Poštarfna plačen a u gofovoni God. X. Broj 18. U Zagrebu, 6. maja 1938. Pojedini broj Din I.— V. Uredništvo i uprava ZAGREB, MAS ARA KOVA 28a Telefon 67-8u Uredništvo in uprava za Slovenijo in slovenski del Julijske Krajine LJUBLJANA, Erjavčeva 4a ŠIRITE »ISTRU!« — ŠALJITE PRETPLATU. — SAKUPLJAJTE OGLASE ZA »ISTRU!« — OGLA¬ ŠUJTE U »ISTRI!« GLASILO SAVEZA JUGOSLOVENSKIH E M IGRAN ATA VL JULIJSKE KRAJINE LONDONSKI SPORAZUM 1ČEHOSLOVAČKA IJ pregovorimo izmedju Francoske i En- j gleske u Londonu Pretirana je Čelioslovačkal kao problem hoji zanima medjunarodni mir.l dakle kao problem od opčeg, u ne lokalnog i značaja. Glavni povod tokovom značaju če -S hoslovaike dali su zahtjevi njemačke na -f rodne manjine poslije »anšlusa'«. Dogodjajil Poslije pripojenja Austrije Njemačkoj iza -I živali su bojazan i za sam opstanak Čeho- [ slovačke republike, a Engleska i Francu- ska su na londonskim prt (tovorimo. — piše¬ ma pisanju »Timesa« i Daily TelegrapKaf priznale , da bi pad Čeho slovačke doveot do opčeg rata u Evrop>. »Engleska , kojal ima sada ta,k o veliki interes , da Francuska\ ne hude ničim oslabljena, bila bi prisiljena § stati njoj uz bok«, U tom smislu zaključile su dakle ove velevlasti , da če intervenirati u Pragu , a En¬ gleska i u Berlinu, da se uzajamnim popu- štanjeni uredi pitanje njemačke manjine u Čehoslovačkoj. Opčenito uzevši zapadne ve¬ levlasti imadu razumije vanja za, onakve koncesije , ko je stvarno pndonose poboljša• liju položaja' njemačke narodne skupine u\ Čehoslovačkoj , ali odbij a ju onakve zahtjeve ko ji idu za dislokacijom države stvaranjem dvoj ako g uredjenja , jednog na cionals očija- j listickog, a drugo g demokratsko g, te koji\ teze za podredjenjem Čeho slovačke u vanj- skopo Utic kom pogledu zahtjevima sudetsko- njemačke stranke , sto bi znočilo da jedha petina žitelja odred ju j e vanjsku politiku ci- K log ostalo g pučanstva . Zanimljivo obraz- laganje čehdslovačkog stanovišta donosi u »Te-rppm« njegov praški dopisnik Beuve- Mer/!, ko ji na temelju stati stičkih podataka iz p oljsko g vrela pokazuje da, nar odnosni so sta v ČSR ni j e tako paradoksalan , kako se. to misli.. Broj Čeha i Slovaka zajedno je 66.2 pošto , Aio je jedra nešlo manj e nego broj Poljaka u Poljsko j (68.9 pošto). Ako se pak od ha c/ teza o jedinstvu tli narodno j sroanosti Čeha >. Slovaka, broj prvih još uvijek dosižr- P0.6 pošto, dok u nekim zem¬ ljama vodeči elemenat nema ni toliki pošto- tak Ako je u ČSR 3.3 milijuna Nijemaca, u Poljsko; ima (po poljskim podacima, koje § Ukrajinci poriču) 3,2 milijuna Ukrajinaca\ Sto sc Uče Madžara značajno je, da » Temp- sov« dopisnik veli: »Onoga dana kada Var čuva i Budimpešta prestanu nadati se na- sli “d st m kojim bi se jedino Reich mogao okoristiti, te konačno shvate usku solidar • nost. hoja ih, htjeli tli ne hijeli, veže sa Pragom, ispravci, koje je svojedobno useo u obzir Masari/k s jedne i s druge stram slovačke granite, trebali bi zacijelo biti po¬ novno uzeti u raspravu i dokončani.« Gle¬ de simptoma koji u Poljskoj najavljuju promjenu držanja (tim simptomima treba dodati pisanje »Polome « iz Kaiowica, koja se obara na one. koji u Poljskoj simpatizi¬ ram ■? Henleinom, pa se pita ; što bi bilo, da poljske 33 pošto manjine postave slične za¬ htjeve) »Tempsov« praški dopisnik veli, da bi ČSR svakako priznala Poljskoj njezin položaj velevlasti. ali jamstva koje joj pru- &a ugovor s Rusijom ne može se odreči, pa dodaje, da Italija u ostalom ne postavlja slišan zahtjev Francuskoj, a ipak če u sko- ro vrijeme sklopiti s njom sporazum. U os talom desničarska premoč u čs. vladi te ne¬ gativno držanje čs, socijalista. prema komu nistima. su jamstvo, da se Poljska nema bojati neke komunističke ofenzive iz ČSR. Osim diplomatskih koraka u Pragu i\ Berlinu u svrhu uredjenja sudetsko-njema- čk.og statuta, britanska i francuska vladal zaključile su. na francuski predlog, bavitil se pitanjem ekonomske pomoči ne samo Če¬ hoslovačkoj nego i ostalim državama, kojel se nalaze na području što se u Njemačkoj g hatkada naziva njemačkim životnim prosto¬ rom. Do tih mjera došle su zapadne vele¬ vlasti polazeči s pretpostavke, da u slučaju j neudovoljenja poznatih Henleinovih zahtje- va Njemačka ne bi posegnula za šilom, nego i bi pokušala vršiti na ČSR gospodarski. pri-\ tisak. Kako dobar dio čs, izvoza ide na f Hamburg a i onaj na Trst prelazi njema¬ čkim područjem, kako su nadalje Njemačkal i Austrija zajedno znatan kupac čs. proiz¬ voda, to bi gospodarske mjere s te Strane | mogle biti za Prag vrlo osjetljive. Radi to¬ ga se radi na tom da Engleska i Francuska | promijene svoje trgovačke ugovore u prvotni redu u korist ČSR. (koja je več sklopilal vrlo povoljan ugovor sa. S jed. Državama). « da za ,zalihe koje sad stvaraju u provedbu svoje osnove za narodnu obrana, u prvom j redu uzmu u obzir rumunjski petrolej. U takvim prilikama nije čudo , da je Pragi vrlo zadovoljan s londonskim rezultatom.! Sa, svoje strane praški službeni krugovi —I kako to izrazu je dr. Ripka u »Lidovim Voj Vinama« — poručuju, da Francuska i En¬ gleska mogu biti sigurne, da če, Čelioslova- cka učiniti sve što je složivo s njenom su-l verenošču i slobodom, da bi došlo do mir -1 nog uredjenja spornih pitanja s NjemaikomA KONCESIJE PRAGA NARODNIM MANJINAMA Memorandum čehMlovaške Parizu I Londonu Engleska je vlada uoei londonskog sastanka uputila brzojavnu notu praškoj vladi, u ko j oj moli, da se hitno dostave pobliži podaci o položaju narodnih ma- njina u čehoslovačkoj i da praška vlada sacpei, kakve mogučnosti postoje, da se umanje izgledi konflikta zbog sudetsko- njemačkog problema. »D a i 1 y E x c e 1 s i o r« javlja, da je dobio uvid u spomenieu, koju je praška vlada povodom ove note poslala vlada¬ ma u Parizu i Londonu. Taj memoran¬ dum sadrži prema tvrdnji ovog lista ovo: U pogledu školstva lako je ustanovi¬ ti, da je ravnopravnost njemačke manji¬ ne s državnim narodom postignuta. Ni- jemci imaju upravo toliko osnovnih, srednjih i visokih škola, kao i češi i Slo- vaci. To vrijedi i za tehničke škole. U vr- hovnom prosvjetnom vijeeu postoji po- seban njemački otsjek, koji ima zadaču, da se bavi isključivo njemačkim stvari- ma na polju školstva. Praška vlada na- mjerava, da torne školskom režimu dade i zakonski oblik. Praška vlada poči če i dalje. Ona če njemačkoj manjini ponu¬ diti potpunu slobodu u stvari uprave | njemačkog školstva. Zato če njemački ! otsjek izlučiti iz vrhovnog prosvjetnog viječa i obrazovati posebno njemačko vrhovno prosvjetno viječe, koje če imati jednaka prava kao i dosadanje zajednič- ko, a ovo če se otsada baviti isključivo češkim i slovačkim školstvom. što se tiče uporabe obih jezika u dr¬ žavnim uredima, pošto j ao je več do sada običaj, da je činovništvo dužno pozna- .vati i upotrebljavati oba državna jezika i to svuda, gdje manjina broji 20 pošto svega stanovništva. U svim krajevima, gdje ima više od 20 pošto Nijemaca, nje ¬ mački je jezik isto tako kao i češki od¬ nosno slovački službeni jezik. U svom novom manjinskom statutu, koji se iz- radjuje, praška če vlada poči i dalje, pa če dvojezičnost uvesti u svim uredima. gdje postoji njemačka narodna manji¬ na, te če u svim državnim uredima Čeh moči govoriti češki a Nijemac njemae- ki. Ovo posljednje vrijedi u prvom redu za Prag, j er njemačka manjina nije u Pragu dosegla ni izdaleka 20 pošto svega pučanstva. Njemački če jezik zauzeti u svim uredima u Pragu isti položaj, kao i češki. Glede namještenja Nijemaca u dr- ; žavnoj službi, sudačkoj ili kakvoj drugo], I vrijedio je, veh se u memorandumu, i do ' sada običaj, da su manjine imale onaj postotak svoga činovništva, koji odgova- ra njihovom broju. Praška je vlada sada spremna iči i dalje i primat če Nijemce ne samo u upravnu službu, nego u sve javne državne i samoupravne službe, koje su pod nadzorom države, srazmjer- no s brojem njemačkog stanovništva u državi. Time je otvoren put — kaže se u memorandumu — za velike povlastice, koje dobiva njemačka narodna ma¬ njina. Na gospodarskom području praška se vlada u svojim novim predlozima ob¬ vezuje, da če u javnim radovima, koji se budu vršili na njemačkom području, gdje je njemačka manjina u večini, upo- slivati isključivo njemačke poljodjelce i radnike. To su uglavnom predloži, koje praška vlada predlaže za rješenje sudetsko-nje- mačkog problema. U memorandumu se veli, da praška