Uredništ"
0' "
Xà'

i

25 marta 1937 god. potpisan je sporazum izmedju Jugoslavije i Italije u Beogradu
GUŠILO SAVEZA JUGOSIOVENSKIM EMIGRANATA IZ JULIJSKE KRAJINE
Giovanni Maracchi
0 SPORAZUMU
Ljubljanski »S I o v e n e c< od 31 t. m. prinaša pod naslovom »Glasovi s Primorja o sporazumu med Italijo in Jugoslavijo^ tale članek:
Trst, 30 marca. Italijanski krogi, bodisi domačini bodisi iz starega kraljevstva, soglasno toplo pozdravljalo prijateljski sporazum med Italijo in Jugoslavijo ne samo z zunanjepolitičnega in gospodarskega stališča ampak tudi Iz notranjepolitičnega stališča, ker je s sporazumom zvezano tudi lojalno ravnanje z narodno manjšino, ker je to neophodna podlaga, ki more ustvariti in ohraniti ono atmosfero prisrčnosti, ki je edina trajna garancija za meddržavne politične sporazume. Tega mnenja so ti krogi tem bolj, ker je taka atmosfera miru in pravičnosti, raztezajoče se tudi na narodno manjšino, obenem najboljši pogoj za gospodarski procvit Julijske Benečije in njenih imperijev, v katerih se italijansko in slovansko prebivalstvo intimno med seboj pomešuje. S te strani bodo napori jugoslovanske in italijanske vlade gotovo našli ne samo prijaznega odmeva ampak tuđi faktor sodelovanja z namerami obeh vlad, ki ne bi hotele medsebojnega sporazuma graditi samo na razlogih gole opor-tunitete, ampak tudi na nekih kulturnih so- S odnosih.
Kakšno pa je stališče skrajno naciona- jS lištičnih italijanskih krogov v Julijski Be- NI nečiji, pa razodeva članek znanega poslan- H ca in vodje nacionalizma v Istri, commen- 9 datorja Ivana Maracchija, iz hrvatske rodovine Mrakov v mestu Pazinu, ki je pod svojim imenom v puljskem »Corriere Istrl-a,iQ* objavil članek o problemu prijateljeva med Jugoslavijo in Italijo. Dočim na-ereč skoro ves članek posveča temu spo-fazuniu z zunanjepolitičnega evropskega eališča. se dotika problema narodne manj-š'ne samo v enem odstavku, ki je očividno bil napisan namenoma, da to vprašanje ko-''kor mogoče omeji po miselnosti in željah skrajno nacionalističnih krogov Julijske Benečije. V tem odstavku pravi:	»V tej
uCi široke in vedno bolj intimne solidarne bodočnosti italijanske politike na eni in jugoslovanske na drugi strani, se tudi vprašanja obmejnih krajev postavljajo pod radikalno novim profilom. Odkrito mislimo, da je danes italijanska i fašistična struktura. v kateri se izraža in se razčlenja celokupno socialno življenje Julijske province, Radostno solidna in učinkujoča, tako da ni bobenega resnega razloga za kakšno boja-Zen zaradi novih navodil, ki jih je dala ^bcejeva vlada z namenom, da v realno °bčutljjvih oblikah uresniči tiste »nove p°dlage« medsebojnega zaupanja, ki tvori-resnično substanco jugoslovansko-itali-ianskega pakta. Svet se ne bo podrl zavo-tega če se bo kakšen emigrant, ki se tllu že leta in leta toži po gričih in po m°riu naše solčne Istre, vrnil med svojce. °n iih bo našel kot mlade fašiste in jih bo 'đdel vprvič v ballilski uniformi; videl bo . Pe nove italijanske kmetske šole, ki jih ie zgradil fašizem: spoznal bo italijansko Prosvetno fašistično organizacijo Dopolavoro; občudoval bo sindikate, ki ščitijo Pravico dela brez potrebe štrajkov; našel bo kanale in meliorirana zemljišča ter dl-Vei' vodovod tam, kjer so prej bila moč-v*ria, puščave in malarija; videl bo cele Pa novo nastale vasi; videl bo končno ma-er Italijo, ki je prinesla svoje blagodati
Primorskemu ljustvu, videl bo, kako se z
,!avdušeno vero in strastjo tukaj ustvarja P°va narodna kultura: kultura fašističnega j Paroda. Mi se torej nišesar ne bojimo, če-Prav ne bo manjkalo kakšnih zašasnih ne-P°razuniijenj( kakor je to v vseh paktih. naradi tega ne bo izgubila svoje vrednosti (j0va skupna orientacija obeh plemen, ki rPg0 Poleg drugega živita ob Jadranskem 0 °rju. k0 sc ]j0 ves jugoslovanski narod, Ban?^01en vis°ke ograje , opojil ob njemu '’aii in najvišji kulturi, kulturi Rima,
0 °ni, ki bodo mogoče vprav v sredi te
SPORAZUM IZMEDJU JUGOSLAVIJE I ITALIJE
POLITIČKI I EKONOMSKI SPOR AZOM S TRAJANJEM 00 5 GOD
Izjava ministra groSa Galeazza Ciana o našem narodu u Julijsko} Krajini MUSSOLINIJEV TELEGRAM 0 PUŠTANJU NA SLOBODU KONFINIRANIH HRVATA I SLOVENACA
U Beogradu je 25 marta o. g. potpi-jstojadinović, a za Italiju conte Galeazzo san politički i ekonomski sporazum iz- Ciano, talijanski ministar vanjskih po-međju Jugoslavije i Italije. Za Jugosla-| slova. Tekst političkog sporazuma glasi viju je sporazum potpisao dr. Milan ; ovako:
Tekst političkog sporaamma
»U ime Njegovog Veličanstva Kralja Jugoslavije, Kraljevski namjesnici i Njegovo Veličanstvo Kralj Italije i car Etiopije,
smatrajući da je u interesu obih zemalja, kao i općeg mira, da učvrste me-dju sobom veze iskrenog i trajnog prijateljstva, i u želji da dadu ovom prijateljstvu jedan novi temelj i otpočnu novu eru u političkim i privrednim odnosima izmedju dviju država,
uvjereni da su održanje i konsolidacija trajnog mira izmedju njihovih zemalja takodjer važni uslovi za mir Evrope,
odlučili su da zaključe jedan sporazum i odredili su u tu svrhu kao svoje odnosne opunomoćenike, i to
u ime Njegovog Veličanstva Kralja Jugoslavije, Kraljevski namjesnici: Ekscelenciju dra Milana Sto^adinovića, pretsjeđnika ministarskog savjeta i ministra vanjskih poslova Jugoslavije,
Njegovo Veličanstvo Kralj Italije i car Etiopije:
Njegovu Ekscelenciju grofa Galeazza Ciana di Cortelazzo, ministra vanjskih poslova,
koji su se, pošto su izmijenili svoje punomoći, nadjene u dobroj i propisnoj formi, saglasili u slijedećim odredbama:
CLAN I
Visoke strane ugovornJce obvezuju se da će poštovati svoje zajedničke granice, kao 1 pomorske granice dviju država na Jadranu i u slučaju da jedna od njih bude predmet neizazvanog napadaja od strane jedne ili više sila, druga strana se obvezuje, da se uzdrži od svake akcije, koja bi mogla biti od koristi napadaču.
CLAN II
U slučaju medjunarodnlh komplikacija, 1 ako se Visoke strane ugovornlce sporazumiju, da su njihovi zajednički interesi ugroženi, ili da bi mogli biti ugroženi, one se obvezuju, da se dogovore o mjerama, koje će poduzeti da bi ih očuvale.
CLAN III
Visoke strane ugovornlce ponovno potvrdjuju svoju volju da u svojim me-djusobnim odnosima ne pribjegavaju ratu kao instrumentu svoje nacionalne po-
Uz politički, potpisan je i trgovački sporazum, koji glasi:
Dopunski sporazum uz ugovor o trgovini i plovidbi od 14 jula 1924 i uz dopunske sporazume od 25 aprila 1932, od januara 1934 i od 26 septembra 1936 o proširenju postojeće trgovačke razmjene i razvoju privrednih odnosa izmedju Jugoslavije i Italije.
U Ime Nj Vel. Kralja Jugoslavije, Kraljevski Namjesnici i Nj. Vel. Kralj Italije i Car Etiopije u cilju da dadu novi potstrek svojim postojećim trgovačkim odnosima bolje prilagodjenim srdačnim odnosima izmedju dvije ze-
luči še ostali slepi, le še bolj pomilovanja vredni: tak človek, ki je bil do danes izgnanec, bo ostal že hujši izgnanec, ker bo postal tuj svojim lastnim sonarodnjakom, bodisi na tej bodisi na oni strani meje. Istrski Italijani pa, ki se ne kesajo, da so bili predhodniki nacionalne intrasigentnosti gledajo danes deli preko starih kolov »nacionalne obrambe«, ko so izpolnili svojo dolžnost in za vedno zasigurali s cementom svoje neomajne vere italijanstvo svo-
litike i da sve sporove i sukobe, koji bi mogli uskrsnuti izmedju niih, rješavaju mirnim sredstvima.
CLAN IV
Visoke strane ugovornice obvezuju se da ne trpe na svojim odnosnim teritori-jatna niti da pomažu, ma na koji način, ma kakova aktivnost, koja bi bila uperena protiv teritorijalnog integriteta ili postojećeg poretka druge strane ugovornice, ili koja bi bila takove prirode, da bi škodila prijateljskim odnosima izmedju dviju zemalja.
CLAN V
U cilju da dadu svojim postojećim trgovačkim odnosima novi potstrek, vise u skladu s prijateljskim odnosima, utvrdjenima izmedju njihovih dviju zemalja Visoke strane ugovornlce su sporazumne, da pojačaju i prošire svoju sadašnju trgovačku razmjenu, kao i da jspitaju uslovc za obilniju privrednu saradnju. U tu svrhu bit će u najkraćem roku zaključeni posebni sporazumi.
CLAN VI
Visoke strane ugovornice saglasne su da ništa u ovom sporazumu neće biti smatrano kao protivno postojećim me-diunarodnim obvezama dviju zemalja, a koje su obveze, uostalom, javne.
Clan vii
Ovaj sporazum imat će rok trajanja od pet godina. Izuzimajući otkaz u roku od šest mjeseci prije njegovog isteka, on će biti produžen prećutno iz godine u godinu.
CLAN Vili
Ovaj sporazum bit će ratiiikovan. On će stupiti na snagu na dan izmjene instrumenata ratifikacije. Ova izmjena izvršit će se u Beogradu, što je moguće prije.
U potvrdu čega su spomenuti punomoćnici potpisali ovaj sporazum.
Radjeno u Beogradu 25 marta hiljadu devesto trideset i sedme godine u dva primjerka, od kojih je po jedan predat svakoj Visokoj strani Ugovornici.
mije, da učvrste i prošire sadašnju trgovačku razmjenu na bazi ravnoteže, da osiguraju pravilan i saobrazan postupak u un apre,d naznačene svrhe, da kontro-hsu primjenu odredaba predvidjenih u tu svrhu, da ispitaju uslove za širu privrednu saradnju, odlučili su da zaklju-ce sporazum i odredili su u tu svrhu kao svoje odnosne opunomoćenike i to: u ime Nj. Vel. Kralja Jugoslavije, Kraljevski namjesnici Njegovu Ekscelenciju g. dra Milana Stojadinovića, pretsjeđnika ministarskog savjeta i ministra vanjskih poslova. Nj. Vel. Kralj Italije 1 Car Etiopije, Njegovu Ekscelen-
ie zemlje. Oni gledajo sedaj vso Italijo, osvobojeno izolacije prejšnjega časa in težkega pričakovanja tako, kakršna je bila v njihovih sanjah, ki so danes postale bleščeča sijajna realnost«, itd., itd.
• Iz teh izvajanj se ne da sklepati glede nameravanih novih odnošajev do jugoslovanske narodne manjšine v Italiji ničesar konkretnega razven tega, da Italija ne izključuje povratka listili emigrantov, ki bi to želeli.
ciju conta Galeazza Ciana di Cordelazza, svoga ministra vanjskih poslova, koji su, pošto su izmijenili svoja puno-moćja priznata kao dobra i propisna, sporazumjeli se u ovim odredbama:
CLAN 1.
Italija priznaje Jugoslaviji dopunske kontingente van kontingenata predvidjenih i utvrd jenih u sporazumima, koji su prethodili ovom sa-dašanjem. Ovi kontingenti bit će naknadno ustanovljeni. U cilju da se olakša iskorišćavanje kontingenata u pogledu na uvozne dozvole nadležne vlasti obih zemalja saradjivat će u formi i na način, koje će utvrditi stalni jugoslovensko-talijanski privredni odbor, predvidjen u članu 4 ovog sporazuma.
CLAN 2.
Jugoslavija priznaje Italiji isplatu putem kliringa izvjesnih specijalnih proizvoda, čija će se količina ili vrijednost naknadno utvrditi i za koje se sada zahtijeva isplata u devizama.
CLAN 3.
Visoke strane ugovornice obvezuju se, da će jedna drugoj priznavati jednakost postupanja, osim one koja proizlazi iz normalne primjene klauzule najvećeg povlaštenja, koja je osnovica svih njihovih privrednih odnosa, tako da se ne desi nikakova razlika na štetu jedne ili druge od dviju zemalja u odnosu na ma koju treću zemlju, ili ma koji proizvod.
Ustanovljenje ove jednakosti, postupak, njen obim, njen odnos prema carinskim režimima, proizvodi na koje će se ona odnositi, i zemlje na koje će se primjenjivati, povjerit će se stalnom Jugoslovensko-tali-janskom privrednom odboru,
CLAN 4
Visoke strane ugovornice saglasne su da najkasnije za mjesec dana po stupanju na snagu ovog sporazuma obrazuju stalni jugoslavensko-talijanski privredni odbor predvidjen u protokolu dopunskog sporazuma ođ 20 aprila 1932.
Osim zadataka naznačenih u napred spomenutom protokolu odbor će imati da se bavi kontroliranjem primjene raznih ugovornih odredaba a isto i neprekidnim istraživanjem poboljšanja trgovačke razmjene i proširenja privredne saradnje izmedju obih zemalja.
Ovaj odbor imat će da se sastane bar jednom godišnje naizmjenično u jednoj i drugoj zemlji. Prvi sastanak bit će u roku od tri mjeseca postavljenju na snagu ovog sporazuma.
Broj članova odbora utvrdit će se po zajedničkom sporazumu izmedju obih vlada. Ipak neće biti nužno da svi članovi moraju sudjelovati u zaključcima odbora, pošto njihovo prisustvo može zavisiti o prirodi materije, o kojoj se ima raspravljab-
CLAN 5.
Ovaj dopunski sporazum stvara preliminarnu osnovu
Za širu privrednu suradnju koja može dobiti oblik nekog užeg regionalnog sporazuma, Štalu- odbor imat će zadatak da pioučava njene osnovne linije i predlaže njen obim.
CLAN 6.
Trajanje ovog sporazuma postaje vezano za trajanje političkog sporazuma potpisanog na današnji dan.
CLAN 7.
Ovaj će sporazum biti ratifikovan i stupit će na snagu na dan izmjene ratifikacio-nih instrumenata. Ova će se izmjena izvršiti u Beogradu u najkraćem mogućem vremenu.
U potvrdu čega su imenovani punomoćnici potpisali ovaj sporazum.
Radjeno u Beogradu 25 marta 1937 u dva primjerka, od kojih je po jedan predan svakoj od obih visokih strana ugovornica.
