Edicion de la Časa “EURASIA” — Director: Ing. C. JEKOV EC. — Tiraje minimo: 4.000 ej emplares Godisnje Bor ano Inozemstvo Ext erior S 3,- m|n Dolar I. 50 Redaccion y Administraeibn NUEVA YORK 3363 U. T, Mayo 38 - 6464 Buenos Aires GOSPODARSTVO 1A ECONOMIA GLASILO SLOVENSKIH PRIVREDNIKA U JUZNOJ AMERICI Organo de Ja Inmigracion Prod uctora Eslava .en Sud America Godina — Ano I Buenos Aires, 20 novembra 1926 Direccion de] Destinatario: Sr. Don Broj. — Numero 11 | Luis C. Peppone & Cia. s Representantes generales para la America del Sud de Maquinarias y Accesorios para la INDUSTRIA TEXTIL Atienden en s'u nuevo local de expbsieibn y venta Calle Mexico 1316 BUENOS AIRES C 1 Sl NECESITA VO. para cualquier trabajo en la es- tancia, empresa industrial o co- inercial, para taller o chacra, tie- ne en este periodico el mejor me¬ di o para ponerse en contacto con el inmigrante yugoslavo. Este ha recibido el mejor certificado eomo trabajador honesto, serio v competente por parte del consul general argentino en Belgrado, senor don Celso D. de Barrios, cnando este, en oeasion de su llegada a esta capita), en una en- trevista con “La, Nacion”, ha llamado especial ateneion de que personal apto durante todo este ano ningun inmigrante yugoslavo ha dado que hacer algo a la policia. “GOSPODARSTVO”, con su tiraje minimo de 4.000 ejempla- res y su distribucion adecuada, forma un vinculo verdadero con la colectividad entera yugoslava, no solamente en este pais, sino en todas las Republicas del con- tinente americano, donde existen colonias yugoslavas, todas ellas constituidas desde hace mas de cuarenta anos. RADNICI na estancijama, na gradnjama i u tvornicama, dajte procitati gornji clanak svojim poslodavcima. Neka znadu, da preko o ve no vin e mogu naci ra- dnih sila. I za Vas ce biti do¬ bro, kad budete bes posla, ako “Gospodarstvo” bude poznato kod poduzeca kao najbolji na¬ slov za vezu s našim svetom, ko- ji trazi rada. Otro funcionario consular argen¬ tino que es un amigo sincero de Yugoslavia En nuestras columnas tenia- mos ya la oeasion para consta- tar el interes de la Argentina oficial h,a c i a nuestra patria, cuando hemos dado a nuestros leetores conoeer la labor desple- gada. por el consul general ar¬ gentino en Belgrado, senor Ba¬ rrios . Ahora recibimos otra noticia, remitida por nuestro Club de Emigrantes, en Split (Spalato), en Dalmacia. En Split reside desde hace al- gun tiempo, como consul argen¬ tino, el senor B. Rossani. Este NISTA VAS NE STOJI ako kod naručivanja cenovnika, podataka ili robe od kuca, ci.jib oglas ste eitali u “Gospodar¬ stvu”, počnete recima “Obzirom na vas oglas u “Gospdarstvu” izvolite mi poslati itd”. Poduze¬ ca ce moči oceniti vrednost ob¬ java u nasoj novini, te ec nasto- jati, da Vas dobro posluze. senor freeuenta nuestra sociedad muv a menudo, v visita muchas veees ai Club mencionado, vincu- landose asi con nuestros ex emi¬ grantes. Hace poco ha recitado en el Club un poema suyo, lleno de elogios por las bellezas de nues¬ tro litoral dalmata. En la revista brasilena “O Iberte”, de Paranagua, puhlico un poema “Una noche sobre el Adriatico”, donde da expresion a su entusiasmo, que le ha in s- pirado la ciudad bistorica de Split. El senor Rossani ya ba eserito mucbo sobre nuestro pais; abo- ra esta preparando una traduc- LA INMIGRACION EN LA REPUBLICA ARGENTINA Estudio cronolbgico del dcetor Pedro Pandol Bs. Aires, Nov. 15 de 1926. El problema inmigratorio de la Republica Argentina, lia sido siempre motivo de constantes preocupaciones para el Gobierno, debido a su directa vinculacion con el progreso general del pais. Resuelta defiuitivainente la or- ganizacion Nacional, los estadis tas mas esclarecidos que desem- penaban el gobierno dediearon preferente ateneion al asunto y pusieron en practica los medios que en čada epoca y circunstan- cias se consideraron mas condu- centes para encauzar la corrien- te inmigratoria. La riqueza natura! del pais y su extenso territorio, abierto a to¬ das las actividades humanas, brin- daron desde el primer momento cainpo feeundo al trabajo, sin dis- tincion de razas ni nacionalida- des, conforme a los principios fundamentales proclamados por la Constitueion Argentina. No fue menestcr mas alieiente para, el extranjero, que asegurarsele la libertad de trabajo y la igualdad ante la Ley, para que bien pronto llegara a nuestras plavaš, siem¬ pre hospitalarias, la inmigracion Europea, la eual aporto no solo sus brazos, sino tambien sus capi- tales y sus conocnnientos. El correr del tiempo se eneai'- gb de demostrar que el pais no fue iugrato con aquellos esforza- dos “pioneers” que con sus ener gias y con su labor feeunda co- operaron a labrar el porvenir de una Nacion, que hoy se enorgu- llcce de albergar en su seno a mL llones de extranjeros. que viven felices y que han formado hoga- res respetables y respetados. Pero fue men ester dictar una ley de inmigracion que constitu- yera un alieiente mas para el in¬ migrante y ella se nrticulo en ba¬ se de los mismos principios cons- titucionales tan liberales como terminantes. Por un tiempo. la in¬ migracion fue estimulada me- diante la propaganda, aplicando- se diversos reeursos, pero no se dieto una ley sobre la mat eri a cion de sus articulos