vlada jedino ne može dopustiti, da Nijemci budu zastupani i u čehoslovačkom generalštabu. Šta gubi Trst zbog Anschlussa Albert Mousset piše u jedilom pariš- kom listu, da če Trst izgubiti zbog An¬ schlussa. pošto je Austrija bila na čelu pro¬ meta u Trstu u 1937, sa 760.000 tona. Polj¬ ska gubi svoj izvoz uglja, jer če Njemačka sada snabdjevati Austriju, i svoj uvoz tka¬ nina. Čehoslovačka je teže pogodjena, jer če morati da traži od drugih rude, meta- lurgijske proizvode i tkanine. Isto tako ne če dobavljati ugalj Austriji. Švicarska če trpjeti u vezi sa svojom tekstilnom indu- strijom, Rurnunjska če se morati na dru- goj strani snabdjevati takninama, a dobav¬ ljat če Nijemcima žitarice i mineralno ulje. U bečkom pristaništu grade se ogromni rezervoari za rumunjski petrolej. Jugosla¬ vija je kupovala od Austrije tvorničke pro¬ izvode, a sad če morati da traži na drugoi strani vuneni konac i galanteriju, čiji je polumonopol Beč imao na Balkanu. TRST PROTI HAMBURGU »P a r i s e r T a g e s z e i t u n g«, nem¬ ški emigrantski list v Franciji, je pri¬ nesel v dnevih 27/28. marca t. 1. pod tem naslovom ta-le članek. »Sprememba evropskega zemljevida bo prinesla v bližnji bodočnosti zanimive dogodke. Odkar je bila Avstrija »priklju¬ čena« Nemčiji, od takrat imajo tržaški trgovci in ladjedelci težke skrbi, že mnogo let si prizadevajo hamburški tr¬ govci osvojiti si avstrijski trgovski pro¬ met, ki gre skozi Trst, ki je nekoč kot avstrijska luka imel praktično v rokah ves pomorski promet monarhije, in šele po ustvaritvi rimskih protokolov, po ka¬ terih je bila dana v Trstu avstrijskim izvoznim tvrdkam trgovska svobodna zona, je bila konkurenca z mogočno nemško luko nekoliko omejena. Sedaj je na mah postalo drugače in mesto, ki je predstavljalo za Avstrijo vhod na Jadransko morje, mora zgubiti svojo bazo, na kateri je bila zgrajena njegova eksistenca, kajti s priključitvijo Avstrije Nemčiji bo po načrtih hambur¬ ških trgovcev šel glaiuri del avstrijske trgovine na sever. Mussolini je baje informiral Berlin, da bo predpravice, ki so določene za svobodno avstrijsko zono v Trstu ukinil, če se ne bo Nemčija obvezala prevzeti del svoje pomorske trgovine preko Tr¬ sta. Tržaški trgovci so poslali v Rim de- putacijo, ki je ponesla te zahteve, da bi pokazala vladi svoj obupen položaj.« PROPAGANDA ZA TRST I RIJEKU Komercijalne agenture talijanskih že Ijeztiica izdale su pod naslovom »Preko Trsta i Rijeke. savremenih svjetskih luka- opremljenu reklamnu brošuru za obje spo rnenute luke koja izmedju ostaloga sadrži i popis svili plovidbenih veza via Trst i Ri- jeka, t. j. popis najvažnijih pomorskih luka u koje su odatle direktno može da stigne; slike golemili brodova, koji su uvršteni u pomorsku službu s Trstom, karte i foto¬ grafije Trsta i Rijeke, koje obuhvataiu i naprave za uskladištenje, ukrcavanje, pre- krcavanje, lučko-željezničku službu itd što sve stoji pod upravom ustanove Ma- gazzini Generali Trsta, odnosno Rijeke. Brošuri su pridodati reklamni listovi, koji sadrže najpovoljnije podatke za sezonske porudžbine u pogledu robnog prevoza i ukrcavanja u vagone u pravcu prema Tr¬ stu i Rijeci. SASTANAK TALUANSKO-JUGOSLAVENSKE KOMISIJE xa izvršeni© Rimskih konvencija o arhivima Trst, 25 aprila 1938. Pred par dana stigla ie u Trst delegacija jugoslovenske vlade koja se sastaje sa članovima tali Jan¬ ške delegacije, a koja zajedno sačinjava talijansko-jugoslovensku komisiju za izvr- šenje Rimskih konvencija o arhivima. Ko¬ misija je sastavljena od pretsjednika i še¬ fa talijanske delegacije — senatora^ g- Francesca Salata. potpretsjednika i šefa jugoslovenske delegacije — senatora g- dra Gregorina Gustava, šefa geometra i upra¬ vitelja Katastarske sekcije u Trstu i eks¬ perta talijanske delegacije za katastarska akta g. Cav, Fabrisa Casimira i višeg sa- vietnika Savske Finansijske direkcije i eksperta jugoslovenske delegacije za ka¬ tastarska akta g. ing. Kamila Ivona. Od strane talijanske delegacije izvršena je komisijska predaja kopija katastarskih (evidencijskih) planova. izvoda posjedov- nih listova kao i spiska cestica koje se odnose na granične katastarske opčine sre¬ za kastavskoga, iugoslovenskoi delegaciji- Predani katastarski operat iugosloven- skoj delegaciji odnosi se na 18 graničnih katastarskih opčina sreza kastavskoga. S u š a k, 1 maja. 1938. Danas je stigla na Sušak talijansko-iugoslovenska komisi¬ ja za izvršenje Rimskih konvencija o arhi- vima, nakon što je u Trstu iugoslovenska delegacija primita granični katastarski ela¬ borat od strane talijanske delegacije. Ko¬ misija se je sastala u Katastarskoj upravi u Sušaku. Od strane jugoslovenske delegacije iz¬ vršena je predaja kopija katastarskih (evi¬ dencijskih) planova. izvoda posjedovnih li- stova i izvoda iz spiska cestica odnosnih graničnih katastarskih opčina talijanskoj delegaciji. Predani katastarski operat talijanskoj delegaciji odnosi se na granič¬ ne dijelove teritorija katastarskih opčina Cabar, Gorači, Prezid sreza čabarskoga i Jelenja sreza sušačkog (bivše pokrajine Hrvatske), a koji su diielovi pripali mirov¬ nim ugovorima Italiji. Nadalje predani su i dijelovj gruntovnih uložaka katastarskih opčina Čabar. Gorači i Prezid. Pomenuta komisija boravi još sada iz- mjenično u Sušaku, Rijeci i Voloskom- Opatiji, gdje radi na definitivnom uredjenju predaje svih spisa i. ostalih zajednički in- teresiranih predmeta. KANYIA 1ZJAVLJUJE, DA ČE NASTO¬ PITI PRAVO PRIJATELJSTVO S DRŽA¬ VAMA MALE ANTANTE. KADA SE RI- JEŠI PITANJE MADJARSKIH NARODNIH MANJINA Predsednik madjarske vlade Kanyia aao je dopisniku »Vremena« ovu izjavil o mogučnosti suradnje izmedju Madjarske i država Male antante uopče a Jugoslavije napose: »Mi smo pružili opipljive dokaze o torne, da s naše strane postoji najbolja namjera za poboljšanje atmosfere prema onim državama, od kojih nas dijele manje ili veče protivštine. Sa žaljenjem vidimo, da pregovori u tom pogledu napreduju vr¬ lo sporo, ali na nama nije krivnja, što ovi pregovori do sada još nisu napredovali. Samo se po sebi razumije, da mi mo¬ ramo i dalje ostati kod zahtjeva, da postrgnemo olakšanje sudbine madjar- skih manjina. Ovo se razumije samo po sebi, jer inače normaliziranje naših odnošaja s državama Male antante i stvaranje korektnih veza ne može nastopiti. Bez zadovoljavajučeg rješenja ovog pitanja može se postiči sa¬ mo prividno, ali ne i ozbiljno sredjenje da¬ našnjih odnošaja. Htio bih podsjetiti na simpatije, koje madjarski narod goji pre¬ ma Jugoslavenima. Smatram, da su ove i s jugoslovanske strane vračene simpatije i politika pretsjednika vlade dra Milana Sto- jadinoviča. puna razumijevanja, dovele do poboljšanja atmosfere, koje je posljednjih godina nesumnjivo nastupilo u odnošajima izmedju dviju država. S osobitim zadovolj¬ stvom mogu konstatirati, da se ovo po¬ boljšanje odnošaja veoma snažno očituje i u držanju štampe obadviju zemalja, te sam uvjeren. ako se postigne odgovarajuče rješenje i u pitanju madjarske manjine, da če izmedju Jugoslavije i Madjarske moči nastupiti pravo prijateljstvo«. TESLA — ITALIJAN V tržaškem fašističnem glasilu II Po- polo di Trieste « od IS. aprila 1938. je obja¬ vil neki Gualtiero Maccari sestavek pod na¬ slovom »Od kresilnega kamna do televizije*, kjer čitamo proti koncu tale odstavek: »Za. enkrat se spominjamo, da je inženir Vlivi — Italijan — že leta 1908 in 1910 de¬ lal poizkuse z eksplodiranjem bomb na raz¬ daljo: Boccaluro in Cantalupo — Italijana — ste pred l. 1931 preizkušala pripravo, ki je proizvaljala žarke, ki so onemogočavali delovanje dinamostrojev in električnih mo¬ torjev; in Nikola Tesla — Italijan (!!!) — ki je že leta 1889 s posebnim izžar- jevalnim sistemom prižigal električne žarni¬ ce, ki so bile izolirane v prostoru , dela še vedno zelo pridno z ogromnimi električni¬ mi energijami«. O strokovni sposobnosti tega gospoda Maccarija menda sploh ni treba zgubljati besed, kajti njegov članek zadostno priča, da očitno ne pozna našega Tesle in ne nje¬ govega dela, da pa tudi ne pozna italijan¬ skih strokovnih revij, da so te v preteklem letu na Italijanom in posebno še fašistom primeren način hoteli, odrekati Jugoslovanu Tesli prednost glede vrtilnega toka v korist Italijana Ferrarisa m glede radiotehnike v korist Italijana Mar¬ conija. AH pa je Maccarijev članek prvi po¬ izkus. resnično proglasiti Teslo za Italijana, ko