbora Južnog Sokola napisao je sam Levstik. Delo ovakove vrsti u ono doba bilo je za naše Sokolstvo od neproce* njive vrednosti, jer je ono time dobi* lo svoju slovensku terminologiju za proste vežbe i vežbe na spravama. Ova knjiga poslužila je i kasnije pri popunjavanju sokolske terminologije. Iz ovog kratkog i površnog prika- za o Franu Levstiku vidimo, da je i naše Sokolstvo dužno da se s naroči-tim pietetom seti ovog velikog sina svog naroda, koji se pri udaranju prvih temeljaca današnjeg našeg velikog sokolskog zdanja, nalazio medu njegovim odličnim neimarima, a koji je veličinom duha svoga i delima svojim podigao sebi u srcu čitavog naroda živi spomenik večite zahvalnosti. O stogodišnjici rodenja svog brata, Sokola Frana Levstika, jugosloven* sko Sokolstvo klanja se njegovoj svet* loj uspomeni! m Шs Članovi Južnog Sokola god. 1865. Fran Levstik (*), pred njim sfarosfa dr. Costa, pored Graselli (**) ledini Još živi član Pozdravi Savezu SKJ Banatski Karlovac. Sa radošču javljamo organizovanje Sokolskog društva Banatski Karlovac. — Privremeni starešina dr. Mijatović Svetozar, privremeni tajnik Vladeta M. Pavlovič. Podgorac. Novo osnovano Sokolsko društvo u Podgorcu sa prve svoje konstituirajuće skupštine od 12. jula 1931. šalje Savezu bratske pozdrave. Starešina Berksić. Popovača, Sa konstituirajuče skupštine članovi Sokolskog društva Popovača, čuvari integralnog narodnog je-dinstva i državne celine, šalju prvi sokolski pozdrav svome starešini Njego-vom Visočanstvu prestolonasledniku Petru i celom saveznom starešinstvu. Zdravo! — Starešina Ivan Tudovič. Avtovac. Na današnjoj tromeseč-noj sednici seoskih sokolskih četa av-tovačkog društva i pošto smo ustanovili napredak u svakom pravcu šalje-mo tople pozdrave našem starešinstvu Saveza uz bratski Zdravo! — Odbor. Sjetlina. Članovi Sokolske čete u Vrhu Prače sa svoje osnivajuče skupštine šalju bratskom Savezu sokolske pozdrave. Zdravo! Starešina Sokolske čete Niko Vukadin. ne određene su druge prostorij e. U hockeyu i streljanju takmičiče se na glavnom stadionu, u floretovanju u za-sebnoj dvorani i t. d. Koliko brige posvečuje organizaci-oni odbor organizaciji dokazuje činje- nica, da je spomenuti odbor več sada izdao razna uputstva u pogledu putova-nja u Kaliforniju. Za putovanje tnora-če svaki učesnik imati dve lične legitimacije, jednu za putovanje po moru, a jednu za putovanje vozom. ZAVE Program olimpijade u Los Angelesu Organizacioni odbor X. olimpijade u Los Angelesu izradio je definitivni program svih olimpijskih priredaba. Svečano otvaranje olimpijade biče 30. jula 1932. god. sa istorijskom cere-monijom i defilejom naroda. Iza toga če takmičari 35 država pod svojim državnim zastavama pred počasnom tri* binom položiti zakletvu. Posle toga biče razvijena olimpijska zastava. Na otvaranje pozvan je i pretsednik Sjedi-njenih Država g. Hoover, koji če se kao stari prijatelj športa pozivu sigurno i odazvati. Stadion u Parku 01ympic imače mesta za 105.000 gledaoca; na tom stadionu održače se kroz 16 dana glavne olimpijske priredbe. Kruna olimpijskog programa je laka atletika, u kojoj če sc takmiČiti u trčanju na 100, 200, 400, 800, 1500, 5000 i 10.000 metara, sa zaprekama na 110 i 440 metara, dalje u stafetnom trčanju, skakanju u vis, skakanju u daljinu, bacanju diska, kugle, kopija i čekiča te u desetoboju i ma-ratonskom trčanju. Kao u Amsterdamu i u Kaliforniji učcstvovače i žene i to: u trčanju na 100 metara, u trčanju sa zaprekama na 80 metara, skakanju u vis, bacanju diska i kopija te u štafeti na 4 X 100 metara. Za takmičenja u šakanju, rukobor-bi i dizanju utega pripremljene su po-krivene prostorije za približno 10.000 gledalaca. Potpuno odeljeno izgrađen je stadion za plivanjc ali koji ipak nije dalek od glavnog stadiona. Za olimpijad u u plivanju odbor je raspisao sledeča takmičenja: 100, 400 i 1500 metara u crnwlu, 100 metara hrptno, 200 m prsno, štafeta 4 X 200 m u crawlu, skakanje i waterpolo. Veslačka takmičenja biče u Ala-mitskom zalivu. Za ostale sportske gra- Povlastice za sokolska društva na slavonsko -podravskoj želfeznici Belišče Direkcija slavonsko-podravske že-ljeznice u Belišču izdala je svim svojim jedinicama u pogledu povlastice za Soko kraljevine Jugoslavije sledeči ras-pis: »Članovi, članice, naraštajci, nara-štajke kao i muška i ženska deca Sokola kraljevine Jugoslavije, kada prave društvene izlete, odnosno sletove, ili kada putuju na letovanje ili radi uče-stvovanja na sokolskim javnim vež-bama ili na župskim ili saveznim go-dišnjim skupštinama ili točajevima, uživaju povlasticu u vožnji od 50% (polovica) normalne vozne cene u sva-koj klasi vlaka na svim prugama naše željeznicc, ako putuju u grupama od najmanjc deset lica. — Svi članovi grupe moraju putovati u jednoj te istoj klasi. Svaki član mora imati člansku le-gitimaciju sa fotografijom, a osim toga mora sokolsko društvo izdati vodi grupe posebni spisak (uverenje) imena svih članova, koji zajedno putuju sa oznakom pruge, kojom sc putuje. — Spisak važi za vožnju tamo i natrag i to kod putovanja na letovanje tri me* seca, a u ostalim slučajevima četrnaest dana, računajuč dan