Pošiarina plaćena u golovu mm Cena Din 2 SOKOLSKI GLASNIK GLASILO S A. V EZA SOKOLA KRALJEVINE JUGOSLAVIJE Mesečni prilogi »Sokolska Prosveta« C*o d. III. ~ Brojr Lfiilil|€iLXia# У aprila №32, Izlazi svakog četvrtka • Godišnja pretplata 50 Din © Uredništvo naiazi se u Učiteijskoj tiskari, Frančiškanska ulica 6, telefon broj 2177, uprava n Narodnom domu, telefon broj 2543 - Ljubljana • Račun poštanske štedionice broj 12.943 • Oglasi po ceniku • Rukopisi se ne vračaju 50 godlšnjtca Sokolskog društva Beograd - matice Razvoj Sokolstva u Srbiji Predvodnički odbor Gimnasličkog drušiva »Soko« (Malica) 1900 god. Ш Beogradu sa svojim vodom bratom Ljubom Stojanovičem. — Gornji red: Velimir Mihailovič, Nandor Gutman, Josif Pflug, Radomir Stojič, Ljuba Probc. Srednji red: Sava Pavlovič, Đorđe Annstnsijevič, Ljuba Stanojevič, Milndin Tašič, Dimitrije Predič. — Donji red: Čjd. Koptalić, Aca Oinički, Л Pavlovič Tehnički odbor Saveza sokolskih drušlava »Dušan Slini« u Beogradu 1911 god. Stoje: Sreten Stanič-Cukič, Miloš Radojlovič, Milan Miodragović. -p Sede: Mihailo Gradojevič, Miroslav Vojinovič, Ljubomir Ivkovič Ženski Predvodnički odbor Sokolskog druslva »DuSan 9U»I« u Beogradu 1911 g. sa načelnikom br. M. Vojinovičem J sestrama Ljubicom Cvet o* vičevom, Katarinom Bajmelovom, Milom Jovanovičevom, Mijosavom btefano- vičevom, S. Jankovičevem, Bosiljkoni Miodragov črvom 1 VREME PRE 1882 GODINE Poznata je stvar i u našim div-nim narodnim pesmama krasno opevana ljubav srpskog naroda još iz davnina za viteške i narodne igre. U tim igrama ima nečeg jačeg i fantastič-nijeg od obične opčenitosti, ima zasebnosti naše, odlika naših, moči, imate jednom reči poezije. Otvorite dela Vukova i tražite »Smrt Vojvode Kaice«. Pored neizmernih i jakih lepota cele pesme, naiči čete u toj pesmi i pet igara naših, kako su se Srbi s Madžarima borili o prvenstvo. Te su 'gre: prva igra trka pešačkoga, druga igra slkoka junačkoga, treča igra kola madžarskoga a četvrta kamena s ramena, dok je peta streljanje kroz prsten jabuke. Tako čete stkoro u svima našim narodnim pesmama naiči nešto 0 igrama; čas ih stvara lukavstvo, čas zabava i dokolica, čas ozbiljan meg-dan i dvoboj. O igrama je klasično pisao Vuk Karadžič u knjiži Život i običaji Srpskog Naroda a isto tako i vuk Vrčevič u knjiži Srpske Narodne Igre. To je gimnastika kao jedan deo sokolskog programa, koju je naš narod još u prastara vremena negovao 1 sa kolena na koleno rasadivao i pre-nosio. Baš u to doba, kada su srpske narodne pesme, koje je sakupio Vuk Karadžič, bile u jeku svoje slave, i kada su te pesme prevađane i na mnoge evropske jezike, javi se kod Čeha profesor Emanuilo Toner, veliki ljubitelj i prevodilac naše narodne poezije i predloži prvom gimnastičkom društvu u t ragu, da uzrne simbolično i junačko 'me Soko, kako Srbi nazivaju svoje najbolje junake. O Sokolu i njegovoj ulozi u našoj poeziji, vredno je proči-tati knjižicu brata Vase Stajica koja je nagradena od župe Novi Sad. Zato svaki Jugosloven treba da se sa ponosom naziva Sokolom, jer je to naše ime; njega je stvorila pesnička duša našeg naroda. O modernoj gimnastiei izgleda, da je u Srba prvi pisao dr. D. Radulovič još god. 1842 u »Serbskom narodnom listu« pod naslovom »Lekarska gimna stika«. U uvodu ovoga članka je kra-tak istorijski pogled na telesnu vežbu Grka i Rimljana. Telesne vežbe je raz-delio: Na djejatelna telesna upražnenija, stradatelna i mešovita. U prvu grupu spada: plivanje, rvanje, mačevanje, pu-zanje, igranje, lopte, kopanje, kugla-nje, šetanje, lovljenje, trčanje, skakanje, pevanje, sviranje i deklamiranje. U drugu grupu spada: vozanje na ko-lima i na ladi a u treču grupu: jahanje ijuljanje na ljuljašci. To je izgleda medutim bio samo tek jedan propagandistički članak, ko-ji ni j e našao realnog odziva u našem narodu, tako d«, početak gimnastike kod Srba u Srbiji moramo prema do-sadašnjim podacima vezati uz ime Đorđa Markoviča nazvanog Koder, jednog romantičnog osobenjaika rodom akademskim slikarom i Predvodnički odbor na čelu sa pretsednikom bratom Milanom Jovanovičem, inženjerom. Vežbajuče članstvo se sastojalo iz dve grupe. Prva grupa 20—30 na broju sa-stojala se od studenata, zanatlija i nekoliko gimnazijalaea, koji su bili odra-sliji i vežbali pojedine stvari na spravama. Druga grupa 25—30 na broju sastojala se od gimnazijalaea do 16 godine starosti. Vežbalo se dva puta nedeljno. Sistem vežbanja je bio i su-više jednolik, nije se dovoljno pozna-vao, ili su pak za pojedine grane po-stojali naročiti stručnjaci, koji su iz ličnih naklonosti prema jednoj grani vrlo često vežbali iste stvari. Tako je brat Ljuba Stanojevič bio specijalista za vežbanje lakim teretom, brat Aleksa ćatović za dizanje teškog tereta, brat Dr. Dragiša Durič za vežbanje krat-tom palieom, brat Milan Jovanovič za vežbanje buzdovanima, Mihailo Pre-dragović i Radivoje Rusovič za vratolomne stvari na spravama, brat Mihailo Gradojevič za slobodne vežbe, brat Dragoljub Ilič vodio je podmla-dak i t. d. Pojedine grane vežbanja su bile zaneinarene, ili su se vežbale na slučaj preke potrebe radi popunjava-nja programa za javno vežbanje. O jeseni 1907 i u početku 1908 godine pod uticajem novih učitelja brače Jana Svobode (poginuo kao jugoslo-venski dobrovoljac u Dobrudi) i J. Zaj-čeka i snažnog odjeka, što ga je imao V svesokolski slet u Pragu na kome je beogradsko Sokolstvo uzelo učešča sa 50 osoba (br. dr. V. Rašič), a nešto zbog svesokolskog sleta, koji se je tre-bao održati 1908 godine u Beogradu — rad jc krenuo sa poletom napred. Pri-redena su tri javna časa u šali kod Kolarca, koji su nosili naziv: Srpskog, Češko-Poljskog i Hrvatsko-Slovena-čkog večera. Održavala se stalna veza sa drugim sokolskim društvima. U Beogradu su nam dolazili Sokoli iz Karlovca i Niša, Sokoli i Sokoliec iz Šida, te zajednički vežbali sa_ nama. Naši delegati na čelu sa br. Vojom Zi-vanovičem učestvuju u Beču na sa-stanku sa delegatima Slovenskog Sokolstva, gde se osniva Slovenski Sokolski savez. Beogradski Soko preporouen preduzima akciju za osnivanje novih sokolskih društava u unutrašnjosti, prireduju se izleti po glavnim varoši-ma Srbije, gde se održavaju javm ca-sovi. U tehničkom pogledu sc napreduje u veliko, stvaraju se nove grupe. Osniva se mala grupa (muška deca), koju vodi brat Velja Popovič, a ranija llgrupa dobija naziv »veče grupe«. Gospodiče koje su dotle mogle biti samo pomažuče članice počinju sa vežba-njem, osniva se ženski odbor. Predvodnički odbor kome je na čelu br. Milan Jovanovič, inženjer, imao je ta-da ove prednjakc: Mihaila Predrago-viča, Mornira Korunoviča, dr. Dragišu Đuriča, Živojina Lazareviča, Dragomira Popoviča, Velimira T. Popoviča, Mihaila Gradojeviča, Aleksandra Pavloviča, Dragoljuba Iliča i dva češka pred-njaka Jana Svobodu i Jana Zajčeka. iz Sremske Mitroviče, čoveka, koji je govorio desetak stranih jezika i pisca za ono doba čuvenog speva Romoran-ke. On je još godine 1846 predavao u Segedinu na gimnaziji gimnastilku i mačevanje, odakle je došao u Novi Sad a odavde godine 1848 u Beograd na vojnu akademiju za učitelja gimnastike i mačevanja. Posle dve godine napusti Beograd a na njegovo mesto dode Čeh Vimastil, koji je dugi niz godina vršio poverenu mu dužnost. Međutim je Steva Todorovič čim je prešao u Beograd, početikom 1857 osnovao Prvo srpsko društvo za gim-nastiku i boren je, dajuči članovima vc- Bral dr. Vladan DordeviC, I starešina Prvog beogradskog društva za gimnastiku i borenje, osnovanog 3 ian. 1882 černje časove pored gimnastike još iz estetike i pevanja. To je početak gim-nastisanja u Srbiji. Ovo prvo gimnastično društvo u celom Srpstvu radilo je do god. 1864, kada je brat Todorovič napustio Beograd usled svojih slikarskih študija u Italiji. Od 1864 godine pa sve do kraja 1881 godine izgleda da se nista nije radilo u ovome pravcu u Srbiji, ili ako je privatna inicijativa što i pokušavala mi o tome nemarno nikakvih podataka. II VREME OD 1882—1907 Tek 26 decembra 1881 dr. Vladan Đorđević uz saradnju več spomenutog brata Todoroviča, koji se meduvre-meno vratio u Beograd, osniva gimnastičko društvo. Dne 3 januara 1882 održana je prva redovna skupština ovog novog društva koje je dobilo ime: Prvo beogradsko društvo za gimnastiku i borenje. Od tada je ovo društvo stalno radilo, a svoje ime promenilo je na skupštini od 7 aprifa 1891 u ime Beogradsko gimnastičko društvo Soko. Međutim su se god. 1892 neki članovi iz ovog društva odvojili, osno-vavši novo društvo pod imenom »Gra- Bral dr. Milan Jovanovič - Bafut, prof. univ., H starešina dansko gimnastičko društvo Dušan Silni« a kasnijc »Viteško društvo Dušan Silni«. Od godine 1892, t. j. od dana ce-panja, u Srbiji su se odvojeno razvijala sokolska društva a odvojeno Dušan Silni. Ova nesloga i antagonizam vrlo su nepovoljno uticale na pravilan razvoj telesnog vaspitanja u Srbiji i o nekom pravilnom razvoju i napredovanju nije moglo biti ni govora. Naro-čito nepovoljan period za Sokolstvo u Srbiji bilo je vreme od 1892 do 1901. Brat dr. Voja Rašič piše na jednom mestu o ovome: »Ovaj pokret je na-ročito zastao otkako izbi neka nesloga i 22 novembra 1892 godine pojavi se Gradansiko viteško društvo Dušan Silni, koje je, nažalost, toliko uticalo, da kada sam se pojavio iz Pariza ne samo da sam našao pogušene Sokole, več jedva i perja od Beogradskog Sokola u jednoj šupi nekadašnjeg dvo-rišta gde je sada Uprava vodovoda (izmedu ulica Jugovičeve, Kneginje Ljubice i Siliže).« Ali ni u vremenu od 1901—1907 godine nije Sokolstvo pokazivalo ne-kog naročitog napretika. Ono je posto-jalo, radilo ali o neikakvom sistemat-skom radu ne može biti ni govora. Sve je to bilo više — manje vegetiranje i ako su i profesor Malina, jedan od sta- Brai Slevan Todorovič, akad. slikar, počasni pretsednik Saveza sokolskih društava „Dušan Silni", IV starešina rešina iz te epohe, i cika Steva Todorovič i br. dr. V. Rašič ulagali mnogo truda i dobre volje da stvore nešto trajnijeg, nešto što če da pusti dublje svoje korenje med narod u Srbiji. MATICA OD 1907 GODINE. Tek s godinom 1907 stvar se menja iz osnove i u društvu počinje da se oseča polet i napredak. Vežbaonica Beogradskog Sokola 1907 godine nalazila se je u staroj zgradi H Muške gimnazije na Batal-Džamiji, a letnje vežbalište u Kosmaj-skoj ulici. Društvom su upravljali Upravni odbor na čelu sa pretsednikom bratom Stevom Todorovičem, God. III. — br. 15. /LoVEN/Ko /0K0L/TVO Župski slet Moravsko-šleske župe u Mor. Ostravi Ova župa, koja radi u dosta ger-manizovanoj teritoriji, priprema za-jedno s Tešinskom župom Jana Čapka pred svesokolski slet kao pripremu za isti i kao svoju proslavu lOOgodiš-njice rodenja dr. M. Tyrša svoj župski slet u Moravskoj Ostravi. Kako se sledi za slel I u Češkoj vlada velika kriza i bcs-poslica, a to se također oseća i medu sokolskim članstvom, pa ipak sve se sprema za slet. Kao primer u pogledu priprema za slet i štednje može da služi i jedno malo sokolsko društvo Pribor u Moravskoj, gde štedi 93 pripadnika, koji su u sletsku blaga j nu več dosada uložili preko 20.000 Kč. Češkoslovaški oficir! slave Tyrša Sekcija saveza češkoslovačkih ofi-ciar u Trebiču na odboiskoj sednici setila se 100-godišnjiee dr. Miroslava lyrša time, da je delegirala svog zastopnika u gradski odbor, koji prire-duje svc.'ami proslavu Tjrševog jubileja, nadalje je poklonila dar za tak-mičenje sokolskog naraštaja, a pored toga poslače još na svoj trošak po jed-nog siromašnog naraštajea i jednu na-raštajku na slet i konačno darovače koplje za sokolski barjak u Trebiču. Zbor ženskog TO ČOS Dne 16 i 17 aprila održava se u Tyrševom domu zbor TO žena ČOS, na kojem če se pored referata o dosedanjem radu govoriti pre svega o pri-premama za slet, o takmičenjima i t. d. Na sastanku podeliče se i sam rad na sletištu i provesti njegova organizacija. Sokolska župa Vychodočeska -Plppichova Spomenuta župa, jedna od najja-čih u češkoslovačkom Sokolstvu, odr-žala je svoju redovitu glavnu skupšti-nu u Pardubicama. Ova župa nosi ime po svom znamenitom starešini dr. • Karlu Pippichu, veoma zaslužnom so-kotskom radniku i markantno} ličnosti medu starijim sokolskim vodama. Župa sa otsecima broji danas 157 jedi-nica. O radinosti društava neka nam služe sledeči podaci: članstva bilo je svega: 11.656 članova i 4605 članica, naraštaja 2231 a dece 9140. Zanimiva je pojava u češkoslovačkom Sokolstvu, da se več nekoliko godina smanjuje broj naraštaja dok medutim broj dece stalno raste. To smanjivanje smatra se kao posledica ratnih godina. Veoma odlično delovali su u župi prosvetni otseci: ništa manje od 4779 priredaba prosvetnog karaktera održano je u prošloj godini. Župski vesnik izdaje se u 5000 primeraka te je na odličnoj višini, zaslugom njegovog prvog urednika pokojnog brata J. Otave, velikog prijatelja našeg Sokolstva. U tehni- Do pred kratko vreme izgledalo je, da je svesokolskim sletovima one-mogučen širi razmah radi akustičnog problema, jer se je pri poslednjem sle-tu pokazala razlika medu zvukom i vcžbaina, pošto je od glazbenc/g paviljona do krajne tačke sletišta pri nc-povoljnom vetru iznašala ta razlika 2 sekunde. Sada če se to popraviti po-moču velikih zvučnika, koji če se po-razmestiti po sledištu. Pretsednik gra-devinskog otseka brat inžiair M. Petru izjavio je o tome sledeče: Po prvi put u isto rij i sokolskih .sletova za pratnju vežaba upotrebiče se indirektna glazba. Kako je poznato, morali smo do sada da upotrebljava-mo prave monstrc glazbene kapele, koje su pratile proste vežbe pa takoder i nastupe kao i otstupe vežbača. Glazbe su normalno imale 120 lica, ali pak efektivno i još jedanput toliko, jer su se medu sviranjem morali glazbenici radi dugog i napornog svi-ranja da menjaju. Ta samo jedan ra-jalni nastup jednog odeljenja ili skupine trajao je do pola sata. Prirodno je stoga da smo morali za tako ogromne dimenzije sletišta upotrebljavali samo duvalačku glazbu, jer ma kako bio jak sinfonički (gudalački) orkestar, on se uopšte nebi mogao da čuje. Na ovogodišnjem sletu baš u tom pogledu imačemo temeljitu promenu, jer smo odlučili da prekinemo s dosa-danjom praksom i da pratnju vežaba udesimo na temelju pojačanja zvuka čkom pogledu dobro je uspeo veliki župski slet u Pardubicama, gde su i članovi, naraštaj i deca pokazali odlične rezultate. U socijalnom pravcu radi župski fond bratske pomoči, koji podupire besposlenu braču. Slični fon-dovi osnovani su u poslednje vreme i kod drugih župa na osnovu zaključka saveznog odbora. Češkoslovačko Sokolstvo u Amerlci Dok u samoj Čehoslovačkoj posto-ji samo jedno jedinstveno Sokolstvo, u Severnoj Americi rade Česi i Slova-ci još uvek odvojeno u dva sokolska saveza: Americka obec sokolska i Slovenska telocvična jednota Sokol. Ipak u poslednje vreme uspelo je osnovati Svaz češkoslovenskog Sokolstva, čiji su članovi oba pomenuta saveza. Jačina Obce iznosi oko 10.283 pripadnika, a Jednote oko 12.618. Prema tome, češkoslovačko Sokolstvo u Severnoj Americi, koje nije učlanjeno u ČOS u Pragu, broji oko 22.900 pripadnika. Sva društva imaju i svoja naraštajska odeljenja i izdaju i naročite omladin-ske sokolske novine. Češkoslovaški Soko u Sofiji češkoslovačko sokolsko društvo u Sofiji osnovano je več 1922 godine te je proslavilo pre kratkog vremena svoju 10-godišnjicu. Društvo ima danas 81 člana češkoslovačke kolonije u Sofiji i radi u prostorijama Masarykovog doma u velikoj pozorišnoj dvorani. Društvo se sprema s mnogo članstva na ovogodišnji svesokolski slet u Pragu- Sofijski Sokoli podržavaju veoma tesne veze s Junacima i ruskim Soko-lima. Novi starešina Praškog Sokola brat dr. J. Urban Mesto blagopočivšeg mnogogodi-šnjeg starešine Praškog Sokola brata dr. Josipa Scheinera biran je'za dru-štvenog starešinu na zadnjoj glavnoj skupštini brat dr. Jaroslav Urban, odlični sokolski radnik i organizator. Njegovo ime i ličnost sigurno je dobro poznata i j ugoslo venskim Sokolima. Brat dr. Urban bio je dugi niz godina veran saradnik pokojnog starešine, du-gogodišnji tajnik Praškog Sokola u preratno doba i prednjak matičnog društva. Odličnu poziciju tajnika Češkoslovačke obce sokolske zauzimao je več od pre rata te je to svoje mesto tek pre nekoliko godina napustio iz zdravstvenih obzira. Kao veran drug stajao je na strani dr. Scheinera i Sokolstva i u ratu i mnogo se je izložio za vreme teških persekucija sokolske organizacije od austrijanskih vlasti. Članstvo matičnog društva, ceneči njegov vredni sokolski rad, izabralo je baš njega starešinom društva te mu na taj način pokazalo puno poverenje. Br. dr. Urbanu čestitamo i mi na njego-vom izboru u jubilarnoj godini kolev-ke čitavog Sokolstva. Na zdarl preko radiofonske stanice sa zvučni-cima. Ne može se pri tome da taji, da ta odluka ne znači malenkost, jer s time zapravo poduzimljeno tek jedan eksperimenat, pošto na tom polju još ne pošto ji nikakovo iskustvo, kojim bi se mogli da poslužimo. Nama nije samo do pravilnosti takta, več također i do čistoče tonova, nama je također i do toga, da se nebi pojavljivalc interfe-rencijalnc smetnje, a nadalje, da i zvuk jednog zvučnika ne ometa zvuk drugih. Nadamo se, da čemo, sudeči po dosa-dašnjim pokusima, to izbeči pravilnim postavljenjem zvučnika, koji