se jim ni posrečilo zmanjšati njegovih aslug. STRANA 2. »ISTRA« BROJ 18. Od Soče do Itečine — od Triglava do JCctmenjulta Afera s crkvenim novcem \ Malverzacije Vodice, maja 1938. Mi smo svoje- dobno bili javili kako je naša opčina u sporazumu sa ovdašnjim župnikom, ko- ji je inače rodjeni Talijan, dala posječi jedan komad naše borove šume za po- pravak crkve. Mi do sada nismo znali za koju svotu se prodala ta naša šuma, a i kolika se je svota utrošila za popra- vak crkve, ali smo pri j e kratkog vreme¬ na uspjeli saznati da je šuma bila pro¬ dana za 7.000 lira. Taj novac je opčina izručila bez naše dozvole župniku da on s njim raspolaže. On se sam pogodio s majstorima za popravak crkve i kada smo se mi kod njega interesirali koliko je novaca za taj popravak utrošeno, od- govorio nam je da je utrošen sav novac što ga je dobio od opčine. Mi smo do- znali da se za ovu svotu prodala šuma i da se je novac izručio župniku tek ka¬ da je sav rad bio zgotovljen. Mi smo se tada propitali kod majštora koji su to radili i tekar tu smo doznali pravu isti- nu. Majstor koji je imao da obavi ovaj popravak pogodio se je sa župnikom za četiri hiljade lira, a ne za sedam kao što tvrdi župnik, pa je sada izbila na javu afera koja če imati svoj konac na sudu, jer je naš seoski starješina podnio tužbu sudu, a župnik tvrdi da je novac utrošio za neke druge stvari ko j e da su bile potrebne u crkvi, ali mi ih u crkvi ne vidimo nigdje. Djeca protiv katehete P u 1 a, maj 1938. — U Juršičima je neki dan održavao tamošnji svečenik Don Pellin vjeronauk u školi. Buduči da svojim razlaganjem ne može doprijeti do dječje pameti, a još manje do srca, on si pomaže za to čuškama, palicom, nogom itd. I na taj dan je mlatio ne¬ koga dječaka, a taj je bježao od njega. Jedan drugi dječak, jedanaestgodišnji Orlič, nešto se nasmijao, a onda Pellin udri i na njega svom šilom šakama, no¬ gama i jednim drvom. Dječak se stro- valio na tlo, ranjen na licu i s dubokom ranom na zatiljku. Srečom je doletio u razred učitelj, koji je čuo viku i buku u školi; drukčije bogzna što bi se još bilo moglo dogoditi u nastaloj gužvi. Učitelj i vejroučitelj su zatim od veli sobom dječaka te mu glavnu ranu is- prali i zavezali, i preobukli su ga, jer je bio okrvavljen. Obečanjima su ga umi¬ rili i nagovorili da kaže kod kuče da je pao niz stepenice; jer su se bojali zia za sebe. Kad je mali izišao na trg, gdje su ga d ječa posli j e čekala, rekao im je neka ne bi pripovijedali o dogadjaju njegovoj majci. Ali djeca su mu kazala da je lud, ako šuti, pa su stali vikati: »Sad čemo toga popa ča potirat! — ča s njim, ča! ...« i ista djeca su odvela svo- ga druga k opčinskom delegatu, da vidi ranu, i onda su ga odveli kuči. Roditelji su odmah pošli karabinijerima i k liječ niku i uložili tužbu, pa je ubogi Pellin kao smučen od straha. Sada se iznaša van sve kako je i drugu djecu teško tu- kao, tako da su morala zato i kod kuče ostajati. Kako kaže da če brzo iči na župu Svetvinženat, kazali su neki iz Svetvinčenta: »Nas je strah da če svu našu djecu poubijati!« Ufamo se da če crkveni poglavari po¬ praviti svoju pogrešku koju su učinili kad su nam ga poslali. Rij ek a, 30. aprila 1938. Ovih dana ot pusten je iz službe riješeniem prefekta ri- ječke Prefekture Lauri pretsjednik Grad- skog prevoznog preduzeča (Azienda servi- ci puhlici municipalizzati). Na to mjesto postavljen je od prefekta Prefekture kome- sar Perugirio gradski podnačelnik i dodi- jeljen mu je još kao kontrolni organ vice' prefekt Prefekture Bevilaqua. Do te smjene sa dužnosti pretsjednika Lauri-a gore spomenutog gradskog predu¬ zeča došlo je radi nesavjesnog vršenja dužnosti istog u novčanoj administraciji. Teško je saznati sve zloupotrebe, koje su počinjene, ali svakako ima ih mnogo. Ipak smo saznali da je na toj dužnosti gospodin pretsjednik imao šest hiljada lira mjesečne plače uz ogromne sporedne prihode i veli¬ ke putne troškove i reparacije za izdrža- vanje automobila. Vladao se kao neograničeni i punovla- sni diktator u preduzeču. Medju iniin zgodna je i ova. Odredio je svirn namje- štenicima preduzeča na račun putnog tro- ška za prisustvovanje D’Annunzievom sprovodu u Gardone putni trošak od osam- deset lira iz blagajne preduzeča. Otpušten je bez ikakvog prava na penziju. Gospodin Lauri je porijeklom Židov, a prekrstio se je nakon što su Talijani došli na Rijeku. _ Zadovoljstvo sa župnikom Rukavac, maja 1938. — Mi smo posli j e dugo vremena dobili mladog žup¬ nika, po rodu Slovenca. Mismo s njime Drobiž — Gorica. — Zaradi _ nenadnega mraza in slane ob velikonočnih prazni¬ kih je bila prizadeta občutna škoda sa¬ dovnjakom, kakor tudi trtam. Uničenih je bilo mnogo breskev in drugega zgod¬ njega sadja. * — Kal pri Kanalu. — Avtomobil, ki ga je vodil lastnik Grasovin, je na ovinku zletel v prepad. Ljudje so takoj prihiteli vrlo zadovoljni. On propovijeda hrvat- I na kraj nesreče in našli Grusovina že tur¬ ski pa narod ide u crkvu više nego je tvega, nted tem ko je zadobil Žnideršič išao ikada do sada. Crkva je uvijek pu-I Anton, ki se - le neto; na, a što je najvažnije sada idu u crkvu i mladji koji su se bili odbili od crkve. Mi želimo da taj naš župnik ostane još dugo vremena med ju nama, jer je selo kao preporodjeno od kada je u Ru- kavcu. je vozil s šoferjem, le nekaj lažjih prask in si zlomil nogo. — Kanal. — Mihael Berlot je padel pod voz katerega je vodil, tako nesrečno, da je šel čez njega konj in še voz ki je bil precej težko naložen. Nesrečnež je dobil težke poškodbe na glavi in notranje krva¬ vitve. Zdraviti se bo moral ako ne nasto¬ pijo komplikacije, okrog dva meseca. ♦ — Lanišče — Braj kovic Kazimir iz Glad Sl um, maja 1938. Prije rata, a ne¬ koliko godina posli je nekako smo mogli preživjeti, jer su naši radnici običavali Lanišča je dobio od Mussolinija dar od u rano prolječe otiči na sve strane za 600 lira zato što mu je žena rodila poslom kao zidari. Vračali su se kasno dvojke, u jesen sa dobrom uštedjevinom, ali * unatrag desetak godina sve je to pro- — Log pri Vipavi. — Na veliko- palo. Naši ljudi nemaju kamo iči na nočni ponedeljek je opravil prvo mašo rad, jer se nigdje ništa ne gradi, a i na- j 0 ž e Petrič, doma iz Dupelj pri Vrhpo- rod nema cime da gradi kuče. lju. Dok su naši ljudi bili otsutni žene su * večim dijelom same obavljale poljske — Miren. — Pred dnevi Je umrl v radove, a bavile su se i mljekarstvom. starosti 92 let Miha štanta, oče župnika Mljekarstvo je u našem selu bilo vrlo Vinka štante v šempolaju na Krasu. Po- dobro razvijeno. Svaka kuča imala je kojni je bil v prejšnjih letih mitničar na po par krava muzara, a mlijeko se je soškem mostu in se ga gotovo še spomi- vozilo svakog jutra u Buzet. Svega toga njajo številni Brici. Sožalje! nas više nema. Nema krava, a nema * ni mlijeka. — Pula — Zadnjih dana mjeseca Mi smo ove prošle zime mislili da a P r ^ a , P^ala je kiša u južnoj Istri po- nečemo svi doživjeti prolječa, jer je bilo dugog vremena. Seljaci su bili vec mnogo slučaja oboljenja od gladi, ali I ocajni radi duge suse, jer je prije tila tekar sada nam dolazi ono veliko zlo, I opashost žitu, a i trave mje bilo za jer što smo imali i što smo kroz zimu stoku. na želucu uštedili morali smo staviti u, zemlju za drugu godinu. Ostale su nam| kuče prazne i mi nemarno čime da se preživimo. Propaganda za vočarstvo Javorje, maja 1938. Jedan gospo¬ din poslan od prefekture održao nam je u nedjelju predavanje kako je od veli¬ ke koristi da se narod nauči uzgajanju vočaka. Mi smo ovog gospodina slušali, ali ono što je on nama tumačio mi smo do pred par godina imali, jer je i te kako bilo razvijeno ne samo vočarstvo, nego i druge grane gospodarstva, kao mljekarstvo, marvogojstvo i pčelarstvo. Zopet nesreče z granatami Še ni minil teden, pa že moramo po¬ ročati o novih nesrečah z vojnim raz- strelitvom.