Tekst ekonomskog sporazuma
JURINA I FRANINAi izjava grofa ciana
(na štacionu u Čabrunići)

0 UČENJU I UPOTREBI HRVATSKOG I SLOVENSKOG JEZIKA
U JULIJSKOJ KRAJINI
Jurina: Po unu Maru, si čuja za novu Storiju?
Franina? A ku?
.1 urina: A za unega brata ča je drugen skopa oko.
Franina: Manigivan, ma nis siguran. Po viđaj.
Jurina: Ni bogzna ča, malo je na su-lac, ma je dosta i šerijo. Doša je čovik n županu da se potuži, da su ga uslipili na jeno oko. Župan je pogleda ranu, se je stresa od une krvave črne Škulje i pita je:^ A ki ti je skopa oko? — Brat, je reka čovik. — Zato je tako dimboko, je veka mudro župan.
Franina: Pak?
Jurina: Pak niš, kad si Brtoldo, ki niš ne razumiš. A si čuja za une misnice, ča je uni Vodnjanac bija učinija?
Franina: Jezero vrazi, pet sto pari došlo po te, a ča ima sllpi prez oka posla z mišnicami. I ki je kad čuja da bumbari svire na mih.
Jurina: Kad ne znaš, muč. To ti je prava istina. Jena Brbanka se je uženila u Galižanu i su je svati z mihom kum-panjall u Galižanu kroz Vodnjan. Su se frmali poli Pina, tote su plesali i kantali i skupilo se dosta svita. Doša je jedan Vodnjanac, ki se je zaljublja u mišnice. Mišnice su bile črlene od smrike. Vodnjanac je uzeja miru, poša je h maran-gunu i urdina je par mišnic.
Franina: Si ga vidija malo. A ča je bilo dalje?
Jurina: Urdina je misnice, ali ni zna od kega driva su bile one brbamske.
Franina: Da ni urdina mišnice od smokve, kako Kastavci kalun.
Jurina: Ne, nego je pita, ko drivo dojde črleno kad se usuši. Marangun ni zna, nego mu se ponudija da će mu učiniti misnice od nikega toporišta od duba. I tako je Vodnjanac učinija svirale od duba, urdina je piske iz San Vinčen-te i prova je sviriti, ma puši ne puši, svirale nisu stile sviriti.
Franina: Se zna, ter to svaki more znati. Svirale se delaju od busule, od šljive, od smrike, a ne od duba. A zašto ti to meni povidaš?
Jurina: Polašo, ko si i testardo, na kraju ćeš jopet sve razumiti. A ča je os, to znaš?
Franina: Bin reka. Pokle pokojnega Martina Belinega, ni u naših krajih čo-vika ki će učiniti bolju os od Tone Joviča. On ti more učiniti i os, i glavinu od kola i zakolić i čilo kolo, sve ča ćeš od driva.
Jurina: Jušto, to je uni ča mu je mati bila iz Bokordići. Piše se drugače, a za-što se zove Jović, Bog će ti znati. A ti tvoj Jović sigurno zna od kega driva se delaju osi.
Franina: Bin reka. Vajk je najglav-nije znati kakovo je drivo. I za svako delo triba znati, od kega driva ćeš ga učiniti, i ko drivo ima biti suho ali zeleno. Ko ćeš uviti kambu ali trtu, mora drivo biti zeleno, za glavinu od kola mora biti suho.
Jurina: A reci ti meni sad, kakovo drivo mora biti za os Rim—Berlin, i ko mora to drivo biti suho ali zeleno?
Franina: šti, čađe, na se, kamo si to zaora! Ja ti se u te stvari niš ne razu-min. A moj unuk govori, da je niki me-dvid, ki grize jušto takove osi, ko su suhe, ko su zelene.
Jurina: Dobro. A povi ti meni, su oretelji sada Talija i Germanija?
Franina: Su.
Jurina: A Austrija i Talija?
Franina: Su. Nikad bolji.
Jurina: A koliko je Nimci na svitu?
Franina: Govore da hi je sto milijuni, u Austriji i u Germaniji hi je više od 70 milijuni. Ništo hi je i u Taliji.
Jurina: A sad vidiš kako škuija na oku, misnice i os imaju svoj uzrok. Sto milijuni Nimci ne moru niš učiniti za svoje brate ... . ni za njihov jezik ni za njihove škole. I to ti je sve.
Franina: Sve. I ja počimljen po malo razumiti, ma ću doma morati sve to promisliti i kušeljati z Lucon, pak ću ti drugi put udgovoriti, ko se bude kadi moglo. A sad moran poj. Čuje se ferata. Bog. lipi brat!
Jurina: Bog!
Dne 25 marta zakazan je bio prijem pretstavnika strane i domaće štampe od strane pretsiednika iugoslovenske vlade i ministra vanjskih poslova dra. Milana Stoiađinoviča i talijanskog ministra vanjskih poslova grofa Ciana. Već prije 6 sati mnojro novinara okupilo se u velikom salonu ministarstva vanjskih poslova u prizemlju. Pored pretstavnika cjelokupne iu-coslovenske štampe i velikosr broja talijanskih novinara, koji su došli u Beograd povodom potpisivanja važnost sporazuma izmediu Italiie i Jueoslavi.ie. prisustvovao ie i veliki broi stranih novinara. Hnstleza. Francuza. Nijemaca. Cehoslovaka. Madžara. Bustara itd. U 7 sati novinari su pozvani u zeleni salon, srdie su ih primili ste. dr. Stoiadinović i grof Ciano. Tu su bili prisutni i jug. poslanik pri Kvirinalu g. H Jovan Dučić, talijanski poslanik u Beo-fl gradu g. Tndelli. pomoćnik ministra vani-9 skib poslova g. Piiia. načelnik općeg odie-K lienia ministarstva vanjskih poslova dr. ffl ho Andrić. šef otsieka za Italiju savjetnik ministarstva vanjskih poslova dr. Sibc Miiičić. šef Centralnog presbiroa dr. Košta Luković. i članovi nratnje grofa Ciana.
IZJAVA GROFA G. CIANA
Ministar grof Ciano energičnim glasom pročitao ie na francuskom ieziku ovu iziavu:
»Sporazumi koje smo g. pretsjednik Stoiadinović i la potpisali, a koli će večeras biti objavljeni treba da budu čitani i tumačeni u istom duhu. u kolcni smo ih sastavili i zaključili, ,1a ću vam reći sasvim otvoreno, kakav ie to duh. koii su nas razlozi rukovodili, da ih zakliučimo i ka kve rezultate fašistička vlada od niih očekuje.
Ovi sporazumi znače mir i sigurnost i izmediu Italiie i Jugoslavije, oni znače ! da Jugoslavija i italiia žele da preduzmu I i sprovedu iedmi politiku dobroga susied-I stva. kolom će se ne samo otkloniti izme-! diu ovih dviju zemalja svi uzroci sukoba.
I već kolom će obie države stvoriti iasnu I i odlučnu namjeru, da mediusobno pod I svim okolnostima održavaju mir.
Vi ćete pročitati večeras u tekstu ugo-I vora pravne formule, pomoću kojih ie ta^ I namjera izražena, .lugoslaviia i Italija su odlučile, da otvore novu eru u svojim političkim odnosima, i da stvore mediusobno taj program otvorenog prijateljstva i povjerljive saradnie izmediu dviju država, koii ie bio ocrtan u Rimu prilikom sastanka izmediu Nikole Pašića i Benita Mussolinija, i koii odgovara zajedničkim interesima dviju zemalja, potrebama njihovog geografskog položaja i životnim vezama, koie postoje izmediu jugoslavenske i talijanske privrede.
Sve to očekujemo da ostvarimo našim sporazumima. Oni pretstavljaju prema tome osnovu, ua kojoj če naše dviie zemlie izgraditi u budućnosti njihove odnose dobroga susjedstva, i oni će pretstavliati okvir, u koicm će obio države razvijati svoie odnose na obostrane koristi, koie mi želimo da budu sve prisniji 1 prisniji.
Uvjeren sam. da u ovom pogledu izražavam i mišlienie jugoslavenske vlade.
ONO ŠTO HOĆEMO DA UKLONIMO. TO JE PRIJE SVEGA SVAKI IZVOR NEPOVJERENJA. ONO ŠTO ŽELIMO DA STVORIMO JESTE TRAJNO PRIJATELJSTVO IZMED.IU NAŠIH DVIJU ZEMALJA. JA SAM UVJEREN. DA ĆE TO IMATI NAJPOVOLJNIJE REPERKUSIJE NA POGRANIČNO STANOVNIŠTVO OBIH ZEMALJA. KOJE ĆE STANOVNIŠTVO OD SPORAZUMA ZAKLJUČENOG IZMED.IU ITALIJE I JUGOSLAVIJE OSJETITI NAJBLAGOTVORNIJE DJELOVANJE.
SA SVOJE STRANE JA SAM OBAVIJESTIO G. PRETS.IEDMKA STOJADI-NOVIĆA O POTREBNIM LPUSTViMA-KOJA SU DATA NADLEŽNIM TALIJANSKIM VLASTIMA. ŠTO SE TIČE UČENJA I UPOTREBE SRPSKOHRVATSKOG I SLOVENAĆKOG JEZIKA I U POGLEDU BOGOSLUŽENJA NA ISTOM OVOM JEZIKU.
U pregovorima i u zaključenim našim sporazumima ml nismo imali u vidu samo koristi naših zemalja. Naprotiv mi smo takodicr želicli dopriniicti i stvarni neposredni udio sigurnosti Evrope, a na prvom mjestu bazena Jadranskog Mora i naših susjednih zemalja, a koie su za nas vezane naložim vezama.
Fašistička vlada Je duboko uvjerena: da bi se osigurao Evropi onai dugi period mira. reda i rekonstrukciie. koii lol ie apsolutno potreban, priie svega ie neophodno da se zemlie. koie imaln zale’dničke granice, sporazume mediu sobom, ustanove uzajamne odnose povierenla i sigurnosti, i nastoje ukloniti svaki uzrok konflikata ostvarenjem stvarnih uslova novie-renia i suradnic.
U zajednici naroda, kao ! u svim ljudskim ustanovama, prva dužnost ukazuie se prema susjedima i prva ie notreha, da živi u miru sa svojim bližniima. Fašistička ie vlada uvjerena, da će razvoi dobrih i srdačnih odnosa izmediu Jugoslavije i Italiie biti od korist] za ci-
jelu Evropu, i da će Jugoslavija i Italija doprinijeti tom cilju time. što će na jedan praktičan i konkretan način doprinesti riiešeniu problema evropskog mira i sigurnosti.
Sretan sam. što su se u toi namieri susrele volje naših dviju vlada, i što mi le bilo dano. da u tom cilju stvarno I efikasno saradiujem sa vašim odličnim premijerom g. drom. Milanom Stoiadino-vićem. s kojim sam tako mogao utvrditi veze ličnog prijateljstva. Jugoslavija i Italija su već danas na putu politike dobroga susjedstva i saradnie. Na tai put mi polazimo sa uvjerenjem i povjerenjem: činjenica, koia će — o tom sam uvjeren — biti sa zadovoljstvom primljena od svih, koji iskreno i stvarno žele mir u Evropi.
Sa naše strane mi želimo da naše odluke i naši sporazumi utiču i na druge narode, kao primicr dobre volić, realizma i onog duha uzajamnog razumiievania i solidarnosti, koji ie dozvolio Jugoslaviji i Italiji, da se snorazume i utvrde izmediu sebe veze. za koie želimo da budu traine i solidne«.
Na to ie grof Ciano pokretom ruke iz unutarnjeg džepa svoga žaketa izvadio iedan plavi papir i rekao:
»IMAM PRIJATNO ZADOVOLJSTVO DA VAM SAOPĆIM. DA SAM DOBIO JEDAN PRIVATNI TELEGRAM OD DUCEA, U KOME ME DUCE IZVJEŠTAVA. DA JE U ČAST DANAŠNJEG POTPISA SPORAZUMA SA JUGOSLAVIJOM PUŠTEN IZ KONFINACUE I OSTATAK POLITIČKIH KONFINIRACA SLOVENSKOG PORIJETLA. KAO ŠTO JE POZNATO TIH KONFINIRACA BILO JE STOTINU. PRVI DIO BIO JE PUŠTEN POVODOM SRETNOG DOGO-D.IAJA U TALIJANSKOJ KRALJEV KO.I PORODICI. SADA JE PUŠTEN OSTATAK OD 28 KONFINIRACA«.
IZJAVA DRA, M. STOJADINOVIĆA
Potom ie pretsiednik vlade i ministar vaniskih poslova dr. Milan Stoiadinović pročitao novinarima na francuskom ieziku •ovu iziavu:
»čuli ste što ie kazao ministar grof Ciano. Ja se potpuno pridružujem tim izjavama. Mi smo utvrdili u našim ugovorima u toku današnjeg dana linije i tekst jednog političkog i iednog privrednog sporazuma. Ova dva sporazuma se mediusobno dopunjuju. Politički sporazum pozvan ie da otpočne jednu novu boliu stranu naše historije. Tim sporazumom postavljaju se naši odnosi na jednu novu bazu i stvara se osnova za iskreno oriia-tellstvo dvaju susjednih naroda.
To što našim sporazumima daie naročitu etičku vrijednost ie činjenica, da niic uperen ni protiv koga. On 1c oružje mira izmediu susjeda i miroljubive sara-dnic izmediu dvaju prijateljskih naroda. On otvara nove horizonte ne dlraiući pri tome u naša stara tradicionalna
Istoga dana ie dr. Milan Stoiadinović priredio u čast grofa Galeazza Ciana gala večeru. Pri koncu gala večere održala su oba ministra značajne zdravice.
Dr. Milan Stoiadinović je rekao slijedeće na srpskohrvatskom ieziku:
Zdravica dra Milana Stojadinovića
»Osobita mi Je čast i zadovoljstvo, da vas mogu pozdraviti u prijestolnici Jugoslavije i da vam u ime Kraljevske vlade poželim najsrdačniju dobrodošlicu
Uvjeren sam, da će moj osjeća] zadovoljstva shvatiti svi prijatelji mira u svijetu. Jer djelo, radi koga smo se ovdje sastali, djelo je prvenstveno mira i miroljubive saradnje. Sporazum što smo ga malo prije potpisali ima cilj, da se urede i utvrde dobri susjedni odnosi i srdačna sarad-nia izmedju dvije zemlje.
U isto vrijeme ova} sporazum nije uperen protiv ničijeg interesa. Naprotiv uspostavljanje normalnih susjedskih odnosa korisne i miroljubive saradnie izmediu naše dviie zemlie prefstavlja realni prilog općem miru i sigurnost u ovom dijelu Evrope. VANJSKA POLITIKA KRALJEVINE JUGOSLAVIJE OSTAJUĆI VJERNA PRINCIPIMA. NA KOJIMA JE ZASNOVANA I OBVEZAMA. KOJE IMA PREMA SVOJIM PRIJATELJIMA I SAVEZNICIMA,
nastoji da na svim svojim granicama stvori atmosferu u kojoj će sve ono što nas vezuje s dotičnim zemljama, naći povoljnu usiov za razvitak, a sve ono što bi nas moglo dijeliti, naći miran teren za diskusiju u cilju pravičnog rješenja.
Naš sporazum zasnovan je na konstataciji. da
IZMEDJU ITALIJE I JUGOSLAVIJE NE POSTOJE NIKAKVI OZBILJNI RAZLOZI ZA SUKOBE I NESUGLASICE.
već naprotiv da ima puno prirodnih uslova
prijateljstva, kao ni u naše oostoieće mediunarodne obaveze. Isto tako on ne nanosi uštrb našim obvezama iz pakta Društva naroda. Osim toga u njemu su ponovljene obveze iz pakta Briand-Kellog. o nepriblegavaniu ratu i sili. Na sporazum počiva na poštivanju naše uzajamne granice, suho-zemske i pomorske.