če se svi namestiti u jednom redu na vrhu glavne tribine. Jasno je, da zvučnici neče služiti glazbenoj pratnji, več također i za razne upute publici, za zapovedi vežbačima i u svrhu kratkog objašnje-nja značenja pojedinih vežaba. A i još dalje seže uporabivost i prednost zvu-• čnika, naime, što čemo moči da po prvi put upotrebimo za pratnju vežaba pravi sinfonički orkestar, čija je muzička vrednost i mogučnost glazbenog izra-žavanja posve druga od onih duvala-čkih glazbi. Pored toga, moči čemo da upotrebimo po prvi put za neke vežbe ono što smo toliko puta želeli ali nismo mogli da izvedemo, naime i peva-čki zbor. Treba samo pretstaviti stup-njevanje utisaka, kako čc uplivati na 150.000 gledaoca vežbe sokolskih masa, koje če biti pračene sinfoniflkim orkestrom i pevačkim zborom. Kako če u ovom slučaju otpasti i veliki broj glazbenika, neče biti potreba ni da se podigne veliki glazbeni paviljon, koji smo obično gledali na svim dosadašnjim sletovima. Ove godine istočna tribina odredena je sva za gle-daoce. Orkestar i zbor biče smešteni u posebnoj dvorani, koja če biti u unu-trašnjosti glavne tribine, iz koje če kroz posebni prozor biti omogučeno dirigentu da vidi načelnika i vežbače. Sama dvorana biče potpuno zvučno neutralizovana, da nijedan vanjski zvuk neče moči da ometa prenos. Po-brinučemo se također da dvorana bu-de i dovoljno ventilirana obzirom na letnju vručinu. Emisiona dvorana biče duga 25, široka 10 i visoka 10 m. Dakle biče mnogo veča nego što je do sada največa češka emisiona dvorana u Na-rodnom domu Praga XII. Kao što je rečeno, sve to što je več u načelu zaključeno, mora da se također i praktički prokuša, da se po-stigne bespogrešno funkcionisanje. Stoga moramo da pospešimo dogradnju stadiona, jer če se instaliranje potrebnih aparatura izvršiti tek kad budu potpuno izgradeni svi objekti na sletištu. Sle/ske vesti Članski znak IX svesokolskog stela UČEŠĆE NA SLETU Poljsko Sokolstvo učestvovače takmičenjima za prvenstvo SSS i kom-binovanom takmičenju 4 X 100 m za članove i 4 X 75 m za članice. Nadalje če poljski Sokoli nastupiti na raznim akademijama kao i na samom sletištu s posebnim tačkama. Učesnici iz Poljske sabrače se dne 1 jula u Zabrzido-vvicama, otkuda če zajedničkim transportom krenuti u Prag. Takoder i rusko Sokolstvo pripravlja se intenzivno za slet te če po svoj prilici uzeti učešča i u takmičenju za prvenstvo SSS a nastupiče i s posebnim tačkama. Lužičko-srpsko Sokolstvo odušev-ljeno se pripravlja za što veče učešče na sletu, ali je to još uvek dosta ovis-no i o političkim prilikama u Nemač-koj. Na poslednjoj saveznoj skupštini izabran je posebni sletski odbor, kome stoje na čelu brača: Janak, Kjerčmar, Meltka, Lorene i Novak. Lužičani kane da samostalno nastupe u posebnim vežbama, koje je sastavio savezni pod-načelnik br. Martin Meltka. Bugari kane, prema dosadanjim prijavama, da pošalju na slet 200 vežbača, ali osim ovih učestvovače sletu i još par stotina drugih članova Junaka i ostalih bugarskih gostiju. Na sletu članovi i članice Junaka svaki zasebno izvadače posebne vežbe, a za-jednički nastupiče s najlepšom narod-nom igrom »Račenicom«. DOBRODOŠLICE I POZDRAVI GOSTIMA Sletski odbor ČOS izdače ovih dana poziv svim društvima na pruga-ma, kojima če voziti posebni vlakovi sa stranim gostima i Sokolima, da istima prirede posebne dočeke. Na gra-nici strane goste i Sokole dočekače naročiti delegati sletskog odbora, koji če za vreme vožnje vodstvima pojedinih transporta davati sve potrebne direktive i informacije. SOKOLSKE GLAZBE NA SLETU Učestvovanje na sletu prijavilo je dosada 20 sokolskih glazba iz samog Praga i njegove bližnje okolice i 40 glazba iz ostalih krajeva čehoslovačke republike. U povorci svirače dakle sigurno preko 60 glazba. Prijavljene glazbe svirače takoder i za vreme sleta po raznim restauracijama, pri sokolskim izložbama i pri takmičenju samih glazba. AMERIČKI INSTITUT U PRAGU ZA VREME SLETA Za vreme sletskih priredaba poslo-vače u Pragu posebna informaciona kancelarija Američkog instituta, koja če davati informacije i starati se za američke goste nesokole, kojih je takoder prijavljen priličan broj. SOKOLSTVO BRNSKIH ŽUPA NA SLETU Brno i okolina sačinjavaju dve župe, jz kojih se dosada prijavilo na slet 5585 pripadnika. Iz Brna če zbog toga morati biti otpremljeno 3—4 posebna vlaka za Sokole, a 2—3 za ostale učes-nike. SLETSKA INFORMACIONA KANCELARIJA U palati Živnostenske banke Praha II na Prikopima posluje od 15 fe-bruara dalje dnevno sletska informaciona kancelarija, koja daje sve informacije i vrši takoder i prodaju ulaz-nica. POPUST NA TRAMVAJU U PRAGU ZA VREME SLETA Počam od 11 juna pa do 10 jula biče ^ušteni u promet posebni blokovi po šest voznih karata uz cenu od 6 Kč, inače stoji pojedina vozna karta za sve smerove 120 Kč. Popust važi samo za dane, kada se vrše sletske priredbe (Nastavak sa 1. str.) Ovaj odbor održava posebne časove i radi na svome usavršavanju. Sednice Predvodničkog odbora održavaju se redovno svake nedelje. Raspravljaju se sva pitanja koja se odnose na napre-dak društva. Spajanje sa Dušanom Silnim takode se raspravlja na sednica-ma Predvodničkog i Upravnog odbora. Jednom rečju društvo napreduje u svakom pravcu. Od 1908 godine sokolska ideja po-činje da prodire i u unutrašnjost Srbije gde se počinju osnivati sokolska društva pod vodstvom naših sokolskih pionera. Naročita se aktivnost oseča u Kragujevcu, srcu Šumadije i u Nišu. U Kragujevcu stoje na čelu sokolskog pokreta vršna brača Kosta Sretenovič, Mihajlo Kovačevič i Živan Manarevič; u Nišu Stevan Milovanovič i Dušan Putnikovič. Zaječar nikako ne zaosta-je iza Kragujevca i Niša, gde pokre-tom upravljaju Svetislav Mihajlovič i Jaroslav Vašta< U Čačku, Jagodini, Smederevu i drugim mestima oseča se takođe mnogo volje za sokolski rad. Ovako je stanje zatekao br. Voji-novič, kada je došao u Srbiju. Bilo je dosta mladih i oduševljenih Sokola, koji su bili u stanju podneti i veče žrtve samo da naš Soko razvije svoja krila i pode putem ostalih Sokola. Takvo je stanje bilo u Sokolani, ali se je i van nje sokolovalo. To je bila ona istori-ska 1908 godina, kada su svi beograd-ski dnevni listovi donosili patriotske pesme, u kojima je naša omladina sa puno žara manifestovala svoje oseča-je. To je bila ona godina, kada su kroz Beograd prolazile dobrovoljačke čete studenata i gimnazista. Da smo imali 10 vežbaonica sve bi bile pune oduševljenom omladinom. Dok je Austro-Ugarska gušila i ometala Sokolstvo kod svojih potlačenih slovenskih naroda, dotle je srpska vlada u Beogradu potpomagala Sokolstvo u svakom pogledu. Uviđajući po-trebu nastavnika gimnastike^ po srednjim školama Srbije, ondašnji mini-star prosvete i crkvenih poslova počiv. brat Ljuba Jovanovič sa svojim načelnikom, našim sokolskim bratom Mirkom Popovičem stvorili su finansijske mogučnosti, za otvaranje 6-to mese-čnog gimnastičkog kursa za nastavnike gimnastike, koji bi nastavnici pored svoga školskog rada bili i vode sokolskih društava. Po želji Ministarstva prosvete upravni odbor ondašnjeg Gimnastičkog društva »Soko« u Beogradu, obratio se na centralu češkog Sokolstva u Pragu, na Češku opštinu sokolsku, da joj za rukovodenje teh-ničkom obukom u kursu pošalje jednog od svojih izvežbanih prednjaka. Izbor je pao na brata Miroslava Voji-noviča, koji je upravo u februaru 1908 god, završio svoj jednomeseuni kurs Češke opštine sokolske u Pragu kao prvi u rangu. Tako stiže br. Vojinovič u Beograd, gde stupa na svoju novu dužnost kao nastavnik gimnastičkog kursa i dolazi u vezu sa sokolskim društvom. Več 5 maja vidimo ga kao gosta na sednici Predvodničkog odbora, gde je umoljen da sa tjračom Svobodom i Zajčekom referiše o stanju članova i izvidi šta bi se moglo vežbati na dru-štvenom javnom času u Gornjem Gradu. Istoga meseca je sa odobravanjem pozdravljen njegov predlog koji se odnosi na prcuredenje Predvodnog odbora i utvrdivanje njegovih pravila, koja prevodi sa češkog br. Gradoje-vič. Usvojeno je da se svi vežbači po-dele u kategorije prema uzrastu (po ugledu na uredenje u češkim sokolskim društvima). Pojedine kategorije se dalje dele na odeljenja. Vodenje članova preduzima brat Vojinovič. Ustanovljava se prozivanje vežbača na 1 *-° dnevno od ranog jutra pa do 23 časa, kada stupa u važnost nočna tarifa. S AUTOMOBILOM IZ AMERIKE NA SLET Kod sokolske sletske kancelarije u .^ikagu koju vodi firma Musil et & prijavio se za slet več veči broj učesni-ka, koji če uzeti sobom na lade i svoje automobile i putovati po Evropi na slet automobilom. ZNAČKE NA SLETIŠTU Na vežbalištu biče namešteno u razmaku od 135 cm u dužinu 162 značke a u širinu 105, svega dakle 17.000 značaka. Vežbalište biče od gledalaca odeljeno poj asom širokim oko 5 m. Sokolska radio« predavanja RADIO-STANICA BEOGRAD Sledeča sokolska radio-predavanja održavaju se: dne 8 o. m. predava br. prof. Josip Nikšič o temi »Češkoslovačko Sokolstvo i češkoslovački narod«; dne 15 o. m. predava br. prof. Franjo Malin o temi: »Stvaranje češkoslovačke države«. Predavanja drže se svakog petka od 20 do 20.30 sati. časovima i tačno vodenje mesečne statistike, drugim rečima unutrašnji rad u društvu dobija drugi napredniji pra-vac. Istoriski datum kako za razvoj Sokolstva u predratnoj Srbiji tako i za razvoj Sokolstva uopšte kod Srba, je-su uveti 1908 god., kada je uspelo ve-likom Sokolu počivšem br. dr. Jožefu Sajneru, starešini Češke opštine sokolske, da sazove zajedničku konferenci-ju delegata Sokolskog Saveza i Saveza Dušana Silnog, koji su sc sporazumeli, da se oba Saveza spoje pod imenom: Savez sokolskih društava »Dušan Silni.« Na sednici Predvodničkog odbora od 27 maja 1908 svi predvodnici su su primili brata Vojinoviča za svoga vodu u tehničkom smislu, i obavezali se da ga u njegovom radu svesrdno po-mažu, slušaju i izvršuju njegove na-redbe. Nastaje veliki preokret, brat Vojinovič kao potpretsednik Predvodničkog odbora razvija svoju delatnost, koja če doenije služiti kao dobar osnov za razvoj Beogradskog i primer ostalim društvima u unutrašnjosti Srbije. Na vanrednoj sednici 12 febru-ara 1909 godine bio je predložen, a na godišnjoj skupštini 28 februara potvr-den za načelnika društva. Dotadanji naziv pretsednika Predvodničkog odbora zamenjen je s nazivom — načelnik. Celokupno vežbajuče članstvo podeljeno je prema uzrastu na: decu od 7 do 14 godina starosti, podmladak od 14 do 18 godina i članove od 18 godina pa na više. Moram napomenuti da je Predvodnički odbor ovu stvar prihvatio, ali da se ne bi naišlo na pro-tivljenje i negodovanje kod mladih članova, rešeno je da se članovi nazi-vaju I vod; podmladak II vod i deca III vod. Pojedine grupe se dalje dele na manje jedinice prema izvežbanosti i radi lakšeg i boljeg uvežbavanja po-jedinaca na odeljenja. Na taj način data je mogučnost svima predvodnici-ma da se vodenjem pojedinih jedinica usavrše kao nastavnički kadar, koji je neophodno potreban svakom društvu. Pored ovoga ustanovljeni su naročiti časovi Predvodničkog odbora, na kojima se je detaljno obradivao još ne-dovoljno poznat Tyršev sokolski sistem. Kako u to vreme nije bilo struč-nih knjiga, to je brat Vojinovič sa bratom Korunovičem i Lj. Ivkovičem pri-stupio prevoden ju Tyršovog sistema i kratke metodike telesnog vežbanja. Ovaj prevod je u prvo vreme izdavan u litografskim tabacima, a doenije jed-nim delom štampan kao prilog »Sokolskog glasnika« Saveza sok. društa-Dušan Silni. Ova stvar kao veoma dobra, naišla je na povoljan odziv i kod ostalih društava u Srbiji, i dala je povoda i bratu Mihailu Gradojeviču da kao dobar poznavalac češkog Sokolstva prevede sa češkog knjigu »Pesničanje i borenje batonom« od dr. J. Vanjičeka i pokloni je Predvodni-čkom odboru. Na taj način data je mogučnost predvodnicima da se usa vrše i detaljno upoznaju Tyršev sistem. Kako je tadanji Predvodnički odbor bio malobrojan, trebalo ga je proširiti i popuniti novim i još nespre-mljenim mladim članovima. Zato se ustanavljavaju predvodnički pomočnici i pripravnici koji su dolazili na posebne časove i spremali sc za pred-vodnike. Predvodnički časovi su postajali vrsta tečaja i škole, gde su se mlade generacije upučivale u sokolski život i rad, da doenije nastave sa znanjem i voljom širenje Sokolstva. Ti novi predvodnici stupali su prvo vreme pred manje jedinice vežbača kao pomočnici, a doenije pred grupe članova kao izučeni predvodnici da poka-žu svoje znanje i sposobnost. / IX. svesokolski slet u Pragu Pevajuči sokolski stadion K;J)?GOUUB KREJC,K Radio- Ječa j češkog jezika (Nastavak.) 30 ČAS. (Na Beogradskom radiu u petak 15 aprila 1932 u 19 časova). Zapovedni čin. Kao i u našem jeziku, tako i u češkom jeziku zapoved* ni način ima samo tri oblika i to: drugo lice jednine, prvo i drugo lice množine. Zapovedni način u češkom jeziku gradi se tako, ako se od trečeg lica ninožine sadašnjeg vremena odbaci završetaik —ou ali —i, pa se tako do* nijenoj osnovi vremena sadašnjeg do* da ju nastavci: za drugo lice jednine: —i, za prvo lice množ. —črne (—eme), za drugo lice množ.: —ete (—ete). °vi nastavci se dodaju ako se osnova vremena sadašnjeg svršava na dva su-glasnika. Ako se osnova vremena sadašnjeg svršava na jedan suglasnik onda se dodaju nastavci: za drugo lice jednine —, za prvo lice množine —me, za drugo lice množine —te. Primeri za prvi slučaj: cisti —- citati: čti, čteme, čtčte; začiti ■= početi: začni, začnčme, začnete; tahnouti — vuči: tahni, tahneme, tahnčte; j itiiči: j tli, jdeme, jdete; zavriti — zatvoriti: zavri, zavreme, zavreto: otevfiti otvoriti: otevri, otevrme, otevrte. Neznama slovička Drobne penizc — sitan novac; stribrny, -a, -e ~ strebrn, -a, -o; potrebovati = trebati; stati koštati, sta jati; pod,'ie — prema. Vymena penez. — Promena novca. Mate drobne penize? Imate li sitne novce? Ne, ja mam jen stribrne penize. Ne, ja imam samo srebrne novce. Kolik potrebujete drobnych? Koliko Vam treba sitnine? Potrcbuji za tri koruny drobne. Treba mi tri krune sitno. Mužete mi promeniti stovku? Možete li da mi promenite stoti-njarku? Myslim že ne, tolik nebudu mit. Nemislim, toliko neču imati. Jake penize mate? Kakvc novce imate? Ja mam jen jihoslovanske penize. Ja imam samo jugoslovenske novce. Co stoji sto korun českych (Kč)? Koliko staje sto čeških kruna? Podle dnešniho kursu sto korun stoji sto šedesat sedm dinaru. Prema današnjem kursu sto čeških kruna košta 167 dinara. Čas. — Vreme. Stolleti = stoleee; rok = godma; mčsic r=: mesec; tyden = nedelja dana (sedmica); den — dan; hodina = čas (sat); vterina = sekunda; ročni do-by — godišnja vremena; jaro = pro* leče; leto = leto; podzim == jesen; zima — zima; leden = januar; unor = februar; brezen = mart; duben = april; kveten = maj; červen = juni; červenec == Juli; srpen — avgust; žari — septembar; fijen — oktobar; listo-pad —. novembar; prosinec =; deccm-bar; dni v tydnu — dani u nedelji; pondčli ponedeljak; iitery — uto* rak; streda = sreda; čvrtek = četvr-tak; pate'k r= petak; sobota = subota; nedele — nedelja; svatek = praznik; novy rok = nova godina; velikonoce — uskrs; vanoce — božič; svit a ni — svanuee; jitro = jutro; dopoiedpe — dopodne; poledne —- podne; odpoledne “ popodne; večer — veče; pčilnoc = ponoč. Češke reči koje su slične po obliku našim rečima a imaju drugo značenje. Zabiti = ubiti; zabiti — ubistvo; zabraniti ,== sprečiti; zahladiti — istre* biti,. us^Štiti; zajem = interes; zakom. kati se?(pthledčti se) = zagledati sep zakriknouti = očutkati, zastrašiti. :-" . •, 31 ČAS. ' ‘ , (Na Beogradskom radiu u utorak 19 aprila 1932 u 19 časova). Primeri za drugi slučaj žapoved-nog načina: glagol nesti nositi, glasi u trečem licu množine sadašnjeg vremenar nes*ou; ako se odbaci -ou i na osnovu aes dodaju nastavci za drugi slučaj onda dobijamo kapovedni način: drugo lice jednine nes (nosi), prvo lice množine nesme (nosimo), drugo lice množine neste (nosite). Kod ovog zapovednog načina me-njaju se krajnji suglasnici u drugom licu jednine, i to: / u f, d u d, n u n, k u c, h n z, slog -aj u -e/, i ta promena ostaje i u oblicima množine: leteti = leteti: let’, lefme, let’te; odpustiti = oprostiti: odpust, od-pusfme, odpustte; hledeti = gledati: hled, hledme, hledte; vesti == voditi: ved, vedme, vedte; zustati == ostati: zustau, zustaume, zustaute; peci = peči: pec, pecme, peete; pomoči — pomoči: pomoz, pomoz-me, pomozme; piti = piti: pij, pijme, pijte; hazeti = bacati: hazej, hazejme, hazejte; dati == dati: dej, dejme, dejte; kupovati = kupovati: kupuj, ku-pujme, kupujte. Neznama slovička. Otočiti = okrenuti; porad = stal* no: naboru ^ naviše: silnice = drum: včsti = voditi; smer — pravac, smer; museti = morati; dostati se = stiči, doči; prejiti — preči; preš = preko; neco =r nešto; jeti = iči, voziti se. O cestž. — O putu. Prosim Vas, ktera je cesta na Vyno* hrady? Molim Vas ikoji put vodi u Vino-hrade? Když prijdete k museu tak dejte se v levo a poracl nahoru po Jihoslovanske ulici. Kad dodede do muzeja okrenite levo i pravo gore Jugoslovenskom ulicom. Mužete mi rlci, zdali tato silnice vede do Plzne? Možete li mi kazati, da li ovaj drum vodi u Plzen? Ano, jste na prave ceste. Da, vi ste na pravome putu. Ve kterem smeru musim jiti, abych sc dostal do Karlštejna? Kojim putem moram da idem da bih došao u Karlštajn? Musite porad podle Vltavy nahoru a pak napravo. Morate sve uz Vitavu pa zatim desno. Jak je daleko Karlštcjn od Prahy? Koliko ima od Praga na Karlštajn? Od Prahy do КагШејпа je asi osum-desat kilometru. Od Praga do Karlštajna je od prilike 80 km. Kde je prosim Vas Tyr.