-Na Kalvariji se je pripetila smrtna nesreča, ki jo je povzročila eksplozija stare granate iz časov svetov¬ ne vojne, žrtev je postal 43 letni Fran¬ ce Perin iz Podgore. Granata ga je po¬ polnoma razmesarila, tako da^ so ga ko¬ maj spoznali. Kako je nesreča nastala, si ni mogoče predstavljati. Perin se je že dolga leta pečal z nabiranjem starega orožja in je bil znan kot zelo previden ter se je zavedal nevarnosti svojega ne¬ varnega poklica. Verjetno se mu je gra¬ nata po naključju izmuznila iz rok in pri padcu eksplodirala. V Št. Petru pri Gorici je granata usmrtila 29 let starega Damjana Pod- berščeka, doma iz Vrtojbe. Ubogega Da¬ mjana so orožniki našli mrtvega na belo soboto zjutraj, ko so šli mimo skladišča, kjer je bila granata shranjena. Podber- šek je hotel ponoči vzeti smodnik, pa ga je pri tem doletela smrt. FARINACCI O' JUŽNOM TIROLU Prigodom puta Hitlera u Italija oSia- vio je »Regiiue Fascista«, organ bivšeg fa- šističkog tajnika Farinaccia, koji u Cre- moni izlazi te često tretira pojedina pita¬ nja na otvoreniji način nego veliko novin- stvo Rima, Milana i Torina,, bavi se u uvodnom članku Južnim Tirolorn, pa izra- zuje nadu, da če njemačka vlada postupati protiv eventualnih rušitelja mira u svom djelokrugu isto tako strogo kao što je Ita¬ lija postupala protiv agitatora za Dalma¬ cija nakon sklapanja talijansko-jugosla- venskog prijateljskog ugovora. Južno-tirol- ska njemačka munjina tvori uostalom samo 0.5 pošto talijanskog ukupnog pučanstva, a Hitler je opetovano uvjeravo. da Njemačka ne če podsticati nikakav iredentizam u ta- lijanskim pokrajinama. Danas Italija pred¬ postavlja prijateljsku njemačku država kao susjeda nesigurnoj austrijskoi vladi. Nitko ne treba imati brige za budučnost, jer je Italija kadra u svako doba braniti nepo- vredivost svojih granica,« završava Fari- nacci. — Pula — švik Anton iz Svete Ne- dilje kod Labina osudjen je na 2 go- dine i tri mjeseca zatvora zato što je zapalio slamu na gumnu Antunu ška- biču. švik je, prema tvrdjenju advoka¬ ta, slabouman, pa je zato osudjen na tako malu kaznu. — Pula — »Corriere istriano« donosi pola kolone o kumovanju puljskog na¬ čelnika i federalnog fašističkog tajnika Škotska zgrada u Vodicama Vodice, maja 1938. — Mi smo ve¬ likem mukam još god. 1909 sagradili II- jepu školsku zgradu. Ali od tada nije ta školska zgrada popravljena, a ni bije- blizancima Cveka Martina iz Kavrana. ljena. Prozori su potpuno polupani, žbu- * ka opala, pa ta zgrada izgleda kao ka- — Pula — U Divšičima je nastao kova ruševina. Mi smo več više puta požar u kuči Josipa Balije. Vatrogasci urgirali kod naših opčinskih vlasti da I iz Pule su uspjeli lokalizirati požar, ali se zgrada popravi, jer prijeti opasnost I šteta ipak iznosi oko 30 hiljada lira. životima naše djece, a i na ruglo je se- I * lu, ali naše vlasti neče da poprave zgra- I — Rijeka — Potukli su se u vlaku du tvrdeči da nemaju novaca. Medju- prigodom povratka sa pokopa D' Annun- tim je opčina kupila luksuzni automobil I zia članovi riječke delegacije. Tom zgo- za našega podeštata, pa mislimo da jel dom su mladi članovi delegacije dobro važniji popravak ovakove zgrade nego namlatili federalnog sekretara Meichs- automobil, jer dok se naš podeštat vo- nera. zika automobilom, naša se djeca žara- * zuju turbekulozom u ovakovoj zgradi. | _ Rijeka — Vjekoslav Logar i Ivan Zadel osudjeni su prvi na tri mjeseca Nesreča zatvora i 2000 lira globe, a drugi na Dane, maja 1938. Velika nesreča osam mjeseci zatvora i 800 lira globe zadesila je prošlog tjedna našeg Seljaka I radi toga što su ukrali Vjekoslavu Ur- Brajkovič Ivana zvanog Biskup. On se I bančiču dva vola i tada prebjegli preko vračao sa svojih četrdeset ovaca kuči, s granice. kojima je kroz zimu proboravio u bli- * Proglas Čirilometodoive družbe 1 zini Kaštelira. Vračajuči se kuči, na pu- — Stari Pazin. — Mladu misu je tu izmed ju Minere i sv. Stjepana na- rekao pred malo vremena Josip Pavlišič. letio je na njegove ovce jedan luksuzni Na toj svečanosti je bilo mnogo naroda automobil, koji je devet ovaca na mje- iz okolice. Mladomisnik je svršio študije stu usmrtio, a isto toliki broj teško ra-1 u Kopru, nio, tako da su im večim dijelom po¬ lomljene noge. Koliko se moglo doznati, auto je vla- sništvo veletrgovca Fakina iz Livada. Vodstvo »Društva sv. Cirila i Metoda u Ljubljani izdalo je proglas, u kojem se izmedju ostaloga veli: »U dva desetlječa zanemarili smo i frontu naše narodnosne borbe misleči, da mora dotadašnji dobro- voljni sitni narodni rad preuzeti država. Pri torne smo zaboravili, da smo država mi sami. Opet poziva družba Cirilo Meto¬ dova na branik naroda sve iskrene domo¬ ljube, poziva ih na požrtvovni sitni rad, da se popravi, što je pokvareno. i da se grafdi, što je na novo potrebno. Poduprite radom i novcem akciju Družbe i u njo j udruženih domoljuba, koji su na sebe pre- uzeli tešku brigu za sudbinu pograničnog slovenstva. Pozivamo naše zastupnike u narodnom pretstavništvu i u vladi, da ulo- že sav svoj uplev i podignu svoj glas za to, da narodno-obrambena pitanja, koja su od neiznijernog značenja takodjer za obra- nu državnih granica, na mjerodavnim mje- stima dobiju onu pažnju i razumijevanje, koje zaslužuju. Utvrdimo naše granice uspješnim kulturnim socijalnim i gospo¬ darskim radom.« — Trst. — 80 letna Marija Mrak je do¬ bila pri padcu veliko rano na glavi. V bol- j nišnici se bo morala zdraviti nekaj tednov. — Trst. — Težje se je pobil na glavi 65 letni Nikolaj Mikol. Zdraviti se bo mo¬ ral 10 dni. NA POGORIŠČU TOVARNE »PEKA,TETI« BO ZRASLO NOVO POSLOPJE (Asi pw ? a ' 3 "- i 'f! n i k sv Tr e tovai " nedelj Ik je bral' novo mašo - — ne »Pekatete« je dobil za škodo, povzro- 1 — - ■ - čeno po ognju ca 200.000 lir zavarovalnine., ^ Preostalo zidovje podirajo, na pogorišču _ Litovska vlada priznala je tali- pa bodo sezidali novo stavbo, Lastnik jansko carstvo. Viktor Tomšič namerava v novi stavbi na- 1 mestiti tovarno za razne drobne lesene iz- v Vrtovinu Klana kupuje mlijeko u Jugoslaviji Klana, april. 1938. Prije rata je naše selo prodavalo mlijeko u Rijeci i Opatiji, a kada moramo mlijeko kupovati, jer je krava nestalo. Narod je tako osiromašio, da ne može držati niti krave za mlijeko, koje bi se prodalo u samom mjestu. pa tako moramo kupovati mlijeko iz obližnjeg sela preko granice i plačamo ga po 65 centezima. Etikete na steklenicah Marca meseca je sekretar sindikata lekarnarjev v Gorici Urbani Albanese izdal okrožnico na vse lekarnarje, to¬ rej tudi na one v slovenskih krajih de¬ žele. da ne sme biti na etiketah stekle¬ nic in škatel z zdravili več nobenega navodila za uporabo v slovenskem je¬ ziku. Trst. — Pred sodiščem sta bila opro- — .c . . ’ ,, . , ,. - . , i scena Bruno iz Ivan Feruga, ker sta nejse stroje. V nov, stavb, nameravajo ba- kazal da nista ža]jIa Albina Černeta. ip nrp.nih nrosTnrp. 7.a nrnstvn nnnnm v.oro JI ^ Trst. — 7 letni šolarček Alfred Lu¬ kač je bil prepeljan v bolnišnico, ker je dobil na glavi veliko rano, katero mu je napravil kamen, ki mu ga je zagnal ne¬ znanec. delke. V ta namen bo dobavil najmoder-1 g čen? Br uno Jz Ivan Feruga , ker sta do _ je urediti prostore za društvo dopolavoro; govorice se širijo, da bodo uredili prostore za nov kino, za menzo itd. istočasno pa preurejujejo tudi staro žago. ki je poleg bivše tovarne testenin. Izvršili bodo obsežne notranje preureditve in nabavil, nove, najmodernejše stroje. — Trst. — Umrli so: Despalatovič vd. Pagliarj Jakomina 72, Vodopivec Ivan 68, Minkuš Marij 56, Sterle Evgenija 70, Šču- PoJjedelci iz Seške doline na delu v Nemčijo Gorica, april 1938. Nemčija je pred I ka Franc 74. časom sklenila s konfederacijo poljedel- * skih delavcev v Italiji pogodbo, na pod- Trst. — V pretepu z vinskimi bratci je lagi katere gre kontingent 30 tisoč de- bil ranjen na glavi čevljar Rudolf Kovič, lavcev iz Italije delat na kmetije, v * Nemčiji. Med temi je tudi 100 delavcev Trst. — Vseh brezposelnih, ki dobl- iz Goriške pokrajine, ki jih je izbrala vajo podpora, je v tržaški pokrajini pokrajinska komisija in jih tudi opre- 17.539. Ako prištejemo še 1.560, katerim mila za pot. Ker poznajo ti poljedelci je bila podpora odbita, znaša njih števi- tudi nemščino, utegnejo biti tolmači lo 19.553. Pred šestimi leti je bilo okrog italijanskim poljedelcem iz drugih po- 40.000 brezposelnih, katerih število se je krajin. Delovni kontrakt velja eno leto. v naslednjih letih znatno zmanjšalo za- začevsi od 19 aprila 1938 in se lahko no- I radi vojne v Abesiniji, novih industrij v daljša. Odhod je bil 19 t. m. z soriškega Trstu, labinskega premogovnika in z kolodvora ob prisotnosti raznih pred-1 graditvijo vedno večjega števila ladij V stavnikov oblasti. Itržiških in tržaških ladjedelnicah. BROJ 18 . »IS T R A« STRANA 3. PREGLED DOGADAJA Englesko-francuski sporazum Pretsjednik francuske vlade Daladier 1 ministar vanjskih poslova Bonet po- sjetill su London i sklopili s Engleskom sporazum ko ji praktički znači napušta- nje engleske »sjajne izolii-anosti«, jer je tim sporazumom Engleska preuzela na sebe obaveze u slučaju rata protiv Francuske, a indirektno se obvezuje i na pomoč čehoslovačkoj. Pitanje čehoslo- vačke je bilo jedno od važnih pitanja tih razgovora. Engleska štampa — i vladina i opo- ziciona — piše jednodušno s oduševlje- njem o tom sporazumu. Od sada če Engleska i Francuska, prema tom sporazumu, u uskoj vezi i zajednički nastupati na diplomatskom i vojničkom polju. Buduču saradnju na vojničkom polju pretresti če general¬ štabi obih država. Konferenci j a Male Antante U Sinaji se 4 o. mj. sastaje viječe Male antante. Na dnevnem redu su če- tiri glavna problema o kojima če se diskutirati na toj konfere-nciji. 