para publi- carlos en alguna revista yugos- lava; Nos plače hacer constatar que los consules argentinos en nues¬ tro pais no limitah el desempe- no de sus funeiones al trabajo oficinesco, sino que salen para liasta el ano 1875. en que se san- ciono la numero 761. En ella se establecia que mientras no se san- cioirara una ley general de tierras y colonias, quedaba autorizado el P. E. para fomentar la inmigra¬ cion v colonizacion. Un aho des- pues, eS decir, con fecha 19 de octubre de 1876, se dieto la lev general numero 817 que derogaba la anterior y en Virtud de la eual fue creado el departamento d'- Inmigracion, dependiente del Mi- nisterio del Interior, al que per- tenecio hasta que posteriormente fue creado el Ministerio de Agri- cultura. Fue entonces que todo lo que se relacionaba con inmigra¬ cion, colonizacion v tierras pašo a depender del citado ministerio. La expresada ley dejo subsis- tente el Departamento de Inmi¬ gracion, que fue creado por lev 761 y autorizado para mantener eomunicacion directa y activa con los agentes de inmigracion de la Repriblica en el exterior. Asimis- mo, para inspeccionar los buqiies conductores de inmigrantes al pais; contratar pasajes de los mismos y exigir a las compamas de navegacion el cumplimiento de¬ laš disposiciones de la !ey respec- tiva, como ser sobre alojahiiento, mauutencion, higiene, ete. La ci- tada ley, que es la que esta aun en vigor, igualmente faeulta a la aetual Direccion de Inmigracion para contratar pasajes de inmi¬ grantes e intervenir en su desem- barco en los puertos argentinos. Esta faeulta da para proveer la colocacion de los inmigrantes, en- cauzar la inmigracion al interior de la republica y convenir con los gobiernos provinciales todo aque- llo que se relacionara con los fi¬ nes indicados. Contiene la ley ex- presada una serie de disposiciones relacionadas con la inmigracion y colonizacion y condiciones quc deben de reunir los inmigrates.. • Ha sido aquella la ti ni ca ley de fondo que ba tenido el pais en esa materia _v en virtud de la eual se ba colonizado el territorio argen¬ tino. ponerse en contacto con la vida de] pais a donde los mando su patria, para tejer los vinculos entre las dos naciones, joveries čada una a su mbdo, y hasta ahora las dos desconocidas ntu- tualmente. Pag. 2 GOSPODARSTVO JVb 11 Breves antecedentes La inmigracion de la Republi- ca Argentina liasta antes de la Organizacion Nacional fue muy limitada, no solo porqne el pais era poco conocido, sino tambien porque la navegacion se hacia ge- neralmente a vela con los incon- venientes y difioultades de aque- Ha epoca. Ademas, las convulsio- nes politicas alejaban al inmi- grante que encontraba poco ali- ciente para el trabajo y la radi- cacion. La estadistica que se llevaba era asimismo deficiente por las causas meneionadas. Aquella re¬ den se comenzo a llevar mas me- todicamente a partir del ano 1857. De este ano hasta 1867 co¬ menzo a afluir la verdadera inmi¬ gracion, lo que eonvenia porque se trataba de labradores e indus- triales, aunque incipientes toda- via. Se inicio tambien en dicha epo¬ ca la eolonizacion a base de inmi- grantes enropeos, que fueron trai- dos por intermedio de corredores y agentes que estaban en relacion con el gobierno. En el periodo comprendido de 1857 hasta 1876 entraron al pais 342.524 inmi- grantes, que fueron distribuidos en diversos puntos del territorio de la Republica y en particular en las provincias de Buenos Aires, Santa Fe, Corrientes, Entre Rios y Cordoba. Esa masa de inmigracion a quc nos referimos, tuvo su influencia, inmediata y decisiva, en el pro- greso economico del pais, pues aquella no solo representaba bra- zos, sino Capital y experiencia en lo que respecta a las industrias agropecuarias y sobre todo en la agrieultura. A partir de ese tiempo el au- mento de poblacion comienza a ejercer una influencia grande en la riqueza nacional. Ya en 1876 se hizo la primera exportacion de trigo en una can- tidad anreeiable y con exeelentes resultados. A mayor inmigracion, que desde entonces se sistematizd anualmente v en proporciones as- cendentes, hubo mayor nroduc- cion exportable. TTn analogo au- rtiento se opero asimismo en la importacion de productos manu- facturados en general e imple- mentos industriales. en relacion directa con el erecimiento de in- migrantes y con la capacidad eco- nomica del pais. Nuestros productos agropecua- rios comenzaron a eonquistar nuevos mercados europeos, a ha- cerse conocer v a intensificarse el intercambio que se estableeid bien pronto normalmente, si bien en nroporciones modestas, comna rado con el ineremento que torno pocos aiios despues, hasta adrmi- rir la imr.ortancia a que ha lle - gado en la actualidad. El progreso, por otra r.arte. al- canzado en la navegacion a va- por. contribuvo poderosamente a aumentar el intercambio con las principales naciones europeas. La exportacion no se limito va a los productos de la primera epoca y la ganaderia y sus derivados, con los de la agrieultura, tomaron carta de ciudadania en nuevos mercados, multiplicandose las ex- portaciones. Como consecuencia del interes que de dia en dia se manifestaba en Europa por la produccion argentina, vino la co lonizacion en grande escala y cl refinamiento