šuv dum? Gde je molim Vas Tvršov dom? Tvršuv dum je na lijezde, jdete stale primo, prejdete pies most Legii a pak dejte sc na pravo. Tyršov dom je na Ujczdu, idetc stal* no pravo, predete preko mosta Legija i okrenete desno. Jak daleko to muze byti odtud? Koliko ima od prilike odavde? Asi kilometr nebo tak neco. Otprilike kilometar ili tako nešto. Muže se tam jeti takč elektrikou? Može li se tamo iči tranvaiom? Samozrejme, k Tyršovu domu jede sedmička a dvojka. Naravno, ka Tvršovom domu ide sedmica i dvojka. Pribuzenstvi. — Rodbina. Otcc = otac; matka majka; ro* diče = roditelji; rodina = porodica; predkove = preči; dčd (dedččeik) = ded; baba (babička) = baka; tchiin = tast; tchvnč = tašta; maceeha =r mačeha; syn = sin; vnuk r- unuk; vnuč* ka = unuka; bratr — brat; sestra ~ sestra; švakr = šurak; švakrova = = sna ja; strvc = stric; teta = tetka; bratranec = bratič; synovec = sino-vac; net’ = sinovica; Ženih = mlado-ženja; nevčsta = mlada; zasnoubeni — veridba; shatek ~ venčanje; svatba — svadba; chot’ — suprug (supruga); manžel = suprug; manželka = supruga; kmotr = kum; kmotra — kuma; vdovec — udovac; vdova = udova; poručnik = tutor; poručenec — šti* čenik. Češke reči koje su slične po obliku našim rečima a imaju drugo značenje. Založiti = osnovati; zamer = nakana, namera; zapirati = poricati; za* plata = zakrpa (na odelu); zaplesati radosti = zaradovati se; zapirani = odricanje; zapoved' = zabrana. 32 ČAS. 4 (Na Beogradskom radiu u petak 22 aprila 1932 u 19 časova). Prilog vremena sadašnjeg. Prilog vremena sadašnjeg u češkom jeziku ima ove nastavke: A) -a (za jedninu muškoga roda). *ouc (za jed. žen. in sred. roda), -ouce (za množ, svih triju rodova): nesa, nesouc, nesouce. B) -e ili -c (za jed. muš'kog roda), de (za jedn. ženskog i sred. roda), -ice (zn množinu svih triju rodova): krvic, krviie, krvjfee. Tako se Sokolstvo naročito od 1908 god. počelo gigantski razvijati po Srbiji i stupati u što tešnju duhovnu vezu i s ostalim Sokolskim save-zima ostalih slovenskih naroda. Naročite su jake veze počele da se stvara-ju između srpskog, hrvatskog, slove-načkog i češkog Sokolstva. Najbcrlji dokazi za ovo neka budu slet u Zagrebu 1911 god., slet u Pragu 1912 i pri-preme za slet u Ljubljani koga zabra- niše austriske vlasti posle čega uskoro naide i onaj kataklizam koji se ras-mahnu po Evropi i gurnu narode u medusobno krvoproliče iz kojeg se rodi posle jedne Golgote oslobodenje i ujedinjenje naše. Šta je za to vreme bilo s našom »Maticom« neka nam kaže članak koji sledi, a kojeg je pronašao i preveo s češkog br. dr. Mih. Gradojevič. D služili ledina Po dolasku u Beograd 27 januara 1916 god. otprilike trečeg dana, zamolio me je poručnik Š. (nemački turner), da pronadem vcžbaonicu Srpskog Sokola, da bi smo mogli nastaviti telesne vežbe koje smo prekinuli u Boljevcu, gde smo podizali most preko Save u Žabrežju, Bral dr. Miloš Borisavljevlč, sanitetski puk. u m., bivši starešina f* koji nismo dovršili. Veli, nači ču je lakse pošto sam Soko, a i on če je sa svoje strane potražiti. Mislio sam da Beogradski Soko •ma svoj vlastiti sokolski dom, pa sam več u napred gubio nadu, da če, i kad budem sokolanu našao, ona biti za-uzeta za bolnicu ili kakvu vojnu ko-mandu. Ali sam ipak tražio. O sokola-ni mi niko nije mogao dati obavešte-nja, niko od Stanovnika i mimoprolaz-nika, koje sam po ulicama zaustavljao nije ništa znao o zgradi koju tražim. Poznanike koje sam spominjao bili su starijeg datuma, zato se njima nišam žilici0 Tek otl Јее1пОД*_ kod dečka" e-.stanice- zaustavim jednog on bud(:\Pl-am * sIuvaj je hteo da zna s vr m.0^ zemljak, deran koji pmn,x,: ^nao je sigurno ceo' Beograd. iSmo zajedno ono, zbog čega sl-r.rt 'i i° P° Beogradu: sokolanu srp-.v,ola-Dušan Silni, nedaleko od n J« Z1u-C!^ stanice, u Bosanskoj ulici, „ ■* rgovačke akademije. U osta- na zgradi je ostao i do sada natpis, Sil ‘C tU ^°k°lsko društvo — Dušan Bez oklevanja ulazim u zgradu, srečem vojnika, bolničara, Čeha, i on mi potvrduje, da se sokolska vežba-onica nalazi u školi, ali je zauzeta za filijalu brnjenske bolnice. Vodi me Bral Dura Paunković, bivši starešina unutia. Ne mnogo prostrana, ali zgodna vežbaonica, napunjena sve do ta-vanicc balama sena, slame i džakovi-ma. Sprava nigde. Samo ovde onde, u pretsoblju valjaju se razne gimnasti-čke sprave, duliči, vijača, palice, ne u bogzna kako dobrom stanju. Prolazeči s vojnikom kroz zgradu, pride nam jedan stariji građanin, Srbin, koji je sigurno tada spadao u živi inventar ovc zgrade još odavna. Razgovaramo prema torne u troje. Ulazimo u veliku salu i tu sa nekim ponosom i sa neskri-venom radošču on nam veli: »Ovde, u ovoj sali držao je govor češki političar Klofač iz Praga.« Fakt, da sam uspeo da nadem sokolanu, obradovao me je, ali sam uvi-dao*da neču moči da vežbam u Beogradu. Nalazio sam da je u ovakvim prilikama nemoguče sokolanu upotre-biti, ali sam ipak rezultat svoga traže,-nja saopštio poručniku Š. Bio je upo-ran. Izradio je kod komandanta posa-de, da se sokolana ustupi inženjerskoj četi radi gimnastičkih vežbanja, sve dotle dok se u nju bolnica defnitivno ne useli. U roku od nekoliko dana sokolana je po zapovesti komandanta posade ispražnjena, isčiščena, oprana, sprave koje su bile pretrpane senom i sla-mom bile su pregledane i u koliko je bilo moguče opravljene. Bilo je potrebno da se opravi konj, sto i jarac, jer je koža sa njih bila oderana. Naši krojači i obučari vatirali su i opšili sve sve sprave, ali razume se samo sa senom i džakovima. Od gimnastičkih sprava u sokola-ni su se nalazili: razboj, amerikansko vratilo sa čeličnom prečagom, konj, sto, jarac, običan i elastičan mostič, i razne druge sitnije sprave. Na zidovima sokolane bili su pri-kucani plakati sa sleta Jugoslovenskog Sokolstva u Ljubljani 1914, sa štok-holmske olimpijade 1912, ispisana razna sokolska gesla: Bratstvo, Jednakost, Snaga i t. d.). U ovoj sredini u kojoj sam se sada nalazio, u sokolani Sokola — Dušan Silni u Beogradu, bilo mi je nekako toplije i osečao sam se da sam slo-bodniji. Osečao sam se kao da sam kod kuče. Četiri zida i polomljene sprave kao da su mi govorili, pripovedali su mi o snazi i oduševljenju, koji su vladali u ovom prostoru a koji su se odavde prenosih u narod, da bi doneli svoje plodove na obalama brze Drine, mirne Save i Dunava, u Šumovitim br-dima i planinama iznad čačka, na Var-daru, u Kačanikn, na Bregalnici i u izdajničkim krševima albanskim. U ovakvom duševnom raspolože-nju kao slcdbenik Tyrševc sokolske ideje, kao Sloven, stoječi na svetom tlu i mestu, gde je prc malo vremena bujao sokolski duh i život, na mestu, koje je odjeknulo od muške i junačke pesnic sokolske, na kome su se vršile pripreme grozničave za 1 sveslovenski slet Slovenskog Sokolstva 1912 god. u Pragu i za druge sokolske sletove sa osečajima radosnog oduševljenja za Zlatni Prag, gledao sam samoga sebe kao neprijatelja šilom tude volje, kao stranca, kao uljeza, kao orude za sme-lu i drsku osvajačku devizu: »Drang Predvodnički odbor Gi-mnasltčkog društva »Soko« u Beogradu 1907/8 godlne. — Gornji red: Mihailo Predragovic, Momir Korunovič, dr. Dragiša Đurić, Zivojin Lazarevič, Dragomir Popovič. — Srednji red: Velimir T. Popovič, Jan Zajček, Milan Jovanovič, Jan Svoboda, Mihailo Gradojevič. — Donji red: Aleksa. Pavlovič, Dragoljub Ilič Bral Mihailo Lukič, profesor, bivši starešina nach Osten«, koja je snagom uragana prejurila Srbiju, kidajuči glave, koseči živote ljudi, žena, dece i staraca. »Drang nach Osten«, i više još od toga. To je borba protiv Slovenstva. Hladno mi je oko srca, kad mi izide u mislima pretstava ovc strahovite sile, koja sc bacila na Srbe, da ih smrvi, a u čemu su i Bugari uzeli uče-šča...! U sokolani Sokola Dušan Silni u Beogradu, vežbalo se redovno svaki dan popodne od 9 do 11 sati, i to od 4 februara 1916 do 17 marta 1916 g., razume se pored obaveznog vojničkog pontonjerskog vežbanja na Savi koci Ade Ciganlije i pešačkog po padina-ma i brežuljcima iznad Topčidera. U sokolanu su radi vežbanja morali dolaziti svi oni, koji su bili raniji vežbači u Sokolu, radničkim gimna- Bral admiral Dragulin Priča, sadašnji starešina „Matice" stičkim društvima ili u turnerskom društvu bez obzira na čin u vojsei. Redovno nas je vezbalo 28 u dva odelje-nja, a bili smo podeljeni prema izvež-banosti. U pogledu narodnosti bilo nas je 16 Čeha, 11 Nemaca i I Talijan. Prednjači odeljenja bili su poručnik Š. i moja malenkost. Vežbalo se tačno prema rasporedu u tri promenc na spravama, a na kraju su bile zajedni-čke vežbe, igre i pevanje. Pevalo se naizmenično, češki i nemački. Vežbanja su bila vodena prema češkom načinu. Bio sam kao neka vrsta načelnika pri ovim vežbanjima. Raspored vežbanja bio je češko-nemački. Visio je pri ulazu iz pretsoblja u vežbaonicu. Za zajedničke vežbe upotrebljavao sam proste vežbe sa VI svesokolskog sleta 1912 i neke elemente i kombinacije ljubljanskih prostih vežbi. Vežbačkih Hosija - Fonsier * društvo ©sigriiratiife I reosi<|uir£fciife $ Seograd ______ ._________________________— — , —,— i——. ,■— _____________„ _________________ odela n opšte nismo imali. Zato se vež-balo samo u vojničkim čakširama bez košu!ja, poneki u čarapama ili plitkim eipelama, napravljenim od velikih voj-ničkih zimskih rukavica, postavljenim zcčjom kožom. Bilo je toplo u njima. Interesantno je, da je poručnik Š. stavni zfizenee. »Al e, jen žadne kriky« uklidnoval ho dr. Toman, »vždyt’ ja tu vystavu poradam.« »Jo, to je neco j inč bo« omlouval se zfizenee, »račte prominouti pane Čermak.« Otazky. Jak byl vrchni rada dr. Toman znamejši? Byl v tomto oboru svč čin= nosti dostatečne znam? Go pan dr. Toman pofadal pred kratkym časem? Kdc se zdržel trochu po vernisaži? Go delal pan dr. Toman ve vystavnich mi-stnosteeh? Kdo se najednou na neho obofil? Co mu rikal vystavni zfizenee? Kterymi slovy uklidnoval dr. Toman vystavniho zfizenee? Jak se omlouvall zfizenee? (Nastaviče se.) deljiva, da u njoj živi jedan narod i da stoga treba da ima jedno Sokolstvo: jugoslovensko Sokolstvo. Čika Steva je bio od rodenja Soko i kao Soko je i umro. Koliko mu je sokolska ideja bila prirasla za srce vidi se još i iz jednog detalja za vreme svetskog rata kad se bavio u svojevoljnem izagnanstvu u Rimu. I tu stva-ra Soko — društvo od mladine, koja je bila u Rimu na naukama. I njega, Sokola, našeg Čika Steve nema više medu živima. Zaspao ie za navek 22 maja 1925 godine. Bračo Sokoli, neka nam Čika Ste-vo bude ponos i dika, što je svojim so-kolovanjem doživeo retku starost od 94 godine. Podimo svi njegovim putem, kojim je on išao. Uzmimo njega uvek za primer u radu z£ narod, Sokolstvo i opšti napredak. Neka je večna slava prvom Sokolu Srbije, čika Stevi Todoroviču! Neka mu je slava i sokolska hvala! Dr. V. Kujundžič — Beograd. Starešine u prošlosli Od 1882 godine stajali su na čelu društva kao starešine i upravljali društvenim radom ova brača: dr. Vladan Đorđević, pretsednik Ministarskog saveta, dr. Milan Jovanovič-Batut, profesor univerziteta, dr. Vladimir Malina, profesor, Steva Todorovič, akademski slikar, dr. Miloš Borisavljevič, san. pu-kovnik. Momir Korunovič, arhitekt, dr. Bogdan Gavrilovič, rektor univerziteta u p. i senator. Dura Paunkovie, direktor osigura-vajučeg društva Rossia Fonsier, Mihailo Lukič, prof. Vojne akademije, Danas na čelu društva stoji nam vršni brat Dragotin Priča, prvi admiral jugoslovenske mornarice u pokoju i vodi društvo k napretku. Želimo mu bratski od srca da nas još mnogo i mnogo godina vodi. Načelnici u prošlosli Ljuba Stanojevič, član Narodnog pozorišta, Milan Jovanovič, inženjer, Jan Svoboda, Miroslav Vojinovič, referent Mini-starstva prosvete, Nikola Dronjag, inženjer, Dušan Putnikovič, pukovnik u pok., Radivoje Radulovič, inženjer. Danas na čelu tehničkoga rada u našem društvu stoji brat Franja Žic, nastavnik Vojne akademije. Dosadaš-nji rad brata Žica najbolja je garancija za napredak društva. Seslra Marija Vojinovič, n . čelnica Sokol, društva Beograd - matica Načelnice u prostosti Mila Jovanovič, Katarina Bajmelo-vič, Slavka Vučkovič, Milica Vukoma-novič. Današnja društvena načelnica je sestra Manja Vojinovič, čije su tehni-čke sposobnosti i sokolske osobine u opšte svakom bratu Sokolu vrlo dobro poznate. Članovi »Matice« paii na polju časti u borbama za oslobodenfe i ujedinjenje od 1912—1918 Aleksandar Živanovič -— Sanja, Arandel Pavlovič, Bogoljub Mihailovič, Branko Jevtič, Vojislav Ristič-Ze-bie, Dragomir Gužvič, Dragomir Popovič — Buca, Živadin Živanovič, Živo-jin Lazarevič, Živojin Todorovič, Ži-vorad Jankovič, Jan Svoboda, Jevr Šaponjič, Leon Lebl, Marinko Birča-nin, Milan Stefanovič, Miodrag Ivanovič — Backo, Petar Bader, Sreten Stanič — Cukie, Čedomir Živič, Čedomir Nedič, Vlada Arsenovič — Lala. Slava vam i počivajte u miru, jer su ideali za koje ste se borili ostvare-ni! >Js telovGžbačHog sveta« Bral franja Zic, starešina Sokol, društva Beograd - matica MAKABIJADA U PALESTINI Kako smo več jednom javili, pri- reduju Židovi svoje olimpijade poti imenom »makabijada«. Ove godine održala se makabijada . u Tel Avivu u Palestini. Na programu bila su lako-atlctska takmičenja, od kojih nabadamo sledeče važnije rezultate: u štafet-nom trčanju tri puta po 1000 m pobe-dila je momčad iz Čehoslovačke; u trčanju 4 puta po 100 m na prvo mesto plasirala se momčad iz Nemačke, na drugo momčad iz Amerike i na treče Palestina. U trčanju pojedinaca na 500 m pobedio je Mohamed Said iz Egipta. U skoku u vis pobednici su američki Židovi Ceigin i Gvnzburg. Isto tako u bacanju diska odneli su Amerikanci Schneider sa 48 m i Stiel sa 46.23 m pobedu. U tenisu pobedila je momčad iz Engleske, a u nogometu, telovežbi i boxu osvojili su prva mesta Židovi iz Poljske. ZABRANA SARAĐIVANJA ATLETA U FILMOVIMA Američka atletska federacija za-branila je atletima saradivanje kod fil-mova. Iznimku čine čisto sportsko propagandni i kulturni filmovi. Ujedno s tim raspisom izdana je i zabrana sude-lovanja atleta trenera na olimpijskim takmičenjima. IZ SOFIJSKOG OKRUŽJA JUNAKA Dne 19 i 20 juna prireduje sofijsko okružje (oblast) Junaka svoj 4 slet. U svrhu propagande izdače se posebni sletski vesnik, koji če biti prvi župski vesnik u Bugarskoj. Urednik vesnika je A. Vojvodov. Dne 18 juna održače se takmičenja. Na slet imaju biti pozvani, pored Junaka iz ostalih oblasti, koje ove godine ne prireduju svoje sletove, talijanski i švajcarski gimna-ste, dalje češki i ruski Sokoli, te takoder Makabi, židovsko telove-žbačko udruženje. Kako vidimo i ovog puta nisu pozvana najbliža slovenska brača, Sokoli iz Jugoslavije, dok se pozivaj u na slet i Židovi i ostali »prijatelji« Slovena. Nijc onda na nama krivica, ako u ovakvoj atmosferi medusobnih odnošaja Junacima još nije mesta u SSS. DRŽAVNI TELOVEŽBENI TEČA- JEVI U ČEHOSLOVAČKOJ U Nymburku na Labi održače se od 22—28 maja nizi tečaj za muške i ženske iz lake atletike. U julu i augu-stu održače se još tečaj iz ritmike, pli-vanja i veslanja. U tečajeve imaju pri-stup prednjači telovežbenili udruženja (Soko, Orao.DTJ i t. d.) te učitelji osnovnih i gradanskih škola. IZ ČEŠKOSLOVAĆKOG ORLA. Takmičenja za prvenstvo u lalcoj atletici održače se 2 i 3 jula. Augusta održače se 14 dnevna savezna pred-niačka škola u kojoj su d\ra časa jio-svečena i Tyršcvom telovežbačkom sistemu. Tada če sc održati takoder i tečaj za vodnike dece. Za članice održače se takmičenja u plivanju i točajevi ritmike i gimnastike. ČEŠKOSLOVAĆKI ORAO U BROJ-KAMA U jednom od prijašnjih brojeva doneli smo statistiku Orla iz godine 1930, a sada je več izradena statistika za godinu 1931, koja pokazuje opada-njc pojedinih kategorija. Dece muške broji savez češkoslovačkih Orlova 17.381, ženske 17.694, muškog narašta-ja 7337, ženskog 7429, članova 39.469 i članica 27.768. Svcga dalcle broji 11/.078 pripadnika. Broj pripadnika od godine 1932 smanjio se skoro za 10.000. Najviše se smanjio broj članica i to za eitavih 3200. Ovo se opravdava s osnivanjem društava katoličkih žena i devojaka. Kupujte kod i« №škydia, Ljubljana Nakon 21 godine službe u samostan. Jedan od najčuvenijih i najhra-brijih francuskih vazduhoplovnih ofi-cira u svetskom ratu pukovnik Emil Pierre stupio je nakon 21 godine službe u vojsci u penziju te je ovih dana u prisustvu mnogih drugova iz svetskog rata položio kaluderski zavet reda Sv. Sulpica. Rekao je, da je nakon tolikih grozota koje je proživeo, našao tek sada svoj duševni mir. Abe Emilu, bivšem pukovniku, sada je tek 50 godina. Ovako gledaju na rat najhrabriji sino vi Francuske, koji ga smatraju naj-večom grozotom. Natrag nemačkim bogovima. Hit-lerovci u Nemačkoj počeli su i javno več propagirati, da Nemci treba da se vrate svojim starim bogovima, koji su im bili simbol hrabrosti i moči, ko-jom su Nemci mogli da svladaju druge narode. Hriščanstvo, humanizam i drugi pokreti, koji idu za time, da