ispostave spiska kao prvi dan. — Vožnja može zapo-četi bilo kojeg dana, ali se mora za-vršiti u roku važnosti spiska (uvere-nja). Povratak se mora izvršiti na istoj pruzi na kojoj je grupa doputovala. Putnici moraju pri polasku kupiti celu kartu po normalnoj voznoj ceni, a voda grupe mora ujedno spisak (uverenje) na istoj blagajni naše stanice dati staničnim žigom prežigosati, a konduk-ter če u vlaku probušiti tako voznu kartu kao i spisak (uverenje) kod da-tumskog žiga. Pri polasku kupljena cela vozna karta važi za besplatan povratak uz pre spomenuti spisak (uverenje), ako isti pri povratku bude na staničnoj blagajni prežigosan takoder staničnim i datumskim žigom. Konduk-ter če u vlaku ovaj spisak (uverenje) i pri povratku probušiti kod povratnog datumskog žiga. Pri pregledu voznih karata voda grupe mora kondukteru i kontrolnom organu pokazati i spisak (uverenje) sa voznim kartama, a članovi grupe svoje legitimacije. Prekidanje vožnje je dopušteno samo celoj grupi prema §-u 25 Ž. S. U. Isto tako je prelaz iz III. u II. klasu dopusten samo u celoj grupi uz dopla-tu razlike po povlaščenoj vožnji. Ako se grupa sastoji iz više od trideset lica, mora voda grupe da prijavi putovanje šefu polazne stanice kao i povratne najmanje 24 sata pre polaska vlaka. Kod prelaza sa državnih željezni-ca na našu, mora se spisak (uverenje) žigosati i na našoj polaznoj i povrat-noj stanici. Sve naše stanično i vlakopratno osoblje ima se shodno uputiti time, da ovo naredenje važi do opoziva. Belišče, dne 9. jula 1931. Direktor: H e r z , v. r.« V. sednica Izvršnog odbora Saveza SKJ, održana 3. Jula 1931. u Beogradu. Brat potstarešina Paunkovič otva-ra sednicu i detaljno referiše o organizaciji sokolske ekskurzije za Pariz. Načelnik brat Bajželj izveštava, da je odelenjc vežbača za natecanje u Parizu u dobroj formi, ali da ipak ko-načni uspeh ovisi i o sreči. Utakmice započeti če 11. jula u 'Л6 sati ujutro, a sama vrsta krečc iz Ljubljane u po-ncdeljak 5. i dolazi u Pariz 7. jula ujutro. Dne 8. jula održače sc pokusi u školi Joinville. Na samome sletu takoder če nastupiti vrsta i to na spravi vratilu. Za sve troškove organizacije ove vrsti, kao i za njezin boravak u Parizu, zatražen je kredit od 70.000 dinara, od čega je do sada utrošeno 13.000 Din, daklc preostaje još svota od 57.000 Din, koja če sc poneti u Pariz, a nakon povratka dati če sc tačan obračun. Brat potstarešina dalje izveštava, da če se u Parizu kao dar Uniji fran-cuskih gimnasta predati sličan dar kao što je predan belgijskim gitnna-stama prigodom sleta u Anvcrsu. Isti je dar poručen i izraduje sc u Ljubljani. Jcdnako poručene su i trake za venac koji če se položiti na grob fran-cuskog Neznanog junaka, a svi učes-nici ekskurzije imati če naročite značke, koje če se predavati uz cenu od 6 dinara. Brat lekar dr. Dragič moli, da se mu dozvoli da uredi naročitu putnu apoteku, kako bi to imao pri ruci za svaki slučaj potrebe. Odobrava sc time, da se stavlja bratu dru. Dragiču na raspoloženje iznos od 500 francu- skih franaka u lekarsike svrhe, a ujed* no da nabavi i potrebnu apoteku, koja če ostati vlasnost Saveza. Brat Momir Korunovič upozoruje kako pojedina sokolska društva do-stavljaju načrte za gradnju domova i traže da im se ovi načrti odmah odo-bre, često puta istoga dana kada ih i predlože. Ovako je nemoguče savesno raditi, jer ispitivanje planova treba du-lje vermena, pa zato neka se skrene pažnja društvima, da računaju s vremenom i da planove za gradnju domova ne šalju u poslednji čas. — Prima se. Nadalje upozoruje brat Momir Korunovič na svoj svojedobni predlog, da se za crkvu na Mačkovom Ka-menu daruje sa strane Saveza spomen-zvono. — Ovaj se predlog prima time, da se za nabavu ovog zvona votira iznos od 6000'— Din. Čita se poziv Saveza trezvenosti, koji poziva Savez SKJ da bude sa svojim delegatom zastupan na ovogodiš-njoj skupštini, a ujedno da bi Sokoli u odorama učestvovali i u samoj po-vorci. — Nakon debate zaključuje se, da upravu Saveza na samoj skupštini zastupa brat Dura Brzakovič, dok se u povorci ne može učestvovati. Načelnik brat Bajželj izveštava, da je načelnica Sokolske župe Kranj sestra Pečnik podnela ostavku, za koju predlaže da se primi, a dužnosti vodenja poslova načelnice da se povere I. zamenici načelnice sestri Šegi. Nadalje izveštava, da su obe pred-njačke škole, kako ona u Mariboru, tako i ona u Ljubljani zaključene. Obe škole priredile su javne nastupe, koji su dobro uspeli. U vezi s time iznosi mišljenje o daljnjem radu na odgaja-nju i stvaranju tehničkog stručnog osoblja u Savezu, pa iznosi predlog o dvogodišnjoj prednjačkoj školi, odnosno o stalnim saveznim prednjačkim tečaj e vima. O iznesenom mišljenju razvila se opširna debata, koja se zaključila sa rezultatom, da se razlaganja brata načelnika u principu prihvačaju bez od-redenja tipa i mesta škole. Načelni-štvo Saveza upučuje se da ovo pitanje detaljno prouči i da donese konkretne predloge bilo to sada za dvogodišnju školu ili za savezne prednjačke teča-jeve. Brat Dura Brzakovič iznosi pismeni predlog glede ostavke brata Luje Lovriča na položaju člana uprave beo gradske župe, pa podvrgava