de la ganaderia eriolla. Aplicacion e interpretacion de la ley 817 Como consecuencia de 'la lev 817 el P. E. nacional, en diversas ocasiones, dieto decretos y reso- luciones interpretando y amplian- do las facultades que la mišma conferia al Departamento de In migracion. Posteriormente el Con- greso sanciono otras leves relati- vas al alojamiento de inmigran- tes, gastos para fomento de la in¬ migracion, anticipo de pasajes, construccion de hoteles en la Ca¬ pital y otros puntos. En diversas ocasiones han sido presentados a la Camara proyee~ los de leyes sobre reformas de la legislacion, conformandolos a las conveniencias sociales y economi- cas de la actualidad, pero no han llegado aquellos a tener sancion legislativa. A fin de subsanar to- dos los ineonvenientes que hoy tiene la ley dietada hace 47 anos, el P. E. con fecha 28 de julio del ano 1923 elevo al congreso un mensaje y proyecto de reformas. En el mensaje el P. E. hacia pre¬ selite que desde la epoca en que se sanciono la ley 817 a la fecha, las circnustancias han cambiado sensiblemente y las necesidades de la inmigracion se han modifi- cado en lo que respecta a nuestro pais. Y agregaba: “El faetor oxterno tambien ha cambiado. Los paises one se mos- traban avaros y ponian cortapi- sas a las salidas de sus hijos, se convencen hov de que la moderna organizacion de la industria doja en los paises de poblacion densa, un exeeso de mano de obra one pesa sobre el mereado de sala- rios envileciendo estos con detri- mento de la economia de la masa obrera. Este fenomeno los induce a fomentar la emicraeion nara restablecer el equilibrio. elimi- nando el exceso v a favoreeer hov con leves emigratorias las salidas de ouienes buscan fuera una vida que dentro no es facil alcanzar en su amplitud economica. “La gran gnerra ha produddo. asimismo. un fuerte deseouilibrio en toda Europa v la desocupacion comnlica el nroblema. “Es indudable que necesitamos poblacion. pero no para nuestros grandes ciudades, aue e«tan nle- toricas sino para nuestros oam- pos. Necesitamos asricultores prac.ticos v no braceros sin oro fesion: nos convienen trabaiado- r»e exnertos aue desde el primer dia orodnzoan. aumentandn las fuentes del intercambio. Ouere- mos hombres energicos con an«ia de progresar, fuertes. animados de perseverancia, espiritu de lu- cha y confianza en su propio es fuerzo.” En resumen, los terminos del problema han cambiado. Antes se reputaban liberales los paises de emigracion y favorecidos los que la recibian. Hoy la liberacion es de quienes admiten la inmigra¬ cion y el favor lo reciben quienes logran encauzar su inmigracion En estas condiciones es prečiš o guardar celosamente, hasta comc faetor de soluciones economicas. el poder de regular los fenomenos migratorios. El problema de la inmigracion esta intimamente ligado con la eolonizacion. El Poder Ejecutivo OD UPRAVE I UREDNIŠTVA “GOSPODARSTVO” od svo¬ jih skromnih pocetaka razvilo se je postupno tako daleko, da se je pokazala potreba, da bi izla- zilo na 16 stranica., Buduci da je time bila dana moguenost, da i nas i eeskoslovenski deo posto- ji svaki za sebe, to se je nase odelenje “Vestnik” odelilo te počelo od 11. broja dalje-izlazi- ti kao posebna novina. Time smo i mi dobili prilike, da se bolje prilagodimo potreba¬ ma naših naseobina. Postavili smo novinu na nekoliko siru o- snovicu. Izlazice u 4000 prime- raka, jer hočemo uciniti iz njo jedno glasilo, koje bude prosire- no zbilja posvuda, gde ima na- seg sveta. Najbolje zamisli ne vrede, ako nema srestva, da sazna zanje zbilja celokupno iseljenistvo. A takovu vezu može tvoriti jedrno novina. Tek kad je ispunjen taj preduvet, onda se može pristopi¬ ti izgradnji organizacije, koja ce raditi oko ostvarenja programa, o kojem ce iseljenistvo po svim Republikama raspravljati preko ovako svuda prosirene novine. Z b o g ovc reorganizacije (Dodatak knjiži o radu naših konsulata u inozemstvu) Usprkos teskog poratnog sta¬ nja, u kojem se našla i naša mla¬ da država kao i ostali europski državni organizmi", usprkos pos¬ ledica te krize u politickom ži¬ votu i poraznom stanju na polju narodnog gospodarstva, u zad¬ nje vreme imamo par utesljivih pojava, koje naznacuju, da je organizam mlade Jugoslavije u sustini zdrav i dovoljno jak, da reaguje na dosadasnju poratnu vrueicu i da počne s lecenjem be- zbrojnih rana. Ministar Peric, Srbin, dolazi u hrvatski Zagreb, da na velikom zboru privrednih organizacija raspravlja otvoreno o koracima za borbu sa gospodarskim pote- skocama. Ministar Krajac, Hrvat, ne boji se napadaja te istupa sa svojim gospodarskim progra¬ mom. Ministar Pucelj, Slovenac, ne boji se “pohrvacenja”, stupa n Radicevu strankn da i Slove- ha senalado desde su primer men¬ saje este punto de vista y en tal sentido. se trabaja en la reorga- nizacion praetiea de la oficina de Tierras y Colonias, al par que se prepara con enidado las reformas legislativas y administrativas qne se requieren con urgencia. El or- den de trabajo ha hecho anticipar la presentacion que con este men¬ saje se hace de la ley de inmigra¬ cion insistiendo una vez mas en el cocepto de que la eficacia de su aplicacion usta intimamente li- gada a la buena y racional colo- nizacion. ovaj se je broj nekoliko