se u buduče spreče grozote ratova, to je, kako kažu vode Hitlerovaca, »nacio-nalističkim šovenima« samo humbug, koji ubija nemačku ekspanzivnost i koji je doveo do Versaillskog mira. Opet jedan dokumenat nemačke kulture, koja nekima toliko još imponira. IGOgodišnjica rodenja Josefa Žitka. Dne 4 aprila 1832. godine, dakle iste godine kao i Tyrš, rodio se Josef Zitek, jedan od največih čeških arhitekta prošlog stoleča. Josef Zitek iz-radio je načrte za Narodni divadlo (pozorište) u Pragu, pri čemu je i sude-lovao svojim savetima Tyrš, dalje je izgradio Rudolfinum, sadašnju palatu češkoslovačke narodne skupštine, ko-lonade u Karlovim Varima i mnoge druge velike palate. Pretsednički izbori u Nemačkoj. Kod prvih izbora prošlog meseca nijedan od 5 kandidata za mesto nemačke republike nije dobio apsolut-nu večinu, ‘pa sc ponovni uži izbori održavaju dne 10 aprila. lako je več jasno, da če pobediti sadašnji pretsednik Hindenburg, jer su mu se delo-mično pridružili i umereni nacionalisti iz tabora Huggenberga, ipak narodni sceijaliste,, koji su sruesa taznih radikalnih smerova i reakcionarnih eleme-nata, pokušavaju sve da pobede, pa če u tu svrhu njihov glavni organ »Vdl-kischer Beobachter« izlaziti u nakladi od 1,000.000 primeraka, što znači u ev-ropskom novinarstvu rekord. Žrtve automobilizma. O »ratnim žrtvama u miru« pišu američke novine, koje donašaju statistički pregled žrta-va automobilizma. Po statistici, u godini 1930 bilo j c u severoameričkoj Uniji na hiljade nesreča, pri kojima je ubij eno 33.000 ljudi, a teže i lakše ranjeno 1,115.000 ljudi. Dnevno to iznosi 90 mrtvih i 3164 ranjenih. Znameniti arheološki nalazi u Meksiku. Čuveni arheolog Alfonso Gas pronašao je u bližini Oaxa city u Mon-te Alban grobove iz dobe pradavne indijanske kulture, koji su po svome bo-gatstvu i umetničkoj višini, posvc ravni onima u Tutankamenovoj piramidi te ih čak u mnogom pogledu i nadmašuju. Po mišljenju arheologa, ove iskopine potieu iz dobe Mava, koji su tvorci najstarijc indijanske kulture, odnosno iz dobe njihovih naslednika Zapoteka, koji su bili oslabljeni borbama sa su-sednim narodom Mixteka, dok nisu sadašnji Meksiko zaposeli Azteki, koji su tu vladali za vreme dolaska Spanjo-laea. Bogatstvo familije Mellona. Poznati američki novčar Andrew Mellon spada sa svojom bračora medu tiajbogatije ljude sveta. Njihov zajednički irnutak iznosi, kako pišu američke novine, preko 160.000,000.000 franc, franaka. En-gleska narodna banka, koja je jedna od največih i najjačih zavoda na svetu, ima jedva polovinu toliko zlatnog po-kriča. Ipak, pokraj svcga toga brača Mellon žive vrlo skromno; mnogo da-rivaju u razne kulturne i dobro tvor ne s vrhe. Neuspesi kolektivizacije u-Rusiji. Velikopotezni plan kolektivizacije sela i seljaekih imanja sve više pokazuje neuspehe, pa tako nisu uspele ni farme za odgoj što večeg broja goveda, koja bi se izvažala te služila i aprovi-zaciji unutrašnjosti, osobito u velikim industrijskim centrima. Mesto prirastka oseča sc opadanje bro j a goveda, pa time u vezi skoro u svim večim gradovoma velik nedostatak mesa. Ж.ира Celje GLAVNA SKUPŠČINA. Župni starešina brat Smertnik je ob 9. uri otvoril občni zbor, konstati-ral sklepčnost in predlagal kot overo-vatelja zapisnika brata dr. Nendla in Grobelnika. Skupščine se niso udeležila društva in čete Bizeljsko, Polzela, Sv. Peter pod Sv. gorami, Velika Pi-rešica, Sv. Jurij ob Taboru in Žusem. Društvo Sv. Peter pod Sv. gorami se je brzojavno opravičilo, ker ni moglo priti radi snežnih zametov. Pozdravil je saveznega zastopnika brata Lacko Križa, ki je z veseljem prihitel na župno skupščino, da se prepriča o delu župe, nadalje vse brate in sestre, ki so prišli na skupno posvetovanje. Spominjal se je umrlega brata dr. Scheinerja, obžalujoč težko izgubo, ki je zadela z njegovo smrtjo Sokolstvo, risal j c veliko delo, ki ga je nepozabni pokojnik izvršil za našo organizacijo. Nadalje se je spominjal umrlih bratov dr. Pavla Mergentalerja, IV. zam. sav. starešine, Branka Palčiča, Alojza Uršiča, Viktorja Dacarja, Maksa Detička, Janka Lesničarja, Ivana Krajnca, kakor vseh, ki so morali minulo leto ostaviti sokolsko delo in se preseliti v vsemirje. V počaščenje spomina umrlih bratov in sester je prekinil zborovanje z enominutnim molkom. Poročila župskih funkcijonarjev so prejela bratska društva tiskana. Iz njih je razvidno delo, ki ga je župa izvršila preteklo leto. Čitanje teh poročil je odpadlo, ker so imeli posamezni delegate priliko, da so poročila že preje prečitali. Brat starešina je med drugim omenil današnje težke prilike in krizo, ki jo preživljamo. S posebnim veseljem je povdarjal, da se v župnih edinicah, kar se dela tiče, ne pozna kriza. Vse delo temelji na idealizmu. Naša župa je srečna, da ima celo vrsto bratov in sester, ki se v sokolskem delu naravnost izživljajo in žrtvujejo svoj prosti čas utrjevanju sokolske in državne misli. Zato je tudi razumljivo, da dosega Celjska župa lepe uspehe. Požrtvovalnim bratom in sestram vse priznanje. Najvažnejša prireditev lani je bil župni slet v Celju, ki je dokazal, da so vse župne edinice aktivne. Društveno delovanje se je živahno razgibalo, čemur je bila najvidnejša priča število nastopajočih na župnem zletu. Vkljub 121 sj društva gradijo svoje domove, v kar jih siji neodložljiva potreba. Velike naloge čakajo Sokolstvo, ki jih hoče izvršiti v korist domovine in slavo našega kralja. Nato preide na dnevni red. Prvo je poročilo župnega tajnika n-ata Čepina, ki se sprejme brez debate. Istotako sc sprejme poročili brata Grobelnika za župno načelništvo in sestre župne načelnice Grudnove. K blagajniškem poročilu so zahtevali posamezni bratje pojasnila, med temi brat Rejec radi prehrane in telovadne obleke, br. Križnik v zadevi obračuna župnega zleta, br. dr. Kolar v zadevi nabiralne pole. Po izdanih pojasnilih je bilo blagajniško poročilo odobreno. Župni prosvetar brat Fabjančič ni sestavil letnega poročila in je v tiskanem izvestju izostalo. Utemeljeval je s tem, da je prevzel mesto prosvetarja še le meseca novembra in se ni mogel v tem času zadostno seznaniti z vsem aparatom. Obenem prosi za razrešitev svoje funkcije. Poročilo brata prosvetarja ni izzvalo debate. Župni matrikar brat Stanko Perc je svojemu poročilu, ki je bilo odobreno brez debate, dodal še nekatera pojasnila. V imenu nadzornega odbora je poročal brat Franjo Šmid, da so bile blagajniške knjige in priloge po župnem nadzornem odboru pregledane, vsi izdatki nesporni in pravilno knjiženi. Predlagani absolutorij se sprejme soglasno. Na predlog župnega blagajnika ostane župni prispevek za leto 1932. v dosedanji višini, to je Din 5*—za vsakega člana in članico. Župni starešina pojasnjuje finančni položaj župe z ozirom na banovinsko podporo. Župa je priredila pred-njaške tečaje in ima svojega stalnega potujočega prednjaka. Župni funkcijo-narji izvršujejo svoje posle brezplačno, brez vsakršne odškodnine. Med temi so tudi taki, ki žrtvujejo ves svoj prosti čas, ki ga imajo na razpolago po svojem poklicnem delu, župnemu upravnemu delu. Brat Pleskovič (Trbovlje) predlaga, da se brezposelne oprosti župnega poreza, enako tudi dijake. Brat Kro-novšek (Orlavas) predlaga, da se za brezposelne smatrajo tudi kmečki sinovi, ki so brez zaslužka in nimajo denarja, da bi plačevali članarino. Svoje mnenje izrazijo še bratje Rejec. Hofbauer, Štaut, Мауег, Kurnik in Vončina. Končno se sprejme predlog br. dr. Milka Hrašovca: »V župi včlanjena društva in čete naj pošljejo župni upravi seznam brezposelnega članstva in članov dijakov, ki nimajo lastnih dohodkov za vzdrževanje. Župna uprava je pooblaščena, da v okviru razpoložljivih sredstev nakloni društvom in četam denarno podporo do višine župnega poreza, ki bi ga uvodoma navedeno članstvo moralo župi plačevati. Župna uprava naj stavi enak predlog radi plačila saveznega poreza oziroma podpor iz savezne blagajne in utemeljuje na letošnji glavni savezni skupščini. Na razpravo pride župni proračun. Brat ing. Burnik navaja, da je postavka za prosveto prenizka in da jo je treba zvišati tembolj, ker župa nima niti najpotrebnejše strokovne knjižnice. Soglasno sprejeto. Brat Milost (Sevnica) opozarja na težke prilike onih društev, ki imajo zadolžene domove. Društva pričakujejo pomoči od Saveza, a je ni od nikoder. Bratski Savez se naj nujno naprosi, da takoj izvede sanacijo. Savezni podstarešina Križ je podal nato pojasnila tako glede prispevkov od strani države, kakor glede kredita za sanacijo domov. Brat dr. Zdolšek naglaša, da je na vsak način treba nekaj ukreniti, da se sokolski domovi rešijo. V prihodnje je pa posvečati gradnji domov večjo pozornost in dovoliti gradnjo le tam, kjer so zagotovljeni zadostni viri. Stavbe naj bodo takšne, kakršna pač društva premorejo. —• Sprejme se tudi nadaljnji predlog brata Hofbauerja glede sanacije domov. Na predlog brata dr. Koltererja bodo morala odslej vsa društva točneje uvaževati naredbo bratskega Saveza. Društva, ki nameravajo zidati svoj dom, morajo predložiti načrte in proračun župni upravi. Navesti je stanje razpoložljivih sredstev, skratka ves opis. Župa bo zadevo proučila in nato ves spis predložila bratskemu Sa-vezu v odobrenje. Župna uprava morebitnih prošenj za podporo ali posojilo ne bo priporočala, ako ni imela prilike, da bi se pravočasno seznanila z načrti in proračuni. Skupščina si je osvojila predlog zbora društvenih načelnikov in načelnic, da se v letu 1932. župni zlet ne vrši. Župa se bo udeležila v čim večjem številu vsesokolskega zleta v Pragi in bo stremela, da se zlasti iz podeželskih društev udeležita vsaj po dva zastopnika. V letu 1932. se bodo vršili le okrožni zleti. Župa je porazdeljena na 5 okrožij, Celje je samostojno, ostala 4 okrožja so porazdeljena na savinjsko-šaleško, šentjursko-šmarsko, gornje zasavsko in spodnje zasavsko. Društva in čete sc naj v okviru okrožij med seboj dogovorijo, kdaj in kje želijo prirediti okrožni zlet. Društvene prireditve se naj po obsegu omeje. Vsako društvo je obvezno, prirediti svoj letni nastop, toda le z lastnimi močmi, ne da bi vabilo sosedna društva. Brat Rejec želi, da se čimpreje objavi proračun za posameznega telovadca za udeležbo na praškem zletu. Brat Križnik nasvetuje, da sc skliče sestanek vojaških referentov, župa naj izdela program in na tem sestanku pouči referente, kakor je postopati pri pripravah k nastopu kaderske službe. Brat Razpotnik (Rimske toplice) želi, da izda JSM pravilnik z navodili v slovenščini. Volitve v zadevi predloga Savezu za imenovanje župne uprave so se izvršile z vzklikom. Po večini jc estala župna uprava nespremenjena. Namesto dosedanjega prosvetarja se predlaga brata Zemljiča, ki pa mesta ni mogel prevzeti. V upravo se jc koopti-ralo brata ing. Vlado Burnika, starešino sokolskega društva Zabukovca, ki je medtem prevzel mesto župnega prosvetarja in sestavil župni prosvetni odbor. Na predlog zbora društvenih načelnikov in načelnic so predlagani za župnega načelnika br. Rudolf Poljšak (Celje). I. nam. br. Anton Grobelnik (Celje), II. nam. br. Frane Klun (Zagorje), I. nam. načelnice s. Darinka Klun (Zagorje), II. nam. s. Marija Slana (Hrastnk). V upravo sc predlaga namesto brata Sušnika brat Rudolf Pleskovič iz Trbovelj. Nadzorni odbor in župni častni sud sta nespremenjena. Obravnavali so se nato predlogi posameznih društev, ki so bili po večin' sami ob sebi pri prejšnjih točkah dnevnega reda rešeni. Bratu Vodeniku, starešini društva Sv. Pavel, se pojasni, da je črtanje župnih in saveznih prispevkov iz prejšnjih let neizvedljivo. — Zabukovca predlaga,_da si nabavi župa skioptikon in določi brata, ki bi potoval po društvih in imel predavanja s skioptičnimi slikami. Kot strokovnjak poda nekatere smernice brat Kramar iz Celja. Župna uprava bo o tem obravnavala v eni prihodnjih sej. — Brat Vidmar iz Cerkelj nred'Iaga, naj se pravilnik za vojaške olajšave prilagodi tako, da bo nudil ugodnosti tudi članom novih društev. Brat Štaut želi, da se skliče zbor društvenih prosvetar jev. Prosvetar ji niso dobili dosedaj inicijativ od ŽPO in je treba storiti vse, da se skliče pro* svetna konferenca, kjer se bodo dale potrebne smernice. Brat Kurnik govori o današnjih težkih prilikah, ki so najobčutnejše zlasti v rudarskih revirjih. Pa tudi dru* god na ozemlju cdljske sokolske župe ni kraja, kjer bi ne bilo brezposelnih in takih, ki jim živi jenski pogoji ne nudijo niti najpotrebnejšega za naj-skromnejše preživljanje. Sokolstvo se mora v odlični meri oddolžiti socijalne-mu čuvstvu. Skupščina si je soglasno osvojila govornikov predlog in sklenila, naj vsaka župna edinica vsaj en* krat na leto priredi prireditev, katerih čisti dohodki naj bi služili v podporo bednim. Na predlog br. dr. Hrašovca se župna uprava pooblasti, da votira primerni znesek za nabavo prehodnega darila za župne smuške tekme. Brat Vončina opozarja na veliko važnost lutkovnih gledališč. Omenja, da priredi ZKD dvodnevni tečaj, ki bi se ga naj poslužila naša društva. Isti navaja, da se je pri društvu Trbovlje zglasil brat, ki je izjavil, da jc odposlanec Saveza in želel proizvajati film o vsesokolskem zletu v Beogradu. Ker bratski Savez ni izdal zadevno nikake* ga predhodnega obvestila niti poobla* stila, želi, da se glede tega povpraša SPO. Brat Gobec (Griže) predlaga, da se polaga večja važnost na sokolsko petje. Organizacija bi se naj izvedla po načinu gorenjske sokolske župe. Predlog se odstopi ŽPO. H koncu pozdravi savezni podstarešina brat Lacko Križ skupščino, bodreč jo k nadaljnemu vztrajnemu de* lu in napredku, s čimer bodo najbolje služili sebi, narodu in državi. S tem je brat župni starešina ob 12. uri zaključil vzorno uspelo župno glavno skupščino. Župa Cetinje SOKOLSKO DRUŠTVO KOTOR. Sokolsko društvo dostojno se odu-žilo svome velikome učitelju dru M. Tyršu. Brat prosvetar Bendiš održao jc nekoliko predavanja članstvu kroz februar. Starešina društva pozvao je pretstavnike vlasti i društava da sude-luju proslavi. Tehnički odbor marljivo je spremao nekoliko lepih tača'ka, a također i pozorišna sekcija. Društvo jc izdalo patriotski proglas na građan-stvo. Akademija se održala 5 marta. Posle sokolske koračnice brat prosvetar održao je iserpan govor o Tyršu i Sokolstvu. Pri koncu zaorile su ovacije našemu prvotne Sokolu Nj. Vel. Kralju i presidentu Masaryku, pa je hor gim* nazije otpevao našu i češkoslovačku himnu. Naraštajka Anuška Dabinovič vrlo čustveno je deklamirala »Svesla* venskoj so'kolskoj ideji« od Gradoje-viča, a zatim su ženska deca izvela vež-bu s vcncima. Muški naraštaj izvco je proste vežbe praškog sleta korektno. Sva ko m e su se svidele. Ritmička vežba »Ples Turkinjica« koju su izvele članice i naraštajke oduševila je publfku. Morala se ponoviti. A izvedena j c bez zamerke. Hor gimnazije i Pom. akademije otpevao nam jc snažnu Smctaninu kompoziciju »Slavnostny zbor«. Pozor, otsek odigrao jc »Moč žrtve«, sliku iz Istre, vrlo clobro. Živa slika »Slava Tyr-šu!