kritici odluku župske uprave, koja je o toj ostavci sama odlučila na način done-sav zaključak da nema mesta ostavci. On drži da odluka župske uprave nije pravilna, jer uprava župe nije bila nadležna da se upušta u ocenu da li ima ili nema mesta ostavci, koju je podneo jedan njen član i da prema torne pitanje o ostavci brata Lovriča nije time rešeno. Brat Živkovič objašnjuje kako je i zašto je došlo do takovog zaključka uprave beogradske župe, a s kojim se odgovorom brat Brzakovič ne zadovo-ijava, pa se zaključuje da se čitav predmet odstupa organizacionom otse-ku na mišljenje i definitivan predlog. Župa Mostar, povodom zaključka uprave Saveza, da se protiv Sokolskog društva Avtovac povede disciplinski posutpak, moli da se ovaj zaključak povuče s razloga, jer da društvo nijj radilo u zloj nakani več usled neupu-čenosti. — Zaključuje se da se prvobitna odluka usled ovakovog obrazlo-ženja župske uprave povuče time, da župa u buduče svoja društva uputi u tačno vršenje odredaba Saveza. Brat dr. Dragič kao pretsednik ozlednog fonda predlaže, da se iz sa-moga fonda votira 400'— Din Miji Jurčeviču, naraštajcu Sokolskog društva Vinkovci i Čedi Grabovcu, pripadniku dečije grupe Sokolskog društva Split. — Prima se. Kako je time dnevni red sednice bio iscrpljen, to brat potstarešina zaključuje sednicu. im i m Župa Bjelovar RAD SOKOLSKE ŽUPE U CABUNI. Sokolska četa u Cabuni osnovana je 6. jula 1930. U upravi čete, kojoj jc na čelu starosta br. Ivan Nellhiebed, tekom godinc nastale su neke pro-mene, pa je na mesto načelnika br. Dragutina Volkcra došao br. Josip Budimsky, mesto tajnika br. Matije Pfeffera br. Petar Augustinovič, stud. prava, a u prošireni odbor ušla su bra* ča Žiga Papp i Mirko Škrlec. Odmah u početku u četu se pri* javilo 26 vežbača, koji su marljivo po-hadali vežbe, tako da je četa več 28. septembra 1930. mogla prirediti svoj prvi javni nastup. Tokom prošle godine održao je upravni odbor 17 sednica. Dne 28. septembra 1930. priredila je četa svoj prvi javni nastup sa ma* terijalnim uspehom od 3687'50 Din; 7. decembra 1930. priredila je diletantska sekcija čete igrokaz sa materijah nim uspehom od 4000 Din; 8. febru* ara 1931. igrokaz sa dohotkom od 2084'50 Din; 15. februara 1931. za* bavu sa dohotkom od 932 Din; 5. ju* la 1931. drugi svoj javni nastup sa materijalnim uspehom od 668125 Din. Prema iskazanom iznaša materi* jakii uspeh na priredbama tečajem ove prve godinc 17.385‘25 Din. Kako četa broji 57 podupirajučih članova, sa mesečnom članarinom po 2, 3 i 5 Din, to godišnje takoder iznaša oko 2000 Din. Iz ovoga prihoda nabavljena su članovima vežbačka odela, a muškoj dcci, kojih ima 15, košuljc i hlače. Nadalje su nabavljene kulise i zastor za pozornicu. Iz vlastitih sredsta-va nabavila je devetorica članova svečane odorc. Za sada veibamo u velikoj i udob* noj sali mesne gostione, jer smo još daleko od ostvarcnja vlastitog doma, na koji inače rado pomišljamo. Koncem godišnjice opstanka četa broji 90 članova, što za jedno selo pretstavlja jak kader, koji svom vo» ljom budi ljubav za Sokolstvo, Ijubav za omiljenog stjegonošu Sokolstva, Nj, Vis. prestolonaslednika Petra, ljubav i odanost prema uzvišenom i junačkom našem Kralju Aleksandru I. Župa Celfe SOKOLSKO DRUŠTVO RIMSKE TOPLIC3E-S M AR J ETA. Dne 12. julij« popoldne priredilo je naše društvo na vrtu hotela »Nova PoSta« svoj javni telovadni nastop, ki je v vsakem oziru nadvse povoljno in zadovoljivo uspeL Takoj po sprejemu gostov pri popoldanskih vlakih se je pričela telovadba. Kot otvoritveno to* čko v prostih vajah je otvorila deca z 'ljubkimi vajami: Drvarji, perice in kosci, katere je bil sestavil župni pred-njak br. Stanko Burja. Poleg ostalih telovadcev iz okoliških društev, so nas še posebno obiskali in posetili malčki (deca), katere smo morali radi prevelikega števila in v omejenosti prostora grupirati v tri oddelke, ki so potem nastopili vsak posamič. V prvem odd. je nastopila domača deca (16 moških in 16 ženskih) skupno z deco iz Laškega (19 moških in 12 žensikh), nato deca sokolskega društva Zidani most, ki je postavila na telovadiščni prostor kar 35 moške in 28 ženske de-ce. Kot tretjo točko dece pa so potem izvajali malčki iz Radeč pri Zidanem mostu, ko so Nastopili s povsem poljubnimi prostimi vajami. Bilo jih je 15. Naslednje točke so izvajali: moški naraščaj vaje za Prago 1932. Od teh je nastopilo domačih le 6 in od okoli* škega bratskega sokolskega društva Sv. Jedert nad Laškim 5 naraščajni* kov. Tudi članice so bile zastopane polnoštevilno ter so nas posetile iz vseh okoliških društev, kakor iz Laškega, Zagorja, Trbovelj, Celja, Sv. Jedcrti in Radeč pri Zidanem mostu. Orodno telovadbo pa so po večini iz vaj ali moški naraščaj domačega sokolskega društva skupno tudi z naraščajniki sokolskega društva Sv. Jedert. Kakor smo žc pročali nas je prav na* ravnost zadivil mladi telovadec - naraščajnik, včlanjen pri sokoilskem dru* štvu Sv. Jedert, s svojim lagodno po-kaznim in podanim tehničnim znanjem na orodju. Skupno istočasno pa so nastopili na orodju tudi čtlani, grupirani v dva oddelka. Medtem ko so izvajali vaje na bra* dji člani sokolskega