Ja sam kao i g. ministar Ciano uvjeren. da će ovai sporazum imati povoliuo djelovanje i na ona pitanja, koja posebno interesuju stanovništvo sa obih strana naše suhozemske i pomorske zajedničke granice. Ovim sporazumom stvara se atmosfera, u koioi če i sva eventualna tehnička i sitniia pitanja moći naći jedno povoliuo riešenie. A to nije svakako njegova naimania vrijednost.
On ima da ukloni ono uzajamno nepovjerenje. koie se. nažalost, povremeno pojavljivalo, kako u Jugoslaviji, tako i u Italiii i koie se manifestiralo na razne načine.
Imajući u vidu opseg i značai mediu-sobnih trgovačkih veza u prošlosti, kao I mogućnost razvoia u budućnosti, ekonomskom momentu ie u našem današnlem sporazumu morala biti posvećena naročita pažnja.
Prema tome T iedan posebni sporazum regulira privredne odnose, i to na iednoi osnovi, koia nrcdvldia:
I.	Produbijivanie i proširivanje već postoiećlh trgovačkih veza izvan okvira važećeg trgovačkog ugovora. Ovo proši-rlvanie ima da se postigne u prvom redu novećanieni izvoznih kontingenata, izicd-načenicm uslova konkurencije, novim me-dlusobnim povlasticama itd.
II.	Ustanovljenjem posebnog organa za sprovodiciiie cijelog ovog programa za Iznalaženje nnipodesniiih sredstava u tu svrhu, za kontroli! izvršenja ugovorenih odredaba itd. u vidu ie iedan stalni privredni odbor. Time bi bio osiguran kontinuitet i planska izgradnja cijelog ovog nosia.
Na tai način ie mediusobnim privrednim odnosima postavljen iedan ©predile-lični čili i odrediene granice u zavisnosti od potpunog iskorišćenia svjb privrednih mogućnosti i dadniom nilhovom Izgradil-vanju, osiguran kontinuitet i inštrujnenat rada.«
Okrenuvši se prema grofu Cianu g. dr. Stoiadinović rekao ie:
»Neću da propustim a da ovom prilikom ne ukažem, koliko mi ie bilo zadovoljstvo- što sam imao prilike ne samo pozdraviti kao dragoga gosta, već i ovako saradiivati sa ministrom grofom C'iauom. naiodličuiiini prctstaviiikom Mussbifniieve Italiie.
Sporazum, koji smo potpisali, služit če uviick. uvjeren sam. na korist Italiie i Jugoslavije. Ne samo njima, već i svima onima, koii žele mir u ovom dijelu svijeta.« '
za zajednicu, uistinu prijateljsku saradnju-Uvjeren sam. da će razvitak naših odnosa i u budućnosti, kojima današnji sporazum treba da posluži kao solidna baza i postojani okvir, potvrditi tačnost ove konstatacije.
Isto tako uvjeren sam, da će nova atmosfera doprinesti da se u našim obostranim interesima, kao i u interesima općeg mira postignu stvarni rezultati u tom pravcu.
Vi ste danas poslije podne izvoljeli spomenuti, da
OVAJ NAŠ SPORAZUM PRETSTAV-
L.tA U STVART SAMO NASTAVAK
ONE POLITIKE. KOJOJ SU PRVI
OSNOV POSTAVILI PRED VIŠE OD
JEDNOG DECENIJA DVA VELIKA > SLAVNA DRŽAVNIKA Italije i Jugoslavije, vaš veliki šef Njego va Ekscelencija gospodin Mussolini i neumrli iugoslovcnski premijer Nikola Pašić-Odjsta taj od njih ukazani put je pravi puL kojim treba da se kreću uzajamni odnos' naša dva naroda.
Lični kontakt, koji smo danas uspostavili već je dao u tom pogledu odlične rezultate. Nema suuiiijc, da su u postizavanju ovih rezultata visoke sposobnosti Vaše Ekscelencije igrale vrlo značajnu ulogu« Veoma sam sretan, što mi se dala prilik3 da u saradnji s Vama svršim danas korisno djelo.
Dozvolite mi Ekselencijo, da d^gue,,, svoju čašu za sretnu vladavinu Vašeg uzvišenog Vladara, Njegovog Veličanstva Kralja i Cara Viktora Emanuela, za zdravlje Vašeg uvaženog šefa. Njegove Ekscelencije gospodina Mussolinija, za Vašu Hčn« sreću f za napredak Vaše lijepe i velik® Otadžbino!«
Na zdravicu pretsiednika vlade i tni«5' stra vanjskih poslova g. dra Milana St?' jadinoviča odgovorio je ministar vanjsKin poslova Kraljevine Italije grof Galeazzo Ciano na talijanskom jeziku ovom zdravicom:
Zdravice dra Milana Stoj adistovica i grofa Galeazza Ciana
Zdravica gro£a Galeazza Ciana
»Ekscclenclio!
Duboko Vam blagodarim na iskrenim izrazima prijateljstva, koje ste mi izvoljeli uputiti i koji nailaze na najiskreniji odjek u mome srcu.
Na lijepim željama, koje ste mi izvoljeli ukazati u ime Kraljevske jugoslovenske vlade, izjavljujem Vam najsrdačniju zahvalnost kao i za prijem, koji ste mi izvoljeli prirediti u Beogradu, gdje sam došao da Vam donesem pozdrave Ducea i moje vlade, i da utvrdim veze povjerenja, prijateljstva i saradnje Izmedju naša dva naroda, a koje želim da ostanu čvrste i trajne.
Sretan sam što je Vaše ime i moje sjedinjeno na ovom djelu mira, od koga dva naša naroda očekuju najsretnije i najplodnije rezultate. Nanj če sigurno sa zadovoljstvom gledati u Evropi svi oni, koji su svi-josni, da je prva potreba i prva dužnost nacija da žive u dobrom prijateljstvu sa svim susjedima Kao što ste točno rekli,
NASs JE SPORAZUM OSNOVAN NA KONSTATACIJI. DA IZMEDJU JUGOSLAVIJE I ITALIJE NISU POSTOJALI RAZLOZI SUKOBA I NESPORAZUMA, NEGO NAPROTIV DA POSTOJE PRIRODNI USLOVI ZA ISKRENU KOLABORACIJU KAO STO JE OVA, KOJOJ SAIO DANAS SPORAZUMOM POSTAVIM SOLIDNE OSNOVE.
Ni Jugoslavija, ni Italija nemaju nika-kovih namjera da im njihovi sporazumi budu upereni protiv ma koje druge države. Mi snio htjeli. d:r mimo naših direktnih interesa stvorimo i što povoljnije uslove za opčii politiku sporazuma, kakvu želimo i za kakvom moralu da teže u Evropi svi oni. koji žele Iskreni i pravi mir.
DANAS SMO NA POČETKU OVOG DJELA: DANAS SMO DALI OKVIR I UTVRDILI OSNOVE NAČELA. NA KOJIMA ĆE SE NASI ODNOSI MORU! ODVIJATI SVE INTIMNIJE U BUDUĆNOSTI. IMAMO ČVRSTU NAMJERU, DA UPUTIMO U OVOM SMI-Sl.U NASU POLITIKU, uvjereni da če na ovom putu, koji je bio ukazan s velikom jasnoviđnošću od Nikole Pršića i Beuita Mussolinija, naši narodi ostvariti najčvršće i najtrajnije uslove me-diosobne budućnosti i medjusobnog na-pre'ka.
VI ste. Gospodine pretsjedniče, izvoljeli spomenuti moj lični udio u rezultatima do kojih smo danas došli. Stoga dozvolite, da |a spomenem koliko udjela u ovim rezultatima pripada vašim velikim odlikama državnika. Vašoj čvrstoj riešenosti i Vašoj Isrrajiiost!
Dopustite da podignem ovu čašu u čast Njegovog Veličanstva Kralja Petra II, u zdravlje Njegovog Kraljevskog Visočanstva Kneza Namjesnika Pavla I poštovanog Na-mjesništva. za napredak hrabrog Jugoslo-venskog naroda, kao i za ličnu sreću Vaše Ekcelencije i Vaše liubnzue supruge.«
IZMJENA TELEGRAMA IZMEDJU NJ. VEl. KRALJA ITALIJE I NJ. KR. VIS. m.U NAMJESNIKA PAVLA
POVODOM POTPISIVANJA POLITIČKOG SPORAZUMA
Njegovom Veličanstvu Kralju — Rim.
U trenutku kada sc potpisuje politički sporazum izmedju Italije i Jugoslavije, kojim tako srečno započinje jedna rova era u odnosima naših dvaju susjednih naroda, želim da Vam uputim, Sire, Svoje najtoplije želje za sreću Vašeg Veličanstva i za napredak Vaše zemlje.	PAVLE
Nj. Vel. Kralj Italije uputio je iz Pise svoj odgovor Nj. Kr. Vis. Knezu Namjesniku Pavlu. On glasi:
Njegovom Kraljevskom Visočanstvu Knezu Namjesniku — Beograd.
Srdačno zahvaljujem Vašem Kra-L'vskom Visočanstvu na ljubaznom telegramu i, sa Svoje strane, upućujem Svoje najiskrenije želje da ovaj sporazum, koji je sada potpisan, donese najveće koristi napretku naših dvaju naroda.	VITTORIO EMANUELE
Ratifikacija zaključenih sporazuma pred odlazak grofa Člana u Rim
Preci odlazak grota Ciana iz Beograda, izvršena je ratifikacija zaključenih sporazuma.
Ratifikacija se obavila na osnovu člana 65 Ustava koji glasi:
>Kralj zaključuje ugovore sa stranim državama, ali je za potvrdu tih ugovora potrebno prethodno odobrenje Narodnog pretstavnlštva. Za potvrdu čisto političkih sporazuma nije potrebno prethodno odobrenje Narodnog pretstavni-Stva.
Za ugovor, da tudja vojska posjedne zemljište Kraljevine ili da predje preko njega, potrebno je odobrenje Narodnog pretstavnlštva.
Narodno pretstavništvo može, kad to iziskuje državna potreba, odlukom una-pred ovlastiti Ministarski savjet, da izda mjere za neodložnu primjenu pred-ioženog ugovora.«
NEKI GLASOVI TALIJANSKE, STRANE I DOMAĆE ŠTAMPE O SPORAZUMU
Citiramo »amo neko j r odjeke u \ Mantechi u »Comere istriano« donosimo, stranoj, domaćoj i talijanskoj štampi po-1 kad najkarakteristiinije, na uvodnom mje-vodom zaključenja sporazuma izmedju tla-1 slu.
Uje i Jugoslavija. Ovo ilo piše Giovanni { Ostalo donosimo u kraćim izvadcima-
PISANJE TALIJANSKE STAMPE
Talijanska štampa, kao šio st moglo očekivali, usnosi potpis sporazuma izmedju Rima i Beograda kao dogadjaj od prvorazredne političke vainosti. Ne samo dopisnici talijanskih listova, koji su pratili grofa Ciana na njegovom putu u Beograd već i uredništva talijanskih listova pišu samo u superlativima Njima se pridruiuju dopisnici talijanskih novina u Berlinu t Beču, registrirajući pisanje njemačkih odnosno austrijskih listova. Iz drugih europskih centara, u kojima je štampa pisala povoljno o sklopljenom sporazumu, dopisnici talijan skih novina ne propuštaju da to istaknu Po svojoj duinosti i dobivenim uputama, dopisnici talijanskih novina bilježe svaku riječ, koja je u prilog talijanskog gledišta. No treba priznali du dopisnim talijanskih novina, nisu profusili upozoriti > na kritične osvrte strane štampe, javljajući naravno u izvadku ono. što misle, da je nuino obzirom na talijansku politiku » talijanske interese, te podvrgavajući oštroj kritici sve ono, što je protivno smjernicama Ducea Do sada je talijanska štampa najnezado-voljniju pisanjem jednog dijela pariške štampe, te nipošto ne krije to svoje nezadovoljstvo. Vodeći fašistički dnevnici osobito žestoko reagiraju na pisanje vPopulairea ■ i uopće Ijevićarske štampe u Parizu. ■- Corriere della Sera« karakterizira pisanje Po-pulairea« kao inlrigantsko i pnekofrontaško te nasuprot tom pisanju ističe oduševljene pozdrave i veoma tople komentar'- njemačke nacionalsocijalističke štampe, koja bez iznimke slavi potpis talijansko-jugosloven-skog ugovora kao veoma važan politički dogadjaj. čije će se posljedice doskora osjetiti u politici Srednje Evrope t na Balkanu.
Talijanska štampa registrira takodjer veoma simpatično pisanje beogradskih novina »Vremena«, Pravde« i Samouprave te zagrebačkih »Novosti« o približcnju odnosno potpisu sporazuma izmedju Beograda i Rimu.
Agencija Stefani objavljuje izvještaj svog diplomatskog urednika o zaključenju talijansko-jugoslavenskog sporazuma. Urednik kaže. da prve začetke ovog sporazuma treba tražiti u milanskom govoru ministra pretsjednikn Mussolinija, pa dalje veli:
Beogradski sporazum otvara novu eru u životu dva naroda. Otsad su potpuno osigurani izmedju Italije i Jugoslavije odnosi puni povjerenia, prijateljske saradnje i dobrog susjedstva Osiguran je dug period spolcojstvu. Taiijnnsko-jugoslovenska suradnja mirotvorna je i beogradski sporazum ni u kom pogledu nije uperen ni protiv koje treće države. Izričito sc predridjaju obveze
upravljene protu; mogućnosti rata U slučaju da bi nastali dogadjaji koji bi tangirali interese dviju država, vlade u Rimu i Beogradu dogovorit će se o mjerama što ih valja poduzeti. U slučaju neizazvanog napada na jednu od dviju sila ugovornica, drugih, sila ugovornica obvezuje se da se uzdrži svega što bi moglo doći u prilog na padaču«.
Zatim se. u članici, neh du g- Jugoslavija priznala suverenitet Italije nad Abesinijom. Diplomatski urednik napominje, da su države koje su u prijateljstvu s Italijom obavještavane o toku pregovora te veli:
>Sve je radjeno lojalno, te je postignut pun uspjeh u općem interesu mira«.
Direktor riječke »V e d ella d’I t alia« Arnaldo Viola. koji. je pratio grofa Ciana na njegovu putu u Jugoslaviju, objavio je nekoliko članaka u svom listu u kojima pored općeg velikog značenja kojeg pridaje ekonomskom t političkom paktu, naročito se osvrće i na potrebu što uže privredne kolaboracije izmedju Sušaka i Rijeke.
0 svojim utiscima iz Beograda Viola piše opširno
U odnosima izmedju Sušaka / Rijeke g. Viola očekuje, da ie doći do uzajamne prijateljske privredne suradnje. Potrebno je, kaže g. Viola, da likvidiramo prošlost > veliku sentimentalnu tragediju, jer se život ne ustavlja, već veoma brzo napreduje Problemi se mijenjaju > pomiču, a nove se potrebe postavljaju pred budućnost naroda. Moramo iskreno i odvažilo priznati, da izmedju nas i naših susjeda mora doti do mira. harmonije i dobre voljt za zajedničku suradnju. Svako sjećanje na prošlost treba kavalirski da se zaboravi i prepush mjesto novim i srdačnim odnosima i dobrih susjeda koji jedan pored drugoga rade i trguju. V zajedničkoj suradnji Sušaka i Rijeke g. Viola vidi korist i napredak za oba. grada i. zagovara osnivanje Talijansko-jugoslo-venske Trgovačke komore, koja bi. prema njegovom prijedlogu imala sjedište na Rijeci.