zaka- snio, pošto smo hteli, da novina i za nadalje dobije čvrst temelj,; neodvisan od vanjskih cinitelja,. cijih interesi, ne ,idu. uvek uspo-' rejno sa interesima širokih slo- jeva iseljeliistva. Pošto je ceski tekst mnogo ne- citliviji bez slovenskih slova, to smo iste prepustili svom mladom; drugu “Vestniku”. Nadamo se,: da ce nam eitaoci to oprostiti;: cim pre bude moguce, doei cemo ; u torne opeta u red. Bratsko j : novini ‘ ‘ Vestniku ’ ’ želimo da i"on cim pre pobedi po- cetne poteskoce. Njegov je pro¬ gram identiean programu “Go-, spodarstva”. Uvereni smo, da ce¬ mo kasnije opeta raditi svaki u svom okrugu tako složno kao sa¬ da spočetka, kad se jo moglo početi jedino zato, jer smo po- duprii jedan drugoga 4 S'ovenska zadaca obijuh novina lezi u to¬ rne, da i naša i njihova koloni¬ ja izgrade svoju organizaciju, a da se nato pristupi zajednickom i pararejnam radu tamo, gdje bi jedna i druga koloni ja bila pre¬ slaba sama za sebe u ovim veli¬ kim dimenzijama Južne Ame¬ rike. nija. utice na upravljanje držav¬ nih poslova; javno izjavljajo, da je potrebno, da se pridruži tom radu i Slovenska Ljudska Stran¬ ka te da je u tom slučaju sme- sta spreman, da odstupi, ako bi njegova osoba bila zaprekom za suradnju te najjace, njemu ina- ce nepu-ijateljske stranke. Na- kdn krize u vladi nastavlja se kooperacija radikalske i radiče¬ ve stranke, a time odrzava se i stalnost kod vogjenja državnih poslova. Dolazimo dakle u doba obra¬ čuna se progreskama, koje su bi¬ le neizbezive kod ogromne nava¬ le zadaca oko organizacije nase države nakon ratne katastrofe. Vaza n deo tog programa či¬ ščenja tvori naša zastupnicka služba na strani. S jedne strane živi 1|12 naseg naroda u tugji- ni kao iseljenik i sa svojim no- vcanim doznakama tvori vazan izvor gospodarskih prihoda. S druge strane Vlada bes sposob- (Concluira.) Nepoznata i zaboravljena Južna Amerika ■Nb 11 GOSPODARSTVO PAg. 3 SLOVENCI, POŠILJAJTE NAM NASLOVE NAŠIH ROJAKOV, DA ZAČNEMO Z REDNIM OB¬ JAVLJANJEM SLOVENSKEGA ODDELKA. LIST IZHAJA V TOLIKIH IZVODIH, DA MORE POSTATI NAJBOLJŠA NA¬ SA VEZ V NARODNEM IN GOSPODARSKEM OZIRU. ne spoljne službe naliči coveku, koji bi slep i gluh hteo de uspe va u nepoznatoj tugjini. Pojavila se knjiga o radu naših konsulata na strani- A ta knji¬ ga ukazuje nam na zalosnu cin- jenicu, da celi jedan kontinenat, Južna Amerika, tvori suhu gra- nu na stablu naših megjunaro- dnih veza; onaj kontinenat, koji tvori inace bojno polje utakmi- ce najjacih država, jer je u op- coj svetskoj krizi gospdarski jos najsvezije i najzahvalnije popri- ste za gospodarske uspehe. Pošto reorganizacija nije mo- guca, ako se ne pogje od opcih pojmova konkretnim cinjenicama, duznost je iseljenistva, da poje- dinim cinjenicama dokaze, koji su uzroči toj poraznoj pojavi, da nas konsulat nije izvestavao svo- ju vlast o trgovackim prilikama u Argentini i o uslovima za me- gjunarodnu izmenu raznili pro¬ izvoda . Zato je od potrebe, da poku¬ sim analizovati spomenuti zalo- sni saldo razdoblja od skoro pet godina delovanja naseg sadasn- jeg generalnog jionsula ovgje. U “Gospodartsvu” bilo je vec izlozeno, kako je bilo povereno ovdasnje nase zastupstvo licu ko- je doslodo njega zahvaljujuci nasoj profesijonalnoj politici, to jest kao proteze jedne danas nez¬ natne politicke frakcije, te| se naravski nije gledalo na sposob¬ nost i spremu kandidata. Samo se tako može rastumaci ti, da sc g. Grisogono ne ustru- cava svoju potpunu pasivnost opravdavati time, da on nije do- sao ovamo kao konsul, nego da je on neke vrste “politicka ose¬ bnost’’ sa diplomatskom misi¬ joni. Prakticiranje ove logike bi¬ lo je toliko godina moguce i do- pusteno i dade se pojasniti jedi- no nesregjenim prilikama pora- tnog doba. Jer inace zar inoze- mo predstaviti sebi n. pr. jedno- ga Baburicu kao direktora je¬ dnog konservatorija ili Nikolu Mihailoviča kao sefa jedne klini¬ ke? A megjutim jednog provin- cijonalnog suca vidimo vec sko¬ ro pet godina kao generalnog konsula, premda sam kaze. da nije dosao ovamo da konsuluje, jer lioee da bude jos nesto vise, naime poslanik. Pa da vidimo posledice ovako- vog dilentatizma na tako vaznom mestu. Po samim njevogim izjavama sudeci, zadace su konsulata, — osim upravnih — i narodog, po- litickog, socijalnog i gospodar- skog značaja. A zadace konsulata ovgje u Argentini jos su vazni j e i op- sirnije nego drugde: naseobine rastrkane su po velikom terito¬ riju, delomicno su imucne ili po¬ što ji mogucnost velikog gospo- darskog razvitka. Svest naseg sveta nije pojednako razvijena, negde niti ne postoji, a na ne¬ kim mestima cak se sanja jos o uskrsnueu Austrije. Niti postoji kakova opca organizacija, niti društva skupova sli enih gledi- sta. Postoje samo dve moguenosti, da se to iseljenistvo poveze u ce¬ linu i uvede na teren uticaja državnih interesa: nevine, prosi- rene tako da dogju svim rast/r- kanim pojedincima u ruke, i ure- gjivane tako, da odgovaraju re¬ alnim potrebama iseljenistva. Drugo: organizacija. Pocetne po- teskoce u svoje vreme vec je po- bedila J. N. Obrana. Ona pripra¬ vila je u oba pravca teren budu- cem drzavnom predstavniku, ko¬ ji nije ima o uciniti nista dru¬ gega, nego ih prilagoditi novim prilikama i potrebama. Pogledajmo, sto je ncinio g. Grisogono s jednim