društva Radeče in Laško, so člani sokolskega društva Sv. Jedert, Laško in Celje izvajali na dro* gu. Kot zaključno točko so tvorili zopet malčki z dvema tljubkima igrama, ki sta na splošno zadovoljstvo vsega občinstva izredno povoljno uspeli. Tudi domači naraščaj jc pokazal troje skupinskih vaj. S kritičnega ozira m bilo presoditi, da je, v kolikor se tiee tehnične strani prireditve, uspel na* stop povsem povoljno, saj so bili med telovadci nekaterniki, ki so izvaja*1 sestave, bodisi proste, kakor tudi na orodju, povsem eksaktno in precizno, v kolikor je motilo, je bila le neskuu nost pri izvajanju prostih vaj za pri ški zlet 1932. članic skupno z godbo, ko ni bilo po predvajanem taktu n žno doseči umerjenosti. Nastop je ko v moralnem in gmotnem i splošno uspel. Cr venita: br. Otmar Haler na reien« Pri tej priliki pa bi bilo graje vred* no samo dejstvo, da so bili med vrsta* mi, ko so se vršile priprave za nastop, mnogi izmed bratov toliko neznačajni m niso*ktiuh prošnji priskočili pri de* iu v pomoč. Naravnost obsojati moram takšno ravnanje, ko so drugi, nečlani, prostovoljno priskočili k delu, dočim med včlanjenimi brati nismo našli to* liko sokolske zavesti, ki bi jih vodila k bratski sopomoči. Bratje, ki se čutite prizateti, potrkajte se na prsa, če niste samo Sokoli in bratje na papirju, da niste ravnali prav. Sokolska zavest in naloga bi Vas morala voditi k temu! Prav z enakšno odločnostjo pa moram zavračati dejstvo, da so mnogi iz* med »širših« skušali izkoristiti nastop brez odplačila vstopnine. Pač podce* njevanja vreden poskus, ki daje s svo* jega vidika tudi sodbo. Sodelovala je železničarska godba z Zidanega mo* sta, Poileg mnogih drugih, ki so se trudili in pomagali, da je prireditev tako po volj no uspela, pa moram iz vrst naraščajnikov še posebej pohvaliti Do-bovičnika Milana, ki je po svojih mo* čeh in izredni trdni volji doprinesel k srečolovu krasne in vrednostne dobitke, zato bodi vsem svojim sodru* go m v vzor, ostalim pa bodi še pose* ‘jej izrečena za njihovo delo in trud prav iskrena sokolska zahvala. Zdravo! — L. Tičar. SOKOLSKO DRUŠTVO SV. PETER POD SV. GORAML Društveno življenje je oživelo, ker se je vrnil v našo sredino naš starosta, ki se je mudil 3 mesece v U. S. A. Pobrigal se je za prazno društveno blagajno, potrkal na naše rojake ter zbral čedno vsoto za našega mladega Sokola. Darovali so: 20 Dol. brat sta* rosta sam, po 10 Dol. Ferdo Jazbec in George Kuhar, po 5 Dol. John Ku* har, 2 Dol Tony Perme, po 1 ____________ John Mramor, Jos. Pevnik, Miss M. Tomšič, Emil Bukovec, A^l Bach, Sa* muci Scheinbart, Arher E. Bach ter neimenovani 0-25 Dol. Zavednim rojakom hvala! Društveni nastop se bo vršil 15. avg. ob 16. uri pop. Zdravo! Župa Maribor SOKOLSKO DRUŠTVO VUZE* NICA. Pri naj lepšem vremenu, v dobrem razpoloženju in še ob prilično dobri udeležbi se je vršil v nedeljo 19. julija v Sokolskem domu javen nastop vseh oddelkov iz Vuzenice in Mute. Po kratkem nagovoru staroste br. dr. * regia, zastopnika župe in Kor. okrožja se je začel ob УЛ. nastop, ki je trajaj skoro dve in pol ure. Nastopil* sta dva oddelka ženske dece, trije od* delki moške dece, oba naraščaja ter članice in elani. Težka je sodba, kaj je najbolj ugajalo; pri enem oddelku strumnost, pri drugem gracijoznost, pri tretjem skladnost itd. Ni dvoma, da bi bila najlepša točka sporeda pro* ste vaje članic — žal, da so nastopile le tri. Naravnost eksaktno so izvajali proste vaje člani pa tudi na orodju se je videlo, da bo ob sistematski vežbi s fanti še moči doseči lepe uspehe. Lep zaključek sporeda in prehod k plesu je tvorila češka beseda, ki so jo izvajali štirje pari. Konstatiralo se je tudi, ka* kor je godba z ženske oddelke lepa in skladna z gibi vaj, tako težka, ne* skladna z gibi in — rekel bi — težko prebavljiva je godba za oba moška oddelka. Sicer pa smo slišali godbo za predpisane vajo moških oddelkov tokrat prvič. — V vseh oddelkih je nastopilo vprav 100 oseb, največ se* veda dece (64). Celotni nastop je pokazal res uspehe celoletnega dela v telovadnici in je vaditeljem k dobri izvedbi programa in k moralnemu uspe* hu le čestitati. Upamo, da tudi gmotni uspeh ne bo izostal. SOKOLSKO DRUŠTVO ŠKOFJA LOKA. >b 251etnici Sokola v Škofji Loki. Škofja Loka se pripravlja na sve* čani jubilej domačega Sokolskega dru* štva, ki praznuje 1 in 2. avgusta 25 let plodohosnega, za državo, narod in Sokolstvo nesebičnega in vztrajnega delovanja. Le malo je praznikov v kroniki društva, ki bi brate in sestre *,а . sP°ntano, v skupnem smotru dvignilo kakor jubilej, ki ga Sokoli in Sokoliee iz Škofje Loke čez par dni P roslavljajo. “ Trda, čestokrat grenka, z mnogi« mi neprilikami prepletena preteklost it dajala temelja sokolski postojanki v planinski Škofji Loki. Avstrija so* dolskemu pokretu pač ni bila naklonjena! Biti takratne čase član Sokola, je reklo postaviti samega sebe na «’no listo nezanesljivih, državi nevar* ljudi! In-vendar je šlo! Slovanski pokret severnih bratov '•'Chov je zaneslo na jug. Študentje Polni navdušenja, domovinske ljubez-n> in v hrepenenju ustvariti in dati svojemu narodu lepše nacionalne bodočnosti so prenesli nauke dr. Tvrša k nam -- tudi v Škofjo Loko. Usta* novni občni zbor 2. februarja 1. 