« bila je od jakog efekta. Gradan-stvo je u velikom broju posetilo ovu akademiju. SOKOLSKO DRUŠTVO PRČANJ. Prvog januara ove godine ovo društvo navršilo jc godinu dana svoga op-stanka. lako Prčanj broji svega 700 Stanovnika, u ogromnoj večini radnika i zanatlija, ipak ovo mlado društvo da* je u svome radu vidne rezultate. Pored mesne omladine društvu daju poleta i dači internata Pomorske akademije, či* ji je upravnik prof. Zlokovič, društveni starešina. Skoro svake nedelje odr-žavaju se predavanja iz raznih p ros vet* nih i privrednih grana, a nastoji sc da bude što više predavanja iz higijene i poljoprivrede. U prošlu nedelju predavanje je bilo posvečeno osloboditelju i ujedinitelju američke nacijc Dordu Washingtonu. Predavanje je uspešno obradio prosvetar prof. Kovačevič. U subotu 5 o: m. održana je svečana akademija u čast stogodišnjice ro-denja dra. Miroslava Tyrša. Sve tačke programa su bile dobro izvedene, pa je tehnički odbor uložio mnogo napora da za ovaj dan pripremi sve kategorije, koje su u glavnome izvodile vežbe idueeg praškog sleta. Skupina pomor* skih akademičara^Sokola u mornarskim odclima sa svojim ritmičkim vežbama odnela je zaslužan aplauz prisutnih. Program su još ispunile diletantska i muzička sekcija. SOKOLSKO DRUŠTVO PERAST. Sokolsko društvo Perast proslavilo je 12 marta o. g. spomendan osni« vača Sokolstva dr. Miroslava Tyrša na svečan način. Akademiju je društvo priredilo u zgradi Kr. Mornarice s programom, koji je bio ispunjen večinom telovež-benim tačkama. Sve vežbe izvedene su, u glavnom, dobro te su svojim skupnim efektom zadovoljile preko svakog očekivanja. Skupni uspeh akademije zadovoljio je moralno i materi-jalno. Neoeekivanim posetom članova i članica bratskog Sokolskog društva Kotor uzveličana je ova proslava. SOKOLSKO DRUŠTVO BAR Sokolsko društvo Bar proslavilo je stogodišnjicu rodenja osnivača So* kolstva, dra. Miroslava Tyrša, na dan 5 marta 1932 god. na najsvečaniji način. Istoga dana u 15 časova održana je u sokolani svečana sednica uprave. Sednicu je otvorio starešina br. Popo* vič Jagoš u prisustvu članstva sviju kategorija, pretstavnika mesnih vlasti, kulturnih, prosvetnih i ostalih društava, održavši svečani govor o dr. Tyršu. U 20 časova održana jc vrlo uspela svečana akademija, koja je po svome bogatom programu pokazala vrlo uspešan rad ovog Sokolskog društva u svim pravcima. Pored vrlo do-brog i sistematski obradenog predavanja o životu, radu i značenju dr. Miroslava Tyrša, koje je održao prosvetar brat Marko Strahinjič, na programu bile su gimnastičke tačke svih kategorija, vrlo brižljivo spremljenjc. Koncertni deo popunjen je sviranjem društvenog orkestra ,koji je uvežbao kapelnik brat V. Černja. Mcšoviti hor, koji je uvežbao brat Mr. R. GH* go, otpevao je duet i finale iz opere »Zrinjski«, u kome su se kao solisti istakli ss. M. Pišel i L j. Radošćvič i brača R. Gligo i Č. Petrovič. Za kla-virom je vrlo diskretno i vešto pratila s. T. Develja. — Gimnastički deo pro* grama popunila je Sokolska četa iz Mrkojeviča, predvodena bračom Mar* kovićem Dušanom i Popovičem Jovom, učiteljima. Svaki nastup Sokolske čete pozdravljen je frenetičnim aplauzom, Posle programa razvila se animirana zabava i igranka, na kojoj je svirala muzika bratskog društva »Bratim-stvo«. Sve u svemu, cela jc priredba nosila vrlo svečan karakter, što sva* kako služi za pohvalu i priznanje agil-nom upravnom odboru. Želimo bratskom Sokolskom dru* štvu Bar puno uspeha u njegovom bu* dučem radu, verujuči, da če sa svojim agilnim članovima biti i ostati živi centar na kultu rno*nacionalnom i pro-svetnom polju i budan čuvar na obalama našeg plavoga Jadrana. — Soko. SOKOLSKO DRUŠTVO ULCINJ Proslava Tvrševe stogodišnjice 13 marta Sokolsko društvo Ulcinj proslavilo jc vrlo svečano i vrlo odu-ševljeno stogodišnjicu rodenja dra. Miroslava Tyrša. U 9 sati ujutro održana je svečana sednica u prisustvu skoro svih članova svih kategorija Sokolskog društva i ve-likog broja gradanstva. Na sednici je starešina brat Jakšič Boško održao svečani govor o velikom Sokolu, apostolu i učitelju slovenskog Sokolstva. Sa sednice je poslat pretsedniku Čeho-slovačke Republike telegram ove sa-držine: »Sa krajnje tačke Slovenskog Juga, sa obale našeg plavog Jadrana, klanjamo sc seni besmrtnog velikana dra. Miroslava Tyrša, čiju čemo uspo-menu čuvati dokle živi duh slovenski, a on če živeti vekovima na strah vra-gam. Velikom Tyršu slava, a brat-skoj Čehoslovačkoj i n jenom velikom sinu pretsedniku Masaryku: Zdravo!« Posle svečane scdnice duga povorka Sokola i gradanstva prodefilovala j c kroz varoš i spustila se na Obalu Kralja Aleksandra, gde su kategorije izve-lc mnoge vežbe, koje su popraeene ne-prekidnim aplauzom. Uveče je održana akademija sa vrlo prebranim programom. Brat Vu-kičevič Milan održao je vrlo lepo predavanje. Veoma uspelo izveden je i jedan pozorišni komad. Gostiju iz okolice, te iz Bara i dr. mesta bilo je više nego ikad ranijc. U proslavi je uzela učešča sokolska četa iz Salča, predvodena starešinom Jovičevičem i tajnikom Špadijc-rom. - V. D. Žapa Kranj SOKOLSKO DRUŠTVO GORENJA VAS — POLJANE. Društvo šteje 80 elanov in članic, torej izkazuje porast članstva v letu 1931. za 10. Seje društvene uprave so se vršile redno vsak mesec, kakor tudi vsakomesečni članski sestanki v zvezi z idejnimi ali kulturnimi predavanji. Dne 26. julija je proslavilo društvo 10-letnico obstoja združeno z razvitjem članskega prapora, ki mu je ku-moval ban brat dr. Drago Marušič. Prvič je v letu 1931. tekmovalo tudi večje število članov, in sicer ena cela vrsta in 2 posameznika v nižjem oddelku na župnem zletu v Tržiču. Vrsta jc dosegla 4. mesto, posamezniki pa so dosegli 1. in IV. mesto. Društvo se je udeležilo tudi nastopov v Škofji Loki in Sovodnju. Delo v telovadnici je živahno, stvarno in složno. Društvo je med letom vprizorilo BTgcr, 5 kino predstav, 2 tel. akademiji, 2 pešizleta ter 12 predavanj različne vsebine. Na občnem zboru dne 6. jan. je bila izvoljena nova društvena uprava obstoječa v glavnem iz članov prejšnje uprave, ki jc krepko prijela za delo, ne glede na ovire, ki so se ji stavile na pot. Društvena uprava bo skrbela za to, da bo šlo delo v društvu dalje po ravni poli, po sokolskih načelih in preko osebnih ambicij ljudi, ki bi hoteli zanesti v društvo razdor in temo. Razumljivo je, da ljudje ki ne čutijo v sebi sokolskih idealov, oziroma si jih niso prisvojili, težko slede delu v društvu in ne morejo sodelovati v organizaciji, ki zahteva v prvi vrsti žrtev in samozatajevanja, vzvišenega nad osebnimi spori. Dne 6. marca se je vršila proslava 100-letnice Tyrševega rojstva. Br. starešina Vaclav Palečck, ki je Čehoslovak je v zanositem govoru, z blagodonečim češkim naglasom, otvoril svečanost, orisal slavnostni pomen dneva, očrtal v kratkih potezah življenje neumrlega Čeha Sokola in razvoj Jugoslovanskega Sokolstva. Prosvetar br. Krapš je podal nato, vsebinsko polno zasnovanem predavanju, pogled v Tvrševo miselnost in njegovo veliko poslanstvo v Sokolstvu in Slovanstvu. Sleherno sokolsko srce je sledilo navdušenim deklamacijam dece, nato je sledila v alegorični sliki poklonitev Sokolstva s praporom, svojemu velikemu geniju —• Tyršu, izlivajoča se v ono krasno: »Zovi samo zovi«, »Kde dumov muj« in »Hej Slovani«, s čimer je bil zaključen ofici-jelni del proslave. Njej sledeči članski sestanek sc je razvil ob prijaznem medsebojnem kramljanju, petju narodnih pesmi in poljudni razlagi društvenih pravil, res pravi sokolski praznik, posebno, ker se članstvo zavedajoče se pomembnosti Tyrševega-Ieta, pridno udejstvuje v vseh panogah društ. življenja. Župa Ljubljana SOKOLSKO DRUŠTVO ČABAR. Ovih dana Sokolsko društvo Ča-bar dobilo je nove sokolske sprave i to konja za članstvo, karike, buče, stalke za skakanje i kuglu za bacanje. Time je malo upotpunjena sokolana, jur su do danas irnali samo ruče. To je bio velik i radostan dogodaj ne samo za Sokole nego i ostalo gradan-stvo, koje prati s veseljem svaki na-predak Sokolstva u našem mestu. Poslednjih dana nabavljene su i 2 stru-njače. Naša mlada fanfara, o kojoj smo zadnji puta javili, intenzivno radi. Probc sc održavaju dnevno i uvek su potpuno posečene, te sc opaža lep na-predak. Ako se bude i nadalje ovako napredovalo, moči sokolska fanfara u najkrače vreme i javno nastupiti. Župa Maribor GLAVNA GODIŠNJA SKUPŠTINA ŽUPE Kako duboko su se ukorenile reči Tyrševa evandelja na našoj severnoj granici, pokazala jc glavna skupština Sokolske župe Maribor, koja jc održana 13 marta prc podne u gornjoj dvorani hotela »Orla«. Glavnu skupštinu otvorio je u 9 sati župski starešina brat dr. Gorišek. U uvodu spomenuo je sokolsku ideju i naglasio, da u sokolskim redovima veje čisti sokolski duh. Uspesi, koje je postigla župa u minuloj upravnoj godini, veliki su i znače razveseljiv do-gadaj u župskim analima. Brat starosta 1 setio sc zatim u pro.šloj godini preminulih sokolskih radnika: staroste Sa veza Slovenskog Sokolstva brata dra. Scheinera, IV starešine Saveza SK.J brata dr. Mergenthalera, staroste Sokolske čete pri Sv. Ani u Sl. Goricama brata Sevekoviča, staroste Sokola u Limbušu brata Robiča, načelnice ko-ruškog okružja sestre Veljakove te staroste Sokolskog društva Maremberg notara brata Kolška. Slcdio je zatim opširan izveštaj župskog tajnika br. Dojčinoviča. Iz iz-veštaja razabire se intenzivno delo uprave. Naročito razveseljuje činjeni-ca, da sc spontano javljaju želje za osnivanjem sokolskih četa u pokrajini. Da bi rad župske uprave bio što uspeš-niji, uprava je bila u stalnom dodiru sa svojim društvima i četama. Sve jc to dalo upravi mnogo rada. Poput svili ostalih jedinica, oseča i župska uprava posledice teške gospodarske krize. Banovinska potpora bila je od velike pomoči, medutim konstatira na žalost, da mnoge opštine ne pokazuju za Sokolstvo razumevanja i da su pojedine je-dinice u teškom položaju, buduei da nemaju prikladnih prostorija. Tajnik brat Dojčinovič spomenuo je nadalje u svom izveštaju činjenieu, da sokolska organizacija ne uživa zaštitc u punoj meri. Tako se stalno javljaju javni i potajni napadaji na Sokolstvo i posta-ju sve bezobzirniji. Iz statističkih podataka razabire se, da jc Sokolska župa Maribor bro-jila dne 31 XII 1931 54 društva i 38 četa. u kojima je bilo skupa učlanjeno 15.322 pripadnika (5493 više nego koncem 1930 godine); od toga ima .>/81 član te 2015 članica, dakle skupa članstva 7796 (porast 255), dalje 1116 mus-kog i 850 ženskog naraštaja^ skupa 19o6 (porast 511), te konačno 2/77 muške i 2733 ženske dece, t. j. skupa 5510 (porast 2427). Na području Sokolske župe Maribor ima deset društava vlastite domo- ve, četrnaest pak vlastita letnja vežba-iišta. Na području župe je 27.156 škol-ske dece, od koje posečuje sokolsku te-lovežbu njih 5768. Na tim školama po-učava 642 učitelja, od kojih je učlanje-no u Sokolu 555, dok ih aktivno uče-stvuje u radu 394. Neosporna je činje-nica, da je sokolsko delo po večini u rukama našega učiteljstva. Gradanske škole posečuje ukupno 1974 učenika, od kojih je u Sokolu učlanjeno 487. Učitelja ima na gradanskim školama 107, od kojih je u Sokolu 80, i to 43 aktivnih javnih radnika. Na maribor-skoj realnoj i klasičnoj gimnaziji ima 1847 daka, od kojih je učlanjeno u So-kohi 282, t. j. 15 %, dok na obim mariborskim preparandijama ima 530 pi-tomaca, od kojih je u Sokolu 202, t. j. 38 %.. Na gimnaziji u Murskoj Soboti ima 211 učenika, od kojih je učlanjeno u Sokolu 81. Ukupno polazi srednju školu na području Sokolske župe Maribor 3144 daka, od kojih je učlanjeno ii Sokolu 688. Na tim zavodima pouča-va 134 profesora, od kojih aktivno uče-stvuje u sokolsko j organizaciji tek 20. Kako se razabire iz ovih statističkih podataka, u sokolskim redovima ima vrlo malo srednjoškolaca. Najslabija je u tom pogledu mariborska klasična gimnazija. Ništa bolje nije ni s obrtnim i trgovačkim naraštajem. Blagajnički izveštaj podao je žup-ski blagajnik brat Janko Zorko. Izdaci iznose 211.434 Din i upravo toliko i prihodi. Aktiva župske uprave iznosi 119.708 Din. Za god. 1932 bio je od-reden župski porez po 3 Din za članstvo iz društava a po 1 Din za ono iz četa. Nato je podneo načelnički izveštaj župski načelnik brat Fran Mačus. Po svim okružjima nastojali su okružni načelnici skrbno oko podizanja Sokolstva. Naročitu korist imala su društva ovc godine od apsolvenata prve savez-ne prednjačke škole. Savezni lakoatlet-ski tečaj, koji je prošlog proleča odr-žan u Zagrebu, pohadali su i članovi mariborske župe. Na šestnedeljnom tečaju u Pragu bila je župska načelnica. Na poziv Saveza župa je prijavila brata Janka Kavčiča i brata Branka Poliča za polazak visoke škole telesnog uzgoja u Berlinu. U drugu saveznu prednjačku školu bilo je primljeno iz mariborske župe više vežbača. Župu je ovc godine po drugi put zapala odgovorna sokolska služba oko vodenja sa-vezne prednjačke škole za članove. Župski TO i predavači izvan njega vrše več pola godine neprekidni pouk celoga dana, a sve to uz svoju redo-vitu službu. Još nekoliko tako dobrih škola i jugosldvensko Sokolstvo dobiče nekoliko stotina dobrih prednjaka. Snaga mariborske župe najbolje se ogleda u brojkama gledom na telovež-bu. Vežbovnih prircdaba bilo je 111 i to 57 nastupa te 54 akademije. Na 166 pešačkih izleta prevalilo se 2231 km. Vežbača je bilo upisano kod pojedinih odeljenja u 23.005 vežbovnih satova 1501 član, 670 članica, 1166 naraštaja-ea, 850 naraštajka, 2777 muške i 2733 ženske dece. Ukupno je prema tome vežbalo u župi 9697 pripadnika sokolske organizacije. Krajem 1930 godine bilo je u svim odeljenima upisano oko ()500 vežbača, ovc pak godine 9697 pripadnika (porast nad 3500). Na kraju svoga izveštaja spomenuo je brat načelnik i sokolski slct u Pragu, prepo-ručivši članstvu da na ovome što broj-nije učestvuje. Nato je podala izveštaj sestra Na-tla »Mačusova u svojstvu župske načelnice, iz kojega se vidi, da se je prošte godine posvetila največa pažnja nu-tarnjem uredenju ženskih odeljenja. Sestra načelnica je na koncu pozvala sve prisutne delegate, da što uspešnije provode rad u sokolskim redovima. Umesto obolelog župskog prosve-tara br. Lintnera, izvestio je župski potstarosta brat dr. Maks Kovačič. Iz njegovog izveštaja razabire se, da se u sokolskoj organizaciji na području mariborske župe održalo 630 predavanja, 2 konference, 37 tečaja, 4256 nagovora, 92 proslave, 208 dramatskih piircdaba, 72 lutkovne igre i 75 bio-skopskih pretstava; prema tome 5372 prosvetne priredbe. Na sve jedinice pridolazilo je 1115 sokvlskih listova. Župska uprava ima lepo uredenu stru-čnu knjižnicu, koja je brojila 429 knjiga. sa 883 sveska, dok sokolske jedinice imaju 3842 stručnih i 11.192 bele-trističnih knjiga. Iz knjižnice posudilo je 5584 čitača 7235 knjiga. Izveštaj ob-rambenog otseka mariborske župe pod-neo je župski narodno-edbrambeni referent brat Ljudevit Kranjc. Pročitao je rezoluciju, koja če se poslati nadležnima i koja zahteva da se što jače zaštiti slovenački živalj na našoj se-vernoj medi, U tom izveštaju ističe naročito činjenieu, da je u našim po-graničnim krajevima zaposleno suviše tudeg činovništva, koje odnaša kruh našim ljudima. Nakon različitih predloga članstva, bila je predložena nova župska uprava. Za župskoga starostu predložen je ponovo brat dr. Milan Gorišek, za načelnika brat Franjo Mačus, za na-čelnicu sestra Nada Mačusova, a za prosvetara brat R. Lintner, dok je po ostalom uprava ostala gotovo nepro-menjena. IZ TEHNIČNEGA ODBORA ŽUPE. Tehnični odbor je imel svojo redno sejo dne 30. marca v Mariboru. Razen internih zadev je T. O. sprejel sledeče predloge načelništva: 1. Tekme v odbojki morajo biti v okrožjih'dovršene najkasneje do 23. avgusta. Tekmovati morajo vsi oddelki (člani, članice, moški in ženski naraščaj). Čas in kraj tekem za prvenstvo župe bo pravočasno objavljen. 2. Župni izpiti se vršijo 16. in 17. aprila v Mariboru. 3. Od 1. do 5. maja se vrši v Mariboru lahkoatletski tečaj, ki je ob; vezen za vsa društva. 4. 25. septembra se vršijo lahkcu atletske tekme v sledečih disciplinah: a) Člani: Tek 100 m, 1500 m; krogla; skok v višino in troskok. b) Članice: Tek 60 m; krogla in skok v daljino. e) Moški naraščaj: tek 100 m; krogla; skok v višino in daljino. d) Ženski naraščaj: tek 60 m; met žoge v tarčo in skok v daljino. 5. Okrožja morajo prirediti štafeto za vsa društva. Te štafete naj se po možnosti izvršijo na okrožnih zletih. Okrožni prvaki bodo tekmovali v Mariboru za prvenstvo župe. 6. Posebnost letošnjega delovnega programa bo zvezdni tek, ki ga namerava prirediti tehnično vodstvo v jeseni (v septembru) ob priliki od* kritja spomenika dr. Miroslavu Tyr-šu. Ta štafeta bi šla od sikrajnih mej naše župe v center v Maribor. To je v našem Sokolstvu prvi tak poskus. Od vsega članstva se pri tem zahteva seveda skrajne discipline. Upamo, da bodo vsa naša društva z vsemi močmi sodelovala. Na tej seji je nadalje T. O. stavil tudi predloge za zbor žup. načelnikov v Beogradu. Važni predlogi so sledeči: a) Izpremeni naj se določba glede prehoda dece v naraščaj v toliko, da bo deca mogla prestoptii v naraščaj šele s 14. letom in ne, kakor doslej, že z 12. letom, b) Izpremeni naj se pravilnik društva in pravilnik za di* sciplinski postopek tako, da bodo imeli načelniki več pravic v izrekanju raznih kazni, kakor doslej, e) Vsi So* koli smučarji naj bodo verificirani za smučanje le za sokolska društva. Zdravo! SOKOLSKA ČETA SV. DUH NA STARI GORI. Sokolska četa je proslavila 100-‘letnico Tyrševega rojstva s svečano akademijo, ki se je vršila dne 14. marca pri Mali Nedelji. Program je obsegal devetnajst točk, ki so bile odlično izvedene. Telovadci vseh vrst so nastopili disciplinirano in samozavestno. Nadvse so ugajale simbolične vaje (sestave br. Kolarja). Bilo je pač treba izredne požrtvovalnosti, kajti sicer ne bi bila akademija tako sijajno venča-na z uspehom. Glasbeni del programa je bil dokaj učinkovit. Spretno je vodila mešani zbor sestra Stubeljeva. Tudi to delo je velike vzgojne vrednosti, ker vceplja mladini veselje do petja. Splošno priznanje je žela malonedelj-ska godba pod vodstvom br. Preloga, ki je z zelo lepo ubranostjo napravila na vse prisotne globok vtis. Sokolski četi pri Mali Nedelji in Sv. Duhu kličemo: — Le v tej smeri naprej! SOKOLSKO DRUŠTVO BELTINCI V nedeljo dne 13. marca popoldan je priredilo naše društvo- proslavo v spomin lOOletnice rojstva dr. Miroslava Tyrša. Proslavo je otvoril mešani zbor z Bože pravde in narodnimi himnami, nakar je br. Ozmec v svojem govoru orisal življenje, delo in ideje velikega Tyrša. Sledile so razne pevske točke in deklamacije, med katerimi se je predvajal tudi film »Vscsokolski zlet v Pragi 1. 1920.