i drugim. ORGANIZACIJA — Pustio je zaspati ogranke J. N. Obrane, o- ve tako vazne nacij onalne usta¬ nove. Sacuvao je samo titule glavnih funkcija. Pomocu njih i preko njih je pravio reklamu, kako mu je konveniralo (vidi njegov “Kontraprote-st”) Pro¬ past Ogranaka konvenirala mu je samim tim, sto je ubijena sva¬ ka mogucnost javne kritike nje¬ gova rada. Megjutim naj elementarni j e potrebe dovele su do osnutka 3 ili 4 društva, iskljucivo inicija - tivom samog iseljenistva, i za ko- ja se mora reci, ako se hoče su- diti po faktickom stanju stva¬ ri a ne po govorima na kako- voj zabavi, da samo zivotare. Rad “Iseljenicke Zore” g. Gri¬ sogono je paralizirao, kad je po¬ kazala malo reakcije na vladaju- ce mrtvilo, tim, da joj je oduzeo pravo davati uverenja članovi¬ ma za repatrijaciju. Radnici, vec onako u teskoj krizi, videči, da od društva nemaju niti te kori¬ sti, napustili su društvo. U Ro- sariju nas je svet ucinio jedan pokušaj za prikupljenje naših redova, i pozvao konsulat, da po- salje nekoga gore na sastanak; konsulat nije niti odgovorio. Ka- zu da broji naša kolonija u oko¬ lici tog grada 20.000 duša. G. Grisogono pokazao je, da on organizacije nece, nego to¬ lerira samo po koje pojedino društvo, stoječe pod uplivom ta- kove osobe, koja se dade stavi¬ ti pod njegov lični uticaj. Njegovi pokusaji da takovom taktikom prikazuje, ko da je on izvrsio svoju “politicku miši ju”, znace prikazivati starijoj vlasti i javnosti u domovini stanje drukcije, nego u istini jest. NOVINSTVO — G. Grisogono napisao je u “Kontraprotestu”, da se je toboze zrtvovao, kad je na zamolbu naših ljudi preuzeo u svoje ruke “Jadran”. Novine preuzeo je on u ruke od par po- jedinih gore spomenutih lica, a ne na poziv iseljenistva. Napro- tiv bezbroj puta imao sam prili- ku, da cujem da svet protestira jer je on ne pitajuci nikoga, uzeo “nas” “Jadran”. A istotako je tu novinu i zau- stavio, ne pitajuci iseljenistvo za mnenje. A jos manj e mu je pa- lo na pamet da “Jadran” po¬ nudi kome dragome, da ga pre- uzme. Novinu je pisao tako, da se je svet cudio i — smijao, kad je “uredništvo Jadrana intervjusa- lo gospodina Grisogona” to jest on samoga sebe, jer se je zna¬ lo, da sve takove danke piše sam, da obmami svoju stariju vlast s toboznjim velikim svojim uplivom u koloniji i sjajnim u- spesima u dresiran ju iseljenickog javnog mnenja. Cim se je u do¬ movini promenila vlada, vec su svi cekali, da ce u narednom broju “Jadrana” i g. Grisogo¬ no promeniti svoj kaput politic¬ ke udvornosti. Da je takova po¬ liticka nestalnost morala ubiti u iseljenistvu svaki serij ožili po- jam o “državno - nacijonalnoj” politici g. Grisogona, razume se samo po sebi. Tako je npr. na jednoj svojoj slucajnoj poseti nase kolonije u Berissu zabav- ljao koloniju samo sa strana- ckim odnosima obradivsi Pasica i radikale sa najizabranijim iz- razima starokrajskog govornika stranacke ideologije. A eto ti smole, nekoliko dana iza toga pala je vlada Ljube Davidovica, a Pasic bio je opeta sef i idol g. Grisogona i “Jadrana”. U kolikoj je meri g. Grisogono i- dentificirao interese tog toboze i- seljenickog glasila sa svojim lič¬ nim interesima, pokazuje najbo¬ lje cinjenica, da je dva puta bio odsutan po vise meseci, pa oba- dva puta zaustavio izlazenje “Jadrana” dok se on nije ope¬ ta povratio. Sva je njegova mudrost op- stojala u torne, da je pokgsao, da “ubije” pok. Radeljaka sa njegovom “Zajednicom”. Kako si je on to predstavljao u ovoj zemlji slobodne stampe, bog bi s ; ga znao; ali fakat stoji, da je on danas bez “Jadrana” a “Za - jednica” izlazi jos i sada, uz' drzavana ne od jednog diploma¬ te, nego od jednog naseg sla- gara. Umesto rasprava oko iseljeni¬ ckog programa objavio je clanak “Da se prebrojimo”, najavljaju- ci borbu svim sledbenicima .po¬ kra j inskog i plemenskog patri" jotizma, koprrajuci Pribicevicevu parolu, koji je po istupu iz vla¬ de hteo deskreditovat] Radiča i tako razbiti koaliciju RR.—Ta¬ ko umesto da trazi osnovicu za zajednicki rad nas svi juh, uvu- kao je ovamo u dal eku Ameri- ku parole iz unutarnje, momen- 'talne politike u domovini, Nije razumio, da put do državne sve" s ti vodi preko plemenskog pa¬ triotizma, bilo hrvatskog, bilo srpskog ili slovenackog. Jugo- slovenstvo danas jos je ideal do- duse probugjene ali neznatne manjine, a plemenska svest vec znatan napredak kod onih mno¬ žica koje su se pre 30 i vise go¬ dina iselile iz domovine te izg u" NAJSTARIJI CESKOSLOVENSKI NOVCANI ZAVOD b^. BUENOS AIRES BOLIVAR 171 Noveane doznake u stari kraj preko Živnostenske Banke u Pragu najveceg novcanog zavoda u Ceskoslovackoj, ša glavnieom i pricuvama od preko 400.000,000 ck. i preko H (prijasnje Hrvatske Zemaljske Banke) Čuvanje novaca us 4 % ukamacivanje Menjanje novaca po najboljim tecajevima Prodaja prekomorskih prevoznih listova uz najniže cene. GRAMOFONSKE PLOCE hrvatske, srpske i slovenacke PIŠITE PO CENOVNIK P&g. 4 GOSPODARSTVO .Ne 11 bile svaki kontakt s razvitkom s vesti u staro j domovini. A za vremena talijanske oku¬ pacije u Dalmaciji imao je tako lepil priliku privuci za nacijona- lni program eolu nasu kolonij u, koja sastoji vecinom iz Dalma- tinaca, jer su svi bez razlike po- litickog naziranja tako svesni rodoljubi, da mora covek skinu- ti kapu