1906. Je dvignil blesteče in solnčno ime Sokola med bregove Poijanščice in Sd* scice; ustanovljena je bila nova sokol* a trdnjava, novo sokolsko poprišče, !V0V. temelj nesmrtni ideologiji prvo* oritcljev iz zlate Prage. Spočetka skromna četica se je krepila, je naraščala in je pridobivala. Dr. Karel Zakrajšek, sedaj zdravnik v Mariboru, ji je bil prvi vodnik, njen starosta. Pozneje ga je zamenjal uči* telj Slavko Flis Njemu sta sledila rav* natelj Avgust Nadilo in nato industri* jec br. Dolenc Franc st., napopularnej-ši sokolski brat. Usoda je br. Dolenca menda že kar naprej določila, da bo podžgal življenje Sokola s samim se* boj. 14 let podstarosta in sedaj 11 let starosta loškega Sokola! Vsa čast in spoštovanje takim možem, vogelnikom da nič takih! Živahno vrvenje telovadnice ni zatonilo v vseh 25 letih prav nič. Vedno naprej, kvišku, k najvišjemu! Ce* la vrsta načelnikov in načelnic je kovala in orala in sejala. Kdo bi preštel, cenil in presodil prav, po zasluženju in po pravici? Graditev Sokolskega doma v letu 1921. in 1922. in z njim združeno ime br. Dolenca Franca ml. mora v sleher* nem pripadniku Sokola utrditi vero, da je v skupnem delu zmaga, vselej zmaga Sokola! Skoro milijon dinarjev je bilo zbranih in plačanih v kratki dobi devetih let! Mar to ni ugotovitev, ki pove več kot kopica zbranih in iepo zasukanih besedi? Vrsta odsekov je telesnemu delu dala močno izpopolnitev. Dramatski, prosvetni, strelski, smučarski, veseli* čni, nogometni zdravstveni, narodno* obrambni in socialni odsek so vrste, ki dajejo bratom in sestram možnost širokega udejstvovanja. Knjižnica, or* kester, tamburaši so v pestri izbiri le nojava več, iki kažejo na bogato de* lavnost in široko razpredenost dru* štvenega delovanja Tudi prapor je dobilo društvo. L. 1911. je zaplapolala na mestnem trgu sokolska zastava, ki je odslej pod svo* jim okriljem združevala pobornike napredka, svobode in luči. 25 let plodonosnega dela ... lju* bežni do Sokolstva. Preiskušen in prekovan z desne in leve je utrdil Sokol svoj sloves in svoje dostojanstvo. Nič mu ni moglo škoditi; nič razdejanja ni bilo v njegovih vrstah. Kakor sinja ptica višav je bil njegov polet! Ko se bodo vrstile v nedeljo sokolske Čete po mestnih ulicah in ko bo smeh in vrisk, cvetje in zelenje in rože sprejele stotine Sokolov in Soko* lic, tedaj se bo iz naših src in naših duš izvila le ena prošnja in želja — kakor blagoslovljena: Sokolu v Škofji Loki še mnogo let, na ponos in srečo naše velike, drage nam Jugoslavij.e. Zdravo! Ž.upa Mostar REVIZIJA SOKOLSKIH DRU* ŠTAVA I ČETA. Uprava Sokolske župe u Mostaru, koja broji 27 društava i 67 sokolskih četa nastoji, da bi što češčini obilas* kom i revizijama pospešila rad i odr-žavala redovan kontakt sa ovolikim brojem svojih jedinica. Ako se ima u vidu ogroman teritorij i brdoviti teren, u kome su smeštena naša na* selja, varošice i sela, onda se može .zamisliti, koliko treba napora, odluč-nosti i izdržljivosti, pa da se svo ovo izvede. Da bi se irnala približna slika 0 ovome, naveščemo kretanje pojedi* nih funkcionera i župskih izaslanika. Sokolska društva Bileea, Gacko 1 Trebinje obišao je brat Čedo Milič, starešina župe. On je obišao i Sokolske čete Ilrušta, Bijenja, Bojište, Tri* iebanj, Bijelo-Polje, Krušcvljani i Br* štanicu, a prisustvovao je i osnivanju Sokolskih četa u Divinu i Grabu. Sa bratom dr. Perom Mandičem, dr Milom Dokičem i Bogoljubom Ra* dančevičem na pravoslavne Duhove u Kifinu*selu održao je zbor, kome su prisustvovale čete: Kifino*selo, Kre* kovi, Postoljarii, Bijenja i Ril ja te po* jedinei iz četa, Grabovica i Miljevac. Ovom prilikom župski izaslanici odr-žali su nekoliko govora o raznim te* mama, koje tangiraju našega scljaka. Sokolsko društvo u Ljubuškom obišli su i pregledali rad brača Uroš Avdalovič i Hasan Gjikič. Sokolska društva Blato, Vcla-Lu* ka, Korčula i Žrnovo, pregledao je brat Milivoj Jelačič. Sokolska društva Janjina, Potom-je, Trpanj i Oskorušno pregledao je brat Hasan Gjikič. Sokolsku četu BijcIo*Polje obišao je brat Dorde Perin, a reviziju je iz-vršio brat Sergije Govedarica. Rad Sokolske čete u Žitomisliču pregledali su brača Bogoljub Radan-čevič i Tvrtko Karniet. Sokolsku četu u Pijescima pregledao je brat Uroš Avdalovič. Rad Sokolske čete Vihoviči*Rud* nik pregledali su brača Tvrtko Ka* naet i Hasan Gjikič. Sokolsku četu Hodbina obišao je prednjak Adil Muminagič, a Žitomi* slič prednjak brat J ovo Peš, koji su pregledali telmički rad četa i pouča-vali nove vežbe. Brača dr. Pero Mandič, dr. Mile Dokič i Bogoljub Radančevič pregle* dali su rad Sokolskog društva Neve* sinje. Brača Čedo Milič i Milivoj Jelačič pregledali su Sokolsko društvo Imot- ski Brat Uroš Avdalovič pregledao je Sokolsku četu Ružiči, a brat Tvrtko Kanaet Sokolsku četu Klobuk. Na 21. o. m. pregledane su čete čapljinskoga društva i to: Počitelj i Tasovčiče brača dr. Veljko Jelačič i Hasan Gjikič, Sokolsku četu Klepci brat Bogoljub Radančevič, četu Prebi* lovci brat Dušan D. Bajič, a Gabelu brat Uroš Avdalovič. Taj dan brača Milivoj