1. Raz- motrit če se situacija iza engl.-talijan. sporazuma, kao i iza englesko-francu- skog sporazuma, a vodit če računa i o pregovorima koji se vode izmedju Fran¬ cuske i Italije. 2. Odnosi s Madžarskem. 3. Pitanje priznanja tal. carstva. 4. Držanje članica Male antante na sli- jedečoj sjednici Društva naroda Jugo- slaviju zastupa dr. Milan Stojadinovič. Španjolska i Kina Na svim frontama je več nastupila živa borba unatoč nepovoljnog vreme¬ na. Nacionalisti javljaju o znatnijim pobjedama u odsječku kod Alhambre Aliaga, premda se otpor republikanaca pokazao na mnogim dijelovima fronte nezlomljivim. Kod El Pobo republikanci su prešli u žestoku protunavalu i pre ma posljednjim vijestima natjerali su neprijatelja u bijeg. Glavni stan pobu- njenika javlja o prelaženju nacionalisti- čkih četa preko rijeke Segre u bližini Montonija južno od Leride, ali su se na¬ kon dužeg okršaja sa republikancima morali ipak povuči preko rijeke i zauze- ti svoje prvobitne položaje. I u otsječku Trempa došlo je do žestoke borbe, a ishod j oš ni j e poznat. Vatikan je svoje diplomatsko preb stavništvo podigao na nuncij aturu i na taj način je Vatikan stvarno i de iure priznao Francovu vladu u Burgosu. Engleski ratni dopisnik INS javlja s kineskog ratišta da je kinesko vrhov no zapovjedništvo u južnom šantungu prešlo nakon prolaznih japanskih uspje- ha ponovno u protuofenzivu i to na fronti od 45 km istočno od Tančenga. Kina je bacila u tu borbu 800.000 voj nika. O torne javlja i agencija Stefani i priznaje pobjedu Kineza i velike gu- bitke Japanaca, a Reuter javlja da su Kinezi probili japansku frontu i nasta¬ vili napredovanje. ODLOMKI IZ NAŠE ZGODOVINE MED HRVATI V JUŽNI ITALIJI SLOVANSKA JEZIKOVNA OAZA NA APENINIH Pred časom sem se nahajal v majhnem mestecu ob Jadranskem morju, južno od Pescare, v pokrajini Abruzzi. Malo dni po mojem prihodu je prišel k meni neznan fantič in rne je povabil k neki osebi, ki je • želela govoriti z menoj. Nemudoma in ze¬ lo radoveden sem sledil dečku, kajti v ta¬ kih malih krajih, kjer ima človek le malo znanja in kjer v obče kraljuje neskončno dolg čas, kateremu jaz rad takrat še ni- . sem bil navajen, vsak, še tako malenko¬ sten dogodek je vedno zelo zanimiv. Razdalja ni bila velika in kmalu sva z mojim malim vodnikom vstopila v neko hi¬ šo. V prostrani sobi me je čakal gosposki človek, s katerim sva po izvršeni formal¬ nosti predstavljanja, prisedla k mizi, na kateri je stala steklenica vina z dvema kozarcema. Takoj nato sem zaznal za povod tega izrednega povabila. »Znano mi je, da ste slovanske narod¬ nosti in povabil sem Vas, da se malo po¬ meniva, kajti tudi jaz sem Slovan«, mi je dejal gostitelj in nalil vina v kozarce. 2e par dni prej sem zvedel, da se ne¬ kje, nedaleč od kraja, kjer sem bival, na¬ hajajo neke vasi, kjer živijo zadnji ostan¬ ki južnih Slovanov, katerih predniki so prijadrali na talijansko stran Jadrana v drugi polovici 16 stoletja, da se tako izog¬ nejo enkrat za vselej takratnim turškim vpadom. Spomnil sem se ob tej priliki, da sem že enkrat slišal o tem slovanskem je¬ zikovnem otočiču menda v šoli. Nisem pa, ko sem prišel v tisti kraj, niti sumil,_ da se nahajam tako blizu teh Slovanov. Sicer pa sem se že srečal z Albanci, ki so dan¬ danes naseljeni v Italiji iz istih razlogov, kot Slovani. Seveda sem izrazil mojemu gostitelju svoje veliko veselje nad tem srečanjem ki ga nikakor nisem mogel predvidevati in nato sva začela govoriti na dolgo in ši¬ roko o raznih besedah in izrazih, ki so se ohranili pri Slovanih v Molise-ju vse do današnjih dni. Njihov hrvatski jezik (što- kavsko-ikavski) zvenj gotovo zelo arhaič¬ no in vsebuje mnogo italijanskih izrazov. Sami sebe in tudi drugi jih imenujejo Slo- vane (»slavi«) in njihovo število se vedno bolj krči. Danes jih je še okoli štiri tisoč, ki predstavljajo zadnji jezikovni ostanek gotovo mnogo večjega števila južnih Slo¬ vanov, ki so se zatekli pred Turki iz Dal¬ macije (iz krajev med Neretvo in Cetine) na drugo stran morja, kjer so nato ostali popolnoma odrezani od svojega narodnega telesa, in kjer se njihova jezikovna oaza vedno bolj manjša. Kot se potaplja njihov jezik v italijanskem jezikovnem morju, ta¬ ko izginjajo polagoma tudi njihovi poseb¬ ni običaji in legende, usoda, Kateri se ne morejo izogniti niti drugi, večji etnični otoki Albancev in Grkov v Srednji in Juž¬ ni Italiji. , ... Danes govoriio srbo-hrvatsko narečje še v treh krajih. Ti kraji so: Montemitro (900 prebivalcev), Acquaviva Colmcroce (2000 preb.) in San Felice Slavo (1500 preb.). Večinoma poznajo ti južni Slovani tudi italijanski jezik, kajti srbo-hrvascina jim služi lahko edino doma in na. polju. Vsi ti kraji se nahajajo eden v bližini dru¬ gega, v provinci Campobasso (pokrajina Molise), v bližini reke Trigno, ki loči IWo- lise od Abrucov, v oddaljenosti kakih 30 km od morja, v legah od 410 do 550 me¬ trov nad morjem. V ogromni večini gre za preprosto kmetsko ljudstvo in le po naključju sem imel priliko govoriti z izo¬ braženo osebo. V vsem in po vsem, razen jezika in nekaterih svojih posebnih običa jev, sličijo ti južni Slovani in njihove na¬ selbine drugim ubožnim gorskim predelom Abrucov in Moliseja. Ti dve pokrajini si¬ cer spadata zemljepisno še v srednjo, ven¬ dar dajeta, posebno Molise, v vsakem ozi¬ ru vtis južne Italije. Izrazil sem gostitelju svoje začudenje nad njegovim italijanskim priimkom, na¬ kar mi je on pojasnil, da imajo vsi južni Slovani iz Moliseja popolnoma italijanske priimke in da se smatrajo sicer za Slovane, vendar pa se čutijo v nacionalnem oziru tudi oni, ki so se izobrazili, po vsem del italijanske enote. O vsem tem sva govorila s simpatičnim južnim Slovanom iz Moliseja vse do ve¬ čera, ko sem se poslovil, poprej pa mi je povedal še siečedo zanimivo dogodbico: bico: Neki italijanski častnik, po .rodu južni Slovan iz ene izmed omenjenih treh vasi, ki se je udeležil svetovne vojne, je službo¬ val tik po premirju nekaj časa v sloven¬ skih krajih blizu Trsta. Ta častnik se je, kakor mi je zagotovil moj gostitelj, lahko sporazumel s slovenskim prebivalstvom s pomočjo svojega srbohrvatskega narečja brez posebnih težkoč. On sam je razne te¬ žave pripisoval razliki med slovenščino in srbohrvaščino. Nisem imel več prilike, da bi še kdaj govoril z mojim znancenu kajti kmalu po¬ tem sem moral drugam. Žal mi tudi ni bi¬ lo mogoče obiskati omenjene tri kraje, kjer živijo zadnji apeninski Slovani. Ne¬ kaj časa pozneje sem sicer videl še eno žensko, o kateri so mi rekli, da je »slava«, in to je bilo v nekem kraju v hribih, kakih 50 km daleč od Montemitra. Ta ženska se je v tisti kraj omožila, meni pa ni bila da¬ na prilika, da bi z njo govoril . Ti južni Slovani so znani po celi po¬ krajini, enako kot Albanci, katerih pa je v Italiji mnogo več. Tu pa tam jih obišče kak profesor lingvistike, več kot toliko pa menda ne zanimajo nikogar. Njihov jezik je bil predmet mnogih študij in danes smatrajo, kakor izgleda, vsi to zadevo za zaključeno, ker pač ne more dati nobenih novih izsledkov. KAKO SO STARI RIJEČANIRUEŠAVAL! IZVJESNE ..ARHEOLOŠKE” PROBLEME God. 1508. Njemački car Maksimilijan I u ratu N s Mlečanima. Sreča se isprva nasrni- Jala Republici i njezina je mornarica 26 maja iste godine zauzela Rijeku i čita- vu istočnu Istru. Čim su se novi go¬ spodari smjestili u gradu Rijeci, dali su uklesati u kamen neki znak svoje moči (valjda 'lava!) s nekoliko riječi, koje su imale da budu vječitim svjedokom nji¬ hova ulaska u grad. Desilo se medju- tim, da su Mlečani več idučeg prolječa povodom uspjeha carskih četa koje je predvodio