Gospodarske zahteve hrvatskega ucitel stv«. Upučuje se svo učitfljstvo, da energično i složno zatraži od svojih kotarskih (sreskih), županjiskih (okružnih) i zemaljskih vlasti, da one pre zime osiguraju svoje učiteljstvo: 1. S poirebnom količinom žita iii brašna uz jeftinije cene, zbog čega ovo učiteljstvo javno protestuje i žigoše postupak, da se za najsiromašnije i najodanije narodne i društvene radnike nisu u ovomu sraislu država i ostali pozvani faktori pobrinmi pre, nego što se dopustio izvoz naše hrane našim nerrijateijima i nemoralno bogačenje kojekakvim narodnim gulikožama i parazitima društva; 2. sa soli, petroleumom i šečerom, jer nije pravedno i po socijalnoj potrebi jednako razdelenje ovih artikla onima, koji plivaju u bogatstvu i onima, koji svoj trud naplačuju prema svojoj slobodnoj volji — kao i nama, koji nijedne te mogučnosti nemamo; 3. ogrevom za sve bez razlike; 4. povišenjem nagrade za šegrtske škole, jer je pravo ruglo pravednosti, da samo učitelji rade za mirnodobsku naplatu; 5. naredjenjem opčinama, da dodatke na skupoču isplačuju sami redovnom mesečnom isplatom, a tako da odiiiah isplate i dosad zaostale svote, dok ne stignu iz državne kase; ili nek se država pobrine drugačije za redovnu isplatu, jer ovako ti dodaci ne vrede ništa i učiteljstvo se sanio zavarava, da živi bez računa i da tako propadne potpuno; 6. da se ma kojim načinom isplatc ' -ičiteijstvu dodaci od marta do juna o. g., što ih je dobilo ostalo činovništvo, jer to zahteva i pravda i moralni rezon. S.ališče hrvatske^a učiteljstva naprani ncde'avnosti v crganizaciji in k osnutku šolskega zakona. Na skupštini učiteljstva ,,Uč. udez." konstatovalo se, da iičiteljstvo naše države, naročito novooslobodjenih krajeva. ne shvača dovoljno važnosti svojih organizacija po sebe, kao ni njinu zadaču u kulturnom i nacionalnom pogledu. Sa žalenjem se ističe, da se ža godinu dana nije gotovo ništa uradilo na tom polju, te nije čudo, da smo upravo danas mi najzapostavljeniji stalež. Danas smo tako razcepkani kao nikad — ni pre rata! Za osudu je na pr. postupak učiteljstva avtonomnih srpskih osnovnih škoia u Hrvatskoj i Slavoniji, koje se baš sad od ostalih drugova odelilo pravim kineskim zidom — kao nikad dosad! Izgleda, da je nastupila neorijentisanost i nehaj, kakav još ne bijaše medju nama. Zato nismo ništa ni postigli ... Molimo i pozivamo svo učiteljstvo Srba-Hrvata-Siovenaca, da bar sad počne s ozbiijnim radom svud tamo, gde toga dosad nije bilo. Pozivamo sve drugove, da porade prema intencijama ovoga udruženja, kako su ovde izložene, te prema našim rezolucijama od 15. maja o. g., gde je označen naš staleški i narodno-prosvetni zadatak u ovoj našoj slobodnoj Kraljevini troitnenoga jedinstvenoga naroda. Uz ostali naš najprešniji rad nek se što pre prouče i rasprave »Načela o nacrtu zakona za osnovne i učiteljske škole u Kraljevstvu", u kojima iraade vrlo dobrih i naprednih ustanova, a nedostaci i pogreške nek se predoče na rnerodavnim mestima, kako bi taj novi zakon bio pravo i istinsko oslobodjenje jedinstvene narodne škole od svih nepozvanih i štetnih uticaja, a od učiteljstva da se stvori nezavisan i opskrbljen, ali i svestan i odan nacionalni radnik, u koju svrhu da se posveti pažnja naročito dobrom i nacionalnom učiteljskom obrazovanju i Ha se to ne uzme nikako kao stvar od kompromisa.