Jelačič i Sergije Govedarica pregledali su rad Sokolskog društva Vrgorac i Met-kovič. Brača dr. Mile Dokič i Sergije Govedarica pregledali su rad Sokolske čete Zijemlje, koja je od ceste uda* Ijena 6 sati hoda kozjeg puta. Na 21. o. m. bila je tromesečna sednica sokolskih četa sreza stolačko* ga. Župski delegati bili su brača Trif* ko Dudič i dr. Mile Dokič. Oni su izvršili i pregled rada Sokolskog dru* štva Stolac. O tromesečnoj sednici pi* sačemo posebno. Na 21. o. m. bilo je natecanje sokolskih četa sreza gatačkoga. Od strane župe prisustvovali su brača: starešina Čedo Milič, načelnik župe brat Lazar Prnjatovie te prednja* ci brača Jovo Peš i Adil Muminagič iz Mostara i Milan Rakič iz Nevesi* nja. O ovoj utakmici i rezultatu biče posebni izveštaj. Sve ove revizije društava i četa obavljene su u toku meseca maja i juna o. g. SOKOLSKO DRUŠTVO LJUBUŠKI. Dana 6. juna o. g. Sokolsko društvo Ljubuški priredilo je u svojim prosto* rijama veliku letnju zabavu. Kao prva tačka programa bio je pozdravni govor br. dr. Milana Doki* ča, delegata župe Nakon pozdravnog sve društvene prostorije bile su dup* kom pune. Izmedu ostalih videnih gra-dana zabavu je posetio i pukovnik g. Dordevič sa gg. oficirama, koji se pvi* vremeno nalaze u našem mestu. Iako je naše mesto dosta siromašno, gradanstvo je se sa svojim prilo* zima i u ovom pogledu pokazalo iznad Župa Sovi Sađ SOKOLSKO DRUŠTVO CRVENKA Naše mlado Sokolsko društvo Cr-venka priredilo je na Vidovdan o. g. svoj prvi javni čas. Od kolikog je značaja ovaj prvi polet naših mladih Sokola, znače se tek onda, kad se uzme u obzir činje-nica, da je društvo osnovano tek meseca maja 1930. g. Na severnoj gra- ljenja bila pojava najmladeg Sokoliča društva St. Sivac starog jedva 4 godi-ne, koji je sa ostalim vežbačima bez greške vežbao. Posle prostih vežbi, bio je nastup jedne vrste članova iz Crvenke, koja je radila na razboju. Vrstu je vodio br. Otmar Haler. Dru-gu vrstu iz St. Sivca, koja je vežbala na vratilu, vodio je br. Ničetin. Neko* liko smelih vežbi br. Halera na raz* boju kao n. pr. prelaz iz sklopke u Grupa vežb&ča Sokeisbog društva Crveaka niči naše velike i mile otadžbine, u čisto nemačkoj sredini, ovde, gde su earovala dva demona — nemački i madžarski duh — eto tu je savio svoje gnezdo naš Soko. — Koliko prepreka, koliko strpljenja i smopouzdanja, dok se je ipak uspelo i smelo izači pred sud javnosti. Bratskom pomoču Sokol* skog društva iz St. Sivca, prvi naš ja* van čas uspeo je van svakog očekiva* nja. Sa ponosom su nastupalc sve ka* tegorije vežbača. Mali naši Sokoliči po prvi put pokazuju pred svojim sretnim majkama, što su sve naučili u sokolani. Jak aplauz od strane publike, koja je evoma budnim kritičnim okom posmatrala vežbanje, dao im je zasluženo priznanje. Na zapovednič-kom mostiču, sa zastavicom u ruci, stojao je načelnik brat Miloš Predrag o v i č. Koliko ponosa kod ova ke lepo izvedene vežbe. Brat Mirko Perovič kao voda muškog pomlatka i sestra načelnica Vesela Manja, vo* dili su smolo svoje grupe na vežbanje. Isto i brača iz St. Sivca sa svojim gru* pama, koje su lepo vežbale, dobili su zaslužen aplauz Ali je hura odušev- visoki stoj, nagradila je publika jakim aplauzom. Ponosom, koji se ocrtavao na licu pojedinaca, ostavljale su čete vežbaiište. Ostrim sokolskim korakom uz pratnju muzike, koraeali su Sokoli veselo u selo, znajuči da su položili odličan ispit pred oštrom kritikom posmatrača Rezultati pak našeg prvog nastupa več sc pokazuju novim prija* vama za stupanje u društvo. S* Župa Osijek IZ UPRAVE ŽUPA. Sednica izvršnog odbora od 22. V. o. g. stvorila je sledeče važnije zaključke: Na predlog i izveštaj načelnika okružja Vukovar odobrava sc osnutak čete L o v a s, na predlog društva Vrpolje odobrava se osnivanje čete Č a j k o v c i, a na izvešče društva Županja odobrava se osnutak čete G r a d i š t e. Tim novim četama ujed-no su imenovane i uprave. Na predlog prosvetara uzima se zadovoljstvom do znanja akt društva D a k o v o, kojim je dostavilo obrazlo-ženu polemiku »Sok. Glasa« sa listom »Narodna Obrana« u Dakovu. Pohva-ljuje Se spremnost brače u Dakovu, koja muževno s perom u ruei brane sokolska načela i čast sokolske organizacije. Na toj sednici izvršnog odbora zaključeno je takoder osnivanje župske i društvenih kartoteka i to na taj način, da če se umesto dosadašnjih mesečnih izveštaja štampati statističke karte, koje če ispostavljati svakog me* seca funkcionari jedinica i do svakog narednog 10. u mesecu slati upravi župe. Na predlog prosvetara župe zaključeno je, da se izrade tri vrste takovih mesečnih statističnih karata (za upra-vu, za prosvetni odbor i za načelni-štvo) na raznobojnim kartonima, a ve* ličine 17 cm X 26 cm. Te karte če biti štampane na obim stranama i snabde-vene svim potrebnim rubrikama. Izrad-ba načrta i izvršenje toga zaključka poverena je braei župskom načelniku i župskom prosvetaru. Sednica izvršnog odbora od 29. V. o. g. zaključila je medu ostalim i sledeče: Na izveštaj i predlog, da se u K I o-kočevcima osnuje Sokolska četa, upučuje se predmet načelniku okružja Našice na izvešče, da li ima tamo uslo-va za rad i život