KRALJEVINA JUGOSLAVIJA UPRAVA ZA ZAŠTITU Klasa 37 (1). INDUSTRISKE SVOJINE Izdan 1 avgusta 1935. PATENTNI SPIS BR. 11780 Stanzel ing. Slavoljub, Timisoar, Petö Josef, Petö Stefan i Schneider ing. Robert, Carpinis, Rumunija. Medjuspratna konstrukcija. Prijava od 18 avgusta 1934. Važi od 1 decembra 1934. Dosadašnje medjuspratne konstrukcije koje su izradjivane od šupljih opeka imaju taj nedostatak što su se šuplji prostori nanizanih opeka završavali jedan u drugom i prema torne su opeke zatvarale zajednički vazdušni sloj. Izolaciona sposobnost protiv toplote i zvuka ovakvih medjuspratnih konstrukcija ne odgovara svrsi. Kod ovakvih konstrukcija su nanizane opeke pomoću gvozdenih žica i maltera medjusobno spo jene tako, da su izmedju nizova opeka iz-radjivana rebra od cementnog maltera. Sposobnost opterećenja ovih medjuspratnih konstrukcija zavisi od tih sredstava za spajanje. Medjuspratna konstrukcija prema ovom pronalasku otklanja te nedostatke. Sposobnost izolovanja ove konstrukcije protiv toplote i zvuka je svršena, sposobnost opte-rećenja je veča nego kod dosadašnjih konstrukcija, sopstvena težina je manja pri srazmerno velikoj konstruktivnoj višini, pa se zato ova konstrukcija može izraditi na lakoj skeli (opiati) i zahteva malo gvoždja. Opeka ima največu dozvoljenu širinu pa zbog toga ima konstrukcija malo rebara, Suština ovog pronalaska sastoh se u torne što se šuplje opeke koje sačinjavaju medjuspratnu konstrukciju medjusobno spa-jaju umetanjem završnih opeka a šupljine oko završnih opeka i uzdužne pukotine izmedju redova opeka ulivene su cementnim malterom. U uzdužnim pukotinama (spojnicama) koje se nalaze uz uzdužne strane konstrukcionih opeka smeštena je gvozdena žica a u donjem delu pukotine neka pločica koja daje oblik rebru. Crtež pokazuje radi primera jedan izveden oblik ovog pronalaska. Sl. 1. je uspravni uzdužni presek jedne opeke po liniji A-B na sl. 2. Sl. 2 je izgled spreda opeke za medjuspratnu konstrukciju. Sl. 3 je izgled sa strane završne opeke. Sl. 4 je izgled spreda završne opeke. Sl. 5 je uspravni uzdužni presek završne opeke po liniji G-H na sl. 4. Sl. 6 je uzdužni presek medjuspratne konstrukcije po liniji C-D na slici 8. Sl. 7 je poprečni presek medjuspratne konstrukcije po liniji E-F na slici 8. Sl. 8 je izgled odozgo jednog dela medjuspratne konstrukcije u manjoj srazmeri. Konstrukciona opeka -a- prema slikama 1 i 2 ima oblik paralelopipeda pa je osim rupa za pečenje koje su potrebne za po-stupak tabrikacije snabdevena dvema uzdužnim šupljinama -g-. Zadatak tih šupljina g- je izolacija protiv toplote i zvuka, sma-njenje sopstvene težine opeka a i omo-gučavanje da se opeke ravnomerno i pot-puno ispeku. Konstrukcione opeke -a- sastoje se od gornjeg pojasa i donjeg pojasa od bočnih rebara -e- i od središnjeg rebra -f-. Gornji pojas služi za primanje i preno-šenje naprezanja na pritisak koja nastaju pri savijanju pa je zato njegova debljina zida veča od debljine zida donjeg pojasa. Donji pojas nosi samo premaz konstrukcije zatvara šupljine i služi za izolaciju. Ipak i ova mala debljina zida donjeg pojasa o- Din 15.— mogućuje primanje i prenošenje onih naprezanja na pritisak koja nastaju na oslon-cima zbog delimičnog ili nepredvidjenog učvršćenja kontinualnih ploča u području momentne nulte tačke od momenda savi-janja sa suprotnim predznakom. Pri sastavu središnjeg rebra -f- uz donji pojas obrazovan je iznad donje površine opeke uzdužni kanal -h- sa poluokruglim presekom čiji se donji tanak zid -i- može lako otesati radi smeštanja tankih sprovod-nika i vodova. Bočna rebra -e* služe za primanje i prenošenje naprezanja na smicanie ali isto-vremeno i kao podupirači opeka pri njihovo) izradi. O/a rebra i gornji deo sred-njeg rebra -f- su iznutra postepeno proši-rena u vidu svodnog stuba. Središnje rebro -f- ne