KRALJEVINA SRBA, HRVATA I SLOVENACA UPRAVA ZA ZAŠTITU KLASA 12 (5) INDUSTRIJSKE SVOJINE IZDAN 1. DECEMBRA 1925. PATENTNI SPIS BROJ 3314. William Tod Junior and Company Limited, Springfield Paper Mills, Polton, Midlothian, Škotska Poboljšanja pri postupku za izradu artikala od kondenzacionog proizvoda fenola — formaldehida. Prijava od 14. maja 1924. Važi od 1. januara 1925. Traženo pravo prvenstva od 15. maja 1923. (Engleska.) Ovaj se pronalazak odnosi na poboljšani postupak za izradu artikala od kondenzacio-nog proizvoda ienola-formaldehida. Poznato je da tenol i tormalaldehid obrazuju kondenzacione proizvode, i da se kondenzacija vrši u trima fazama. U prvoj fazi tenol i tormalaldehid zajedno se zagrevajudo . temperature izmedju 50 i t>0°C, i proizvod obrazuje u opšte sirupnu masu. Pri produženom zagrevanju odprilike do 100°C, proizvodi se srednji proizvod druge faze, koji je na hladnoći čvrst a plastičan u toploti. Pri svem tom proizvodi obrazovani u prvim dvema fazama rastvorljivi su u izvesnim rastvorima; proizvod se ne topi i ne rastvara u običnim rastvorima, a kiseline i baze ne nagrizaju ga u trećoj fazi, koja se izvodi na temperaturi od prilike na 160°C pod pritiskom. Da bi se kondenzacija ubrzala izmedju fenola i tormalaldehida, kao što je poznato, upotrebljavaju se organske ili neorganske baze. Na t»j način predlagano je da se upotrebi amonijak, amonium karbonat, kaustične alka-lije ili karbonati, bariumovi hidrati, stroncium ili kalcium i torne slično. Kad se izradjuju predmeti za običnu upotrebu od kondenzacionih proizvoda fenola i tormalaldehida, obično se upotrebljuju vlaknasti ili celularni organski ili neorganski materijah kao materijah ispune. Ili se materijal ispune impregira sa proizvodom u obliku laka a koji je proizvod dobijen u prvoj ili drugoj kondenzacionoj iazi fenola i forraalaldehiđa, pa se potom tuko impregirani materijal izlaže toploti i pritisku u kalupima, da bi se dobio krajnji predmet, ili se kondenzacija fenola i formaldehida vrše u ili oko vlakna ili ćelija vlaknastog materijala, time, što se vlaknasti materijal impregnira sa fenolom ilifor-malaldehidom i potom izlaže ova smeša kondenzaciji. Utvrdjeno je da se izvesni materijali ispune vrlo teško mešaju sa fenolom i formalal-đehidom i ne dopuštaju brzo i tačno kalup-Ijenje i onda ako se upotrebljuju materije za ubrzavanje kondenzacije, osećaju se velike teškoće pri jednostavnoj raspodeli istih kroz materijal ispune. Prema tome, kondenzacija neće biti jednostavna i gotov će se proizvod sastojati iz delova, u kojima nije bila kondenzacija, ili gde je ista vršena ali manje nego u drugim delovima. I ako se ovo ne opaža iz spoljneg izgleda gotovog predmeta, nadjeno je, da se neki delovi materijala mogu različito ponašati, s obzirom na njihove fizičke osobine, prema drugim delovima, te se otuda javljaju nepravilnosti u kompoziciji proizvoda. Mi smo našli da se mogu dobiti potpuno jednostavni i izvanredni kondenzacioni proizvodi iz fenola i formaldehda time, što se kondenzacija izmedju fenola i formalaldehida vrši u prisustvu celuloznog materijala, koji ima bitnu sadržinu oksi-celuloze i koji sadrži male količine kreča i hlorita u obliku hipohlorita. Din. 10. lSTa primer, ako se drveni i smolasti sastojci kao lignit, smole, tanin, pektin ili tome slično, uklone iz neke trave li tome slično kuhanjem u kausličnoj sodi, iako se kuvani materijal potpuno natopi kuvanjem, kreeom i hloritom u obliku hipohlorita, i iz toga dobivena masa poivrgne procesu filtriranja, videče se, da najsitniji delići koji prolaze kroz f Itar, {sadrže prilične količine oksictluloze, pri čem su najsitniji deli ;i iste otvoreni i potpuno napijeni kreeom i hloritom u obliku hipohlorita. Ako ovaj materijal sadrži izvesnu srazmeru gore-pomenutih hemikalija, pri sušenju i sitnjenju i metanju sa tenolom i f »rmalaldehidom i gre-janju do