Sokolske čete. Uzima se na znanje izveštaj društva Đakovo glede osnutka čete u Beketincima i stavlja se taj predlog u skontrum, dok ne stigne predlog za imenovanje uprave, a glede osnutka čete u Đ u r-d a n c i m a zaključuje se, da se pri-čeka sa osnutkom dotle, dok se ne prikupi veči broj članstva te dok četa ne bude imati sigurnijih uslova za život. U tom je istom smislu takoder stvoren zaključak u vezi sa pitanjem osnutka čete u Satnici. Na izveštaj brata brata potstarešine dra. Mateja Periča, da 4. VI. o. g. odlaze iz Osijeka brača denerali Jevrem Damjanovič i Stojan Nikolič zaključuje se, da se za 2. VI. o. g. sazove svečana sednica a 18 K sati u Sokolskom domu, na koju se imadu pozvati uprave društav« Osijek gornji grad i Osijek donji grad te uprava sokolske župe. IZ NAČELNIŠTVA 2UPE. Okružje Osijek d. g. održalo je sednicu dne 7. juna o. g. Nije bilo za* stupano društvo Batina. Zaključeno je, da se održi okružno izborno natecanje u lakotlet. četveroboju dana 12. jula o. g. u Osijeku d. g. Na Vidovdan prirediče S. d. Beli Manastir javni čas uz sudelovanje okolnih društava. Okružje Slav. Brod održalo jc svoju drugu sednicu 14. juna o. g. Pri* sustvovao jc i načelnik župe. Zaključeno je, da se okružno natecanje održi u Slav. Brodu 2. augusta o. g. Natecače se u lakoatl. četveroboju i odbojci. 6. sednica načelništva održana je 21. VI. o. g. Odrcdeni su delegati za okružna natecanja i to sledeča brača i sestre: za Osijek d. g. br. Šijanovič i sestra Kovalska, za N a š i c e br Sper-njak i br. Hriberski, za M i h o 1 j a c, 19. VIL: br. Šijanovič i s. Vcsingerova, Vukovar, 26. VII. br. ing. Kvapil i sestra Stražnicka, Vin ko v ci br. Glasner i sestra Šumova, Osijek, g. g. brača Sila i Hriberski te sestra Kovalska, Požega, 2. VIII. br. ing. Kvapil i br. Glasner, Slav. Brod, brača Šaf*r i Srb V. te sestra Stražnicka. 21. VI. o. g. održana jc javna vež-ba Sokolskog društva Đ a k o v o, koja je u svakom pogledu dobro uspela. Na-čelništvo je zastupao br Z. Zdražil. Isti dan je održana i javna vežba Sokolskog društva Podr. Slatina, koja je takoder imala lep uspeh Župu je zastupao brat tajnik R. Stepanov. Dne 9. VIII, o. g. sazvače se TO župe, a popodne istoga dana održače se tečaj za suče. Na Vidovdan, 28. VI. o. g., održale su javne vežbe sledeče jedinice: Đur-denovac, Privlaka, Semeljci, Svinjarev-ci i Tenja. Okružje Požega održalo je na Vidovdan okružni zbor sa javnom vežbom. 21. VI. o. g. održala je župa jedno-dnevni tečaj za ispravak prostih vežbi muških kategorija. Na žalost odaziv bratskih društava bio je veoma slab. Gravear absolvent drž. strok, šole v Kranju z 1 letno prakso — Sokol - telovadec išše »■postenja. Naslov v upravi lista. Župa Sašah - UijoUa SOKOLSKO DRUŠTVO BAŠKA. Dne 12. juJa o. g. priredilo je ov-dašnje Sokolsko društvo u hotelu »Baški« vrlo uspelu sokolsku akademij u. Lep i biran program ove akademije popunjen je nastupom vojnika kr. ratne mornarice. Dobrotom komandanta omogućen je ovaj nastup naših hrabrih mornara, pa je interes za akade-miju bio tim veći. Goste, a naročito braću Čehoslo-vake, pozdravila je jedna učenica gra-danske škole, a zatim se prešlo na iz-vadanje programa. Nastupile su sve kategorije, muške i ženske. Sve vežbe izvedene su pot-puno skladno i tehnički doterano, što jc zasluga društvenog prednjačkog zbora. Naročitu pažnju pobudio je nastup mornara. Nastupili su u vežbama na ručama i jednom vežbom s veslima. Uzorno disciplinovani, izveli su vežbe potpuno sigurno i na sveopće zadovoljstvo i priznanje prisutne publike. Posle izvedenog programa, u ime braće Čehoslovaka zahvalio se je na pozdravu brat Eugen Viktorin, učitelj iz Brna lepim i temperamentnim govorom, istakavši bratstvo čehoslovačkog i našeg naroda, koji su, istina, geograf* ski odeljeni, ali koje veže jaka bratska ljubav i sokolska misao. Akademiji su prisustvovala sva brača Čehoslovaci, gosti u Baški, zatim oficirski zbor kr. ratne mornarice Uz odličan moralan kao i materi-jalan uspeh, ova je akademija bila div-na manifestacija sokolske misli i bratstva sa braćom Čehoslovacima. Izvedbom i vrlo dobrom organiza-cijom ove akademije pokazao je upravni odbor Sokola u Baški, da je potpuno pravilno shvatio svoj zadatak, i da ga s uspehom provodi. Neka samo nastavi ovakovim tempom i ljubavi i dalje, pa če zapreke, na koje nailazi u svom radu, same po sebi otpasti kao nemoguče. /upa Varaždin SOKOLSKA ČETA TRNOVEC. Selo Trnovec, nedaleko grada Varaždina, doživelo je u nedelju 19. jula o. g. neobično slavlje. Po prvi puta sle-teše se Sokolovi u to mesto, da i onde manifestuju svoju ideju. Što pešice a što autima dodoše u Trnovec brača i sestre iz Varaždina, Bartolovca, Sračin-ea, Sv. Ilije, Jalžabeta i Zbelave*Kuča* na. Pred postrojenim četama pod bar-jacima pozdravio je goste starešina čete Trnovec brat Andro Mišak, a na le-pom pozdravu odgovorio mu je u ime varaždinskog društva brat Dragan Šif-man. Na vežbalištu slegao se je brojan narod, prateči sa oduševljenjem nastup pojedinih kategorija. Redosled nastupa bio je sledeči: četa Trnovec, pod vodstvom načelnika brata Alekse Makara, članovi u prostim vežbama (17) i vežbama