služi samo za primanje tereta i naprezanja nego i za fiksiranje završnih opeka (b). Opeke ili kamenje za medju-spratnu konstrukcija ne tešu se na gra-dilištu. Kod medjuspratnih konstrukcija sa glavnim pojasom u jednom pravcu upotreblja-vaju se preimučstveno samo cele opeke pa se u svaki red opeka naizmenično napred ili pozadi postavlja po jednu poluopeku da bi se menjala linija poprečnih pukotina (spojnica). Kod unakrst sastavljenih konstrukcija u-potrebljavaju se uopšte samo poluopeke. Kod svih konstrukcija upotrebljavaju se četvrtine opeke za dopunjavanje dužine reda na širinu konstrukcije pri torne treba pomenuti da se manje razlike od 10 cm dopunjuju cementnim malterom ili punim betonom. Višina i širina završnih opeka -b- prema slikama 3, 4 i 5 su manje nego višina i širina konstrukcionih opeka. Ove završne opeke postavljaju se na početku i na kraju svakog reda opeka i izmedju svake dve konstrukcione opeke. Završne opeke s jed-ne strane sprečavaju prodiranje maltera u šupljine -g- konstrukcionih opeka, a to znači štednju na malteru, s druge strane one zatvaraju uzdužne šupljine -g konstrukcionih opeka tako da svaka opeka sa-činjava naročiti zatvoreni šuplji prostor a to pojačava izolaciju protiv toplote i zvuka. Završne opeke zbog svojih matijih srazme-ra obrazuju gore i na obema stranama poprečne žljebove -d- izmedju dve konstrukcione opeke. Ovi se poperečni žljebovi -d- mogu lako potpuno ispuniti cementnim malterom a time se obezbedjuje veza izmedju konstrukcionih opeka bez obzira da li se na prednjim stranama konstrukcionih opeka nalaze eventualne neravnomernosti ili prelomi. Na obema stranama završnih opeka -b-predvidjena su porubna rebra -j-. Oblik i dimenzije ovih porubnih rebara odgovaraju oblika i dimenzijama šupljina -g- u kon-strukcionim opekama. Ove završne opeke mogu se izradjivati i sa rebrom samo s jedne strane pa onda služe za zatvaranje krajnjih opeka. Na donjem delu uzdužne pukotine -k-izmedju redovne opeke (sl, 7.) nameštene su, u ravni donje strane konstrukcionih opeka, pločice -c- za oblaganje rebara. Svrha ovih pločica -c- je da medjuspratna konstrukcija obrazuje ravnomernu površinu i da u premazu ne nastanu pruge uzduž rebara od cementnog maltera. Ove pločice -c- za oblaganje rebara upotrebljavaju se preimučstveno tamogde konstrukcija odvaja prostorije za stanovanje od spoljašnjeg vazduha odn. od prostorija koje se zimi ne zagrevaju. Debljina i širina ovih pločica je proizvoljna dok njena dužina shodno odgovara dužini konstrukcionih opeka. Ove obložne pločice mogu se i izostaviti. Ova se medjuspratna konstrukcija može obrazovati kao konstrukcija oslonjena na dva mesta a koja leži na zidovima ili gvoz-denim nosačima ili pak kao višestruko o-slonjena konstrukcija na rebrima od armi-ranog betona zidovima odnosno gvozdenim nosačima. Sve se pločice mogn obrazovati za nizanje u jednom pravcu ili za ukršteno nizanje Ove konstrukcione opeke mogu se sa dobrim uspehom upotrebiti i u plo-čama od armiranog betona sa gustim rebrima ali u tom slučaju opeke ne uzimaju učešča u prenošenju napona nego služe samo kao šupljine koje štede betonski materija!. Kod izvodjenja koja su uzidana malterom svaka se konstrukciona opeka pre postavljanja na skelu (opiatu) a posle kvašenja snabdeva završnom opekom koja se pri-čvrščuje uz nju pomoču cementnog maltera. Prva konstrukciona opeka svakog reda snabdeva se na obema stranama po jednom završnom opekom. Konstrukcione opeke treba redom da se polažu tako na opiatu da izmedju redova nastane proračunom od-redjena pukotina -k-. Uz več predvidjene konstrukcione opeke -a- podešavaju se gu-sto dalje snabdevene završnim opekama tako da izmedju svake dve konstrukcione opeke ostaje poprečni žljeb u vidu potko-vice koji odgovara debljini završne opeke a koji je obrazovan zbog manjih dimenzija završne