pred njima. A g. Griso¬ gono u vidu svojih budueih di¬ plomatskih odnosa s kolegama diplomatama nasili “prijatelj¬ skih suseda” setio se Dalmaci¬ je' u svom “Jadranu” tek, kad su ju Taiijani napustili. _ IZOLACIJA — Da je ostaviv- si Iseljenistvo bez vlastite novi- ne i bez organizacije naneo i to¬ rne i državnim interesima neoee- nivu stetu, samo je posledicom njegovog postupanja u ovim pri¬ likama. “Jugoslovenska Matica”, “Ja¬ dranska Straža”, “Narodna Ob- rana”, eminentno narodne usta¬ nove, hisu našle u njemu niti ra¬ zumevanja nitipomagaca, niti je mogao uciniti sto pozitivna za njih, jer nije imao veze s nasom iseljenickom javnosti. “Hrvatski Radisa”, Narodna Zastita” “Za¬ druga Ilrvatskih Zena u Splitu”, ove tako vazne soeijalne institu¬ cije ne mogu naci pravog pora- zumevanja u krugovirna iseljenr stva, jer od g. Grisogona nikada ni jednom reci svet nije bi o upu- civan o njihovom radu, znace- nju i programu. Molbu “Crvenog Krsta” za kupljen j e članova odbio je, tako i da danas počiva u konsularnom i arhivu. G. Grisogono, kad je imao novinu, nije smatrao potre¬ bnim da budi interes za njega: a sada bez novine toga ne može uciniti i kad bi hteo. Kad je za vremena pregovora o miru bilo potrebno uplivisati s našim javnim mnenjem na "Wi- Isona, dosta je bilo sa 40 brzo- java pozvati nase Ogranke, i za jedan dan imali smo u ruci 40 brzojavnih izjava sa svili strana na Juznom Atlantiku te smo mo¬ gli javiti kablegramom Wilsonu mnenje celokupne nase emigraci¬ je. Nesto slično se je dogodilo s izjavama naših Visana, kad su Taiijani hteli dokazati, da je Vis talijanski, da si ga prisvoje. A sto se je dogodilo sada, kau su dosle poplave? Cela naša Sev. Amerika službena i iseljenicka, dala se na posao. A ova glasovi- ta Južna Amerika? — Dokazala je sjajno, kako je g. konsulu Grisogonu uspela njegova “poli- ticka misija””: priregjena je jedna zabava u korist osteceni- ma, po inicijativi jednog naseg malog drustvanca, i sakupilo se u svemu, osim 3 tisuca darova¬ nih od dvojice milijunara -— ne¬ kih 600 peča. Tako zalosno da¬ nas reagira Južna Amerika na pozive domovine, krivicom g. ge- neralnog konsula, jer je njemu konveniralo, da se podrzavanjem dezorganizacije onemoguci mani- festovanje javnog mnenja, cime je onemogucena svaka javna ak¬ cija, kaosto se je dogodilo sada kod akcije Crvenog Krsta u po- | | : ^ i Representante: O. BUENOS AIRES G. m. b. H._ BREMEN HENZE SAN MARTIN 666 NOVCANE DOZNAKE brzojavno ili postom u sva mesta JUGOSLAVIJE obavljam u DINARI- MA ili DOLARIMA brzo i uz najumerenije cene. isplacujuci naslovniku na ruke novac u gotovom bez ikakovog odbitka i troska. U ostale zemlje Europe Njemacku, Austriju, Cehoslovacku, Ugarsku, Rumunjsku, Poljsku, Ru siju i Litavsku, izvrsavam doznake u dolarima. PREVOZNE KARTE ZA I IZ EUROPE, sa brzim kao i putnickim najmodernije uregjenim parobrodima, na ko.jima imadu svi moji putnici dobru i izdasnu opskrbu, dok je uregjaj priznalo najbolji i najcisci. Preuzimam svaku odgovornost za sve dane mi naloge s mojom vec 20 godina ovdje postojecom tvrtkom, koja je od vajkada srediste svili Jugo- slovena. Čuvajte se jeftinili ponuda, jer ce i put prema njima biti Besplatna upiita o potankostima. IZMENA NOVOANICA. mOc poplavljenim krajevima. Dezorganizacijom ubio je g. Grisogono moguenost efikasnog rada takogjer “Iseljenickom Ko~ mesarijatu”. Tog komesara veli¬ ka večina nasili naseobina niti jos vig.jela nije, a za njegov do- lazak doznalo se slučajno preko ovdasnjih novina, koje bas oni¬ ma ne doiaze u ruke, koji mo¬ gu komesarove pomoči najviše trebati. O programu rada, o izva- gjanju tog programa iseljenistvo jos danas ne zna nista (oni po- j edinci sto idu s njim na kafu, slučajno mogu da nagju njego- vu kancelariju u XI. katu, ili ga- vide na konsulatu, svi ti jos ni- su onih 50.000 iseljenika, sto nas ima u Argentini). O suradnji iseljenistva s tim komesarom da- kako ne može biti niti govora, jer po zasluzi, g. Grisogona ne¬ ma veze izmegju službenih pred¬ stavnika i iseljenistva, udaljena i po par 1.000 km. od sedista tih predstavnika. ARISTOKRATSKI MENTA¬ LITET — Po logici stranackih i osobnili interesa domovinski “demokratski” skup eksportrrao je ovamo na mesto predstavnika nase demokratske države u jos demokratienije republike Južne Amerike lice, koje je, dosavsi ovamo smatralo za liajpotrebni- je de si dade tiskati posetnice sa svojim plemickim grbom, a jos u aprilu ove godine da se dade slikati na ladanju za ov- dasnju vecernu novinu “La Ra- zon” kao “Don Ivo VON Griso ogono, Consul General, etc.”, G Grisogono morao, je kao konsul položiti prieegu, koja implicira prisegu na osnovicu države, to jest na Ustav, a u tom IJstavu ima jedan clanak, odmah na po- cetku, kojim se ukidaju svi pri¬ vilegiji pa i plemstvo; kakovo poverenje može imati iseljenis¬ tvo u takovog- “cuvara ustava", kojim pravom se može od iselje- nistva zahtevati vršenje zakona, koji emaniraju svi iz Ustava, ako je prvi i jedini zastopnik nase države tako daleko ne sa¬ mo duhu nego i odredbama U- stava! Ostalo mu je ukrvi 20 godina provedenih u onom austrijskom mentalitetu malih gradiča, gdje se umire od dosade, i po koji- ma se resavaju tako vazni diplo¬ matski problemi, da li supruga kotarskog poglavara ima