« Po proslavi so bili naši Sokoliči pogoščeni s kruhom in kavo. Prireditev je bila vkljub slabemu vremenu dobro obiskana; želeti bi bilo le, da se vse članstvo zaveda svoje dolžnosti in se udeležuje takih proslav v bolj častnem številu! Župa Mostar GLAVNA GODlšNJA SKUPŠTINA ŽUPE. Na 28 februara o. g. održana je X'1I redovna glavna godišnja skupšti-na Sokolske župe Mostar u Mostaru u prostorijama gradske večnice. Uoči skupštine na 27 februara u 17.30 sati održan je II zbor sokolskih radnika u selu župe Mostar, na kojemu je bio prisutan 21* delegat iz 12 sokolskih društava, koja imaju svoje čete. Na ovoj 'konferenciji sokolskih radnika u sclima, koju su posetili svi najaktivniji radniei u sokolskim četama župe Mostar, donešeni su mnogi važni zaključci i usvojeni razni pravil-nici pojediftih otseka, koji se u ovoj godini imaju osnivati u sokolskim četama. Za osnivanje ovih otseka več su učinjene u mnogim četama potrebne predradnje. O samom radu sokolske župe i niezinih društava u sokolskim četama naveščemo neke podatke radi ilustra* cije toga rada. Prema podacima, koje je izneo župski referent za sokolske čete, naročita se pažnja poklanja obi-laženju sokolskih četa od strane poje* dinih članova iz uprave župe i uprava sokolskih društava. Tako su sve čete, njih 98, u prošloj godini obidene 934 puta, a članovi, koji su ih obilazili pre* valili su u svemu 18,745 km puta i na to utrošili 5814 sati vremena. O prosvetnom radu u četama, prema izveštaju referenta za čete, napo-menučemo, da je koncem godine 1931 u svim četama bilo 6680 komada knjiga, od kojih je pročitano 9908 komada, a po svim četama u toku godine o-držano je 559 raznih predavanja. Po-red toga prosvetnoga rada, u zadnje vreme uprava župe počela u svome radu na narodnom prosvečivanju upo* trebljavati i filmove, što če takoder mnogo doprineti podizanju seljaka u svakom pogledu. Pored prosvetnog, zdravstvenog i tehničkog rada, naročita je pažnja poklonjena i upučivanju seljaka u racio* nalnu poljoprivredu, te su čJanovi sokolskih četa posredovanjem uprave župe u godini 1931 posejali 1207 kg semena kravlje repe, deteline, repe seja-nice, glavatog kupusa i t. d. Ova cifra sama po sebi nije toliko značajna, ko* liko je značajna činjenica, da članovi sokolskih četa u nekim krajevima ove vrste ljudske i stočne hrane nisu uop-šte ni'kada pre obradivali, te je to za njih jedan veliki dobitaik; osim toga je na inieijativu župe članovima sokol* skih četa nabavljeno u prošloj godini 5994 komada raznih vočaka. Ovo smo izneli tek toliko, da bi-sino ilustrovali rad mostarske župe u njezinim četama. Ovaj II zbor sokolskih radnilka u selima sastao se je zbog toga, da bi pretresao dosadašnji način rada u so* kolskim četama i stvorio novi program toga rada na dosadašnjim smernicama njegovim. Malo pre smo spomenuli, da su na ovome zboru usvojeni mnogi važni pravilnici i mi čemo samo o nekima od njih ovde opširnije pregovoriti. Tako je usvojen pravilnik za odr-žavanje tromesečnih sednica sokolskih četa pojedinih matičnih društava. Pro* učavajuči ovaj pravilnik, u kome je do u detalje izraden program i materijal rada na ovim sednicama, vidi se, da su one od velike važnosti za razvitak rada u sokolskim četama. Zadača je ovih sednica, da se na njima zajednički pretrese rad svake pojedine čete u prošla tri meseca. Ovaj rad referišu pretstavnici' četa sami iz naročitih tro* mesečnih izveštaja, koji su u župi u tu svrhu izraacni. Posle pretresa toga rada na sednici se stvara program rada za iduća tri meseca. Posle toga sreski lekar, ekonom ili veterinar održavaju po jedno predavanje iz svojih struka i daju prisutnim članovima četa sva objašnjenja na njihov", upitc. Usvojen je zatim pravilnik i poslovnik o štednji u skokolskim četa* ma. Štednja po četama provodi se po sistemu sokolskih štednih markica, koje je izradila sama Sokolska župa Mostar. Ovaj isti sistem štednje zaveden je i po sokolskim društvima, ali sc po sokolskim četama razlikuje u toliko, što je štednja u sokolskim četama zasnovana na pripremnoj zadružnoj osnovi. Ovakav način štednje u četama, zbor jc usvojio zbog toga, što je zadrugarski život u našim sclima tek u povoju i što seljaci nisu upučeni u vodenje zadruga, pa im ova sitna so* kolska štednja ima da posluži kao osnova i kao škola za kasnije osnivanje raznih seoskih zadruga. Poput pravilnika o štednji usvojen i pravilnik za četne vočne rasadnike i pravilnik za četne hambarevc — koše-ve, koji su takoder zasnovani na pripremnoj zadružnoj osnovi. Osim ovih osvojeni su još i pravr'nik za čuvanje i nošenje četnih zastava, pravilnik za utakmice guslara. Na zboru se je mnogo raspravljalo i o učestvovanju članova na sletu u Pragu, te jc konačno zaključeno, da učestvovanje ne bude obavezno za če* te zbog toga, što sletski dani padaju u doba največih poljskih radova po našim selima, kao i s obzirom na da-našnju tešku glad i neimaštinu, koja u našim krajevima vlada zbog letošnje suše, pa č!anovi četa ne mogu da smo-gnu sredstva ni za nabavku najpotreb-nije hrane. Jedan naročito interesantan pred* log, koji jc pao na ovom zboru i jedno-glasno usvojen, jest taj, da se po so* 'kolskim četama svake godine odredi jedan dan zahvalnosti Bogu za sve plodove i dobra, koja je Bog dao narodu u toj godini. Ovaj bi se dan imao održavati svake godine u jesen. O uzrocima, koji su rukovodili konferen* eiju da donese ovaj zaključak, kao i o samoj svrsi ovoga dana biče govora na ovome mestu, pa nije potrebno da sada o njemu opširnije govorimo. Dalje su na zboru pretresana i ostala opšta pitanja iz života sokolskih četa i rada u njima. U nedelju na 28 februara pre podne održan je župski prosvetni zbor. I ovaj je zbor bio odlično po-sečen i na njemu jc pretresan rad društava u prosvetnom pogledu u prošloj godini, a zatim je fiksiran program prosvetnoga rada u 1932 godini. Prema izveštaju pretsednika prosvetnog od* bora, brata dr. Mile Dokiča, prosvetni rad društava u prošloj godini bio je obilan. Predavanja je po društvima održano 278, a govora pred vrstom 2526, a knjiga je pročitano 5485, zatim je održano 57 akademija, 107 iz* leta i t. d. — osim predavanja i govora ukupno raznih prosvetnih prire* daba 775. Od važnijih zaključaka, koji su na prosvetnom zboru donešeni spo-menučemo sledeče: svako je društvo obavezno da pred svakom svojom ka-tegorijom održi sedmično barem po jedan govor, a pred svim članovima mesečno barem po jedno predavanje. Zatim društva treba da osnuju pozo* rišne i turističke sekcije, sokolske či-taonice, da po moguenosti nabave kino aparate i t. d. U isto vreme, kada je održavan župski prosvetni zbor, održavan je i zbor društvenih načelnika, koji je takoder bio vrlo dobro posečen. Iz izveštaja župskog načelnika, brata Laze Prnjatoviča, vidi se, da je u prošloj godini 15 društava održalo naraštajski dan, t. j. priredbu, koju su organizo-val!'i i izvelil samo naraštajči. Zatim je 17 društava održalo društvenu javnu vežbu. Održavanjc javne vežbe obavezno je za sva društva, na kojima ona imaju da u svome mestu pokažu svoj rad kroz godinu dana, jer društvo na njemu istupa pred gradanstvo sa svim svojim kategorijama. Durdevdanski uranak su izvela 24 društva, na kojima je bilo učesnika ukupno 2960. Od važnijih zakLjučaka, koji su na ovom zboru donešeni spomenučemo sledeče: svako društvo treba da orga* nizuje Durdevdanski uranak, društvenu javnu vežbu, naraštajski dan, pro-slavu 1 decembra i dečiju zimsku aka* demiju. Zatim je zaključeno da se održi desetdnevni tečaj za društvene načelnike, župski prednjački tečaj, tečaj za vode sokolskih četa i okružne i župske utakmice sokolskih društva, kao i utakmice sokolskih četa po po-jedinim matičnim društvima. Posle podne u 2 sata počela je župska skupština, koju je otvorio starešina župe brat Čedo Mi ič, istakavši u svom govoru značaj valjanog sokol* skog rada i veliku potrebu požrtvova-nja pojedinaea za opštu stvar u da* našnje teško doba. Posle govora starešine pretreseni su izveštaji1 pojedinih župskih funkcionara, kojih je bilo devet. Posle pretresenih i primljenih iz* veštaja župskih funkcionara, iz kojih se vidi, da je rad župe u prošloj godini bio mnogostran i obilan, prešlo se-na pretresanje predloga uprave župe ; pojedinih društava. Na sikupštini su usvojeni svi zak'Mueei donešeni na pojedinim zborovima, a zatim su stvo-ireni još i ovi zaključei: Svako društvo treba da u ovoj godini održi »Dan socijalne brige«. .Skupština je naime stala na stanovi-šte, da se rad naše organizacije ni u kom slučaju ne sme ograničiti samo na fizičko vaspitanje članova i prosvetli u užem smislu, nego da je naša dužnost da vodimo brigu i o materijal-nim potrebama naših pripadnika, a naročito onih siromašnih, pa je zbog toga i donela ovaj zaključak. Zatim je dalje zaključeno, da sva-5o društvo održi »Dan zadružne propagande«, »Dan štednje i trezvenosti«. Nakon pretresenih i primljenih predloga izabrana jc i predložena Sa-vezu na imenovanje sledeča uprava župe: starešina Čedo Milič, I zamenik starešine dr. Pero Mandič, II zamenik starešine dr. Aurelije Nardeli, pret-sednik prosvetnog odbora dr. Mile Dokić, sekretar Hasan Dikič, načelnik Petar čolič, I zamenik načelnika Lazo Prnjatovič, II zamenik načelnika Ferdo Kavčič, načelnica Mozetič Marija, I zameniea načelnice Borika Turanja-nin, II zameniea načelnice Milka Crn-čevič. Odbornici: general Miroslav Tomič, dr. Pavo Canki, Trifko Dudič, Milivoj Jelačič, Lazo Prnjatovič, dr. Lovro Dojmi, dr. Veljko Jelačič, Dušan Bajič, Husejin Hadžič, Mladen iViiluti-novič i Ili ja Kojo; zamenici odbornika: Dimitrije Šotra, Niko Šutič, Jovo Po-povac, dr. Jure Arneri. Uroš Avdalo-vi:č i dr. Vlado Gačinovič; revizori: Jožo Vindšnurer, Luka Doder, Ran-ko Radoš i Sergije Govcdarica; zamenici revizora: Risto Grdič, Branko Divi jan i Milan Rakič. Kao zadnja tačka dnevnoga reda skupštine bila je reč brata dr. Pave Cankia o opštem radu Sokolstva na selu i o ulozi sokolskih četa u prosvetnom, kultu rnom i ekonomskom preporodu seljaka. Istakao je naročito, da uspeh u radu na selu mogu postiči samo oni sokolski radniei, koji budu direktno sa Seljakom opštili i u samom selu svestrano upozna.i njegov život, nakon čega je pročitao rezoluciju donešenu na II zboru radnika u selu, koju je i župska skupština usvojila, a koja glasi: »Motiv sokolskog rada u selu jest uči u selo, približiti se seljaku duhovno radi njegovog organizovanja i pro-svečivanja, jer on stoji i suviše odvo-jen od svili blagodati varoškog života. Sokolski rad u selo smatramo naj-aktueTnijim narodnim pitanjem, kome treba posvetiti do iserpnosti sve sile najboljih sokolskih sinova i kčeri našega naroda. Potrebe su sela svugde složene i isprepletene tako, da ni Sokoli niti ma kakva stručna lica neče mu pomoči iz daljine sa naredbama, programima i savetima, dok ne udu u selo sa Ijubav-Iju i sa. živom željom, da selo najpre upoznaju i seljaka osete u svim prav-cima njegov^a bistvrovanja. Tek onda kada mu uspe upoznati seljaka na terenu njegova življenja i kada mu uspe osetiti ga, osposobiče sebe, da mu Kroz veliku sokolsku organizaciju postane pravi prijatelj, učitelj i spasitelj. ., Vremena, u kojima živimo, i su-vise su ozbiljna, a potrebe su takve, da ih Sokoli ne^ mogu zadovoljiti samom teiesnom vežbom i onim metodama rada ikoje se sprovadaju po varoškim sokolskim društvima. Zato Sokolstvo svojim ulaskom u selo dobiva svu pu-noču svoju baš u toj raznovrsnosti rada držeči se uvek načela »što je u ovoj akciji na selu nužnije«. Selo se ne može jednostrano pomoči ili samo sa privrednim njegovim podizanjem, več preporod sela zavisi od smišljeno organizovane i podjednake akcije kako u prosvetnom, tako i u higijenskom i poljoprivrednom praven rada. Dosadašnji rad sokolske župe Mostar i njezinih društava, i to u pravcu moralnog, prosvetnog, zdravstvenog i po:joprivvednog vaspitanja kretao se u smeru pripremanja i osposobljava-nji seljaka za jedan zdrav i napredan zadružni život. Zato se zaključuje: da se nastavi i pojača rad žive reči obi-laskom četa svake nedelje, da se pro-šire tromesečne sednice sreskih sokolskih četa, da se društveni tečajevi za društvene radnike u selu i župski tečajevi za vode sokolskih četa po dosadašnjim metodama pojačaju, kako bi u ovoj godini vaspitali novi kadar apostola za veliku sokolsku akciju seo-skog preporoda,« Posle skupštine svri su se učesnici razišli svojim kučama sa punim odu-ševljenjem za još boljim i uspešnijim radom u svojim jedinicama i sokolskim četama. H. D. SOKOLSKO DUŠTVO STOLAC. Sokolsko društvo u Stocu, koje sa za\ id n im uspehom več dugi niz godi-na radi u mestu i okolini, obavljajuči tune veliku nacionalnu i prosvetnu misiju, priredilo je na dan šestog mar-ta ove godine, u prostorijama ovdaš-njeg Srpskog doma, svečanu akade-miju u spomen stogodišnjice rodenja osnivača Sokolstva dr. Miroslava Tyr-ša i sedamdesetogodišnjice od osniva-nja prvog sokolskog društva u Pragu. Akademiju je otvorio prigodnim pozdravnim govorom starešina Sokolskog društva brat Risto Capin. Posle toga je prosvetar društva brat Munib Behmcn, direktor Gradanske škole, održao uspelo predavanje o dr. Miroslavu Tvršu u vezi sa razvojem i zadatcima jugoslovenskog Sokolstva. Društvena muzika, koja svojim probranim inuzičkim kompozicijama mnogo utice na duh omladine, i ovoga puta požnjela jc potpun uspeh. Na kraju su dači ovdašnjih osnovnih škola, koji su članovi sokolskog naraštaja, izveli nekoliko probranih patriotskih deklamacija, pa je po tom starešina društva zaključio ovu svečanu akademiju. SOKOLSKO DRUŠTVO LJUBUŠKI. Poljoprivredno predavanje. Sreski poljoprivrednl referent i član prosvetnog otsetka našega društva, brat Andrija Grimm, održao je jedno vrlo uspelo predavanje dana 27 marta t. g. u prostorijama sokolske čitaonice. — Tema jc bila »Umetno gnjojivo i sejanje lucerne«. — Predavanju je pri-sustvovalo 50-—60 slušalaca največim delom zemljodei'aca. —- Tom prilikom brat Grimm podelio je prisutnim bes* platno veču količinu semena postrmne repe, obečavrši im, da če i u buduče, koliko mu mogučnost bude dozvolja-vala, deliti besplatno raznog semena domačeg po vrča. Svestan svoje dužnosti i kao odli-čan stručnjak, brat Grimm sve svoje slobodno pa i službeno vreme upo-trebljuje na proučavanju prikika sela, starajuči se, da ista pomoču raznih predavanja i stručnih saveta unapredi i uputi na pravilan i napredan eko* nomski rad. Ž.upa Niš SOKOLSKO DRUŠTVO BOR Jedan redak primer Sokolsko društvo u Boru kod Za-ječara podiglo je u 1931 god. svoj Sokolski dom. Po ugovoru za izradu doma društvo je bilo dužno da inženjeru-preduzimaču na ime druge i treče rate isplati sumu od 70.000 dinara, dok su ostala novčana sredstva bila obezbe-dena. Za sumu od 70.000 dinara društvo se je obračalo raznim stranama za pomoč, koju nije dobilo ni sa koje Strane, te sc tako u poslednje vreme društvo našlo u neizlaznom položaju. Br. Petar Nikolajevič-Kolaro, inži-njer iz Bora, uvidajuči svu težinu položaja Sokolskog društva u Boru kao iskreni pobornik ideje Sokolstva želeči da n joj posluži, poklonio je Sokolskom društvu u Boru’ sumu od 68.000 dinara i time izveo društvo iz jedno nei/lazne situacije, a sebe ovim svetlim primerom ovekovečio. God. III. — br. 15. >S O KOLŠKI O L A S N i K« Str. 7. Br. Petar Nikolajevič Kolaro roden je ii Batumu (Rusija) 1886 god. Gimna-ziju je svršio u Tiflisu od 1897—1905 god. U to doba organizovao je prvo Sokolsko društvo, koje je osnovao Čeh Lukeš 1896 god. Tu se br. Kolaro kao gimnazijalac prvi put napaja ide-jom Sokolstva i od tada je njegov iskreni pobornik. Od 1905—1912 god. br. Kolaro študira tehniku u Parizu i tu diplomira. Po svršetku študija vrača se u Batum (Kavkaz), gde radi kao inže-nj'er gradevinar. Mobilizacija za svet-ski rat zatiče ga u Batumu i on stupa u redove ruske vojske na kavkaskom frontu. U ratu se svojom hrabrošču odlikuje te zaslužuje orden Sv. Stanislava sa mačevima za odbranu Batuma. Takode se odlikuje i u borbi na zauze-ču Trapezuna 1916 god. i tada dobija orden Sv. Đorđa. Po svršetku rata do 1922 god. živi u Carigradu. Od tada Jugoslavija mu postaje druga otadžbi-na, u kojoj prima podanstvo i stalno živi. Ovde je ovlaščeni inžinjer i bavi se svojim poslovima, koje obavlja po celo j zemlji. Član je Sokolskog društva i veliki radnik na nacionalnom polju. ‘Uprava Sokolskog društva u Boru, želeči da istaknc ovaj svetli primer javnosti, ovom prilikom svome najve-čem dobrotvoru br. Kolaru izjavljuje svoju duboku zahvalnost. — Uprava. SOKOLSKO DRUŠTVO NEGOTIN Proslava Tyrševe lOOgodišnjice. Dne 27 marta o. g. Sokolsko društvo Negotin proslavilo je najsveča-nije lOOgodišnjicu oea Sokolstva dr. Miroslava Tyrša. Svečanosti su trajale celog dana, a Sokolstvo svih kategorija bilo je na okupu. u m sati pre podne otpočela je svečana sednica pozdravnom rečju br. starešine Popova. Zatim su otsvirane himne jugoslovenska i češkoslovačka, Pa je prosvetar brat Đ. Mrvaljevič odr-zao predavanje o životu i radu dr. Miroslava Tyrša, koje je bilo gotovo jed-ла mala študija. U potpunoj tišini evo-ciran je rad i utieaj dr. Tyrša na našu nzičku i duhovnu kulturu. Najznačajniji je bio svakako mo-menat, kada je brat Bora Lazarevič, pretsednik opštine, oglasio, da je jed-na od najlepših ulica u Negotinu dobila ime neumrlog Tyrša. Sokolstvo svih kategorija burno je pozdravilo ovu odluku. Posle ovoga govorili su pojedini pretstavnici humanih i kulturnih dru-štava i svi su saglasno naglasili važ-uOSi ove sokolske godine, u kojoj tre-a Sokolstvo naročito da se afirmiše. sf-aln °; zav.