sa palicama (17), četa Bartolo-vec, muška deca (12), ženska deca (16), muški naraštaj (10), četa Sračinec, članovi u prostim vežbama (18), četa Sv. Ilija (15), četa Jalžabet (9) i napokon četa Zbelava-Kučan u lepom broju od 31 vežbača. Vežbu su zaključili Varaž-dinci, pod vodstvom sestre Stech i brata Kovačeviča sa prostim vežbama 8 članova i 11 članica te 6 članova na preči. Sveukupno nastupilo je 170 vež- bača i vcžbačica. Vežbe je pratila sokolska muzika iz Varaždina, koja je i nakon vežbe svirala kao i fanfara čete Bartolovec. Ovaj uspeli nastup trno* vačke čete pobudio je medu ostalim seljacima, koji još nisu stupili u sokolske redove, znatan interes. Župu su zastupali brača Zima i Pongračič. Širile sokolsku šlampu: „Sokolski Glasnik" ,,Sokolić“ i „Našu Radost" Župa Zagreb SOKOLSKO DRUŠTVO POPOVAČA U lepom i naprednom mestu Popo-vači, koje se nalazi u srcu Moslavine, udaren je temelj Sokolskom društvu dana 19. jula ove god. Skupštinu je otvorio brat Ivan Tu-dovič, opčinski načelnik, koji je u svom lepom govoru istakao važnost i značaj Sokolstva pre i posle ujedinje* n j a. Za privremenog pretsednika biran je brat Ivan Babič, koji se je biranim rečima zahvalio skupštini na povere-nju, za zapisničara br. Marko Antonič, a za overovljače zapisnika brača Vinko Vučič i Josip Sever. Br. Srečko Biluš izneo je istorijat gimnastike i Sokolstva, a nakon toga kandidovana je ova uprava: starešina br. Ivan Tudovič, zam. starešine br. dr. Ivan Babič, načelnik br. Srečko Biluš, pretsednik prosvetnog odbora br. Josip Sever; članovi brača: Marko Antonič, Josip Colig, Vinko Vučič, Matej Ive-rovič, Antun Mance, Nikola Gold i Marijan Šojat; zamenici: Đuro Radovič, August Popovič, Dragutin Kopčič, Mijo Kuzmanovič, Franjo Vesecky; re-vizori računa: Konig Valent, Zoltan Olah i Franjo Novačac; zamenici: Ivan Trcppo, Ivan Šimunec i Andrija Papu- i čič; sud časti: Marko Antonič, dr. Slavko Pollak, dr. Ivan Babič, Duro Radovič, Duro Trninič; zamenici: Duro Gec, Josip Holy i Martin Mesarov. Novoizabiani starešina br. Tudovič zahvalio sc jc na izboru i predlo-žio, da se Savezu SKJ epu ti telegram ove sadržine: »Sa konstituira j uče skup-štine, članovi Sokolskog društva Popo-vača, čuvari integrainog narodnog jc-dinstva i državne celine, šalju prvi sokolski pozdrav svome starešini Njego-vom Visočanstvu prestolonasledniku Petru i celom saveznom starešinstvu, i Zdravo!« Nakon čitanja telegrama zaključena je skupština uz oduševljeno klicanje Nj. Vel. Kralju, Jugoslaviji i Sokolstvu. S. B. U našoj nakladi izašla je nova knjiga Franjo Mačus: Odbojka (igra odbijanja lopte, Volley bali) Službena svetska pravila, njihovo tumačenje i uputstva za igru Tekst srpsko-hrvatski i slovenački Cena kartoniranom primerku sa slikama 12 Din »Jugoslovenska Sokolska Matica« Ljubljana, Narodni dom RUDOLF MORE izdelovatelj sodavičarskih izdelkov LJUBLJANA,Kladezna ulica št. 19 (Krakovo) se priporoča bratskim sokolskim društvom. Iv. Branili pleskar in ličar se toplo priporoča vsem cenj. naročnikom. — Delo solidno! — Cene zmerne! TELEFON št. 3476 Ljubljana Kolodvorska ulica 23 Trgovina sokolskih potrepština i krojačka dvorana Grga Horvatek Dobavljač Saveza Sokola kralj. Jugoslavije FRANKOPANRKA ULICA 9 lllllllllllllllllili izradjujem sve vrste propisanih sokolskih svečanih i vježbačih odljela, za sve kategorije muiko i žensko članstvo. Prodaja svlh sokolskih potrepStina uz vrlo umjerene cljene. — Robu razaftlljem pouzečem. Vanjsklm druStvima obavljam brzu otpremu. Tvornica gimnastičkih I = aportaklh sprava = J.Oraiem Dobavljač Saveza Sokola kraljevine Jugoslavije M Ribnica, Dolenjsko izrad juje sve sokolske vežbače sprave, opreme čitavih društvenih i školskih vežbaona, sportske potrepštine za laku atletiku, sprave za letna vež-bališta, kupališta i bašče lju-Ijanke, sprave za decu itd. Izrada savršena i elegantna, poslužba najsolidnija, cene najumerenije. — 11 u s t r o- vani cenik besplatno. OSNOVANA 1881. GOD. RUDE in KOVINE LJUBLJANA, MASARYKOVA CESTA 15 Naslov za brzojavke: Rude Telefon interurban štev. 2827 En gros: svinec, cink, cin, aluminij, baker, cinkova pločevina, svinčena pločevina, pocinkana železna pločevina, cink jvo belico (izdelek Cinkarne, d. d., Celje), barve, žvepienokisla glina, aluminijev hidrad, bakrena galica, cinkov prah, katran, stare kovine, kovinasti ostanki, rude vseli vret INDUSTRIJA SOKOLSKIH POTREPŠTINA Branko Palili Zagreb, Kraljice Marije 6 Dobavljač Saveza Sokola kraljevine Jugoslavije Brzojavni naslov: „Trikotaža" Zagreb Jf’ Telefon interurban 26-77 C Izradjujem sve vrsti sokolskih potrepština za javni i izletni nastup svih kate- 1 O H Q O 9 I V4 f ¥ . rn I 4*Л T Т\1*Л*М V. ■ n« 1 W #4 V ffAn П C A 1 ш a 1 « 1 ■_ _1. A. u__ umjerene, a za točnu i solidnu izradbu jamčim. 1' Prodaja tehoičkih proizvoda ^ društvo s o. „HA MAG UBULJANA KNAFLJEVA ULICA BR.4 Geodetski instrumenti i pomagala eviju vrsti. Klišeje vseh vrst, enobarvne in večbarvne izdeluje klišarna JUGOGRAFIKA LJUBLJANA SV. PETRA NASIP ŠT. 23 Telefon štev. 2495 JOS. HAFNER zavod za umjetno ivezenja LJUBLJANA, Prisojna ulica (Tabor) I Najjeftlnije zastave! vse/l vrsl p