uciniti prva posetu gospogji drža v nog tiskala ili naopak. Zato vidi formalnu važnost svoga mesta u preteranoj per¬ spektivi pogotovo za Buenos Ai¬ res. Is toga sledi citavi niz po¬ sledica u njegovom postopanju koje udaraju zig naproste jalo¬ vosti u onom delu konsularhog rada, koji bi da o tom radu tek pravu vrednost u pogledu orga- nizacione i propagandisticke ak¬ tivnosti. Kad se je u provinciji, to jest saveznoj državi Buenos Aires va¬ dilo o prisilnom otkupu velepo- sednicke zesglje oko zeleznickih Staniča, to je agilni g. Kebeljic, pitajoči pre g. Grisogona, pri- pravio svojim vezama kod pro- [ PRETPLATA na ‘ ‘ GOSPODARSTVO ’ ’ iznosi za čelu godinu samo TRI PECE m|n. Da dogjemo po svojim za sada jos skromnim silama, u ovim vremenima krize u susret onima, koji su i nas poduprli kao pretplatnici, to smo odlucili, da cemo svakom pretplatniku, kad trazi rada, objaviti besplatno dva puta u godini oglas o po traznji rada. Kod narrudbe ogla¬ sa neka svako navede broj na¬ se namirnice izdane za primlje- nu pretpJutu. Oni, koji nisu pretplaceni, mo¬ gu objaviti svoje, oglase, po tarifi za male oglase; ili neka posalju zajedno sa narudzbom oglasa ce- logodisnju pretplatu. vicijonalne vlade, preko sekreta- ra guvernera, sastanak naseg konsula sa guvernerom. Taj odredio je vreme za audijenciju nekog dana na 3 sata popodne. jSiromah Kebeljic javlja i telefo¬ nira ovamo, a nas g. pl. Griso¬ gono, kojemu se nije svigjalo, dg je demokratični argentinski gu¬ verner smatrao dovoljnim posre¬ dovanje “obicnog” gragjana Kebeljica te izbegao sve proto- klarne formalnsti, javio js da ne može doci, jer je vanredno zaposlen. A sedlo je celo popo¬ dne u uredu citajuci novine. Za 4 sata mogao je poči i vratiti se. Mozemo misliti, kakove su po- jmove dobili o nasoj balkanskoj državi upravitelj države Buenos Aires, koja je za 50.000 km. ve¬ ča nego Jugoslavija, i njegov bla¬ mirani sekretar. G. Grisogono nije smatrao ni - kada potrebnim, da uspostavi veze sa funkcijonarima vaznih ureda, kao Direccion de Inmi- gracion, Dep. Nacional del Tra bajo, Upravom Železnica itd., sto je bilo od najelementarnije po¬ trebe radi zaposlenja naših lju¬ di. Tuzio mi se je d an od nasili uvoznika, da su od bivseg ap- strijskog konsulata dolazili sva- kog meseca referenti u poduze- ce, pa da se informiraj u o toku poslova, da je cak i sada imao u poseti posebne trgovacke refe¬ rente Ministartava Inost. Dela iz Berlina i Beca, d očim ga nas konsul niti jedanput nije posetio u poslovnici pa da pribore podat¬ ke trgovacke prakse. Nikada nismo imali prilike vi- gjoti ni čuti, da bi bi o predavao u vaznim klubovima o nasini pi- tanjima, niti da bi trazio stalne veze s ovdasnjim publicistima. L T svemu napisao je pet clanaka za novine, u kojima obragjiva u- vek istu temu o našem jedin- stvu, ko da se naša država tek ima da stvori. U oktobru 1924. god. na prvom negjunarodnom Kongresu Soci- jalne Ekonomije nas delegat g. Grisogono nije progovorio ni re¬ ci, docini su delegati Nemackp, Engleske i Severne Amerike sva¬ ki dan referisali i objasnjivali soeijalne zakone svojih država. Svrlia je bila kongresu, da ?e Xe 11 gospodarstvo Pag. 5 trazi u onim vremenima, kad je preti« svuda boljsevizam, na ko- ji način bi se dalo socijalnom zakonodajom udovoljiti praved- nim radnickim zahtevima. Ov- dasnje socijalisticke novine ope- tovano su napadale nasu drzavu kao reakcijonarnu u tom pogle¬ du. G. Grisogono ni u ovoj pri¬ godi ni j e poceo nikakove siste¬ matske obrambene kampanje. U oba slučaja mogao je doka¬ zati, da imamo i mi stvoreno mo¬ derno radnicko zakonodavstvo po najboljim posleratnim uzori- nia nemackim i austrijskim. Nikada nije upotrebio kod ra¬ znih diplomatskih sukoba s Itali- jom, Madzarskom i Albanijom priliku pa da argentinsko j jav¬ nosti prikaze nase stanoviste. Za ovakav nerad g. Grisogo¬ no izgovara se izjavom, da u o- vom pravcu nemoze raditi, j er ne¬ ma diplomatske funkcije. Na to se može odmah odgovoriti slučajem libanskog novinara Emira Ar-, slana, koji je kao novinar znao pobuditi ovgje najvecu paznju za interese svoje domovine. Kad se je podelio arhiv bivše Austrije, g. Schanz predao je našem konsulatu skup krasnih diapozitiva o Dalmaciji, za pro- jeciranje. G. Grisogono nije se | nikada setio da npotrebi u nasu propagandi! ono, sto je ovgje za Dalmaciji! i njezini promet stra- naca cinila vec pre rata Au- strija. Ceskoslovenski poslanik Ky- bal nakon prve godine svog ra¬ da u Brasilu izdaje čelu knjigu 0 svom radu; argentinski konsul u Splitu izdace u prevodu svoje radove o Jugoslaviji, arg. gene¬ ralni konsul u Beogradu, cim je dosao ovamo, objavlja u “La Nacion” citavu stranicu slika o našim krajevima, a konsul SHS, koji prima triputa toliku placu, prelazi sa suverenim prezirom preko narodnih i državni intere¬ sa i potreba, terajuci politiku “osobnih usluga”, da njima po¬ kuša zatvarati usta ljudima ne- zavislog mišljenja, za koje se boji, da bi jednog dana mogli reci ko ju, sto nije u interesu njegovih težnja za poslanickom časti. G. Grisogono zaboravlja, da on ne živi od privatne rente (u kojem l)i slučaju nikome ne stalo do toga sto radi illi ne radi) nego da živi od znoja onih koji placaju po¬ reže, i da ima dakle javnost pravo, a njegova starija vlast