junački Krsto Frankopan, morali da ostave Rijeku. Otpuhnuli Mlečani na veliku radost riječkih gra- djana. Mletačke galije nisu još bile ni pod Omišljem, kad se ono ushičeni Ri¬ ječani okupiše oko kamena, na kome je bio uklesan onaj znak republike sv. Marka i koliko bi okom trenuo, na onaj se kamen oborio krupan bat i spome- nutom venecijanskom natpisu nije više bilo traga. Iste one godine, 1509, u dan 2 okto¬ bra, zauzeše Mlečani po drugi put Ri¬ jeku na juriš i videči što su Riječani učinili od onog njihova natpisa pobijes- niše joj jače: grad zapališe a mnoge gradjane pogubiše. O toj strahoti po- slao je »capitanio general« Angelo Tre- visan u Mletke svoj izvještaj, u kome se, medju ostalim, još danas čitaju ove riječi: »Et mai per lui non si dira: qua sono Fiume, ma qua sono stato Fiume« (Za nju se nikada ne če reči: ovdje je Ri.ieka, več ovdje biiaše Rijeka!) Svejedno, ali mi se danas sječamo s ponosom onih drevnih Rječana, onih naših starih Ruževiča, Mikuliča, Spin- čiča, Kožara, Pilara, Jurjeviča, Denko- viča. Petričiča i t. d., koji su onim svo¬ jim činom pokazali, keliha je u njima bila živa gradjanska a možemo reči i — hrvatska svijest. (»Mornar«) Vinodolski Glagoliški spomeniki med Slovenci »Ponedeljski Slovenec« z dne 2 maja t. 1. je prinesel pod tem naslovom slede¬ či sestavek: Zgodovinsko znamenita je župnija Kamnje zaradi nekdanje staroslovanske glagolske liturgije. Po sporočilu časopi¬ sov »Slovenski prijatelj« in »Slovenski glasnik« 1863. v Gorici je takratni dekan v Črničah poslal uredništvu sledeči gla¬ golski zapisek, izrezan iz glagolskega misala: » 1583 . miseca Juna na 15. Pride k nam v Kamnane gospodin škof Vidam- ski i nas vižita ta isti dan na svetoga Vi¬ da; tako hoti, da mu Mašu hrvacki poem P r ®d vsimi doktori i pred vsim pukom u crikvi S. Mihela v Kamenah. Ja pre Frančeško V(a)lentič.« škof je bil Janez Grimani, oglejski patrijarh s sedežem v Vidmu-Udine. župnija je bila torej glagolska. Važno je, kje so zdaj glagolske knjige te duhovnije, katerih je bilo gotovo več vsaj brevir je bil tudi. Knjiga »Fonteš historici liturgiae giagolito rornanae« cd »Staroslovenske akademije« na Krku jih ne_beleži. Misal je kasneje prešel najbrž v župnijo Črniče, od koder je prišel spi¬ sek. Verjetno je, da je vse to zdaj v nad¬ škofijskem arhivu v Vidmu. Naši gg. du- hovniki na Goriškem imajo ugodno pri-, Ministrstvo! za javna dela je omejilo uporabo železa K prejšnjim prepovedim so dodali ec druge s katerimi je strogo zabranjena upo¬ raba železa pri zgradbah. Povsod, kjer j« le mogoče nadomestiti železo, pri vratih ograjah, tlaku itd. se mora uporabljati drugo gradivo nacionalne produkcije. Mi¬ nister za javna dela je z okrožnico objavil, da je prepovedana raba železa v železnem betonu za vse stavke do 5 nadstropij, ki morajo biti zgrajene z opeko itd. Nadalje je specificirano, kako naj se rabi železo le * skrajnih slučajih. Betonske opornike in trame bodo sedaj nadomestili z losom MALE VESTI — Ob pr‘liki dvajset letnice ustanovitve čeških legij v Italiji I 1918. je Celioslovaš- ka priznala italijanski imperij. Konec apri¬ la pa je priznala okupacijo Abesinije tudi Finska. * — Italijanska listi so objavili 13. sez¬ nam padlih italijanskih »prostovoljcev« v Španiji. Ta seznam vsebuje 198 Italijanov, ki so padli v bitki ob reki Ebro od 9. do 19. aprila. * — V Napoli je dne 28. aprila pripeljala bolniška ladja »Gradišča« 356 ranjenih ita¬ lijanskih legionarjev. ♦ — Šef fašističke milicije Pauluzzi predao je ministru pretsjedniku Man¬ džurije poslanicu Mussolinija. Predaja je izvršena na svečan način. ♦ — Reis-ul-ulemom islamske vjerske zajednice Kr. Jugoslavije imenovan je Fehim efendija Spaho, sudac Vrhovnog šerijatskog suda u Sarajevu. * — Engleske novine saopčavaju, da su sve granice u Frankovoj Španiji nad¬ zirane od Nijemaca. Isto tako i aerodro¬ mi, na koje je španjolcima zabranjen pristup. * — Prošlog mjeseca ostvarena je u Kini svekineska organizacija sviju štu¬ dentskih organizacija, za »spas naroda«. Študenti se vojnički obrazuju. Na front e otišlo več 20.000 studenata koji su za- vršili vojnu obuku. ♦ — čehosiovački ministar vanjskih poslova Krofta dao je jednu izjavu u ko- joj je kazao da svijetu treba zagaran- tovati: slobodu i humanost. * — Talijansko ministarstvo narodne prosvjete (prije propagande) povodom Hitlerova posjeta Italiji, objavilo je knjigu »Njemačka i Italija« kao študiju o postignutim uspjesima nacizma u Nje- mačkoj i fašizma u Italiji. * — Obljetnica tragične smrti Zrin- skog i Frankopana proslavljena je sve¬ čano u Zagrebu i mnogim drugim gra- dovima. ložnost- o tem se prepričati. Zgodovinar dekan Koblar je trdil večkrat, da je v videmskem arhivu za Slovence zelo dra¬ gocenih zgodovinskih virov, prepričal st je o tem osebno. Omenjeni zapisek v Kamnjah je raztolmačil prof. oriental¬ skih jezikov v osrednjem semenišču v Gorici Štefan Kocijančič, slov. pisatelj, ki je umrl kot vodja bogoslovja 1. 1883 Znal je temeljito mnogo jezikov, posebno specijalist je bil v hebrejščini; ni bil doetor, pač pa doctus. V goriškem bo¬ goslovju so se vzgojevali tudi oni za krško škofijo, kateri so potrebovali pou¬ ka o »glagolici«. Prof. Kocijančič je za¬ čel predavanje staroslovanščine 1. 1861. in 1870 S tajnim odlokom takratne avstrijske vlade mu je bilo obakrat pre¬ povedano, da je moral glagolske lekcije opustiti, dasi je poučeval brezplačno. S solznimi očmi je pripovedoval bogoslov¬ cem blagi monsigr.or: »Vse jezike, koli¬ kor jih znam, smem poučevati, le svoje¬ ga prastaro materinega ne?« — Od pri¬ bližno 1860. i. naprej je bila uradna Av¬ strija najhujša sovražnica »glagolice«; od 1. 1880. dalje je pa to »vladarsko dolž¬ nost« spolnjeval tudi osebno cesar Franc Jožef pri imenovanju novih škofov za Primorje, dokler ni zadel v škofu Mah¬ niču na svoj — drugi »Sedan«. Dokazov za to ne manjka. I. <; — Povodom 20-godišnjice smrti Gav- rila Principa održan je pomen na gro- bovima vidovdanskih heroja u Koševu. * — 84 glavna urednika njemačkih listova otputovala su iz Mlinchena u Rim povodom posjete Hitlera Italiji Njemački novinari noše posebnu uni- formu. * — Tri najvažnija gimnastička dru¬ štva u čehoslovačkoj t. j. nepolitički »So¬ kol«, katoliško gimn. društvo »Orao« i sccijai. radnički savez za fizički odgoj objavila su uoči 1 maja proglas, kojim javljaju, da su osnovala jedinstveni disciplinirani blok za obranu nezavisne čehoslovačke države. * — Talijanski civilni avion »Meda« na pruzi Brindisi—Rim leteči iz Brind- sia na rimski aerodrom 30 aprila, izgo- rio je. Broj žrtava iznosi 19, medju nji¬ ma i albanski poslanik u Rimu Džafei Vila. ♦ — Državni komesarijat za manjinsko pitanje osnovat, če se u Rumunjskoj. * — Laburista Henderson, član Dolnjeg doma, stigao je u Prag, da za svoju stranku ispita situaciju u čehoslovačkoj nakon kongresa Sudetskih Nijemaca u Karlovim Varima. * — Kancelar Hitler uputio je kralju Zogu-u srdačan telegram, u kojem mu čestita vjenčanje i kao svadbeni dar poslao mu sportski kabriolet »Mercedes Benz«. Mussolini je poklonio jahtu. NOVE KNJIGE Uredništvo je primilo slijedeče knji¬ ge i časopise: Mijo Mirkovič: Razvoj ekonomske misli u XIX veku, izdanje Geče Kohna. Beograd 1938, str. 234. Cijena ? Josip Demarin: O nastavi književ¬ nosti u srednjoj školi, preštampano :s Glasnika prof. društva, Beograd 1938, str. 12. Napredak, časopis za pedugogiju, mart 1938. Gl. urednik dr. S. Čajkovac, urednici: J. Demarin i dr. S. Pataki — Zagreb STRANA 4. ISTRA BROJ 18. JAVNA GOVORNICA NAŠA KULTURNA KRONIKA MRTVILO V DRUŠTVIH Ljubljana, maja 1938. V ljubljan¬ skih društvih je nastalo v zadnjem letu neko izredno mrtvilo. Trud posameznikov, da bi se to mrtvilo nehalo je zaman. Vsa društva, pa tudi ostale emigrantske usta¬ nove. So se omejile le na izvrševanje teh¬ ničnih opravil, ki se sproti pojavljajo in le redko se tu pa tam oglasijo v javnosti, pa še to je le slučajno, brez kake prave zveze z notranjim razvojem in delom organizacij. Skupnih sestankov ni ver, ali so le redki, še ti so postali enolični in formalni. So celo nekatere organizacije, ki skličejo le enkrat letno skupaj člane in to za občni zbor, a udeležba je tako slaba, da se komaj sestavi odbor in da komaj odborniki zvolijo sami sebe. Do tega 'mrtvila je prišlo siopnjema. Is nekdanjega navdušenja, je to polagoma pri¬ hajalo v vedno večjo in rečjo mlačnost, ter