opeke. Pošto se polože redovi opeka umeče se u uzdužne pukotine -k- okrugla gvoždja -m- pa se uzdužne pukotine istovremeno sa poprečnim žljebovima -d- naliju pro-pisnim malterom. Za preporuku je da se ovo iivenje u jednom polju izvrši na jedan-put kao i eventualno odozgo premazivanje betonom da se izvede istovremeno kako se več izlivena medjuspratna konstrukcija ne bi dirala za vreme stvrdnjavanja. Istovremeno sa livenjem rebara betoni-raju se i oslonci cementnim malterom odn. betonskom mešavinom. Kod negativnih momenata savijanja u konsolama i višestruko oslonjenim pločama postavljaju se konstrukcione opeke nao-pačke sa svojim jačim pojasom prema dole. Radi pouzdanog prenošenja napona upo-trebljavaju se negativne završne opeke koje se kod konstrukcionih opeka sa ma-lom visinom uzidavaju kao kod pozitivnih momenata. Kod konstrukcionih opeka sa večom visinom za preporuku je da se upotrebe jed-nostrane završne opeke pa izmedju dve konstrukcione opeke od kojih je svaka snabdevena po jednom jednostranom za-vršnom opekom ostavi Slobodan poprečni žljeb koji treba potpuno da se nalije mal-terorn pri zalivanju rebara kako bi se obez-bedilo prenošenje napona. Pošto je preno-šenje napona izmedju dve konstrukcione opeke obezbedjeno oblikom i obrazovanjem završne opeke i potkovičastog poprečnog žljeba to se konstrukcione opeke mogu polagati i suve, bez maltera. U ovom slučaju se pričvrščuju malterom samo završne opeke koje se nalaze na krajevima redova dok se druge konstrukcione i završne opeke polažu jedna do druge bez ikak-vog maltera. U ostalom je postupak kod ovog bržeg i lakšeg načina rada isti kao pri radu pomoču maltera. Za negativne momente savijanja ovaj suvi postupak nije podesan pošto on ne obezbedjuje pouzdano prenošenje napona na pritisak. Pri ukrštenom polaganju snabdeva se svaka konstrukciona opeka na obema krajevima po jednom jednostranom završnom opekom. Završne opeke se meču sa malterom uz konstrukcione opeke. Izmedju svake dve konstrukcione opeke treba da se ostavi proračunom odredjena debljina za poprečno rebro. Patentni zahtevi. 1) Medjuspratna konstrukcija, naznačena time, što su šuplje opeke (a) koje sačinja-vaju konstrukcijo medjusobno spojene u-metanjem završnih opeka (b) i što su poprečni žljebovi (d) obrazovani oko završnih opeka a osim toga i uzdužne pukotine (spojnice -k-) izmedju redova opeka, koje su pukotine snabdevene gvozdenom žicom izlivene cementnim malterom. 2) Medjuspratna konstrukcija po zahtevu 1 naznačena time, što je završna opeka (b), koja je smeštena izmedju šupljih opeka (a) i na krajevima tih opeka, snabdevena, na jednoj ili na obema stranama, rebrima (j) koja ulaze u uzdužne šupljine (g) opeka (a). 3) Medjuspratna konstrukcija prema za-htevima 1 i 2, naznačena time, što oblik rebra (j) obrazovanog na bočnoj površini završne opeke (b), odgovara obliku poprečnog preseka od uzdužnih šupljina (g) u konstrukcionim opekama (a). 4) Medjuspratna konstrukcija prema za-htevima 1 do 3, naznačena time, što su višina i širina završne opeke (b) manje od višine i širine konstrukcionih opeka (a). 5) Medjuspratna konstrukcija prema zahtevu 1 do 4, naznačena time, što je uz-dužna šupljina (g) opeKe (a), noja sači-njava medjuspratnu KonstruKciju, pomoču središnjeg rebra (f) razdeljena u dva dela pri čemu se šupljine (g) gore postepeno sužavaju a postepeno se šire gornji deo središnjeg rebra i gornji unutrašnji delovi spoljnih rebara (e). 6) Medjuspratna KonstruKCija prema zahtevu 1 do 5, naznačena time, što je ispod središnjeg rebra (f) KonstruKcione opeKe (a) uz donju površinu te opeKe predvidjen uzdužni Kanal (h) Koji ima dole tanKi zid. . ' . - Ad pat br. 1178 O O1 3 J3 Fig Z. J f' ' l* ! .z 'W J | J J' i i J // Si *— ji^ O- N ✓ , f J- Fv0.5. figi a d f6#-5 a cc d £\ d- c( C \ -J jy / cc I TT" Hf 8 ' * • . V* . ’