željene temperature, izvršiće se vrlo ravnomerna kondenzacija oko i, u najsitni im delićima pomenutog materijala. • Na taj način videče se, ako se dobivena masa samelje i sabije u kalupe i zagreje, pri ispitivanju, da se može dobiti odličan gotov predmet, čiji svi delovi imaju iste fizičke osobine, na primer, u odnosu na jačinu i die-lektričke kakvoće. Najbolji rezultati dobijaju se ako procenat kalciura oksida (CaO) leži u granicama oko 4 od sto do 8 od sto a najbolje je 7 od sto, i ako procenat hipohlorita leži u granicama izmed ju 0.5 do 7 od sto. Ovi procenti, korisno je, tako se udešavaju, da celokupni procenat hipohlorita i kreča ne sine preći iznad 8 od sto. Ako se utvrdi da najsitniji delići, koji prolaze kroz tiltar ne sadrže traženu količinu hemikalija, onda se oni mogu izmešati, pre sušenja, sa kašom krečnog hlorida. Ako se takav materijal ispuni može spravljati temeljnim i produženim zagrevanjem materiala u obliku kaše, kojoj su pridodate kemikalije, ovaj se materijal može naći skoro gotov u velikim količinama kao neupotrebljiv material u izvesnim fabrikama hartije. Na primer, pri izradi estarto hartije — (od neke vrste španske trave) — ova se trava pretresena i sortirana kuva nekoliko sati u autoklavu sa parom i rastvorom kaustične sode. Ova se kaša otače i sad potpuno nežni i vlaknasti material izvlači i prenosi u tako zvane holendere za belenje. Ovde se pomenuta trava secka vrlo sitno. Posle nekoliko časova dodaje se rastvor krečnog hipoklorita, dobijenog lu-ženjem krečnog hlorida sa vodom. Po tretiranju, beleći agens opere se vodom i materijal se prevodi u pokretane rezervoare i najzad se lupa u mašinama za vreme od 8—10 časova, i odatle posle prolaza kros uzburkani rezervoar, kaša od esparto trave vodi se u mašinu za pravljenje hartije pomoću pantljike od žičane gaze. Voda, koja se cedi kroz žicu, sadrži znatnu količinu najsitnijeg delića od gore pomenute trave, i ova kaša od te ttrave prolazeći kroz filtar, zadržava veći deo oksi celuloze, u koju se preobratila esparto trava za vreme ranije obrade zajedno sa belećim agensom koji je upiven od vlakna. U fabrikama hartije, voda, koja sadrži ostatke trave u sus-pensiji, gubi se, ali mi smo našli, da materijal u suspensiji, u ovom otpatku, ima baš željene osobine za našu svrhu. Ako ona ne sadrži količinu slobodnog kreča i hipohlorita potrebnog, mi je onda otočimo u sud, u kome je otočena krečna kaša iz lužnog rezervoara i ona će onda primiti dovoljno kreča i hipohlorita, da bi ista bila podesna za naše ciljeve. Predmet je ovom pronalasku postupak za izradu predmeta za upotrebu, budući da se ovaj postupak sastoji u kondenzaciji materija fenolnog i formalaldehidnog karaktera u prisustvu celnloznog materijala, koji sadrži prilične količine oksi celuloze i kreča i hlorita u obliku hipohlorita. Cilj je ovom pronalasku ne samo postupak za izradu predmeta potpuno jednostavnih, već i postupak za iskorišćavanje ogromnih količina neupotrebljenog materiala, koje se sad ne upotrebljavaju. Količine oksi-celuloznog materijala, koje se mogu upotrebiti u odnosu na upotrebljenu srazmeru količine lenol-tormalaldehida, zavise od načina mešanja, kao i od vrste i kakvoće upotrebljenog celuloznog materijala. Srazmera može varirati u velikim granicama, počev od 35 od sto pa do 65 od sto i više od celuloznog materijala. 