do popolne brezbrižnosti večine emigrantov do svojih organizacij, ter končno do tega, da so se ti. svoje organizacije pričeli celo izogibati. Teh je danes največ. Na drugi strani, pa so si tudi organizacije same tako omejile svoj krog, da iih mnogo sploh tlt moglo pristopiti k njim in so ti ostali tako neorganizirani že od začetka Končna slika vsega je torej danes ta, da se kaže v emi¬ grantskem življenju v tem središču popolna brezbrižnost. Seveda bi bilo 1irbo preiti predno bi se sploh skušalo iskati poti k novi oživitvi in dvigu iz te težite krize, k iskanju. vzrokov lega položaja in to odkrito, jasno in ne- niede na levo ali desno. V teh vrstah tega še ne bi hotel. Hotel bi le, da bi se morda s tem pričela dostojna anketa, o tem naj¬ važnejšem vprašanju naše emigracije. Go¬ tovo so bolj poklicani kot jaz, da o tem go¬ vore in govorili bodo vsi. ki jim je na srcu naša organizacija taka, kot bi morala biti. Danes bi le hotel povdariti kake važnosti, bi bila za vse nas emigrantska organizacija, ki bi nas lahko predstavljala kadarkoli in kjerkoli, ki bi bila upoštevana kot pravi zastopnik naših hotenj in naših pogledov in morda tudi vseh naših, ki ne more jo biti zastopani, in to organizacija v kulturnem in političnem središču našega naroda. Ta poudarek ne risi le na tem, da bi. si nadeli čast predstavljanja neke skupine na sveča¬ nostih. Ne! To bi bila morda zadeva onih s časa »taborov«, in »čitalnic«, ki so svojo nalogo častno rešili, a so danes le še zgo¬ dovinsko dejstvo. Predstavljani bi morali biti kot enota, kulturna in politična, ki ji lebdi pred očmi del teškega slovenskega problema, ki bi ga moralo povsod čuvati in se zanj izpostavljati tako, kot je to v inte¬ resu vsega slovenskega naroda in Jugo slavije. Če bi zagrabili, svojo nalogo tako, bi nam bila naravna pot v razvoju odprla in ne bi nas motili osebni, cesto Ozki. po¬ gledi iz naših ozkih razmer. Tudi. bi ne bilo mrtvila. Mi. mladi, nismo še tako zariti v razne starinske politične in slične zveze in morda bi mi našli pot iz tega mrtvila. Na nas je PREGLED DOVOLJENJ ZA ZAPOSLITEV Opozarjamo vse naše emigrante, ki imajo dovoljenja z a zaposlitev (plave barve), da jih morajo V TEKU MESE¬ CA MAJA T. L. dati v pregled drž. policijski oblasti, a kjer te ni, tedaj pa sreskemu načelstvu ali mestnemu gla¬ varstvu. Za pregled ni n«kak!li stroškov, treba je samo dati v pregled oblastem brez vsakih prošenj in taks. Dne 18 marca t. 1. je bil izbran nov odbor v društvu »Soči« v Murski Soboti, ki ga sestavljajo: Gabrijelčič F., predsednik, Skuk j. podpredsednik, Bizjak F., tajnik, dr. Vadnal L., dr. Merhar B., dr. Kalin S.. Vat ovac M.. Požar Z.. Klanšček S., Lah R. in Gomilšek L. odborniki. Izlet Gml. sekcije »Istre« U nedjelju 8 o. m j. priredju je Om kul in¬ ska sekcija društva »Istra« u Zagrebu izlet na Sljeme. Sastanak u 7 sati u jutro na Ksa- verskoj mitnici, tramvaj br. 14. Vodja puta Franovič. Nevo poverjeništva za naš list v Mariboru Prosvetno in podporno društvo »Nanos« v Mariboru javlja, da se je sestavil pose¬ ben tročlanski odbor, ki ima namen širiti naš list, pobirati naročnino itd., kar je pre¬ je vodil in delal neumorni tajnik pok. Ivan Majcen. Člani odbora so: načelnik Bizjak Ludvik. Betnavska 18, inkasant Jaklič Ivan pošt. zvan. v pokoju Ob Brodu 7 in kot odbornik Žnideršič Ivan, trg. potnik. Go¬ sposka 40. Vse naše naročnike in emigran¬ te prosimo, da se obračajo v zadevi naše¬ ga lista na omenjeni odbor, ki jim bo po¬ stregel z zaželenemi informacijami. U SP J EH NAŠEGA KO M POZ ITO R Ai MIHO VILA LOGARA Ljubljansko »Jutro« od 13 o. ni j. do¬ nosi razgovor s kompozitorom Mihovl- lom Logarom. Logar je rodom iz Istre. Ovih dana je dobio nagradu »Cvijete Zuzorie« u iznosu od 20.000 dinara za najbolju operu koju je komponirao na tekst Cankareve »Pohujšanje v dolini šentflorjanski«. — Logar je uglazbio više d jela za klavir i orkestar. Napisao je pet gudalačkih kvarteta i veči broj kompozicija za komorne ansamble. Na području simfonijske glazbe ustvario je simfoničku pjesmu »Vesna«, zatim »To¬ kato« za klavir i orkestar, »Serenadu« itd. Za »Vesnu« i za ciklus »Legenda o Marku« (na francuskom jeziku po na- rudžbi iz inozemstva) dobio je dva pu¬ ta nagradu. Več 10 godina djeluje kao profesor za klavir i instrumentaciju u Glazbe- noj školi u Beogradu. Naši v »Ljubljanskem Zvonu« Naši kulturni delavci so v to številko prispevali: ivo Brnčič priobčuje del svojega zanimivega »Dnevnika iz jetnišni- c.e«, Oskar Šavli nadaljuje z razpravo »Narodnostno stanje v Julijski Krajini in Beneški Sloveniji v 1. 1921.« Med knjižni¬ mi ocenami je objavljena Pavšičeva kriti¬ ka Kreftove »Velike puntarije«, A. Budal ocenjuje Potrčevega »Sina« in Golieve »Pesmi« VI. Pavšič se bavi s knjigo Mare Husove »Živa plamenica«. Alojz Gradnik: »Večni studenci« Pred kratkem je izšla nova zbirka pe¬ smi dr. Alojzija Gradnika pod naslovom »Večni studenci«. Zbirka obsega okrog pet¬ deset pesmi, ki po večini niso bile še nikjer objavljene. Osem dvobarvnih lesoresov Božidarja Jakca ilustrira z odličnim učin¬ kom in se njegova grafična umetnost zelo dobro prilega Gradnikovim pesniškim vi¬ zijam. Kritika o Čermeljevi knjigi »Č A S«, revija Leonove družbe v Lju¬ bljani^ (Letnik .XXXII, Vil—VIII, 1937-3S) prinaša to le kritiko o knjigi dr. Lava Čermelja: Dr. Lavo Čermelj: Slovenci in Hr¬ vatje pod Italijo. Ljubljana 1938. S prilo¬ go: Etnografska karta Julijske Krajine, Beneške Slovenije in Zadrske pokrajine. — Drobna knjižica z bogato, skrbno zbra¬ no in vzorno obdelano vsebino, ki obrav¬ nava po uradni (italijanski) statistiki sta¬ nje našega, slovenskega in hrvatskega živ¬ lja v Italiji. Prezanimiva študija vsako¬ mur. ki ima. kaj smisla in srca za usodo našega naroda. Število prebivalstva po ob¬ činah se primerja po štetjih od I. 1869 do 1936, nadalje po starosti, spolu in stanu (neporočen, poročen, vdovel), prirodnem prirastku in pridobitnem poklicu v i. 1936. po rojstnem kraju 1. 1931, po občevalnem jeziku 1. 1921, in sicer za vsako pokrajino posebej, za tržaško, goriško, puljsko-re- ško (istrsko), videmsko in zadrsko. V tej knjižici imamo pregled Slovencev v nek¬ danji Benečiji in Hrvatov v južni Italiji (Campobasso). Lepi in nazorni so diagra¬ mi prebivalstva po spolu, starosti in sta¬ nu. Čermeljeva študija je vse¬ ga priznanja vredno delo. ki v polni meri dopolnjuje delo bratov Pircev: »Zdravje v Sloveniji«. Dal Bog, da dobimo čini prej še pregled našega naroda v nek¬ danji Avstriji, sedaj Nemčiji in na Ma¬ džarskem, pregled po dr. Cermeljevem vzorcu ! DRAB PROMOCIJA Na zagrebški medicinski fakulteti je bil promoviran za doktorja vsega zdravilstva rojak Drago Milavec, doma iz Ljubljane, rojen v Trstu. Iskreno čestitamo! — (Agis) Stoletnica dr. Hinka Dolenca Dne 1. maja t. 1. je poteklo sto let od¬ kar se je rodil na Razdrtem dr. Hinko Do¬ lenc. klasik krajepisne in i° vs ke proze. Njegova rodbina poteka iz Sv. Kriza Pn Trstu, odkoder se je preselila na Notranj¬ sko. Študiral je na Reki. kjer je bil ucenec pisatelja Janeza Trdine, maturiral je v Senju, visoko šolo je študiral na Dunaju in v Gradcu ter i. 1864 promoviral na doktorja prava. Stopil je v sodno službo in se poročil s hčerko Miroslava Vilharja s Kalca ter služboval dalj časa v Ljublja¬ ni. Njegovo ime ni dokaj poznano v naši literaturi, dasi bi mu bilo treba pripisati več zaslug, ki ne bi smele biti pozabljene. Uveljav'1 je v slovenski prozi notranjsko pokrajino in njen življenski stil. in bil po¬ leg tega klasik lovske proze. Bil je eden najboljših učencev Frana Erjavca. Spisa! je precej originalno zasnovanih krajepis- nih črtic. Toda večjih literarnih ambicij ni imel in je njegovo življenje poteklo v pri¬ jetnem toku, proti koncu tudi izven poli¬ tičnega življenja, v katerem se je le malo udejstvoval. Imel je prijateljske stike z vsemi tedanjimi našimi literati: Jurčičem, Levstikom, Levcem in dr. Tavčarjem. Njegovo delo na tem področjo ni obsežno. L. 1882 je objavil v »Ljubij. Zvon« spis »Izza mladih let«. Najboljše, kar nam ie zapustil, je 1. 1921 zbral dr. Janko Šlebin- ger in izdal njegove črtice pod naslovom »Izbrani spisi«. (Izdala ZKD, založila Ti¬ skovna zadruga). — Umrl je na svojem posestvu 9. decembra 1908. t FRANJO GREGORIČ Dne 13. aprila t. !. je nenadoma umrl v Beogradu naš rojak Franjo Gregorič, član uprave Saveza SKJ in višji žel. svet¬ nik ministrstva v Beogradu. Pokojni se je rodil 1. 