Opisujući posjet Oplencu g. Viola spominje figuru žene koja pretslavlja Dalmaciju na ulazu u Hram, pa kaže da Dalmacija neće biti više uzrok mržnje, već most izmedju dvaju naroda. Nastavlja: »Pukovnik Todorović čini se da mi je te misli čitao u očima, pa mi je stisnuo ruku us riječi:
»Ja sam uvijek vjerovao i gajio nadu u talijansko prijateljstvo Jadran nas mora spajati a ne dijeliti. Možda jednog dana ■— ko zna — morat ćemo branit* Jadran zajednički«.
PISANJE INOSTRANE STAMPE
Donosimo samo pisanje neke vanjske štampe povodom tog dogadjaja
»Temp s« piše:	Položaj stvoren beo-
gradskim sporazumima povoljan je u toliko što ne nanosi, nikakove štete starim savezima i ugovorima Francusko-jugostovenski savez. Mala antanta. Balkanski sporazum i dalje će postnjuti. Postoji samo jedan nov element :	nestanak talijansko -jugoslavenske
zategnutosti i opadanje madžarskog revizionizma za cijelu jednu trećinu na Balkanu. To je jedna opasnost manje i jedna nada više. S druge sirane diplomatski krvgovi u Rimu skloni su da beogradske sporazume smatraju kao polaznu točku, a ne kao posljednju stanicu. Vjeruje se jednom riječi da bi oni mogli olakšati zaključenje drugih sporazuma. Tim porodom treba podvući da I talijanski politički krugovi po svoj prilici ! iačno ocjenjuju lojalnost država Slale antante. Oni poznaju isto tuko snagu veza, koje spajaju Prag. Beograd i Bukurešt, sa ’ Parizom. Bez sumnje zbog loga palača ; Chiggi ne pravi nikakvih rezervi u pogledu odnosa zemalja Male anfan/e su Francuskom. To je činjenica, koja zaslužuje da bude uzeta u razmatranje
»Talijansku vlada, kaže dalie »Temps«. priznala je prećulno 'svoj dosadašnji loš postupak sa hrvatskom i slovenskom manjinom, pa postoji nada do će se lai postupak sada izmijeniti na bolje*
»P r ag e r Presse* donosi n jednom telegramu svog berlinskog dopisnika odjek koji je Cianov posjet *mao n Berlinu Tu se kaže: Berlinski politički krugovi posnu* traju posjet talijanskog m‘n istra illustranti* djela grofa Ciana Beogradu sa izvjesnom ljubomorom. Poznalo je da je Njemačka već godinama nastojala da u Jugoslaviji salame prednje mjesto medjii velikim silama. Ako se i uzni" da će naročito privredna suradnja izmedju Njemačke i Jugoslavije > dalje trajati, ipak se talijansko-jugoslavensko zbliženie u glavnom prosud ju je sa gledišta veće konkurencije, a. pošto se vidi da Italija u prvom redu doduše traži, dobar susjedski odnos u Jugoslaviji, ali da manifestira uti-cajne tendencije koje ie posljednjih godim* zanemarivala, ovdje se pregovori grofa Ciana prostidjuju mnogo tresvenijc no šio bi izgledalo prema pisanju njemačke štampe. Ta štampa govori ponovno o osovini Berlin —Rim i ona direktno piše o pregrupisanju dunapsko-ballcanskog fronta.
Londonski »Times« donos! članak u kome daje pregled položaja u srednjoj i jugoistočnoj Evropi. I.ao i u istočnom dijelu Sredozemnog Mora. U tom se članku izme-
dju ostalog s pohvalom govori o beogradskom paklu i veli da su Italija i Jugoslavija tim sporazumom dokazale da se duhom medjusobnog razumijevanja i saradnje može pouzdano osigurati mir u tim dijelovima Evrope.
»L e M o r/i e n t« rumunjski oficijelni dnevni list na francoskem jeziku je priobčil dne 29. marca t. 1. izpod peresa svojega beograjskega dopisnika Viktorja Schweige-ra uvodni članek o novih italo-jugosloven-skih odnosih. Dotakne se ludi vprašanja jugoslovanske manjšine pod Italijo ter pravi:
»Druga politična koncesija, katero je dala Italija Jugoslaviji, zadeva jugoslavensko manjšino v Italiji. Približno tiOO.OOO Slovencev in Hrvatov, ki živijo v Italiji kot kompaktna enota, so bili vse sedaj oropani prav vseh pravic. Bilo jim je prepovedano uporabljan njihov materni jezik ne samo P šolah, ampak tudi v cerkvi. Da celo, uporaba njihovega taslnega jezika je pomenila za njih nevarnost v njihovem lastnem ognjišču. Izdajanje časopisov na slovanskem jeziku je bilo isto tako prepovedano. Ravno-tako se niso smeli, uvažati jugoslavenski časopisi: Otroci so bili že v nežni dobi, nasilno odvzeti staršem ter vzgajam » čisto italijanskem duhu. Ječe so bile polne Slovencev in Hrvatov, obsojenih radi. najne-znatnejilh ■ političnih prestopkov na dolgoletno ječo ali pa so biiì konfiniram na nezdravih otokih. Dolg je seznam vseh teh preganjanj in nekatera izmed njih bodo ostala v spominu tega mučenega naroda kot simbol vsega onega kar js ljudstvo pripravljeno trpeli, za zmago človečanskih pravic. Ne sme se pozabiti da so ti Slovenci »ajknlturnejša veja celokupnega naroda.
Sedaj se pa zdi. da ta situacija ne bo trajala več v taki meri. Sporazum sicer ne vsebuje nobene posebne klavzule v lem pogledu, kajti takšna klavzula bi bila v nasprotju s stališčem Italije v pogledu mednarodnih obrez titočih se manjšin in njihove zaščite. Toda respektiranje pravic te manjšine je izrečno vsebovano n izjavah grofa Ciano in t> onih dr. Stojadinovifa Izgleda da te izjave tvorijo sestavni del sporazumov Podpisanih 25. marea.
Lojalna, aplikacija teh obljub bo dopri-ncslu do tega, da bo Italija deležna simpatij najširših mas jugoslovenskega naroda, simpatij, katere pač mora uživati velika navija, velika po svoji slavni zgodovini in blesteči kulturi«.
Članek je bil komentiran v glavnih an-gležkik in francoskih listih
DOMAČA ŠTAMPA 0 SPORAZUMU
Stampa u Jugoslaviji je tek donekle komentirala taj sporazum. Mnogi listovi su se ograničili na registriranje pisanja strane štampe.
Beogradsko »Vreme« piše na uvod nom mjestu, izmedju ostaloga:
»Ova poscia italijanskog državnika duboko laska ponosu naše prestonice i zemlje Ona će istovremeno izazvati kod nas iskre nn radost, jer su svi izgledi da će donet’ veliki preokret u političkim < privredniv odnosima naše Kraljevine i Kraljevine Da Uje.
Taj preokret bio je davno željen od mnogih istinskih rodoljuba u obema zemljama, utoliko više što naša dva naroda nemaju nekakva teška i rdjava nasledja ta zajedničke prošlosti. Sličnost njihovih borbi za nacionalno ujedinjenje i povoljni uslovi za jednu razgranati! privrednu suradnju mogu da budu spone u jednoj novoj i srećnijo* eri na Jadranu
Prestonica Jugoslavije, pa i. ceo naš narod, očekuju prelstavnika Kraljevine Italije g. grofa Ciana sa istinskom radošću uvereni, da će ova poscia ostati zapisana n istoriji dva naroda kao datum kojim je završen jedan nesrećan period nesrečnih odnosa i. kojim počinju dani vedrije budućnosti«.
Beogradska »Pravda« izmedju ostaloga piše isto na uvodnom mjestu:
»Mi smo vazda bili za taj sporazum i za to prijateljstvo, mi smo i danas za to, mi ćemo za to uvek bih. Jer, zbilja, ako bi. se tražili, ozbiljni razlozi za nesuglasice izmedju nas i našega zapadnog suseda, oni se ne bi mogli lako da nadju. Oba naša naroda imali su u prošlosti ne samo zajedničke političke i nacionalne interese, već i tesne kulturne veze. Zar Renesansa i naša lepa primorska književnost nisu dokazi o tom? Zar oslobodjenje našeg naroda ne liči na oslobodjenje naroda italijanskog? Zar nismo imali list »Pijemont«? Zar italijanski ideolog oslobodjenja Mazini. nije preporučio Ilalijanima da budu uvek u slozi sa južnim Slavenima? Zar Garibaldi nije slao dobrovoljce 1876 godine? Zar se naši vojnici nisu na Solunskom frontu borili rame uz rame sa italijanskim vojnicima? Ali, naši zajednički interesi nisu postojali samo u prošlosti, već oni postoje i u sadašnjosti. Naši ekonomski interesi uvek su išli ruku pod ruku, pa i danas Italija i Jugoslavija pretstavljaju jednu jaku ekonomsku zajednicu. Privredni interes* izmedju Italije i Jugoslavije po sebi se upotpunjuju«.
Zagrebačke »Novosti« pišu na uvodnom mjestu:
»Sporazum koji je juče sklopljen i potpisan izmedju nas i Italije, bez sumnje ima veće i dublje značenje nego to obično biva kod ovakvih potpisa ugovora, koji baš nisu saveznički u pravom smislu riječi. To je ugovor o priznanju sadanjeg teritorijalnog stanja na kopnu i na moru. ugovor o nenapadanju za slučaj neizazvanog napadaja sa treie strane, a jednako i obveza, da ne će u medjusobnim sporovima piibjegavati oružju, nego ih rješavati mirnim sredstvima. Dalje obveze tu nema.
Shvaćen tako taj sporazum i sa gledišta »lokalnih« interesa i sa gledišta šireg i općeg sigurno će naići na povoljan prijem i biti ocijenjen s onom lojalnošću s kojom smo se mi uvijek odnosili spram faktora medjunarodne politike«.
Zagrebački »Hrvatski Dnevnik« kaže:
»U prvoj točki beogradskog sporazuma isliče se doduše, da ie obadvije države poštivati svoje zajedničke kopnene i pomorske granice, ali Italija nije tim ni suspendirala, a kamo li da bi se odrekla svojih nacionalnih revindikacija, kojih na ovoj strani i nema niti ih može imati. Livornski »II Tele-grapho« to otvoreno priznaje. Mussolini je — tumači ovaj list — znao, da su aspiracije talijanskih iredentista na dalmatinsku Hrvatsku naivne i sentimentalne, pak je kao realista čekao, dok se i ovi elementi uvjere, da jedna zemlja, kao Italija, koja ima svjetsko-poliličlce aspiracije, ne može gojiti sentimentalno uspomene na venecijansko vladanje u dalmatinskoj Hrvatskoj Uostalom je poznato, da Venecija nikada nije svojatala dalmatinsku Hrvatsku po nekom nacionalnom principu. Danas, kada je Italija kao velesila zabavljena drugim brigama, napose nakon aneksije abesinskog carstva, koja je priznata beogradskim ugovorom, nije dalmatinskoj Hrvatskoj prijetila nikakva neposredna opasnost od talijanskih okupatorskih težnja Stoga nam se priznanje livornskog lista o nacionalnom karakteru Dalmacije čini važnijim od petgodišnje garancije granica prema Italiji, jer te granice nisu bile ugrožene«.
Beogradska »Samouprava«, glasilo JRZ, završava uvodni ilanak:
»Stvarnost je takodjer, da obim državama treba jedan dobar predah u miru, jedan granični mir, da bi mogle ustaložiti svoja unutrašnja pregnuća, uredili svoje kuće. onemogućiti akciju podzemlja i dat* poletu našim privredama i našoj prosvjeti«.
Osim toga daju svoje komentar* :-S l o-v e n e e«, sušačke »Primorske novine«, beogradski »Balkan«, glasilo studenata JRZ, »Slovenski Jug« Ud., ali svi članci si uglavnom nalič«
NAJVIŠE ODLIKOVANJE NJ. KR. VISOČANSTVA KNEZA NAMJESNIKA PAVLA
Talijanski Kralj Viktor Emanuel odlikovao je najvišim ordenom, Presvetom Anuncijatom, Nj. Kr. Vis. Kneza Namjesnika Pavla.
šef ceremonijala Nj. Vel. Kralja Vittoria Emanuela grof Guido Viola di Campalto, doputovao je u Beograd. — Conte Viola di Campalto je bio poslanik talijanske vlade u Beogradu pred današnjim poslanikom Indelliem.
Tom prilikom grof Guido Viola di Campalto predao je Nj. Kr. Vis. Knezu Namjesniku znake najvišeg talijanskog ordena Presvete Anuncijate, kojom je Nj. Vel. talijanski Kralj odlikovao Njegovo Kraljevsko Visočanstvo, povodom zaključenja sporazuma izmedju Italije i Jugoslavije.
Poslije audijencije Njihova Kraljevska Visočanstva Knez Namjesnik i Kneginja Olga priredili su u čast Njegove Ekselencije grofa Guida Viole di Cam-palta ručak u Belom Dvoru. Ručku su prisustvovali: grof Guido Viola di Cam-palto, Nj. E. Mario Indelli, g. Jovan Du-čić, poslanik u Rimu, g. dr. Ivan Subotič, opunomoćeni ministar i stalni delegat pri Društvu naroda i civilna i vojna kuća Njegovog Veličanstva Kralja.
TALIJANSKO ODLIKOVANJE G. DR.
STOJADINOVIĆA
Talijanski ministar inostranih poslova grof Ciano predao je lično pret-sjedniku ministarskog savjeta i ministru inostranih poslova g. dr. Milanu M. Sto-jadinoviću visoko talijansko odličje ordena Santo Maurizzio e Lazaro, prvog reda.
JUGOSLAVENSKO ODLIKOVANJE GROFA CIANA
Nj. Kr. Visočanstvo Knez Namjesnik Pavle odlikovao je grofa Galeazza Člana, talijanskog ministra vanjskih poslova, ordenom Belog Orla I stepena.
ODLIKOVANJE GROFA VIOLE Dl CAMPALTO
Prilikom svečane audijencije Nj. Kr. Vis. Knez Namjesnik blagoizvolio je predati Nj. E. grofu Guidu Violi di Cam-paltu, specijalnom izaslaniku NJ. Vel. talijanskog Kralja, orden Jugoslovenske Krune 1 reda.
NJ. KR. VIS. KNEZ NAMJESNIK PAVLE Rodjak talijanskog kralja
Londonski listovi donose 31 marta izvještaj iz Rima prema kome je Njegovo Veličanstvo Kralj Italije odlikovao Njegovo Kraljevsko Visočanstvo Kneza Namjesnika Pavla ordenom Presvete Anuncijate. Listovi naročito ističu, da je to najveće odlikovanje Italije i da njegovi nosioci imaju pravo na naslov ro-djaka talijanskog Kralja.
HITLER CESTITA
Havas javlja iz Berlina:	Povodom
zaključenja beogradskog sporazuma g. Hitler je preko diplomatskih pretstav-nika izrazio svoja čestitanja Nj. Kr. Vis. Knezu-Namjesniku Pavlu od Jugoslavije i Nj. Vel. Kralju Italije. G. Hitler je tim povodom izjavio da ovaj novi sporazum pretstavlja značajan prilog održanju i učvršćivanju mira u Evropi.