^tku svečane sednice na-nrim/t sokolsko veselje, a naveče je su t r-Vrl° usPe^a akademija, čije .,a ,e ’sključivo sačinjavale praške b^D vezbe na spravama. Načelnik • • Bogič ovom akademij om učinio cf smot?'u članova i članica, koji če uče-'ovati na IX praškom sletu. Đ. M. SOKOLSKO DRUŠTVO VINA. Sokolsko društvo Vina priredilo Je “ marta o. g. proslavu stogodišnji-c dr. Miroslava Tyrša u sali ovd. osnov, škole sa koncertnim delom i ifirankom. Prisutne goste pozdravio je lepim govorom br. ing. Stjepan Živkovič, za-menik starešine, a predavanje o Tyr-su održao br. Tihomir Filipovič, prosvetar društva. Na opšte zadovoljstvo prisutnih izveli su učenici osnovne škole pozo-rišni komad: »Govori istinu«, a Sokoli komad: »Muru« od Nušiča. Posetilaca je bilo i previše što znači da Sokolstvo i ,u ovom malom mestu prodire u sire narodne slojeve. SOKOLSKA ČETA U SALAŠU Sokolska četa u Salašu proslavila je na dan 27 marta o. g. nueoma svečan način lOOgodišnjicu roaenja Miroslava Tyrša. Na svečanosti su uzeli učešča i Sokoli iz sela Sikola i Glogo-vice te je ovim samoj svečanosti dat naročiti značaj. Proslavu je otvorio starešina čete Salaš br. Bora Antič, koji je ukrat-k° pozdravio gradane i mlade Sokole, ističuči cilj i zadatak Sokolstva na selu, br. Antič je pozvao Sokole, da na započetom radu istraju, na opšte dobro ideje, kojoj je Sokolstvo namenjeno. Zatim je održao vrlo lepo predavanje o Tyršu br. Stankovič Sofronije, učitelj, četin prosvetar. Predavanje su prisutni pažljivo saslušali, a po zavr-šetku istog izvedeno je nekoliko ve-žaba članova čete u Salašu, čime je program bio završen. Nakon toga su sve tri čete formirale povorku, koja je Prodefilovala kroz varošicu. Na kraju varošice čete su se pozdravivši se me-dusobno odvojile i pošle svojim ku-cama. B. A. župa Novo mesto SOKOLSKO DRUŠTVO NOVO MESTO. Tudi naš Sokol je proslavil, kakor druga društva, stoletnice Tyrševega rojstva. Po sokolski koračnici, katero je zaigral sokolski orkester, je spregovo- ri'! o velikem Tyršu, o lepoti, pomenu in namenu Sokolstva župni starosta br. dr. Vašič Ivan. Kakor kipar z dletom, tako nam je s'klesal on z izbranimi besedami kip začetnika Sokolstva in prvega Sokola. Potem so se vrstile deklamacije, godba, petje in telovadba. Akademijo je zaključila živa slika: Sokolstvo se klanja Tyršu in poklanja venec zmage in svoje hvaležnosti. Vse je bilo prav primerno počaščen j e globokega misleca in genij alne-ga oblikovalca našega telesa in duha. Pri akademiji je bilo prav dosti mladine, ki bodi goreča spoznavalka in posnemovailka sokolskih naukov in načel. Dasi je vlada svoj čas izjavila, da je Sokolstvo del državne politike, se državne oblasti kaj malo ravnajo po tem. Kljub vabilu je bilo pri proslavi samo nekaj predstojnikov državnih uradov. Nekaterim pa je Sokolstvo še vedno postranska stvar. Večini našega razumništva, iki ga je pri nas jako dosti, je poglavitno gostilna, premlevanje kosmatih dovtipov in prenašanja najbolj neumnih novic in lov. Pa še pravijo, da pri nas ni prostosti. Drugje je državna oblast dosti bolj stroga. Letos praznuje naše društvo svojo 45-letnico. Zato bo dne 12. junija 1932. v Novem mestu zlet sokolske župe Novo mesto. Zletni odbor se je že zbral, se posvetoval in sklepal, kako bi pripravil in preskrbel vse, kar je potrebno, da bi zagotovil zletu kar naj= lepši uspeh. Pa tudi članstvo Sokolske župe Novo mesto se mora zbrati na posvetovanje in si nabaviti za ta pomemben dan svatovsko oblačilo in to za svoje telo in za svoj duh. Brez tega zlet ne bo obrodil sadu, ki ga pričakujemo od njega. Skrb vseh društev Sokolske župe Novo mesto bodi, da se bo zbralo dne 12. 6. 1932. v Novem mestu, kar največ članstva v kroju in kar največ tellovadcev. Dolžnost slehernega društva je, da pripomore k temu, da bo zlet uspel v vseh pogledih. Zlasti ker bo zlet proslava ustanovitelja Sokolstva dr. M. Tyrša in priprava za velike sokolske praznike v Pragi. Naša Sokolska župa je sicer majh-na, odkar so sokolska društva iz Bele Krajine pri Sokolski župi Karlovec. Ali število ni vse! Prvo je kakovost. Tudi slabi časi, ki so pritisnili na vse stanove, nas ne smejo oplašiti. Ljubezen do Sokolstva in do naše države bo tudi te premagala. Zlet Sokol« ske župe NIovo mesto dokaži resničnost tega, kar tolikokrat pojemo: za dom bo Sokol vedno stali junak. Bratje in sestre! Naš dan je 12. Junij 1932. v Novem mestu. Temu dnevu naj veljajo naše misli in naše delo. — Zdravo! Župa Novi Sad SOKOLSKO DRUŠTVO MOL. Naše je društvo vrlo svečano proslavilo 100-godišnjicu Tyrševa rodenja. Dne 6 marta uveče održana je akademija, koju je otvorio brat Dragutin Micič, prosvetar, pozdravljajuči našeg ljubljenog Kralja, ističuči i ovom prilikom njegovo neumorno staranje za Sokolstvo. Pri pomenu Kraljevog imena i imena Kraljice i Prestolonaslednika prisutni su klicali i aplaudirali, pa je Pevačko društvo otpevalo himnu, a pri pomenu imena brata Tome Masaryka i izraženoj želji za dug i srečan život češku himnu. Posle ovoga brat Micić održao je pažljivo saslušano i na zavr-šetku istog otpevana je pesma »Jugoslavija«. Zatim su izvedene vežbe, recitacije i pozorišni komad »Inkognito,« pa je nastala igranka. Sve su tačke vrlo dobro uspele zahvaljuj uči prosvetnom i tehničkom odboru. Moralni i materijalni uspeh je odličan, jer se gradanstvo jako intere-suje Sokolstvom, čije su priredbe uvek uspešne. Župa Sarajevo SOKOLSKO DRUŠTVO VAREŠ-MAJDAN Sokolsko društvo Vareš-Majdan priredilo je na 5 marta o. g. proslavu 100-godišnjice rođenja začetnika i preteče slovenskog Sokolstva dr. Miroslava Tyrša. U 8 sati naveče, pred brojnim članstvom i gradanstvom, otvorio je svečanu sednicu starešina brat ing. Bučar, istaknuvši istorijski značaj proslave, kada se je pre stotinu godina umiru-čem češkom narodu rodilo sunce slo-bodne slovenske misli i ličnosti Miroslava Tyrša, koji oeniva slovensko Sokolstvo i prožima ga idejom »kroz telesni i duševni odgoj, rad za slobodu naroda, u slobodi rad za narod.« Posle uvodne reči brata starešine, društveni salonski orkestar otsvirao je jugoslovensku i češku himnu. Nakon toga brat Popovič održao jc predavanje, u kom je prikazao život, rad i zasluge M. Tyrša za Sokolstvo i Slovenstvo u opšte. Posle je društveni pevački hor ot-pevao »Hajte bračo, hajte sestre«, a salonski orkestar izveo je: »Karišik čeških narodnih pesama«, a odmah iza toga je pevački zbor uz pratnju orkestra otpevao »Hej Sloveni«. Time je završena ova lepa retka proslava. Župa Skoplje POLOŽILI ŽUPSKI PREDNJAČKI ISPIT. Ispitna komisija za župske pred-njačke ispite održala je 12 i 13 marta ove godine ispit za četiri brata iz društva Devdelija. Ispit su položila brača: Filipovič M. Dušan, ekonom bolnice, Tučevič D. Kosita, obučar i Karadolamovič M. Lazar, krojač. Prema pokazanom uspehu ispitna komisija ih je proglasila sposobnim za župske prednjake. Jedan kandidat nije pokazao dovolj an uspeh iz poj edinih predmeta, te ga je ispitna komisija i proglasila za nesposobnog župskog prednjaka. Pretsednik ispitne komisije: Ing. Voj. Stajic, s. r. Župa Splii SOKOLSKO DRUŠTVO SUTIVAN. Naše društvo odalo je dostojnu poštu osnivaču i pokretaču sokolske ideje dr. Miroslavu Tyršu prigodom njegove stote godišnjice rođenja. U 10 sati pr. podne napunila se je sokolska dvorana sa svima kategorijama članstva, i pre otvora svečane sednice, otpevalo je članstvo narodne himne Jugoslavije i Čehoslova-čke. Nešto iza 10 sati otvorena je svečana komemorativna sednica uprave, na kojoj je brat prosvetar Blaž Matič u iserpnom i duljem govoru ocrtao Tyršev život i rad, a zatim je muški zbor otpevao »Srb, Hrvat i Slovenac« i »Ej Sloveni«. U 5 sati popodne bila je u soko-lani svečana akademija, uz veliko uče-šče članstva i gradanstva. Programne točke akademije bile su: 1) Jugoslovenska i češkoslovačka himna (muš. zbor). 2) Proslov* starešine. 3) Novo kolo (Grubšič Damir). 4) Trobojnica (Domič Franka). 5) Proste vežbe (poml. žen. i muš.). 6) »Napred« (Matijaševič Radin- ko). 7) Sokol kr. Jugoslavije (Lukšič Toma). 8) »Slovenac — Srb — Hrvat« (muš. zbor). 9) »Vila s Učke Gore« (igra po-mladak). 10) Praške vežbe (poml.). 11) Živa slika. 12) »Hej Sloveni.« Sve programske točke bile su izvedene na potpuno zadovoljstvo publike, pri čemu se je osobito istakao pomladak. Župa Sušak - Ttijeka SOKOLSKO DRUŠTVO VRBNIK. Proslava stogodišnjice rođenja dra Miroslava Tyrša. Dne 5 marta o. g. u 7lA sati na veče skupilo se celokupno članstvo te prijatelji Sokola i prisustvovali sveča-noj sednici, koju je održalo Sokolsko društvo prigodom stogodišnjice rodenja osnivača Sokolstva dr. Miroslava Tyrša. Sednicu je otvorio društveni starosta br. F. Volarič, a predavanje o Tyršu održao je br. A. Mihovilič. Zatim je celokupno članstvo defilovalo pred Tyrševom slikom. U nedelj u popodne u 4 sata na poziv društvenog odbora skupilo se sve članstvo, da prisustvuje čitanju poslanice; koju je g. dr. Josip Srebrnič, biskup krčki, otposlao Sokolskom društvu sa molbom, da je se pročita članovima na dan kad slavi stogodišnjicu rođenja dr. M. Tyrša. U pismu napada Tyrševu ideologiju i filozofiju, prikazuje dra Tvrša kao bezverca, a na temelju toga i celo Sokolstvo. Oseča se dužnim da kao pastir podigne svoj glas i svrati pozornost na njihovu očitu propast. Pismo je čitao društveni prosvetar dr.‘ Franjo Volarič, te us-put članstvu tumačio svaki biskupov napadaj na Sokolstvo, pobijajuči ga s temeljitim razlozima. Istodobno je pozvao članove, da se u roku od 48 sati jave za istup iz članstva svi oni koji misle da je poslanica dr. Josipa Srebrniča opravdana, i ako uistinu oseča-ju da im se time što su članovi Sokola vera slabi ili skučava. No nije se nitko javio da istupa iz društva, napro-tiv još se prijavilo novih članova. Isti dan na večer u 8 sati priredilo je društvo svoju akademiju sa sli-jedečim programom: 1) Državna himna — pevanje. 2) Predavanje o Tyršu — prosvetar brat dr. Franjo Volarič. 3) Deklamacija »Otadžbini« — deklamirala devojčica gradan. škole. 4) Vežbe (muški i ženski podmladek i muški naraštaj). 5) Igrokaz: Najdragocenija ruda — izveli članovi i članice. 6) »Hej Sloveni« — pevanje. Akademija, kojoj je prisustvovao lep broj pučanstva, lepo je uspela. Župa Šibenik - Zadar SOKOLSKO DRUŠTVO BENKO-VAC. Proslava Tyrša Pored napora i požrtvovnosti, koju su ranije uprave Sokolskog društva u Benkovcu ulagale u cilju uspešnog i punog razvoji sokolske ideje u ovom pograničnom kraju, nije se u poslednje vreme moglo postiči znatnijih uspeha usled delomičnog nerazumeva* nja svrhe društva, te raznih neprilika. Konstituisanjem nove uprave društva, u koju su ušla i brača oficiri; i podoficiri 11 peš. pufca Karadorda, kao i drugi vršni saradnici, sa osobito agilnim i poduzetnim starešinom br. Mirkom Gulinom, otpočeo je svestrani sokolski rad, koji obečava, pored svih neprilika koje vladaju u ovira 'krajec vima, pozitivne rezultate. Ovaj uspeh omogučuje u prvom redu susretljivost opčinskog načelnika br. dr. J. Mioviča, koji je za sokolski rad ustupio opčin-sku dvoranu i time stvorio prvi predu-vet uspešnog tehničkog rada u dru* štvu. Naše društvo priredilo je prigodom proslave Tyrša 5 marta svečanu proslavu u restauraciji »Šumadija«, koja je prema opčem mišljenju, jedna od najuspelijih priredaba društva u poslednje vreme. Sam program proslave bio podeljen u dva dela. Svečani deo nakon otsvirane sokolske koračnice, otvorio je brat dr. Medveš prigodnim govorom, iznevši rad, život i ideje Tyrša u vezi sa stvaranjem samostal= nih slovenskih država posle svetskog rata. Čitav podulji govor bio je sa-^lušan naročitom pažnjom, a na koncu popračen zasluženim odobravanjem. Zatim su vežbe ženske dece, muškog naraštaja i članstva izvedene na opče zadovoljstvo, a svako priznanje za ovaj uspeh pripada načelniku društva bratu Pivalici te zameniku Mijiču i načelnici sestri Vujič. Akademija je završena živom slikom (»Slava Tyršu«) uz sudelovanje svih kategorija. U me-duvremenu društvena glazba otsvirala jc sveslovensku himnu. Nakon (kratkog odmora usledio je jednako uspeli drugi zabavni deo ove pros'lave. U prvoj tački »balet mazurka Wieniewskog« nastupili su sestra Fedora Miovič i brat Janovsky. Sestra Miovič istakla se vanrednim razume* vanjem i gracioznošču, kao i brat Ja-novsky. Izvedba je bila opetovana i nagradena zasluženim aplauzom. U igrokazu »Žena pod zalkup« s pevanjem i baletom u režiji brata Ja-novskog istakli su se izvrsnom igrom sestra lika Medveš, brat Janovsky te Mijič, Gulin i setra Radoboja. U po-slednjoj tački »Pevačica bez ruku«, sestra Medveš i brat Janovsky bili su izvršni, a sama radnja ostavila jc kod prisutnih živahno raspoloženje. Kako za ovu, talko i za ostale priredbe, obzi* rom na zabavni deo, treba istači van-redne sposobnosti i požrtvovnost brata Janovskog. Po svršenom programu uslledila je animirana igranka. Uprava društva, koja je kroz kratko vreme pokazala tako lepe uspehe ne sme, da se zadovolji sa postignutim, nego mora da kroči odlučnim i jakim sokolskim korakom napred u duhu Tyrševog Sokolstva. Novinski izvestitelj. Župa U±lce SOKOLSKO DRUŠTVO PLEVLJE Dne 5 marta o. g. društvo je za-jedno sa bratskim četama Ilino Brdo i Zabrde na veoma svečan način proslavilo lOOgodišnjicu rodenja osnivača i tvorca Sokolstva neumrlog dr. Miroslava Tyrša. Proslava je izvedena u dva dela. Pre podne u sali društva »Bratstva« održana je svečana sednica društvene uprave, a uveče akademija sa biranim programom. LJ prisustvu pretstavnika vlasti i svili kulturnih i humanih društava kao i članova bratskih sokolskih četa, svečanu sednicu otvorio je starešina društva br. Nikola Kočič, dajuči reč br. Mihajlu Dragaševiču, koji je u svom iserpnom predavanju izneo život i rad dr. Miroslava Tyrša. Posle češkoslo-vačke i naše himne te jedne recitacije »Sinovima sunca« od Zurčiča, svečana sednica je završena »Svečanom uver-tirom« od Smetane, koju je vrlo uspeš' no i sa mnogo muzičkog smisla izveo orkestar ovd. 48 p. puka pod upravom svog kapelnika br. Jovana Miloševiča. Uveče je u sali »Bratstva« prire-dena akademija, na kojoj su uzele učešča sve kategorije članstva kao i sokolske čete iz Ilinog Brda i Zabrda. Akademija je otvorena sloven-skom himnom, koju je otsvirao orkestar 48 p. puka. Zatim su izvedene ostale tačke programa, medu kojima bi se naročito mogle istači: »Tamo da-leko«, koju su izvela muška i ženska deca, »Mornari«, koju su izvele članice i »Jadransko more«, koju su izveli članovi. Sve su vežbe izvedene uz pratnju glazbe. Akademija je završena po-zorišnim komadom »Nada Istre« od Škalka, koji su vrlo uspešno izveli članovi i članice društva. Sjemena za polje i vrt na veliko i malo nudi Sever & Ko. LJUBLJANA Tražite cjenikl Župa Varaždin SOKOLSKO DRUŠTVO IVANEC Društvo je proslavilo 12 marta svečanim načinom stogodišnjicu rodenja osnivača Sokolstva dra Miroslava Tvrša. Premda je vreme bilo vrlo nepo-voljno, dvorana, u kojoj je održana proslava, bila je dupkom puna brače i sestara te gostiju iz bliže okolice. U 20Ml sati započela je proslava državnom himnom, koju je otsvirala vojna glazba iz Varaždina. Iza toga pozdravio je brat starešina Vladimir Rožič prigodnim govorom prisutne, za-hvalio se na mnogobrojnom odazivu i sa nekoliko reči razložio je značenje proslave Tyrševog dana. Brat prosvetar dr. Jambrec Josip održao je lepo i iserpno predavanje o Tyršu. Prikazao je život i rad tog pr-vog Sokola, njegovu tešku ali ustrajnu borbu, koja nije bila uzaludna, nego je dovela do cilja. Slušajuči predavača, gledali smo Tyrša kao čoveka, kao Sokola i kao filozofa. Izlaganje predavača bilo je pažljivo slušano, te je na koncu bio nagraden burnim pljeskom. Vojna je glazba na to intonirala češko-slovačku himnu. Na proslavi je nastupio muški na-raštaj pod vodstvom zamenika načelnika brata J. Klarič i članstvo predvo-deno po društvenom načelniku bratu Milanu Gobec sa prostim vežbama, koje su bile precizno izvadanc. Između pojedinih nastupa svirala je vojna glazba. Tza svršenog programa ostalo je i dalje sakupljeno članstvo i gosti na okupu u ugodnom raspoloženju. Puno života uneo je medu nas član Narod-nog kazališta u Zagrebu g. Tkalce Zvonko. Razašli smo se sa uverenjem, da je proslava ostavila dubok utisak na prisutne i postigla svrhu, u koju je bila priredena. SOKOLSKO DRUŠTVO MURSKO SREDIŠČE. Proslava Tyrševe stogodišnjice. Dne 6 marta o. g. održana jc u Murskom Središču proslava stogodišnjice rodenja dr. Miroslava Tyrša. Unatoč slabog vremena več su se uju-tro počeli sakupljati članovi u sok. odorama kod škole. Takoder su dola-zili brojni meštani da prisustvuju svečanosti. Učionica bila je tom prilikom naročito ukusno dekorirana jugoslo-venskom i češkom zastavom, te slikama Nj. Vel. Kralja, Nj. Vis. Presto-naslednika i dr. M. Tyrša. Proslavu je otvorio starešina dru-Stva brat Duro Grabar lepim govorom. Opširno prikazujuči Tyršev život, iza zvao je u slušatelja udivljenje prema tom velikom osnivaču Sokolstva. Iza govora otpevana je himna te su izvedene praške vežbe po članovi* ma i naraštaju. Naposletku sledile su simboličke vežbe i deklamacije pod-mlatka. Ova uspela svečanost mnogo je doprinela razvitku sokolske ideje medu ovdašnjim žiteljstvom. — Bodlovič. OSNUTAK SOKOLSKE ČETE U- ŠE-NOVCU. Na poticaj seljaka iz Šenovca, ko-jim več preko mesec dana sa bratom Ivanom Sitarom vežbali redovne i proste praške vežbe, održana je u nedelju, dne 20 marta o. g. konstituirajuča skupština čete. Skupštinu je otvorio sazivač iste, brat Sitar, nakon čega je starešina župe, brat Belčič održao govor o isto-rijatu i ideologiji Sokolstva, a tajnik župe i blagajnik