1887. v Frvačnk Že v mladosti se ie pridno udejstvoval pri Sokolu. Z na¬ šimi političnimi in kulturnimi delavci je delil v času svetovne vojne vse težave in¬ ternacij. Po svetovn' vojni je služil po raznih mestih države, dokler ni prišel v Beograd. Pogreba so se udeležili v pol¬ nem številu naši emigranti in druga dru¬ štva pri katerih je deloval. Pokopan je bi! z vsemi vojaškimi in sokolskimi častmi Sožalje! SMRT MALE ISTRANKE New-York, 22 aprila 1938. — U ponedjeljak 11 o. mj. umrla je učenica jugosl. škole Irma čop, kči Vjekoslava Čopa iz Rijeke i majke iz obitelji Mo- hovič iz Moščeničke Drage. Sprovod je bio vrlo dirljiv, a vijence su položili roditelji, Jugosl. škoia kao svojoj učenici i Jug. Sokol kao svojoj naraštajki. Bila joj laka zemlja, a roditelj ima, baki 1 djedu, kao i ostaloj rodbini ovajp i u domovini toplo saučešče. Mary Vidošič, učiteljica Jugosl. škole u New-Yorku. IZ UPRAVE Gosp Dinko Brumnič, pretsjednik dru¬ štva »Istra« u Zagrebu, darovao je za So- cijalni otsjek 300 dinara, a u fond lista »Istre« 200 dinara namjesto vijenca kojega nije mogao položiti na grob svotne neza- boravnom ocu, koji je umro u Lindaru. Socijalni otsjek i uprava »Istre« naj- ljepše zahvaljuju. * Sankovič Davorin, Kastav: Vaša pretplata je plačena do 1 X 1938. U FOND »ISTRE« BROJ 18 N. N., Zagreb . D 30 .— Brumnič Dinko, Zagreb ... D 200 — U prošlom broju objavljeno . D 42.865.60 U k upno D 43.095.60 EVIDENCIJA KARTE ZANIMANJA Upozoravamo sve naše emigrante- posjednike plave karte zanimanja da tr.oraju u TOKU MJESECA /MAJA O G. evidentirati svoje karte zanima¬ nja kod državnih policijskih vlasti. a gdje nema drž. policije, tada kod sre- skih načelstva ili gradskih poglavar¬ stva. Troškova nema nikakovih, več treba samo kartu zanimanja podnijati vlasti- ma na uvid bez tnolbe i baz ikakove takse. DOZVOLE BORAVKA Nev odbor društva »Soče« v Murski Soboti Upozoravaju se emigranti koji ima.ju dozvole boravka da ih moraju podnijeti na produženje barem mjesec dana prijc nego im isteče rok, jer bi mogli inače imati neprihka. Utmene novine O. S. »Istre« u Zagrebu U subotu 7 o. mj. održavaju se u društve¬ nim prostorijama. zerjavičeva 7, usmene no- v.ihe Omladinske sekcije društva »Istra« u Zagrebu. Program je raznolik i zanimljiv. Uz jedrio duže predavanje, bit če čitanje humo¬ reske. nekih piesama, malih vijesti, a na kon¬ cu izvode članovi mandolinističke podsekcije par muzičkih točaka. Ulaz besplatan. Sestanek »Tabora« v Kamniku Kamnik. 4 maj 1938. Prvi povelikonočni sestanek se vrši v nedeljo dne 8. t. m. ob 3 uri p. p. v gostilni g. Galjota na Duplici pri Kamniku. Na dnevnom redu je določitev dneva in programa za ohičaln* vsakoletni peš izlet v Kamniško Bistrico ter poročilo o dru¬ štvenih zadevah. Vse članstvo našega »Ta¬ bora« kakor tudi prijatelje našega pokreta, vljudno vabimo da se istega zanesljivo in polnoštevilno udeleže, člani, kateri posedujete »Karto zanimanja« plave barve (dovoljenje za zaposlitev) prinesite Jo s seboj, ker mora biti v t m. pregledana. — Odbor. tudi odgovornost za naš čas. — Opazovalec — VIJESTI IZ ORGANIZACIJA FRAN BARBALIC: Hrvatski i slovenski (Nasfavak III) OSORSKI BISKUPI 1) IVAN DE RUBEIS (1.650-1.666) oba- vio je godine 1.654 kar.onsku vizitaciju. Za¬ pisnik o tom pohodu potpisalo je 12 sve¬ čenika, ali potpisali su se glagolskim pis¬ menima. Znamo iz spisa vizitacije obavljene u Osorskoi biskupiji godine 1.647-1.649. da se je u svim seoskim crkvama obavljala služba Božja glagolsko-rimskim obredom. Sinoda u Osoru godine 1.660 zaključila je da samo svečenici glagolaši smiju slu¬ žiti misu na oltaru bez tablica. Iz Mletaka se iste ne mogu dobaviti, pa valja čekati dok ih pošaliu iz Rima. 2) ŠIME GAUDENTIUS (1.673-1.719) nalaže godine 1.674 dušobrižnicima svoie biskupije da moraju matice rodjenih i vienčanih koje su do sada vodili glagolski upisivati odsele najprije glagolski, a za¬ tim latinski ili talijanski. 3) NIKOLA DRAŽIČ (1.720-1.737) nare- diuje godine 1.732 župniku u Malom Loši¬ nju da ne smije više voditi matice glagol¬ ski. nego latinski ili talijanski. 4) NIKOLA DINARICIUS (1.746-1.757) prigodoni vizitacije u župi Bali na otoku jezik u crkvama Istre Cresu propovijeda u crkvi hrvatski (ilirski) i pieva pontifikalnu misu glagolski. ZADARSKI BISKUPI 1) LOVRO VENERIO (1.428-1.449) iz¬ daje 4 decembra 1.439 povelju trečorecima glagolašima u Zadru kojom im doznačuje za sva vremena zemljište, posjed i crkvu Sv. Ivana Krstitelja sa svim što posjedu pripada u i izvan zidina grada Zadra. Ovi su trečoreci glago'aši, zato, jer su Hrvati, bili u mjesecu aprilu 1.936 potierani iz o- voga grada. Oni su u svojoj crkvi šve do sada propovijedali hrvatski i vršili cijelu crkvenu službu Božju glagolski, a sada je i to nakon toliko stolječa šilom prestalo. Zadarska biskupska sinoda zaključila je godine 1.460 i godine 1.566 ponovila ovaj zaključak, da svečenici glagolaši mo¬ gu svaki dan pjevati misu u crkvama Sv. Donata i Sv. Šimuna. dok za druge crkve u Zadru treba da traže dozvolu od nadbi- skupa ili njegova vikara. Ali kada sveče¬ nik glagolaš postane članom zadarskog kaptola takva mu dozvola ne treba. 2) MUTIUS CALINUS (t .555-1.566) za- govara na saboru u Tridentu godine 1.568 neka se Evandjelje pjeva u narodnom je¬ ziku iza kako je hilo otpjevano latinski, kao što je veh običaj u Dalmaciji, buduči da se time vjernici mnogo okoriščuju. Veli da je kušao ukinuti postoječi običaj u Zadru, da se kod latinske mise čita Epistola i Evandielje hrvatski (ilirski), ali je na mol- bu zadarskih bratovština (Confraterne) us- postavio stari običaj. On izvješčuje nada¬ lje da je u cijeloj Dalmaciji običaj da se čitavo Bogoslužje (officia sacra) obavlja na hrvatskom (slavenskom) jeziku i da on nije ni pomislio da taj običaj ukine. Blažena vremena i blaženi ljudi koji su ih uživali. Danas vidimo da se ti stari običaji ukidaju s pravim užitkom samo zato jer su ili glagolski ili hrvatski. Zato su i morali nedavno naši trečoreci glago¬ laši napustiti Zadar. U Zadru se je godine 1.579 držao crk- veni sabor zadarske i splitske crkvene po¬ krajine. Tom je saboru prisustvovao kao apostolski vizitator biskup grada Verone Na toni saboru zaključilo se bilo da bisku- P' prigodoni svečane mise moraiu narodu propovijedati hrvatski (ilirski). Ako hrvat- ski^ (ilirski) ne znadu neka nauče za spas duša. Na 'stom je saboru zaključeno da se nekoje nabožne knjige prevedu na hrvat¬ ski (ilirskO jezik. A danas? 3) OKTAVI.I GARZADORI (1.624— 1.639) bio j p ujedno i apostolski vizitator pokrajine Dalmacije, On je godine 1.625. dostavio Kongregaciji Propagande u Rimu dva golema sveska, folio formata, od kojih jedan ima više od 1.400 strana u kojima iz¬ vješčuje o crkvenim prilikama u Dalmaciji i o sveopčem vršenju glagolsko rimske li¬ turgije. 4) VINKO ZMAJEVIC (1.713—1.745) traži godine 1.725 od mietačke viade da ga ovlasti da sa može obratiti u Rim za pripo¬ ne za^ uzdržavanje glagoiskog (ilirskog) sjemeništa u Zadru. U biskupiji ima preko 70 glagolskih župa. Na ovima su samo sve¬ čenici glagolaši. koji ni ne poznaju drugoga jezika. Pa što je učinio mietački Senat? Mi¬ sliti čete da se je usprotivio? Ne, ne, on ie nadbiskupu Žmajeviču podijelio zatraženo ovlaštenje. A danas? PAPA BENEDIKT XIII. dopusta godine 1.729. da se doznače tri naoarbine za uzdr¬ žavanje Zmajevičeva sjemeništa u Zadru u kojem če se odgajati buduči svečenici gla¬ golaši koji če služiti samo glagolsku litur- giju. Papa stavlia to sjemetiište pod nepo- srednu zaštitu sv. Stolice i opunomočuje za¬ darske nadbiskupe da s njim upravljaju kao delegati Sv. Stolice. Nadbiskup Zmaievič izvješčuje godine 1.740 mletačku vladu kako se on nada da če baš po glagoiskom rimskom kleru privesti jedinstvu crkvenonie grčko-istočne Slavene (Svršit če se.) • Istra. i 7 ta/i svakog Metina n petaR —Broj cenovno« raCnna 36.78» — Hretpiata: za cijelu godi n d 48.— din. ia 0 „i a godine i*.— um za inozemstvo avostruRo za v meri n u 4 uoiara na gorilna — Oglasi se rafnnaiu po cjenlRn. — Vlasnlk < izriavnC: Konzoreli .Istra. Masnrvkova 38a. i Oroi teletona 67-80. — Za uredništvo on go vara IVAN SIAKI Zvomml- rova u ca 48^ lil Kat - Tlsak: Stečajnlna Jugoslovenske štampe a. o„ Zagreb. Masarykova ulica broj 28a. _ e. .....--- -- -- - —- Za tiskarn odgovara Itudoll polanovic. zagreo. niča oroj 131.