JOS NEKOJI GLASOVI TALIJANSKE ŠTAMPE 0 SPORAZUMU I NAŠEM NARODU U JULIJSKOJ KRAJINI
AUSTRIJSKI KOMENTAR IZJAVA GROFA CIANA
Bečki ;>Weltblatt« donosi na uvodnom mjestu članak pod naslovom »Unakrsna vatra« u kojemu se bavi tendencioznim vijestima u vezi sa konferencijom Male antante, koja se održavala u Beogradu. Ovaj članak završava slijedećim riječima: »Nije zadaća Austrije da kontrolira jedinstvo Male antante niti da ga pomaže, ali Austrija nema niti razloga, da tendenciozne kombinacije uzima kao gotove činjenice. Austrija nema nikakove koristi od tuda da se podava varavim nadama prema kojima bi se ova konferencija kako je izjavio grof Ciano, mogia još proširiti u smislu želja tih manjina. Kako u obavjcštenim krugovima kažu, ugovor će obuhvaćati i ove točke: slovenskim i hrvatskim manjinama u Italiji ima se ponovno dozvoliti vlastito novinstvo; upotreba slovenskog i hrvatskog jezika ima ostati kod službe Božje i vjerskih obreda nesmetana; imadu se ponovno dozvoliti privatne škole i kulturna društva«.
ITALIJA PREMA GRCIMA NA DODEKANEZU
Zagrebački »Hrvatski Dnevnik« donosi 6 o. mj. na uvodnom mjestu:
»Kako javljaju turski i egipatski listovi, Italija je počela u istočnom dijelu Sredozemnog mora provoditi politiku, koja bi još više učvrstila odnošaje izmedju Rima i Ankare. Isto tako ona nastoji dobiti sklonost Grčke. Kao što je poznato, ona je opozvala svojega dosadašnjeg guvernera na Dodekane-skim otocima. Novi guverner, bivši poslanik u Adis Abebi grof Vecchi, već je preuzeo dužnost. Njegov je prvi korak bio, da je na guvernerskoj palači izvjesio na talijanskom i grčkom jeziku proklamaciju, u kojoj je izričito naveo, da će prava grčkih stanovnika otoka biti u punoj mjeri poštivana, a činovnici, koji bi se o ta prava ogriješili, da će biti najstrožije kažnjeni.
Kako se tvrdi, Italija će dodekaneš-kim Grcima dati potpunu slobodu na kulturnom polju, pa 1 školsku samoupravu. Samo se po sebi razumije, da ona to ne namjerava učiniti radi poštivanja nacionalnog principa, nego iz razloga, koji sežu u domenu njezinog nastojanja, da dobije prevlast u Sredozemlju. Kako će kasnije biti, drugo je pitanje. Razumljivo je, da su ove mjere u grčkim krugovima primljene s najvećim zadovoljstvom. Tvrdi se, da bi ova promjena talijanske taktike mogla bitno utjecati na razvoj budućih grčko-talijanskih odnošaja. To je svakako značajan potez talijanske diplomacije, koji nije ostao nezapažen. Italija pokušava na ovaj način ojačati svoj položaj naročito prema Engleskoj, koja budno prati njezina nastojanja u Sredozemlju«.
ITALIJA ĆE I SA GRČKOM SKLOPITI SPORAZUM
Francuski listovi javljaju da bi u najskorije vrijeme imao uslijediti pakt izmedju Italije i Grčke, prema uzoru pakta koji je sklopljen izmedju Italije i Jugoslavije. Pregovori su već znatno napredovali, pa se očekuje da će grof Ciano ovih dana putovati i u Atenu.
Ujedno se piše da Ciano polazi i u Ankaru.
Osnivanj e jugoslavensko*-talij unskog kultur, društva u Beogradu
Beograd, 31 III. — Poznati nacionalni radnik Marko Car te dr. Prohaska sa još nekolicinom svojih sumišljenika završili su akciju za osnivanje jugoslovensko-talijanskog kulturnog društva u Beogradu. Time u vezi je sinoć održan sastanak, pa ie zaključeno, da se večeras održi konsti-tuirajuća skupština ovog društva. Cilj je ovog društva promicanje kulturnih veza iz-medju Beograda i Rima. odnosno izmedju Jugoslavije i Italije te što bolje medju-sobno upoznavanje.
Pos jet dra Stojadinovića Rimu i sklapanje kulturne konvencije izmedju Italije i Jugoslavije
Pariz. 31 III. — Pariška štampa po-ivrdjuje vijesti, da će pretsjednik jugoslo-venske vlade g. dr. Stojadinović posjetiti Rim krajem aprila ove godine da vrati posjet talijanskom ministru vanjskih posala profit Cianu. Tom prilikom bit će u Rimu potpisane nove kulturne i umjetničke konvencije izmedju Italije i Jugoslavije a i drugim sporazumima bit će upotpunjeni sporazumi zaključeni 25 o. mj. u Beogradu.
Tajna radiostanica u Italiji
Doznaje se da su talijanske službene vlasti ozbiljno zabrinute zbog stalnog dje-'ovania potajne talijanske radiostanice na kratkim valovima. Talijanski antifašisti preko te tajne radio stanice iznose sadas-njl položaj u Španjolskoj i demantiraju vijesti talijanskih novina. Tvrdi se u dobro obavjcštenim krugovima da su talijanske vlasti u posljednje vrijeme uhapsile oveći broj radioslušača.
Tn stanica daje vijesti svake večeri, navodno iz Milana i to u 22.45 sati na valu 28. Transmisija počinje sa »Internaciona-lom«, a svršava sa »Inno di Garibaldi«.
Čitava je talijanska štampa s najvećim entuzijazmom pisala o beogradskom sporazumu. Čitave stranice bile su posvećene sporazumu i po prvi put se s talijanske strane o Jugoslaviji pisalo na način kakav se ranije nije mogao ni zamisliti. Bez ikakvih rezerva talijanska se štampa zanijela prijateljstvom s Jugoslavijom. Mi se ne ćemo osvrtat' na sve te članke, jer kad bi ih htieli reproducirati ne bi nam dostajalo nekoliko brojeva našega lista. Želimo samo da zabilježimo ono što je u tim člancima najkarakterističnije u prvom redu s obzirom na jugoslavensku manjinu pod Italijom, a zatim s obzirom na novo držanje Italije prema Dalmaciji.
*
Najprije da spomenemo »Giornale d’ 11 a 1 i a«, glavni Mussolinijev organ za vanjsku politiku. Dne 27 marta u tom je listu Virginio Gayda medju ostalim napisao:
»Politički sporazum zaključen izmedju Rima i Beograda može se smatrati jadranskim paktom, jer je inspiriran dobrim dijelom talijansko-britanskim gentlemanskim sporazumom o Sredozemnom moru, ali je jasnije kod ovoga odredio funkcioniranje buduće suradnje. Inspiriran osjećajima dobrog susjedstva ovaj sporazum omogućava konstruktivnu suradnju. Na temelju ovog sporazuma Italija i Jugoslavija, koje su se obvezale na poštivanje zajedničkih granica i na medjusobnu neutralnost u slučaju neizazvanog napadaja sa strane druge države, moći će se takodjer konzultirati u slučajevima, kada bi nastali bilo kakovi zapletaji, za koje one imaju ustanoviti, da li ugrožavaju njihove zajedničke interese, pa da pri tome odrede i zajedničke mjere. Time je automatski stvoren paralelizam u budućem držanju izmedju Jugoslavije i Italije. U ovoj suradnji koja će biti plodonosna. Italija i Jugoslavija zalagati će se da učvrste odnose dobrog susjedstva, pa će tako ukloniti ostatke iredentističkih pokreta i zatvoriti vrata svim pokušajima strane propagande, koja bi se organizirala u svrhu da ošteti interese jednog od ove dvojice jadranskih susjeda. Osim toga za talijanske manjine u Dalmaciji I na dalmatinskim otocima, kao I za slavenske manjine u Julllskoj Krajini biti će koristan ova] režim mira. jer će oble vlade noći u susret legitimnim nacionalnim i ekonomskim interesima i potrebama ovih manjima«.
♦
Torinski list »L a Štampa« je napisala. Ovaj rad biti će karakteriziran uzajamnim razumijevanjem, daleko od svib egoističnih težnja. Italija sada može s ponosom gledali kako se na Brenneru isto onako kao i na Sniježniku vlje_ talijanska zastava kao znak mira za talijanske susjede. To je pravi mir, koji se osniva na prijateljstvu i uzajamnom poštovanju.
«
Direktor »Piccola« Iz Trsta Dino Alessi apelira na stanovništvo Jadrana s jedne i druge obale, da sada porade i dokažu, kako je na Jadranu stvoren stalan mir i kako će oni medjusobno suradjivati i više se ne će podvajati. Iz ove suradnje nastat! će
velika korist i za Trst, Rijeku i čitav Jadran.
♦
Riječka »La Vedetta d’Itali a« donosi oduševljen članak o novim odnosima na Jadranu, a specijalno o Jugoslavenima pod Italijom i o Dalmaciji kaže ovo:
»Pitanje manjina, koje je sve do prije nekoliko godina izgledalo vrlo nezgodna nevralgična tačka, izgubilo je od svoje za-tegnutosti blagodareći neizbježnom uticaju vremena, koje je odličan Ijekar svih rana, bolova i sporova. Konačno se priznalo, da u cijeloj Evropi postoje više ili manje uzbudljiva i neriješiva pitanja manjina, dok se svuda izmišljaju, traže i prihvaćaju formule razumnog prilagodjiva-nja. Od 1918 godine do danas zabilježena su skoro na svim evropskim granicama prijateljska rješenja, na bazi uzajamnog povjerenja izmedju susjednih država. Uostalom nesumnjivo je, da će talijanske manjine u Dalmaciji i na ostrvima, i slavenske manjine u Julijskoj Krajini imati koristi od novog režima mira, pošto će dvije vlade izići u susret njihovim legitimnim željama, narodnim i privrednim potrebama.«
♦
U vezi s dalmatinskim irendentizmom i pitanjem naše manjine poslije beogradskog sporazuma rimska »Tribuna« donosi uvodni članak Maurizia Maraviglie, koji kaže i ovo:
»Fašistička Italija prelazi preko tradicionalnih historijskih nesuglasica, ućut-kava stare sporove i želje za rivendikaci-jama, koje su se gajile iz pokoljenja u pokoljenje. Fašistička Italija stvorila je ili nastoji da stvori oko sebe ambijenat mira i uzajamnog povjerenja sa svim drugim narodima, sa kojima se u toku prošlosti sukobila i sa kojima je imala otvorene sporove. Nije ostavila nerješena ova pitanja, pošto su stalno bila podgrevana nezadovoljstvom i pošto su pri najmanjem incidentu izazivala opasnost da se pretvore u glavne ili sporedne uzroke sukoba. Italija je voljela da sklopi poštene transakcije, koje su raspršile sve ostatke neraspoloženja i mržnje, da bi vratila i uspostavila srdačnu ajmosferu medjunarodne simpatije, pošto u svome zdravom realizmu uvijek smatra, da je bolje raditi na dobijanju novih izvora još neistraženih bogastva i moći nego gubiti vrijeme sa drugima oko raznih sporova iz prošlosti. Isto tako Italija Jc smatrala, da se često Isplati neko odricanie, pa i u slučaju, ako to prestavila žrtvu i bol sa čisto nacionalne tačke gledišta. Glavno je da se osigura jedno više, opće dobro i da se odbrani jedno univer-salnije načelo, a to je jamstvo općeg mira i odbrana zajedničke evropske prosvjeće-nosti.
Pošto je konačno postigla sporazum sa Jugoslavijom, za koju se činilo da mora dn hude naš nepokolebljivi protivnik na Jadranu, Italija je uklonila sve mnogobrojne historijske ostatke, kojima je bfo zasut njen politički teren. Sve to dokazuje da se usprkos tim preprekama' mogu da izbjegnu eventualni medjunarodni sukobi, ako postoj) iskrena i čvrsta volja za mirom.«
INTERNACIONALNA ŠTAMPA I PITANJE NAŠE MANJINE U SPORAZUMU JUGOSLAVIJE I ITALIJE
Veliki njemački list »Frankfurter Zei-tung«, od 28 marta, pod naslovom »Prave metode« donosi redakcijski komentar, U kome se kaže;
»Govorili smo već u jednom uvodnom članku o političkom značaju posjete grofa Ciana Beogradu. Niko nije očekivao da ova posjeta može proteći bez rezultata. Ona je plod polaganog procesa približavanja. Me-djutim, kao i kod svih očekivanih doga-djaja i ovdje gotova činjenica čini još najjači utisak. U razgovorima izmedju Rima i Beograda bilo je mnogo stvari, koje diraju u živac, tako položaj dviju država u Evropi, pitanje slovenačke manjine i hrvatskih emigranata. Ne samo da nije pređjeno preko ovih »neuralgičnih metoda«, već je o njima čak temeljito raspravljano. Mussolini je učinio ustupke koji su se pokazali vrlo plodni, pošto su time na drugoj strani otklonjene osjećajne smetnje protiv općeg sporazuma. Suštinu u ovome novom sporazumu pretstavlja osnovna realna politička misao, da susjetstvo pretstavlja najbolju bazu mira i da se ovo dobro susjetstvo može samo tako postići, ako se obustavi uzaiamno bacanje kamenja u susjedov vrt.
Mi nikako ne želimo da kažemo, da se osjećajne smetnje u domeni državne politike imaju smatrati stvarima, koje se mogu zapostaviti. Medjutim one mogu stvoriti vrlo nejasna osjećajna stanja, koja se protive stvaralačkom razvoju velikog stila. Pogrješno je prijeći preko njih sa hladnim državnim razlogom, lako najviši državni interesi dolaze do izražaja u dobro shvaćenom državnom razlogu, to se ipak ne može nikada dogoditi, da nacionalno osjećanje ne ostane najdublja baza- Medjutim ni medjunarodni državni razlog ne može ne uzeti u obzir ovakve psihološke komplekse. Zbog toga izgleda gotovo kao najvažnija tačka beogradskog pakta, što je pitanje slavenske manjine odlučno uklonjeno. Možda će i u ostalim zemljama uvidjeti da se rdjavim postupanjem prema manjinama samo pogoršava kriza, a ne rješava.«
»Beogradski ugovor pretstavlja osnovu za razvoj političke saradnje izmedju dviju jadranskih država. Ostvarenje ove saradnje zavisi, razumije se, u glavnom od toga. kako će biti rješena različita konkretna pitanja. Jasne su odredbe o hrvatskoj emigraciji u Italiji. Na osnovu četvrtog člana ugovora ona se više ne može trpjeti. Teže je pitanje jugoslovenske manjine u Italiji. Još nije poznato, koliko daleko u ovome pitanju idu talijanski ustupci. Govori se o tome, da će biti dozvoljena privatna nastava na slovetiačkom i hrvatskom jeziku u osnovnim školama, ako to stanovništvo bude zahtijevalo. Osim toga treba da bude dozvoljena crkvena služba na slovenačkom jeziku i da se dozvoli izdavanje nepolitičkih knjiga i časopisa na ovome jeziku Prema, okolnostima to je mnogo, iako pripadnici slovenačke i hrvatske manjine nisu potpuno zadovoljni.«
*
Pariški dnevnik »Le Journal des Debats« piše:
»Ali, pakt juče potpisan osjetno se razlikuje od starog pakta. Izmedju obiju država utvrdjena je i sada obaveza da še savjetuju u slučaju da njihovi interesi budu ugroženi. Jedna posebna klauzula okončava subverzivnu djelatnost ustaša na talijanskoj teritoriji. Ukratko govoreći, očito je da su pregovarači htjeli da pruže prije jednu svečanu sankciju nego jednu sankciju dje-* lotvornosti izravnanju svojih sporova. Njihova uzdržljivost u toliko je shvatljivija što su razmjene pogleda, koje su izvršili, mogle ublažiti izvjesna razilaženja, ali ih nisu mogle otkloniti. G. Stojadinović mogao Je postaviti po prvi put pitanje slavenskih maniina. Dok na francuskom tlu postoje 43 slovenačka društva, 600.000 istarskih Slavena nemaju ni škola, ni crkava, ni udruženja. Malo je vjerovatno da će se njihov položaj osjetno poholjšatf. Ali je za beogradsku vladu uspjeh što su njeni sugovornici priznali mogućnost da pristupe takvom predmetu. Lakše se će doći do konkretnog rješenja u pogledu otšteta, koje zahtijevaju 3000 Dalmatinaca, optanata za Italiju.«
♦
Njemački list »Germania« kaže u članku pod naslovom »Mir na Jadranu« i ovo:
»Novi ugovor priznanjem sadašnjih granica tupi antitalijansku oštricu francusko-jugoslovenskog saveza. Svojim ostalim odredbama iugoslovensko-talijanskl sporazum pretstavlja potpuno rješavanje svih otvorenih pitanja, počevši od nenapadanja i kon-zultovanja. pa do nemiješanja i do zado-voljenja manjina.«
*
Londonski »Daily Telegraph« donosi 27 marta telegram svog beogradskog dopisnika, koji javlja:
»Talijansko-jugoslovenski pakt izazvao je opće iznenadjenje opsegom političkih koncesija učinjenih Jugoslaviji, naročito « pitanju Jugoslovenskih manjina.«
♦
Londonski »Morning Post« od 27 marta donosi dopis iz Beograda, u kojem kaže:
»U dopunskom dijelu ugovora navode se odredbe u pogledu nacionalnih manjina u Italiji, i talijanske manjine u JugoslavijL V osnovnim školama učenje manjinskih jezika 1 opća nastava na tim jezicima bit će dozvoljena Manjine će takodjer imati pravo da objavljuju knjige i časopise na svom jeziku.«
NAŠA KULTURNA KRONIKA NADŠKOFIJSKA STOLICA PREMEŠČENA V TRST
ROŽENICE
Na svakcn šamiju, na svaken pint nikad su kantale.