duznost, da ispita, kakove kori¬ sti ima narod, to jest država od onih po prilici 160.000 peča, ko¬ je je dosele povukao u ime svo¬ jih prinadleznosti. Tih 3.200.000 dinara znaci kamate, koji su bi¬ li oduzeti našo j privredi u do¬ movini od njezinog kapitala, pa ih mora narodno gospodarstvo prhniti natrag radom takovog cinovnika u jednom ili drugom o- bliku. Ako ne, onda treba takovo skupoccno mesto suspendirati, ili suspendirati onoga, koji je be- splodno zauzima. Gg. ministri Nincic, Krajac i Simonovič imadu prilike, da istraze tacnost gornjih podataka 1 prouce uzroke, zasto u knjiži o radu naših nadlestava na strani nije moglo biti govora o nasoj Juznoj Americi. U protivnom slučaju promasen je cilj svili go¬ spodarskih programa i stegjenja u drzavnoj upravi, a jedini ko¬ ji ce se koristiti ovakim stan¬ jem, biče siuzbenici kaosto je g. Grisogono. Ovo osudstvo Južne Amerike u spomenutoj knjiži pokazuje, da g. Konsul istotako nije izvr- sio svoju duznost prama koloni¬ ji, u koju je poslat ovamo, da stiti njezine interese. A mi svi kao gragjani Kral¬ jevine imamo pravo da trazirno od vlade, da nam posalje cove- ka spremna, upucena u svoje du- znosti, radina i patrijotski za- dahnuta (delima a ne banket- skim govorima), da se do kraj¬ nih granica zauzme moralno i materijalno za interese kolonije. G. Uzunovic pozivno je u Na- rodnoj Skupstini neka se javi ako neko drži da se u kojem pogledu i na kojem mestu nano¬ si šteta državi. Neko domovini sluzi kao vojnik, drugi plaean- jem poreza, a potpisani ovgje u dal oko j tugjini, smatrao je svo- jom duznosti, da je posluzi time da jiokaze prstom na uzroke raz¬ nih progresaka i na mogucnost puteva k napredku i sregjivanju države sada, kad je dosao mo- menat, da se može i mora pri- stupiti čiščenju i poboljsavanju aparata državne uprave, koja od 13 miljarda drzavnog proračuna za sebe trosi 5000 milijona. Ing. C. Jelovec. “MISTERIJOZNO SAKUPLJANJE PRILOGA” Pod gornjim naslovom donila je “Pravda” u Buenos Airesu od 10. novembra 1926, broj 12, jedan clanak, u kom pisac u ču¬ du pita, zasto ja preko iseljenic- ke stampe ne polazem računa o imenima da ro vatel ja i o iznosu sakupljenih priloga? Istimi je, da sam ja po odre¬ dbama i uputama od strane Pre- uzviscnoga Nadbiskupa vrhbo- sanskoga dr. Ivana Sarica po¬ slan u americke države, d» sa- birem doprinose za ustanove: Ve- liku Gimnazijo u Travniku i teologiju u, Sarajevu, u Bosni. I zahvalivsi velikom rodoljubi ju i razumevanju naših častitih pa¬ triota svadgje sam bio dobro pri¬ mi jen i odaziva nasao. O mom radu kao i o uspjehu bilo je to¬ liko puta govora u “Zajednici" iz Rosarija. Dakle svrha je ja¬ sna i poznata bila svoj javno-, sti, te prema torne netacno i zlo- namjerno je sumnjiciti a pogo- tovo tvrditi, da se tu radi o ne¬ kom misterijoznom sakupljanju priloga. A, sto se tiče polaganja raču¬ na, i tom ce doci jednom vrije- me, a kada i kako, to ce odloči¬ ti moj poglavar, Preuzviseni Nadbiskup, komu ja imam raču¬ ne položiti najprije, a Preuzvise¬ ni Nadbiskup ce opet sam odlu- citi, kako i kada ce položiti ra¬ čun o monie radu darovateljima, kojirn se ja i ovom prilikom naj- BOŽICjEG J m Vaša svojta i prijatelji vec ocekivaju za blagdane vas dar. Najzgodnije čete ih obdariti, ako im doznacite preko naseg zavoda dolare, engleske funte ili dinare u gotovini. Doznaka biče im isplacene u kli¬ ci, bez ikakovog- odbitka. Doznake preko nas idu brzo, sigurno i joftino. Obratite se — osobno ili pismeno u svom jezi¬ ku, — na nase Jugoslovensko Odelenje, koje se na lazi u prvo j podzemno j galeriji nase zgrade, prozor br. 19 — 21. — Otvoreno je svaki dan od 10 — 15 s., subotom od 10 — 12 s. rfc FI RST NATIONAL BANK„/BOSTON ..Podružnica Buenos Aires, Florida 99 (na cosku diagonale, 1 kvadru od Plaza Mayo) Podružnica Avellaneda : Av. Gral. Mitre 301, esq. Maipu TALLER MECANICO CIENTIFICO M. Palermo & Cia. Salta 367—Un. Telef. 37, Riv. 6146—BUENOS AIRES Oonstruceiones y reparacjones de instrumentos para Ingenieria, Cirugia, Quimica, Fisica, Fi- siologia, Optica, Meteorologia, Aviacion, Nautiea Aparatos FOTOGRAFICOS y de NIVELACION (para division de campos, ferrocarriles, caminos, etc.), de la Fabrica Suiza KERN, proveedo- ra del INSTITITTO MILITAR GEOGIiAFICO VUGOSLAVO Gragjevno Produzece-Osnovano 1912 A. GOBICH Sitio de Montevideo 660 — LANUS (F. C. S.) Proračuni načrti i gradnja klica za obitelji, cha- lea, dvorana, skaladista, mostova zeljeznica itd. Specijalista za zelezni beton (cemento armado). Tzvrsilo vec opetovano klice do devet spratova. Male obiteljske kuce grade se na umerene mese¬ čne obroke. Zaposluje nase inzenjere i druge strukovne sile, te iskljucivo nase radnike. Kad radi dobro naša tvrtka, zaradi dobro i nas radnik - iseljenik. Zeljene informacije i podatke rnozete dobiti ns- meno ili pismeno na gornjem naslovu. 2 \l »>—■» K,—»s Pag. 6 GOSPODARSTVO JSfs 11 Kegalos Para las fiestas sle N A V I D A D MEDIAS senoras de seda un par . $ 3.80 doeena . » 21.60 PAnUELOS para Hombre de hilo, y 2 doeena .. $ 7.— 1 ” .. » 12 .— Ni 1063, la doeena » 6. — ASW, ” ” » 5.50 00 ” ” » 2 ,— Con euahjuier letra: la doeena . » 7. — MAQUINAS de Coser y Bordar, marca suiza “HELVETIA” desde $ 120 a $ 158 Časa < mnogo obHublien n ee- 1 oj ikoloniii želimo du