0 slučaju otpadka od oksi celuloznog materijala dobivenog od esparto trave, naročito ako se upotrebljava mehanička mešalica, onda su najbolje srazmere oko 60—65 od sto od celuloznog materijala i do 35—40 od sto od f mol f irmalaldehida. Ako se upotreb-Ijuje ostatak od drvene kaše, onda su sraz-raere celuloznog materijale 32—40 od sto prema 60-—65 od sto lenol-formalalđehiđa. Pri izvodjenju pronalaska, na primer sa esparto otpatcima, valkanasta celuloza, koja se nalazi u suspenziji, i koja se sadrži u ocednoj vodi u fabrikama hartijj, naročito za hartiju od esparto trave, u kojima su upotrebljavana srestva za belenje, pri čem je pomenuta celuloza potpuno impregnirana sa krečom i hloritom, — ta celuloza se odvaja od vode taloženjem ili kojim drugim poznatim načinom, suši, vrlo sitno melje sa lormalalđehidom i fenolom u gore označenim proporcijama i za-greva odprilike do 50°C, da li se izvela prethodna kondenzacija dok proizvod ne dobije zrnasti oblik. Zrnasti se proizvod zatim melje sitno i sabija (presuje) poznatim načinom, u kalupnoj presi pod pritiskom i toplotom. Za izvesne svrhe predmeti se mogu kalupiti vrelo, u kom su slučaju artikli gotovi kad ostave kalup. U drugim slučajevima (naročito onim, gđe se traži velika dielektrična konstanta) predmet se kalupi na hladno ili na vrlo malo povećanoj temperaturi. Iskalupljeni predmet nosi se po tom u peć, u kojoj se suši na temperaturi od 160°C i na pritiscima od CO—100 tunti na kvadratni inč. Poznati proizvodi dobiveni mešanjem valak-nastog materiala sa fenolom i tormalaldehi-đom i podvrgavanjem smeše kondenzacija, postaju tvrdi i vrlo se teško melju, dok medju-tim kondenzacioni proizvodi dobiveni prema ovom pronalasku posle prve i druge taze kondenzacije nisu tvrdi i mogu se lako ruleti, i pretpostavlja se, da oksi celuloza u intimnoj primesi sa krečom i hipohloritom u pom. celulozi ima naročito medjumolekularno dejstvo na kondenzaciju. Zelja nam je da naglasimo da izraz tenol upotrebljavan kroz gornji opis, obuhvata sve materije, koje imaju fenolni karakter i koje su podesne za obrazovanje kondenzacionih proizvoda sa formalaldehidom i tome slično. Tako isto formalaldehid nije ograničen samo na isti već on obuhvata sve materije sa alde-hidom, materijama, koje mogu obrazovati kon-denzacione proizvode sa fenolom. PATENTNI ZAHTEVI: 1) Postupak za proizvodnju predmeta iz fe-nolno-aldehidnih kondenzacionih proizvoda, naznačen time, što se sastoji u kondenzaciji izmedju materija fenolnog karaktera i materija aldehidnog karaktera, u prisustvu celuloznih materija, koje sadrže bitne količine oksi-celuloze i kreča i hlorita u obliku hipo-hlorita. 2) Postupak po zahtevu 1, naznačen time što se kalcium oksid upotrebljava u granicama od 4 do 7, 5 procenata a hipohloriti u granicama od 0.5 do 1 od sto. 3) Postupak po zahtevu 1—2, naznačen time, što se upotrebljava kalcium oksid i hi-pohlorit, pri čem njihova celokupna količina ne prelazi 8 od sto. 4) Postupak po zahtevu 1—3, naznačen time, što se upotrebljuju vlaknasti oksicelu- lozni materijali u suspensiji, koja se nalazi u ocednoj vodi u fabrikama hartije od esparto trave, u kojima se upotrebljava prah za be-lenje. 5) Postupak po zahtevu 1—4, naznačen time, što se vlaknasti oksi-celulozni materijali pripravljaju time, što se isti odvajaju od oced-ne vode taloženjem ili kojim drugim poznatim načinom, sušenjem nataloženog materijala i mlevenjem isto vrlo sitno. 6) Postupak po zahtevu 1, naznačen time, što se sastoji u mešanju suhog materijala dobivenog sa formalaldehidom i fenolom u propisanim proporcijama, u zagrevanju istog do 50°C, da bi se izvela prethodna kondenzacija, dok proizvod ne dobije zrnasti oblik, zatim u završnom mlevenju dobivenog proizvoda i u presevanju u kalupskim presama pod pritiskom i na toploti. 7) Postupak po zahtevu 4—6, načen time, što se celuloznom materijalu dodaje kaša od ugašenog kreća, da bi se dobila željena količina kreča i hipohlorita. 8) Postupak po zahtevu 1—7, naznačen time, što se ocedna voda skuplja, koja sadrži u suspenziji ostatke esparto trave, skuplja u jedan sud u kome je doticala krečna kaša iz lužnog rezervoara, da bi se stvorila mogućnost pom. vode da primi željene količine kreča i hipohlorita. ! U; j: o ' " ' ' V 'V . ■ , ■ :i ■ iqi; . : .. . ; ' ' •'! ' !i‘' ■ 5 1 ■■■■'■„»; U , ^r . , '• '■ ' ■ • ! o ' ;i' <<-'■» - ' - -v, I O uo itlt-tem 'flOVri'H, ii; iuholđ I Kt im oq