Od bogzna kega vika su tako tarankalc po čija dan. Svirači nisu znali mini
Vajk su na6l dani teški bili prazni žepi 1 žullavl dlani, mučan nan Je btja kruh naš srakidanjl, ko ga Je bilo. Ko ne smo postili.
Kašu su jlli naši stari 1 brmeč su brstili,
Stariče ovsa prodavali, da kupe malo soli, ma kl bt od nas unako, kako su oni umili,
zakanta:
»Rodila loza grozda dva«.
Velike sopile svire već miliare lit,
kroza nje govore glasi naših starih od davne
davnine,
kamogod se krenemo, oni gredu s naml, glasi ćrlene zemlje 1 krasa, glasi domovine.
MATE BALOTA.
»ROŽENICE« MATE BALOTE!
I MATETIĆArRONJGOVA
izvodit će naskoro »Lisinski« u Zagrebu.
Zagreb, aprila 1937. — U utorak 13 o. mi. daje Hrvatsko pjevačko društvo »Lisinski« prvi svoj sezonski koncerat u dvorani Hrv. glazbenog zavoda.
Na programu su i »Roženice«, laka i mnogo spominjana pjesma Mate Balote. »Roženice« ie komponirao Ivan Matetić-Ronlgov.
Sinteza Balotine lirike i Matetićeve muzike, »Roženice« će izazvati oduševljenje, možda još više negoli svojedobno »Ćaće moj«, takodier od Mateliča Ronjgovega. Matetić je uspio, po onom što smo do sada čuli, da savršeno stopi Balotine stihove sa istarskom melodijom.
Uz zbor, »Roženice« će recitirati jedan član zagrebačkog kazališta, što će još više pojačati efekt i razumjevanje za tu našu književno i muzički najjaču pjesmu do sada.	_ _____
Nova knjiga Mije Mirkoviča
U travnju izlazi u izdanju Hrvatske naklade u Zagrebu knjiga dr. Mije Mirkoviča, sveučilišnog profesora u Subotici, pod naslovom »Održanje seljačkog posjeda« Knjiga sadrži: I. Nazadovanje seljačkog posjeda: Seljačko pitanje. Seljački posjed u kapitalizmu. Raspadanje seljačkog posjeda. Dioba seljačkog posjeda i smanjenje životnog prostora za seljaštvo. II. Borba za očuvanje seljačkog posjeda: Englezi misle, da je seljak nepotreban. Propast i pokušaj obnove seljaštva u Irskoj. Seljački posjed i agrarna politika Francuske. Kriza seljačkog posjeda u Danskoj. Stvaranje »seljačkog plemstva« u obliku nasljednog posjeda. Nastojanja i izgledi u seljačkim zemljama. — Knjiga će imati preko 100 stranica, a stajat će 10 dinara.
Do sada je dr. Mijo Mirkovič objavio osam knjiga u izdanjima Gece Kobna, a i knjiga o najvećem Istraninu Matiji Vlači-ću izaći će. po svoj prilici, naskoro.
MATE BALOTA NE BROJI JABUKE
U uskršnjem broju »Istre« u pjesmi »U zori na oceanu« potkrala se tiskarska pogrješka, jer je u jednom stihu objavljeno da je pjesnik ostao »na rivi jabuke brojiti«. Mate Balota nas uvjerava da je u svom životu prodavao druge stvari, osobito ribu 1 lonce, ali jabuke nije. Prema tome on je toga jutra brojio jar bule a ne jabuke. I u feljtonu »ča je pusta Londra« ima isto takva tiskarska pogrješka. Pisac je pisao da je bolje kod »p a r u n« Antona popiti osam bićerini nego u Londri jedan, a pogrješno je tiskano »paniu«. To da barba Anton ne bi pomislija da mu Balota prišiva nadimke, ki mu ne spadaju.
Bevkove »Kresnice« na talijanskom
Tršćanski »n Piccolo della Sera« od SI marta o. g. donosi jedan odlomak iz romana »Kresnice« Franceta Bevka.
Taj roman izlazi naskoro u talijanskom prijevodu Umberta Urbanija u izdanju »Lingue estere« (Milano) pod naslovom »I fuochi dl S. Giovanni«.
Sva imena u prijevodu su ostala kao i u originalu, kao na pr. Jure, SvetKa itđ.	_______
Velikonočna številka »Našega roda«
V 6 Velikonočni številki »Našega roda« se nadaljuje Hudalesov »Ubežnik«. ^A. Cerkvenik priobčuje lepo socialno crtico »Franckina Jopa«. Lojze Zupanc ima nekaj drobnih in veselih belokranjskih motivov. Fr. Roš pesem »Moja mati«. Iz zapuščine pokojnega Srečka Kosovela sta Priobčeni dve lepi, še neobjavljeni pesmi, »Dete na trati« in »Kje?«. Cvetko Golar je zastopan z zanimivim ruskim motivom »Kmet, medved in lisica«. Sledi »Cicibanov tod« s prispevki Ribičiča, Demšarja«. Pavlinove in Pirnata. Tudi ostale rubrike »Doma in po svetu«. »Za mlade gospodarje« in »Za mlade gospodinje«, »Mladina Piše« so bogate in zanimive. Ilustrativni del Usta je naravnost razkošen.^ V njem so zastopani naslednji naši slikarji: Gaspari, Tratnikova, Jakac, Pengov, Tone Krali, Smrekar in dr.
Gorica, aprila 1937. — (Agis). — Za velikonočne praznike je goriški nadškof Margotti maševal v Trstu in ne v Gorici sedežu nadškofije. Znano je, da upravlja goriški nadškof tudi tržaško škofijo, odkar je bil od tu odpoklican bivši tržaški škof Fogar. V zvezi
s tem krožijo zadnje čase vesti, da bo tržaška škofija povišana v nadškofijo, z nadškofom Margottijem na čelu, go-riška pa bo postala škofija. Za škofa goriške škofije se predvideva da bo postavljen ravnatelj goriškega semenišča, monsignor Butti, doma iz Vidma.
TEŠKA AUTOMOBILSKA NESREČA U VALTURI
U KOJOJ JE POGINUO Pula, 2 aprila 1937. — Teška nesreća dogodila se 30 marta na cesti izmed ju Pule i Valture u kojoj je životom stradao Sladonja Dragutin, star 22 godine, iz Valture.
Toga dana je Sladonja išao motociklom u Vodnjan, gdje je bio nastavnik u poljodjelskoj školi. Nenadano je na njega naletio automobil puljske općine u kojem se vozio općinski liječnik dr. Martinc. Automobil je odbacio Sladonju
SLADONJA DRAGUTIN tako nesretno da je pri prenosu u bolnicu umro.
Pokojni Sladonja se bio oženio pred malo vremena i ostavlja ženu u blagoslovljenom stanju. Pokojnik je bio vrijedan i čestit čovjek iz naše stare i narodne valturske obitelji.
Ta nesreća je bolno odjeknula u Val-turi i cijeloj okolici, gdje su pokojnik i njegova obitelj bili poznati i vrlo cijenjeni od cijelog našeg pučanstva na Puljštini.
VELIKA NOČ V GORICI BREZ BOŽJEGA GROBA
Gorica, aprila 1937. — (Agis). — Za letošnjo veliko noč so oblasti v Gorici prepovedale napravo božjih grobov in običajnih velikonočnih procesij vstajenja. To so stari običaji našega naroda, ki se že stoletja, leto za letom ponavljajo in jih do danes ni nihče oviral. Temu odloku pa se je uprlo podeželje. Kljub prepovedim so kot običajno tudi letos po deželi uredili po cerkvah božje grobove, priredili procesije in slavili Kristosovo vstajenje po starih običajih.
PRIPRAVE !!> ELEKTRIČNO CENTRALO PRI TOLMINU HITRO NAPREDUJEJO.
Gorica, aprila 1937. — (Agis) — Priprave za delo velike električne centrale pri Tolminu so v polnem teku. Delo je
prevzela neka italijanska tvrdka iz Benetk, ki ima ogromno glavnico in je izvršila že več takih del v Italiji, zlasti na severu. S seboj so pripeljali ves potreben uradniški aparat tako, da ne bo prišel v poštev prav noben domačin. Tudi pri vseh važnih mestih bodo zaposleni sami Italijani in se pričakuje tudi veliko število delavstva iz notranjosti Italije. Zato so se domačini pritožili in zahtevali, da se v prvi vrsti zaposli domačega delavca in šele nato priseljene. Vendar je malo upanja, da bi kaj dosegli. Za sedaj so v delu vsi potrebni pomožni objekti. Sezidali pa so celo vrsto poslopij, ki bodo služila za kantine, kuhinje, pekarije in prodajalne. Na ta način niti domač trgovec ne bo prišel v poštev. Delavci bodo primorani hraniti se v kuhinji podjetja tako, da bodo ob izplačilu dobili le malenkostne zneske, s katerimi bodo lahko svobodno razpolagali.
SPOMENIK E. KUMIČIĆU U ZAGREBU
Spomenik Eugenija Kumičića u gipsu, rad Frane Kršiniča
U nedjelju 4 o. mj. održana je u Hrvatskom glazbenom zavodu u Zagrebu matineja »Hrvatske žene«, priredjena u spomen trideset i treće obljetnice smrti Eugena Kumičića. čist prihod ove matineje odredjen je u korist dovršenja njegovog spomenika u Zagrebu, koji će biti otkriven ovoga ljeta.
Matineja je započela Matzovom kompozicijom »Pri svetom Kralju«, koju je otpjevalo HPD »Zvonimir« pod ravnanjem g. Miše Mihokovića. Zatim je gdja Zdenka Smrekar veoma lijepo govorila o životu i radu Eugena Kumičića. Gdja prof. Zlata Špehar otpjevala je, uz pratnju g. Jure Stahuljaka, Zajčevu »Domovini i ljubavi« i Stahuljakov »Kutić«. G. Dubravke) Dujšin pročitao je govor Eugena Kumičića, kojega je on držao u Karlovcu 2 maja 1893 prigodom
proslave Ante Starčevića, Kao zadnju točku programa otpjevao je HPD »Zvonimir« Zajčevu »Bog i Hrvati«.
Ovu uspjelu matineju Hrvatske žene posjetio je nadbiskup-koadjutor g. dr. Alojzije Stepinac i mnogi odličnici i kulturni radnici Zagreba. Bio je prisutan i izaslanik g. dra Mačeka g. Milutin Majer. Medju ostalim prisustvovali su ovoj matineji gg.: Nikola Faller, rektor ing. Stipetić, prot. F. Lukas, dr. Andrić, delegati Braće Hrvatskog zmaja, Hrvatskih Zagoraca, Istre i mnogi drugi. Bila je prisutna takodjer i gdja Milka Tr-nina.
Cijeli program ove matineje bio je izveden vrlo lijepo. Ulaznlne nije bilo, nego su se primali dobrovoljni prinosi za rečenu svrhu.
USKRSNI BROJ Uskrsni broj
»MALOG ISTRANINA«.
»Malog Istranina« ima slijedeći sadržaj : Gabrijel Cvitan: Uskrsni zeko. Sime Fučić: Pisanica* Ljubo Brgić:	Proneće u šumi; Er"
nest Radetić:	Mimićev verglec, —
Kraljevićeva smrt, Ljubo Brgić: Proljeće se bliža. Ferdo Plemić: Kako je Toma ipak povjerovao, R. Katalinic-Jeretov: Sirena, Ljubo Brgic: Gospodin i tele, itd. Zanimiva je stranica »Naši mladi saradnici« gdje objavljuju mladi čitatelji svoje radove. Osim toga i taj broj nastavlja sa Kiokom i Klakom, a im«1 i razne manje rubrike: Razno, Zašto. Zagonetke. Malo razonode, Narodne pitallac. Sala itd. ________, .__
MORNAR.
Poslieđnii h'oj »Mornara« «adi/i ove članke:'Riječ g. Galeazza conte Ciana. -Mornar: Prezident dr. Eduard Bencs. —
Sedam pitania — Dundo Sitno: Gajetunski razgovori. — C.: Smrt jednog poštenjaka. — Prva zarada. — Lujo Dorčić: »U Jugoslaviji je ipak najbolje«. — Štrajk. — Čudo u Hvaru godine 1510. — Odgovori na sedam pitanja. — Senjska bura. — Pripovijest o mladiću koji ie htio da postane kapetan. — »Za naciju i dinastiju«.
POPRAVEK
Ljubljana, 5. aprila 1937. — V svojem »čiščenju«, sem s presenečenjem ugotovil:
»Vse ono, kar je ortodoksnega, je treba pogumno žrtvovati, in sicer takoj!«
Ta stavek tvori glavno misel v spisu, ki pa po pohabljenju trdi ravno nasprotno onega, kar sem napisal. Pravilno se mora glasiti:
»Vse ono, kar je eterodoksnega, .ie treba pogumno žrtvovati, in sicer takoj ! »	Ance
MALE VESTI
— General Capello konfiniran. —
Havas javlja iz Rima: Saznaje se, da je general Capello, koji je organizirao poznati pokušaj atentata na Mussolinija 1923 prenesen u Rim da bude operiran. Kao što je poznate urota Capellova nije uspjela i urotnici su osudjeni na 30 godina tamnice. Budući da su me-djutim poznate usluge koje je domovini za rata učinio general Capello, koji je već onda bolovao od bubrega to mu je kazna pretvorena u konfinaciju u jednom selu kraj Rima.