matičnog društva brat Šifman, protumačio je prisutnima pravila. Jcdnoglasno. u prisustvu 30 čl. i 1 članice izabrana je ova uprava čete: starešina Flegar Pavao, zam. starešine Ignac Okun, tajnik i prosvetar Ivan Sitar, načelnik Ivan Kučiš, zam. načelnika Rudolf Pikač i Franjo Hus, načelnica Ivka Lisac, blagajnik Ivan šileč, odbornici i zamenici Franjo Sitar, Drago Dukši, Franjo Peter, Ivan Peter. Revizori Antun Božič i Tkalčec Ivan, zam. Duro Poljanec i Andro Lenčic. Nakon izbora uprave zahvalio je govorom starešina, brat Flegar, pozi-vajuči braču na rad i dlscipunu. Susedne čete Jalžabet i Bartolovee zastupali su brača Dundovic, Mihalje-vič i Grah te je i potonji pozdravio novu četu. Str. 8. .Nakon skupštine odvežbalo je skladno 20 vežbača praške vežbe. Četa pripada Sokolskom društvu Varaždin. SOKOL. DRUŠTVO VARAŽDINSKE TOPLICE. Akademiju u slavu 100-godišnjice rodenja dr. Miroslava Tyrša održalo je društvo 28 marta o. g. Tehnički pro* gram izveli su: članovi IV prašku vežbu, vežbe na ruči i konju, članice rit-mičku vežbu na Zajčevu pesmu »Malte ptice«, naraštaj I prašku vežbu i Volkove skupinske vežbe, a muška deca ritmičku vežbu uz klavir »Junak iz Like«. Dečak Ivan Matkun govorio je i"3mu Strniše »Mi Sokoliči«, a brat A Ratkovič govor »Slijedimo Tyrša«. — Ženska su deca izvela igrokaz u dva čina »Strpljen — spašen«, a članice igrokaz »Utvare«. U pozdravnom go* voru starešine brata Stegnišeka kome-morirana je smrt dra. Frana Batušiča, sokolskog leenika, sa jednom minutom šutnje u stavu mirno. Drugi dan pri-sustvovalo je društvo korporativno iprovodu. — Društvo je okitilo grob svog brata lečniika prekrasnim vencem "> jugoslovensikom trikolorom. Na grobu oprostio se u ime dru* Itva prosvetar brat Ivan Halužan. SOKOLSKA ČETA KLENOVNIK. Dne 20 marta t. g. priredila je So* kolska četa Klenovnik svečanu akademiju u proslavu 100-godišnjice rođenja ilr. M. Tyrša te ujedno i proslavu go-dišnjice svog osnutka. Proslava je odr-žena u novoj školskoj zgradi u ukusno iskičenoj dvorani, koja je bila prema* lena da primi sav narod, koji je došao. Akademija je otpočela državnom him-nom, ko ju su otpevali Sokoliči. Nakon toga pozdravio je prisutne starešina čete, brat dr. Petar Samardžija, koji je j svom govoru istaknuo svrhu današnje proslave, a osobito je izrazito ocr= tao ideje i cilj Sokolstva. Naglasio je naročito važnost Sokolstva na selu i završio je s jednom vizijonarnom sli* kom kako legije crvenih košulja donose slobodu zarobljenoj brači, našto je sledio dugotrajan pljesak i povlacii-vanje prisutnih. Zatim je brat Prelož-nja'k održao iscrpno predavanje o životu i radu dr. M. Tyrša. Nakon dviju deklamacija izveli su Sokoliči po jednu proštu vežbu. Nastup ovih mališana bio je lep i dirljiv. Iza toga otsvirao je naraštajac, brat Plahinek, na violini »Andante« od Pergolesa uz pratnju na gitarama po brači Levaniču i Prelož* njaku, što se prisutnima vanredno svi-delo. PoslPe toga nastupili su naraštajci sa proštom vežbom. Zatim su članovi izveli dva sastava praške proste vežbe za seoske čete i dve vežbe na rueama a konačno su izveli slikovitu skupinu 16-toriee, dok su Sokoliči skladno otpevali »Neka živi Jugoslavija«. Izvan programa je brat Preložnjak ha violini otsvirao vrlo efektno par točaka, čimc je program bio završen. Ova skromna priredba razdragala je srca prisutnih. Na licima seljaka, čija su deca prvi puta javno nastupiU'a, videlo se ushičenje. Očito je ,da ovaj, dosad nepoverljivi, svet sada s razumevanjem i radošču prati naš rad. Preko 300 prisutnih i 56 vežbača (osim dece, koja su pevala) te i sam interes i zaista bratska sloga medu članovima, največa je plača a i potstrek za još marniji i ustrajniji rad. Od bratskog matičnog društva u Ivancu bio je prisutan brat starešina Rožič, koji je po završetku akademije izrazio svoje zadovoljstvo nad svime što je vidio. Naročito ga je zadivila ustrajnost i požrtvovnost vežbača, koji su nastupili na drvenim rueama, ko-je su sami napravili. Na dobro voljnim prinosima ušlo je 384 Din, što je ujedno i čisti prihod akademije. Župa Vel. Bečkerek SOKOLSKO DRUŠTVO JARKOVAC. Sokoli u Jarkovcu svečano prosla-više 100-godišnjicu Tyrševa rođenja dne 5 marta o. g. Program bese vrlo lep. Sve tačke izvedene su na opšte zadovoljstvo. Uspeh moralan i materija-lan dobar. Sokolske vežbe lepo su i precazno izvedene. Br. Dragisity i br. Papity vrlo lepo kao naučiše Sokole da izvode sokolske vežbe. Učitelj br. Vlaitz i supruga mu sestra Zagorka uložiše do-sta truda oko svojih mališana, kao i sestra Dafina Ostoič te im je zato trud nagraden lepim priznanjem. Naročita hvala sestri Dafini, koja je mnogo truda i volje uložila, te sokolsko pevačko društvo naučila »Zoru« i »Trakala Tinka,« koje otpevaše na opšte dopadanje, pa neke pesme mora-doše ponoviti. Nušičev »Svetski rat,« šalu u 1 činu, dobro su izveli naši diletanti, sa dosta mara i truda. Čist prihod beše 550 Din. Ž.upa Zagreb SOKOLSKO DRUŠTVO BREGANA Tyrševa proslava Sokolsko društvo u Bregani, koje se nalazi u jubilejnoj godini, proslavilo je na vrlo svečan način dne 6 marta o. g. stogodišnjieu rodenja os* nivača Sokolstva dra Miroslava Tyrša i to svečanom akademijom, koja je sa svojih 20 tačaka vanredno uspeJa, a prisustvovao joj je veliki broj mešta-na, naročito članova Sokola i prijatelja sokolske misli. Pozornica bila je ukrašena, a u pozadini visela je Tyr-ševa slika, od koje se na jednoj strani razapinjala jugoslovenska a na drugoj češka zastava. Priredbu je otvorio brat starešina P. Rajčevič, oertavši značaj tog dana, našto je predao reč društvenom pro* svetaru bratu Zdenku Dolinaru, koji je prikazao rad i život velikog sakup* Ijača i organizatora narodne i sOoven-ske snage, velikog proroka slovenskog oslobodenja i ujedinjenja, te oca velike sokolske družine — dra Miroslava Tyrša. Zatim je sledio daljni program, koji se sastojao iz nastupa svih vež- Ciotl. III. br. 15. bačkih kategorija sa ukupno od 10 ta* čaka, koje su vrlo lepo uspele. Mnogo su zadivile publiku skupinske vežbe s pevanjem od brata Doilinara, a pogo-tovo vežba »Oj letni sivi Sokole« od članova i članica sa pratnjom muškog pevačkog zbora, kao i vežba muškog i ženskog naraštaja »Buči morje Adrijansko«. Od članskih nastupa osobito paik se istakla po svojoj ostrini i preciznosti »šestorica« od br. M. Jelineka. Medu telovežbačkim nastupima bile su razne deklamacije Tyrševog karakte* ra kao i jedan kratki igrokaz u dialogu od sestre Dolinar Elvire »Dr. Miroslav Tyrš«, izvoden po dvojici Sokoliča. Nastupio je takoder pevački zbor so* kolske omladine, koji je otpevao ne-poliko pesmica pod ravnanjem brata prosvetara, a konačno je zaključio ovu svečanost nastup članskog pevačkog zbora. Sve točke programa bile su na-gradene pljeskom. Posle akademije razvila se ugodna zabavica uz svirku sokol, tamburaškog zbora. — F. K—n. SOKOLSKO DRUŠTVO PAKRAC. f Brat Boško Plavšič. Dne 26 marta o. g. ostavio nas je za navek naš dragi brat Boško Plavšič. Posle kratke, ali teške bolesti, neumit-na smrt, istrgla je iz sredine naše mla-dog Sokola, verna drnga i revnosna vežbača, a k tome agilna člana društvene fanfare, u kojoj več nekoliko godina verno saraduje. Koliki gubitak je te-ško pogodio ne samo naše društvo več celokupno naše Sokolstvo, jasno je svakom Sokolu koji zna ceniti šito znači odnegovati jednog Sokola kao što je bio naš brat Boško, koga su krasile naj-veče sokolske vrline, na prvom mestu skromnost, pa dalje sve ono što je vredno svake pohvale. U doba kada smo to mogli od njega najviše očeki-vati, a on je to svakom zgodom i pru-žao, u cvetu mladosti njegove, u dva-desetoj godini života njegova, ošinu nas nepravedni udarac sudbine, (kako bi rekli biološki pogledi na život), ote nam ga iz sredine naše, — jer našim osečajima ne možemo da se otmemo pogotovo kad nas uz nekoga veže lju-bav i bratstvo, a bez toga u — Sokolstvu — nema Sokolstva. Sa pokojnikom se oprostio u ime društva dirljivim rečima prosvetar br. M. Sučevič, spomenuvši div-Sokole, koje je naše društvo smrču izgubilo, pok. brata Bojika, koji je za rucine doveo Boška u sokolanu, da se u njoj vaspi-ta, da može danas-sutra postati čovek, brata Branka, velikog sokolskog idealistu, osnivača društvene fanfare, koji je punim žarom života svoga, do poslednjeg daha okupljao oko sebe So-količe da trubom pozuju i davaju još večeg poitstreka svima onima, u koji-ma plamti ljubav za ostvarenje ideala sveslovenskog Sokolstva, neumornog sokolskog radnika Brata Kozaka, koji je večno bdio nad moralnim i fizičkim vaspitanjem sokolskog podmlatka, u kome se več tada nalazio i brat Boško, učeči se vrlinama, kojima može da se ponosi ne samo Soko, več čovek uop-šte, a kojima je on u punoj meri obi-lovao. Govor braita prosvetara duboko se dojmio svih prisutnih, te mnogima su-zom okvasio lice. Posle govora brata prosvetara nepregledna povorka kre-nula je prema groblju isprativši pokojnika do večne kuče. Slava milom pokojniku našem i večan mu spomen! A. Magovac. SOKOLSKO DRUŠTVO NOVA GRADIŠKA. Tyrševa proslava. Naše je društvo proslavilo 20 marta o. g. stogodišnjieu rodenja osnivača Sokolstva dr. Miroslava Tyrša. Prvi deo proslave održan je u 11 sati dopodne u sokolani na svečanoj sed-nici uprave društva. Kad je starešina brat dr. Marič otvorio sednicu, otsvi-rala je društvena fanfara jugosloven-sku himnu. Zatim je prosvetar brat Juraj Kratki održao veoma lepo predavanje o životu i radu dr. Tyrša, isti-čuči, da je taj rad imao mnogo uticaja na zbliženje slovenskih naroda i njihovo konačno oslobodenje. Iza toga otpevao je mešoviti zbor daka drž. realne gimnazije pod dirigentom gdicom Kolenc patriotsku pesmu Jugoslavija od Gostinčara, pa je na koncu društvena fanfara otsvirala češkoslovačku himnu. Naveče u 20 sati održana je svečana akademija u dvorani hotela Nikolič, uz sudelovanje Čehoslovačkog kroužeka, Srpskog pevačkog društva »Zora« i orkestra sokolske fanfare. Na akademiji je izveden ovaj raspored: 1) Proslov — brat Dr. Marič. 2) Proste vežbe — muška deca. 3) Praške proste vežbe — ženski naraštaj st. 4) Telo-vežbena kompozicija »Carmen« —• članovi. 5) Praške proste vežbe — mu-ški naraštaj. 6) Krv za rod — Srpsko pevačko društvo »Zora«. 7) Praške proste vežbe — članovi. 8) Župske proste vežbe — članovi i članice. 9) M. Hajekova: vežbe girlandama — ženski naraštaj ml. 10) Vežbe na preči — članovi. 11) Bivali Čehove — Srpsko pevačko društvo »Zora«. Sve su vežbe lepo i skladno izvedene, a naročito je uspela vežba članova »Carmen«, i vežba girlandama ženskog naraštaja mladeg. Proslava je bila dopodne i naveče dobro posečena. — Đ. V. SOKOLSKO DRUŠTVO DONJA STUBICA. Sokolsko društvo Donja Stubiea proslavila je 5 marta o. g. na večer stogodišnjieu rodenja oca svega Sokolstva dr. Miroslava Tyrša na vrlo svečan način. U dvorani sa sSikama Tyrša i s narodnim triikolorama te zelenilom iskičenoj, pozdravio je starešina našeg Sokola dr. Dragutin Sene* čič prisutne kratkim lepim pozdra* vom, osvrčuči se na značaj ove proslave, na Tyrševu ličnost, koja je kako Česima, tako i svim ostalim Slo-venima Sokolstvom dala ideju slobo* de, bratstva i slovenske uzajamnosti. Posle njega održao je kratko predavanje brat prosvetar A. Rehak o Tyrševom životu i radu, ističuči naro- čito njegov rad na osnivanju Sokola i njegovoj organizaciji. Na kraju predavanja^ kliknuli su svi prisutni »Sla* va« našto je glazba otsvirala češku mnu, a zatim jugoslovensku. Po tom se prešlo na program, koji su izveli izvrsujuči članovi kao i deca te nara* staj na sveopče zadovoljstvo. q i 9vom Proslavom dokazao je naš ■boko da napreduje — istina polako — ah sigurno. SOKOLSKA ČETA BODEGRAJI. Izaslanik Sokolskog društva iz Pečana br. Jojić prisustvovao je 7 februara o. g. konstituisajućoj skup-štini Sokolske čete u Bodegraji. Nakon govora izaslanika pristupilo je 55 gra-đana i seljaka u četu te su izmedu sebe izabrali ovu upravu: starešina Uroš Pjevalica, zamenik starešine Petar Markovič, tajnik Duro Miljevič, načelnik Stojan Vidič, zamenik načelnika Ste-van Krmpotič, blagajnik Stevan Deli-bašič, revizori: Lazo Kruščič i Gavro Abramovič. Pod vodstvom agilne brače ova četa u svome radu pokazuje vidne uspehe. Dne 13 marta priredila je Tyr-ševu proslavu uz sudelovanje matičnog Sokolskog društva iz Okučana. Uz obilan program naročito su lepo odvežbali brača čete proste vežbe, a diletanti su s uspehom izveli jedan pozorišni komad. Proslava je po svemu lepo uspela. SOKOLSKO DRUŠTVO ČAZMA Sokolsko društvo Čazma 12 marta svečano je proslavilo uspomenu na lOOgodišnjieu rodenja osnivača Sokolstva dr. Miroslava Tyrša. Nakon pozdrava starešine društva Metoda Širole održao je o Tyršu brat Jerko Matulovie iserpivo predavanje. Posle predavanja izveli su birani koncertni program sestra Ruža Ondriska (klavir), koncertna pevačica gda Anka Badalič Koščevič (sopran) i brat Va-troslav Ondriska (cello). Zbor učenika osnovne škole u Dragancu pod ravnanjem svog učitelja brata Vilka Kolara otpevao je češkoslovačku i našu himnu, dok su učeniei osnovne škole u Ča-zrni Božidar Širola i Vera Zupkovič de-klamovali dve prigodne deklamacije. Uspeh ove svečane proslave bio je velik. Brojna publika iz svih gradan-skih slojeva mesta i okolice s velikim odobravanjem saslušala je predavanje o sokolskom velikanu dr. Tyršu, kao i koncertni deo programa, koji je izveden upravo umetnički. /A o Klimi Visli Viirl- flO ali iKvSrbuje. tiajteiidnŽjk KUiARNAfT'DEII ЦиВЦАМА-РА11>ЦЈ1НОУА13 Priporoča se najstarejša slovenska pleskarska, ličarska, sobo- in črkoslikarska delavnica IVAN BRICELJ LJUBLJANA, Dunajska cesta! 3 Strokovna izvršitev telovadnega orodja. Delo solidno, cene zmerne Tko oglašuje, taj napreduje! Najbolje lambure svih vrsti Farkaševih i Srijemskih prepo-ručuje stara rukotvornica tambura STJEPAN M.GILG, Sisak br. il2 ШШШШШШШШШШШШОВШЛ Sav. ban. мннишш Cijenike tambura šaljem svakom na zahtjev badava Odlikovan sa 3 zlatne kolajne i diplome Твориица гимнастичких и спортских справа Ј. ОРАЖЕМ Добављач Саиеза Сокола краљевкне Југославије ■чра т РИВНИЦА (Долсњек-о) Израђује све соколске веж-6ahe справе, опрсме читавих друштвених и школских веж-оаона, спортске потрепштине за лаку атлетику, справе за летна вежбалишта, купа-лншта n башКе, љуљанке. справе за децу итд. Ичрада савршена и слегантна, по-елужба најсолиднија, ценс најумереннје. — Илустро-вани сеник бссплатно. OCHOBA1IA 1881. ГОДИНЕ Трговина соколских потрепштина и кројачка дворана Грга Хорватек Добављач Савеза Сокола краљ. Југ. SSSSSL улица * ?liiiiiiiiiiiiiiiii! нзрађујем све врсте прописаних соколских свечаних и вјежбачкик одијела, за све категорнје мушко и женско чланство. Рродаја свих соколских потрепштина уз врло умјерене цијене. - Робу разашиљем поузеКем. - ВашсКим друштвима обављам брзу отпрему. А Ценик налази се у Соколском Калепдару год. 1932. rt UCITEUfKA TISKARNA M »UBUftUl ■НННМНММШНВ6БШИИ je najmoderneje urejena in izvršuje vsa tiskarska dela od najpreprostejšega do najmodernejšega. Tiska šolske, mladinske, leposlovno in znanstvene knjige. —- llustr.knjige veno-barvnem in večbarvnem tisku. Brošure in knjigo v malih In največjih nakladah. — Časopise, revije in mladinske liste. Okusna oprema ilustriranih katalogov, cinikov in reklamnih listov. LASTNA TVORNICA ŠOLSKIH ZVEZKOV Šolski zvezki za osnovne, meSč. In srednje šole. Risanke, dnevniki in beležnice. Vse tiskovine za društva in šole (lepake, letake, izpričevala itd.) dajte v tisk Učiteljski tiskarni! (Ј&ШЈЖА KNJIGARNA ima v zalogi „Galerijo naših mož“: 1. Trubar, 2. Vodnik, 3. Slomšek, 4. Prešeren, 6. Levstik, 6. Stritar, 7. Jurčič, в! Gregorčič, 9. Aškerc, 10. Tavčar, 11. Levec, 12. Erjavec, 13. Jenko, 14. Cankar, 15. Gangl, 16. Parma, 17. Kersnik, 18. Maister, 19. Župančič, 20. Strossmayer. Slika 10 Din. ИНДУСТРИЈА СОКОЛСКИХ ПОТРЕПШТИНА БРАНКО ПАЛЧИЋ o ЗАГРЕБ ■■МНППНВНШНВВШвЕЗВШИВВНЕЗДМВШНВВШКрал.нце Mapisje 6 Добављач Савеза Сокола краљевине Југославије ——ИI IМ Брзојавни наслов: Дрикотажа* Загреб • Телефон интерурбан 26-77 Израђујем све врсти соколских потрепштина за јавнн и излетни наступ свих категорија нашсга чланства и то тачно прсма пропису Савеза Сохола краље-винс Југославије. Слике у орнпшалним бојама прописних одсла налазе се у књизи „ОРганиза11мЈа Савеза СКЈ“. — Захгевајтс ценнке и проспекте. — Ilenc врло умерене, а за точну н солидну изразбу ја.мчим - JUGOSLOVENSKA SOKOLSKA MATICA U LJUBLJANI RECISTROVANA ZADRUGA S OGRAN1ČENIM JAMSTVOM opskrbljuje u smislu člana 2. svojih pravila sve sokolske organizacije u zemlji sa svim potrepštinama, koje su potrebne za izvadjanje orograma i za postignuče ciljeva našeg Sokolstva. Izdaje i raspačava tiskanice, knjige i brošure sokolsko -programatskog, uzgojnog i propagandističnog sadržaja, plakate, diplome, značke, legitimacije i muzikalije. Komisijska prodaja odora sviju kategorija NASLOV: JUGOSLOVENSKA SOKOLSKA MATICA, LJUBLJANA, NARODNI DOM TELEFON BROJ 2S-43. — POŠTANSKO ČEKOVNI RAČUN LJUBLJANA: U.ttJI ZAHTEVAJTE CENIK Izdaje Save* Sokola kraljevine Jugoslavije (E. Gangl) • Glavni I odgovorni urednik Sljepan Celar e lireduje Redakcijski odsek • Za upravu i oglase odgovara Mica Košč*va Tiska Učiteljska tiskarna (predstavnik Franci Štrukelj); svi u Ljubljani