*
— Napoleonove relikvije za Mussolinija. Mussoliniju je predan jedan šešir, i jedne ostruge, koje su pripadale Napoleonu, dok je boravio na otoku Elbi. Mussolini je odredio, da se te stvari pošalju u jedan muzej u Milanu.
♦
— Madžarski dar talijanskom kralju. Madžarska vlada pripremila je naročit dar talijanskom kralju prigodom posjeta u Budimpešti u vidu dragocjene zbirke starog madžarskog zlatnog 1 srebrnog novca. (Talijanski je kralj, kako Je poznato, strastven numizmatlčar). Tom prilikom otvorit će se svečano i numizmatička izložba u nacionalnom muzeju. Na Mussolinij evom trgu u Budimpešti održat će se velika revija vojske. Više madžarskih gradova odlučilo je da dade ime Mussolinija ulicama i trgovima.
— U Manama u Ćićariji, osnovan je fašijo. Svečano ga je otvorio federalni sekretar iz Rijeke.
*
— Brončanog lava Sv. Marka darovala je Venecija Poreč«.
*
— Rusko drvo na talijanskom tržištu. Prema vijesti iz Milana, tamo ae računa, da će doskora na talijansko tržište prispjeti veće količine ruskog drva. Govori se o godišnjem kontingentu od 120.000 tona.
*
— Mussolini je darovao za rodjenje
blizanaca 000 Ura Vls&oviću Antonu Iz Labina i Grizonu Alberta iz Dekani, a Barutu Filipu iz Krpelja 700 lira.
*
— Sveučilište u Lausaru, u švicarskoj, proglasilo je Mussolinija doktorom »honoris causa«.
♦
— Automobil je pogazio Radolović Mariju Iz Marčane. Zadobila je dosta teške ozljede.
♦
— Prema jednoj izjavi abesinskog I cara Haila Selasia on se još uvijek nada da bi Društvo naroda mogio spasiti Abesiniju.
*
— švicarskom listu zabranjen ulazak u Italiju. Talijanska vlada je zabranila ulazak švicarskom listu »Neue Basler Zeitung« s motivacijom, da jc nastojao kvariti dobre odnose izmed ju Italije i švicarske. Ovaj je list u posljednje vrijeme objavio cijeli niz članaka o situaciji u Italiji, u kojima se prikazuje, da je ta situacija vrlo loša. Zabranjen je i »Neue Ztiricher Zeitung«.
★
— Toscanini još uvijek u nemilosti. Havas javlja iz Milana: Intendant kazališta »Scala« izjavio je, da je vijest iz nozemstva, prema kojoj će Arturo Toscanini upravljati orkestrom Scali-nog kazališta prilikom svoje 70-godiš-njice, lišena svakog temelja. Kao što je poznato, glasoviti dirigent Toscanini nije u milosti fašističkog režima od poznatog incidenta, koji se desio god. 1931, kad je odbio da dirigira orkestrom prilikom sviranja fašističke himne.
★
— V Rimu se mudi jugoslovanski skupščinski predsednik Stevan ćirić, ki z drugimi delegati jugoslovanske skupščine sodeluje v delovnem odboru medparlamentarne unije. Stevan Čirič se Je sestal v Rimu med drugim tudi z nekaterimi laškimi politiki in tudi s rasom Gukso (?!) ki se slučajno mudi sedaj v Rimu.
*
— U Rimu je održan čitav niz političkih procesa protiv antifašista. Pale su teške osude. Medju osudjenima nalazi se i dr. Paulo Fazani, koji je osudjen na 22 godine robije.
*
— Iz vzhodne Afrike se bodo vrnile
v kratkem štiri divizije: »Assletta«, »3. januar«, »1. februar« in »Pusteria«. Nekatere od teh se bodo samo zamenjale.
VJENČANJE.
Split. 31 marta 1937. — U Splitu dne 27 marta udala se zaslužna tajnica »Istre« gospodjica Kristina Kriznianić sa gospodinom Šimunom Kalčićem. Mladom paru želimo i kličemo: »bilo u dobar čas sretno j berićetno!«	»Istra«—Split.
t KAZALAC MARIJA
Slav. Brod, 31 marta. 1937. — Dne 17 ožujka 1937 preminula je nakon duge. teške bolesti Marija, supruga Kazalac Marka u svojoj 37 godini života.
Sprovod ie pokojnice bio dne 19 ožujka 1937. Na vječni počinak otpratili su pokojnicu mnogi poznati Istrani i Istranke.
Sam je sprovod bio takav, da ih se u Brodu rijetko vidi.
Suprugu, kćeri, zetu i unuku naše najiskrenije saučešće.

7. aprila 1887 — God. XVII!.
tf fP«u i0
X. redovna god. skupština „ISTRE” u Novom Sadu Občni zbor »Tabora« v Ljubljani
Joucn., sjOSDOđarsfc* . DOlitiCki list
^red 50 godma
FHANINA l JU HINA
Frani na: 8ò kade f/od se svet luii na miieriju, ali nirjdje toliko koliko va pachi-skem komune. Tamo plaću iupani, preien-lali, èindaki, delegali i ća ti ja znan ki, radi slabega leta.
J urina: Varamente nimaju se lanjske-pa leta pasinski podrepnjaki ča hvalit, ne.
F tanina: Kako su sijali lako su i poželi.
ŠPANJOLSKA
Iz Madridu javljaju da bijaše dne 2. t. m. nadjenu na vratih, kojimi se ulazi u saborsku dvoranu patrona, nabijena prska-jućimi tvarmi. Druga jedna patrona rasprskala se je jućer u noći u ministarstvu fi-nansijah, ter je polupala samo nekoliko prozorah.
P.UZETSK1 IZBORI 1 PAZ1NSK0 POLITIČKO DRUZTVO
Kako su već javili naši »Jurina i Fra-uiua« obdržavao je odbor talijanskog političkog druživa svoju sjednicu dne 24 pr. m. u Poreču. K sjednici je došlo od 10 odbor-nikah njih 5, svakako liep broj za toli važno i glasovito(?l) družtvo.
SI. taj odbor raspravljao je medju ostalim i ob ovih pitanjih:
1.	) da se nemienjaju sa sada družtvena pravila. (Zar su vam pravila kriva da ne-možete na pred?)
2.	) da te se obdržavali glavna skupština dne 8. maja u Rovinju. (Tamo imade naime, mnogo sardelah.)
3.	) da se nedozvoli jednom članu, da is-stupi iz druživa, kako to sam zahtieva. (Ma bravi! vežite ga konopom sa jasla.)
ZAPLJENA »ISTRE«
RJEŠENJE.
Državno tužioštvo u Zagrebu zabranjuje temeljem čl. 19 Zakona o štampi, a u vezi sa fl. 3 Zakona o Izmjenama 1 dopunama toga zakone, rasturavanje 1 prodavanje tjednika »ISTRA« br. 12 1 13 Izašlog u Zagrebu na Uskrs 1937, a štampanog u tiskari Stečajntne Jugoslavenske štampe d. d. Zagreb, i to zbog slike na naslovnoj . strani, zatim £lanka pod naslovom »Naša Vas v Julijski Krajini« na strani 2, zatim slike na strani 16. pod naslovom »Mussolini u Africi« zajedno sa tekstom nz sliku, zatim slike na strani 11, zbog toga. Jer svojim sadržajem u cijelosti tvore krivično djelo koje se kažnjava po zakonu o zaštiti javne hezhjeđnost! 1 poretka n državi.
Državni tužilac: Potpis.
IZLET IZ TRSTA U ZAGREB I LJUBLJANU
Trst, aprila 1937. — Autobusno poduzeće u Trstu »Utat« priredjuje kolektivni izlet autobusima u Zagreb i Ljubljanu. Izleti će se prirediti od 24 do 27 aprila. Cijena do Ljubljane i natrag je 75 lira, a do Zagreba i natrag 90 lira. Za izlet u Ljubljanu vrijedit će
£7 FOND „ISTRE”
Bogdan Gohnajer, učitelj, Sv.
Križ pri Kostanjevici . . Din 25.— U prošlom broju objavljeno . Din 40.346.60 UKUPNO Din 40.371.60
Novi Sad. 6 aprila 1937. — U nedjelju u 10 sati prije podne otvorena je X redovna godišnja skupština ovdašnje »Istre« u prostorijama Sokolskog drjštva. Za ovu je skupštinu vladalo ogromno interesovanje medju našim izbjeglicama, kao i kod ovdašnjeg gradjanstva, osobito obzirom na ideološke razmirice koje su izbile u zadnje vrijeme medju pojedinim emigrantima. Skupštinu je otvorio g. Ante Mohorovlć, dosadanji pretsjednik društva.
Pretsjednik Mohorović poziva prisutne članove da jednom minutom šutnje odadu poštu mučeniku Alojzu Bratužu.
Skupštini su prisustvovali, porod zvaničnih organa, delegati raznih emigrantskih udruženja. kao i delegati ovdašnjih kulturnih ustanova’ g. Blažič Zvonimir, delegat Saveza em. udruženja i član Direktoriluma. g. Ličen Josip. delegat društva »Istra-Trst-Gorica« iz Beograda, g. Višošević Vlada, delegat Saveze, kulturnih društava u Novom Sadu i drugi.
Dotičući se posljednjih dogadiaja u društvu g. Mohorović podnosi Izvještaj o radu upravnog odbora u minuloj godini. Iz izvještaja se vidi da Je rad društva bio obilan plodonosan, naročito u socijalno-ekonomskom nolju. Dodjeljivana Je pomoć u novcu i obući svima siromašnim izbjeglicama, zatim su mnoga ovdašnja humana društva pomogla one naše izbjeglice koje im Je društvo preporučilo. G. Mohorović još Jednom svima tim ustanovama upućuje najtopliju zahvalnost.
U daljem svom izlaganju govornik podvlači uspešan kulturno-prosvVtni 1 nacionalno-propagandistički rad društva Spominje razne komemoracije, manifestacije i priredbe koie je društvo organizovalo ili na kojima je uzelo učešća sa ostalim ovdašnjim kulturnim uđiu-ženjima. Zahvaljuje se na požrtvovnom radu kako pojedinih članova tako i radu sekcija:
ženske, pjevačke, sportske, diletantske Isto tako pozdravlja novoosnovanu kuglašku sekciju.
Poslije izvještaja blagajnika, po kome društvo sad posjeduje preko 5.000 dinara u gotovom. i poslije izvještaja nadzornog odbora, koji je konstatovao da Je rad društva u minuloj godini bio Ispravan i plodonosan g. Mohorović moli da se staroj upravi dade razrješnica.
Kandidacioni odbor (dr. Prudon, Crnobo-ri. Peričić, Knapić i ćuk) predložio je slijedeću listu nove uprave, koja Je aklamacijom primljena :
Pretsjednik Ante Mohorović, potpretsjed-nik Sudar Silvije, tajnik Ivan Mlliovilovlc. zamjenik tajnika Biletić Martin, blagajnik Cukon Tomo. U upravni odbor ušli su: Kna-nić Otilije. -Tugovac Rudolf. Hvalič Josip, Mu-fić Franjo i Peričić Joško sa zamjenicima: Crnobori Petar. Rojnić Bogdan. Marinović Martin. Sankovič Ante i Burlć Zvonko. — U nadzorni odbor birani su: Dr. Prodan Itan. Pečar Jakov, ćuk Stanko. Pročelnici sekcija: gd.ia Bačić Mara ženske Sudar Silvije sportske. Peričić Joško, pjevačke, Mihovilović Petar kuglaške.
G. Mohorović Je zahvaljuje skupštini na ponovno iskazanom povjerenju.
Prešlo se zatim na eventualnosti. Započinje dobronamjerna debata medju pojedinim članovima, kojoi Je cilj da se novoj upravi uka-žu putevi zdrave djelatnosti. Uzimaiu riječ pojedini delegati > članovi, medju kojima zaslužuje naročitu nažnju Vlada Višošević, delegat Saveza kult. društava, koji ističe naš nesebičan i idealan rad.
Pošto su pretresena sva važnija pitanja, pretsjednik zaključuje skupštinu.
Ivo ćaćin
OBČNI ZBOR »ORJEMA« V TRBOVLJAH
Trbovlje. 25 marca 1937. — V soboto i 20. marca smo so zbrali emigranti v Trbov- 1 IJah v mali dvorani Sokolskega doma, da slišimo obračun enoletnega dela našega društva.
Tovariš predsednik je ob otvoritvi zborovanja pozdravil zlasti zastopnike domačih nacionalnih društev, ki so prišli na naš zbor, da manifestirajo svojo naklonjenost do našega pokreta.
Tovariš tajnik se Je v lepem govoru spomnil vseh naših žrtev, oosebno zadnlega našega mučenika pevca Lojzeta Bratuža, ki so ga navzoči počastili — Sledilo je poročilo dr. Branka Vrčona j položaju naše manjšine v luči mednarodnega političnega položaja. Zanimivo in izčrpno izvajanje govornika Je zadovoljilo vse navzoče.
Iz tajniškega poročila posnemamo, da štele društvo 59 članov, ki so se zbrali lansko leto na treh sestankih s povprečno udeležbo 34. Na vsakem sestanku ,ie bilo predavanje. Na zadnjem Je prišel med nas naš savezni predsednik g. dr. I. M. č o k. ki Je isti dan predaval tudi na prireditvi Jadranske straže.
Odbor Je imel 6 sej. odposlal 100, prejel 110 dopisov in izdal 41 modrih spiskov tujim državljanom.
V propagandnem udejstvovanju je zabeležiti naše zastopstvo s praoorom v Mariboru ob razvitju »Nanosovega« in v Ljubljani ob razvitju dobrovoljskega prapora Idejnega tečaja. »Tabora« v Ljubljani so se udeležili štirje naši člani. Razprodali smo 60 naših koledarjev In 130 razglednic. 6. IX. in 17. X.
smo položili na spomenik padlim vence In prižgali sveče; na vernih duš dan pa na pokopališču venec z napisom:
»Ne vemo, kje trohnijo trupla vaša.
zato vaš grob — vsa zemlja naša!«
Na jndransko-češkem večeru, ki sta ga priredila Sokolsko društvo in Jadranska straža smo s Klubom koroških Slovencev privezali na mladinske prapore v Trbovljah spominske trakove z imeni naših Heroiev-Mučenikov. Ta poklonitev spominu naših žrtev je bila lepa pletetna in propagandna manifestacija. V lanskem letu smo priredili še sledeča predavanja. P J. S. na tukaišnjih šolah skioptlčno predavanje o slovenski morski obali, predavanje o naših Mučenikih in o Koroški. Na sestanku emigrantov v Zagoriu sc je vršilo predavanje »Mednarodni položaj In naloga naše emigracije« na narodnoobrambni prireditvi v Klakah na predavanje »Naš narod in narodne mnnfšine«.
Socijalna sekcija društva je izražena v sledečih številkah: v 112 podoorah le bilo razdeljenih 5438 Din deloma članom društva, deloma potujočim emigrantom V ostalem se Je socijalno delo izražalo v intervencilah za službe, ki na so rodile pozitiven uspeh le v dveh slučajih
Po podanih poročilih je bil soglasno Izvoljen stari odbor.
Z občnega zbora je bilo poslano nar. poslancu g. Dobršku zahvalno pismo za njegov nastop v skupščini v obrambo pravic našega naroda v Julijski Krajini.
NOVI ODBOR DRUŠTVA U BEOGRADU
Beograd, 24 marta 1937. Udruženje »Istra—Trst—Gorica« u Beogradu održalo Je 12. III. svoju glavnu godišnju skupštinu u društvenim prostorijama (Jovana Rističa 29). Dosadašnji pretsjednik g. Zvonimir Blažič u svom pozdravnom govoru osvrnuo se na prilike našega naroda pod Italijom, te minutom ćutanja odana Je pošta pok. Lojzu Bratužu. Poslije toga uzeo je riječ potpretsjed-nik Saveza g. Juraj Mirkovič, koji je iz-medju ostalog istakso da Je sretan što vidi danas toliki broj prisutnih. Jer Je to najbolji dokaz kako Je beogradska organizacija kompaktna, što je najbolja garancija za konačni uspjeh. U ime zemunskog bratskog društva Je g. Cerovac pozdravio prisutne i zaželio uspjeh skupštini, a u ime novosadsko g. Mohorović. Poslije iscrpnih referata tajnika, blagajnika 1 pročelnika akadem. sek-clje 1 nadzor, odbora data Je razrješnica sta-
roj upravi. Ovdje Je potrebno primjetiti da je ovogodišnfi premet blagajne bio znatno veći od prošlogodišnjeg što najbolje dokazuje veliku aktivnost diuštva pod pretsjedništvom gg: dra Mogorovlća i Blažiča Zatim je kandidacioni odbor predložio listu sa g. Blažičem na čelu koja Je primljena aklamacijom. Na prvoj sjednici društva uprava se ovako konstituisala:
Pretsjednik : g. Zvonimir B 1 a ž ić; pot-protsjednik: Ing. Ante Lorene in: tajnik I: Krizmančlč S„ tajnik II: Ber Jančič D.; blagajnik 1: Mogorović Ivo, blagajnik II : Stanko č o k.
Odbornici: Dr. Ivo Mogorović. Dušan R i b a r ž, Alfonz L e g 1 š a, Jože Ličen. Ante Andretlć, Drago Furlan. — Zamjenici: Puž Smiljko, Tončič Mate, Dr. Srećko Lukman. Josip Bizjak. — Nadzorni odbor: Rad ikon Aibin, Trinajstič J. O p 1 a n i ć Božidar.
Ljubljana, 5 aprila 1937. Delavsko prosvetno in podporno društvo »Tabor« v Ljubljani bo imelo dne 25 t. m svoj redni občni zbor z običajnim dnevnim redom. Zbor bo ob 9. uri v dvorani Trgovskega doma v Gregorčičevi ulici. Člani, ki niso še poravnali društvene članarine, na to čimprel store, da se izognejo posledicam, navedenih v 5 12 društvenih pravil.
Občni zbor »Objema« v Laškem
Laško, 25 marca 1937. Redna letna glavna skupščina se Je vrši1? ob zado oljlvl udeležbi dne 7. marca t. 1. v mali dvorani Sokolskega doma v Laškem. Skupščino je otvoril in vodil rojak Majer Ernest, ki se je v svojem otvoritvenem govoru spomnil tragične smrti preminulega našega novega mučenika Lojze Bratuža, nakar Je podal pregledno poročilo o delovanju organizacije v preteklem letu za vse činitelje.
Pri volltvi nove uprave Je bil predsednikom soglasno izvoljen rojak Dr. Delak Franjo, a na seji se je izvoljeni odbor konstituiral sledeče: tajnik dr T e r č 1 č Franc, blagajničark.. Peršič Zinka, nadzornik Majer Ernest, odborniki : Benko Vekoslav. M. ph. Ujčič Vekoslav, S u s i č Jožef In Velikonja Anton.
PISANICA JUGOSLAVENSKE MATICE U
ZAGREBE SIROMAŠNIM ISTRANIMA.
Banovinski je odbor Jugoslovenske Matice u Zagrebu podijelio medju 58 siromašnih Istarskih obitelji i 5 pojedinaca raznih živežnih namirnica i mesa, da su mogli ljepše sprovesti svete Uskrszie blagdane i kao dokaz, da ih bijeli Zagieb uvijek voli onom velikom ljubavi da rado za nje pruža »Dar domu na oltar«.
U tu svrhu dala je Zenska sekcija Jugoslovenske Matice u Zagrebu 2200 dinara, go-spodja Anita Slivnjak 50 Din (uz pismo: Za Uskrsnu pisanicu istarskoj djeci), a gdja Eia GJermanovlć Hafner paket raznih živežnih namirnica, i time ublažila se mnoga bol siromašnih istarskih porodica.
Najtoplije se zahvaljuje
Banovinski odbor Jugosl. Matice.
KONCERT »TABORA« V LJUBLJANI.
Ljubljana. 5 aprila 1937. — Mešani pevski zbor »Tabora« priredi v soboto. 10 t. m. ob 8. url zvečer svoj koncert v dvorani Trgovskega doma.
Cisti dobiček koncerta Je namenjen za socialno delo društva.
Pridite!
f KANONIK FRAN GUŠTIN
Trst, 4 aprila 1937. Preminul je te dni kanonik Fran Guštin občeznani in priljubljeni dolgoletni kapelan pri Novem Svetem Antonu v Trstu. Bil je to vzoren in plemenit duhoven, ki je živel in neumorno deloval samo za trpeče ljudstvo. Skromen, brez vsake ambicije, postavil si je prav za svojo evangelijsko nalogo pomagati svojemu bližnjemu in najpotrebnejšemu in takih ni nigdar primanjkovalo v velikem mestu tržaškem. Zvesto vdan svojemu narodu, ki ga je kot verni sin ljubil iz vsega srca, je požrtvovalno iztrajal na svojem mestu tudi v najtežavnejših trenutkih, a po svoji dobrodušni naravi je ostal vzvišen nad vsakim strankarstvom, tako da je njegovo trezno in objektivno pre-sojevanje prilik le blagodejno delovalo, čim bližje ga je kdo poznal, tim bolj ga je moral ceniti. In ni ga bilo srečnejšega človeka kakor kapelana Guština, ki je popeljal stotine svojih romarjev na Sveto Goro, ali na Svete Višiivje. Vžival je pač v sreči in zadovoljstvu drugih. In najlepši spomenik si je postavil sam v srcu tolikih ki mu ostanejo hvaležni za tolažbe, nasvete, pomoči in dobrote.
Lahka mu zemlja domača!
VAŽNIJI ČLANCI U „ISTR1“
od početka izlaženja do konca 1936 god.
(Nastavak iz uskršnjeg broja)
ROJNIĆ MATKO — Sedma edicija književne zadruge »Luč« u Trstu, god. 1931. 17-31, Stari Talijanski pisci o Slovencima u Istri 51-32, Stogodišnjica rodjenja Dragutina Parčića 21-32. U ovim neznatnim pismima veličina je Dobrile 4-32, Naš historizam 14-33, Vjekoslav Spinčić 22-33, Knjiga našega zemljaka Prof. Josip Demarin: »Materinji jezik u savremenoj školi« 37-33, Milan Ogrizović i Istra 38-33, Ante Defrančeski: Načela nove škole« 46-33, Ivan Milčetić Povodom 80 godišnjice rodjenja pok. nauče-njaka sa Krka 47-33, Jedna korisna propagandna knjiga 47-33.
ROKAC — Historički »Rižot« i svega po malo 29-34.
ROMAR — Na božjo pot med Beneške Slovence 51, 52-36.
SAMEC JANKO — Trstu vprašanja 17-36. Žrtvovanje, Primorska zemlja. Večer v kraški vasi, Besede iz groba 51, 52-36.
SMERDEL TON — Kako Talijani pišu našim jezikom 41-36.
SOKLIČ JAKOB — Veliki petek 14-33,
SOŠKI — Andrej Volarič 14, 15, 16-36.
STANKOVIČ P. — Iz naše historiip Grgur Franinovič iz Kanfanara u Istri 37-33
ŠEPIĆ PROF. ANTE — Za historiju naše štampe u Istri 15, 16, 17-35 (Uskrsni),
ŠEPIĆ DRAGOVAN — Mussolini diplomata knjiga Gaetana Salveminita 51-32.
ŠEPIĆ VINKO — Knjižnica Pazinskog pripomočnog društva prenesena u Krk 39-32.
VILFAN DR. JOŽA — Pogled na kulturnu avtonomijo 49. 50. 51-34.
VOLK IGOR — Drago Bajec 44-33.
ZEC NIKOLA — Iz života istarskih glagoljaša 40-36, Zemlja muka — Jugoslaveni u Italiji. Brošura od Dragovana Šepiča 1-32.
ZUCCON BLAŽ — Kultura i asimilacija 14-33.
ŽIC NIKOLA — Požar mrtve riječi 14-33. Seoba Ftrvata u Italiju 14-33, Statuti
kastavske gospoštije 50-33, Javne knjižnice u Julijskoj Krajini 15, 16, 17-35 (Uskrsni).
ŽIBERNA JOŠKO - Knjiga o Jadranskem vprašanju 5-34, Tam, kjer kamen rase... 14, 15, 16-36.
TUMA DR. HENRIK — 15. 16. 17-35, Radgonski Mučeniki 21-35.
*
* * — Brača Bastijani 2-29,	5-30,
»La storia non si cancella«...	6-30,
Prva godišnjica »Istre« 7-30, Sjećanja na prof. M. Mandiča 12-30, »Zimsko sunce« od Viktora Cara-Emina povodom izvedbe u zagrebačkom Narodnom kazalištu dne 4 i 12 XII 1930 12-30, Predavanje na zagrebačkom sveučilištu o istarskim narječjima 8-31, Nove knjige »Kastav i Kastavština« 9-31, Istarski arhiv 10-31, Pismo i postanak alfabeta 15-31,86-godišnjica g. Matka Krištofiča 16-31, Naša kulturna kronika 17-31, 21-31, 23-31, 24-31, Istarska mati (predavanje V. C. E.) 19-31, Zapamćenja Matka Krištofiča 19-31, Ivan Mandič 9-32, Hodil po zemlji sem naši... 51-32, Dvije istarske kulturne stogodišnjice. Ravnik i Fiamin 51-32, Naše zgodovinsko pravo 51—52-32, Fašizam u Julijskoj Krajini knjiga Michela Risola, dokumenat prvoga reda 1-33, Ivan Trinko Zamejski 4-33, Uspjeh izložbe Antuna Motike 2-33. Jedan naš sokolski jubilej 6-33, Alojz Gradnik Istra t Gorička u njegovoj lirici 9-33, Naša kulturna snaga 12-33, Starodavnost naših imen 14-33, O slikarskim radovima A. Motike 14-33, Istina u Dukiće-vim stihovima 14-33, Pesnik rudarske Idrije Matija Lipužić 19-33, Slikar Pietro Pa-rentino 20-33, Ivan Pregelj — petdesetletnik 45-33, Ob stoletnici rojstva Frana Er-iavca 49, 50. 51-34.
GOSPODARSTVO I FINANSIJE
AGIS: Podržavljenje kreditnih zavodov v Italiji 11-36.
GABERŠČEK ANDREJ: Trgovsko-obrtna
zadruga v Gorici 37-32.
JEŽE GASTONE:	Talijanske finansije
pred slomom 14-36.
KAJIN DR. MIRAN: Zadrugarski pokret u Istri 5-33
MAKAROVIČ ADO: Pravica do zemlje 18-32.
PERUŠKO TONE:	Naš seljak u Julij-
skoj Krajini 39-35.
P. A.: Gospodarstvo Italije v številkah 51-36.
R. C.: Pregled gospodarskega položaja našeg ljudstva 50-33.
DR. W.: Očajan gospodarski položaj fašističke Italije 49-36.
ŽIBERNA JOŠKO: Teškoče Italije 30-36.
* — Teško stanje istarskog seljaka 6-30. Propast goričke Zadružne Zveze 1-31. Nesnosno gospodarsko stanje u Italiji Ì0-31 Prilike u Italiji nijesu nimalo ružičaste 15-31. Borba Italije za ekonomsku prevlast na Jadranu 17-31. Katastrofalne gospodarske prilike Julijske Krajine 2-32. Nova bolna stranica u životu našega naroda n Julijskoj Krajini 18-32. Potpuni slom istarskog gospodarstva 19-32. Fašizam je uništio istarsko seljaštvo 24-32. Gospodarstvo našega ljudstva u Italiji 49-34.
JULIJSKA KRAJINA — RAZNO
AGIS: Oblaki nad Krnom 25-34. Trst v številkah 37-36. Južna Amerika za Julij-sku Krajinu 42-36. Delovanje italijanske gospodarske zadruge v Julijski Krajini 48-36.
BANIČ MILAN: Rijeka, »Sobborgo parassita« Sušaka 12-34.
BARBA LUJO:	Mittelburg—Pisino—
Pazin. Nacionalni karakter jednog našeg grada 20-32.
BARBALIĆ FRAN:	Peroj, srpsko selo
u Istri 14-33
BELANIĆ ANTE:	Slavenski otoci na
Jadranu. Ostromanov Lošinj 10-34.
BOLČIĆ EDO: Posljednji dani Austrije. Prvi štrajk u puljskem arsenalu 4-33.
BOŽIČ LADO: Naš idrijski kot 5, 7. 8. 9. 10. 11. 12. 14, 15. 16, 18. 19. 20. 22. 23. 25. 28, 30, 32-36.
»ran i
CAR EMIN VIKTOR:	Istra plače
3-30. Pedesetgodišnjica kupališta Opat 20-32. Kako i“ Lovranski Sv. Jurai fašis ziran 11-33. Dr. Arnnš Muka i Istra 34-, Rat^IaZ^di" [talije l Rijeke 12-13-34.
CRNIĆ REDOLE: Rijeka i njeno p morstvo i2-34
ČERMELJ DR. LaVO: Prisilna ispr memba slovanskih priimkov v Julijski Kr lini nezakonita! 48-32. Prebivalstvo jul ske Krajine v 10-letiu 1921—31 50-33. Sp za Paviniče 12-34. Več kakor stotisoč sl venskih in hrvaških knjig v enem same letu zaplenjenih ali ustavljenih 19-35 Ra voj prebivalstva v sedanji goriški pokra ni 15-35 Fašistični dokoment o slovenske značaju Goriške 20-35. Pooštrena gon proti slovenskem tisku v Italiji 44.34 n0 raznarodovalni načrti 38-36. Mitos o pre voinem Italijanskem iredentizmu na Pr morskem 46-36.
DIMINIĆ DUŠAN:	Labin i njegoi
okolica 17-31.
FRAN? MARSEĆE:	»Elenco dei o
muni« 24-31.
OABERŠČEK ANDREJ: Kako su Ital jam zasedli T:st? 9-34
• Go,REINA r.JUBIDRAG: Istra i Dalm; cija 21-32.
GOLOUH RUDOLF: Polemika o Trsi i socijalizmu 16-34.
GRSKOVtt PROF. JERKO: Iz svijetli
pazmskih dana 10-32.
JAKŠA: Slavenski oto pod Italijom (Naše Lastovo) 48-34
HOSTNIK A.: Kdor no dolgem čas obišče Gorico 23-33.
IVANIŠEVIČ DON FRANE:	Jstars)
tnumvirat orestao ie u životu, ali je živ svietao u našoj uspomeni 50-33.
IVEŠA ANTE; Šezdeset i tri Jugosk vena osudjena su na 185 godina zatvora roku od jedne godine 12-35.
u IstrM3^2	fz S0*<0*S*{0£: životi
JELENOVIĆ (IVE BUNETAR): Istars*
t0 ,l(^J..*taliianstvo'’: Istre 30-34
KOBAL ANDREJ: Sa tolminske piatti ne 3-33.
**sf''"* ‘z‘azl s™k.0S. Gedna 11 Petak- — Broj čekovnog računa 36.789. — Pretplata: za cijelu godimi 50.— din., za pola godine 25.— din., za Inozemstvo dvn«rr.T
Zvonimirova 48/li