ANNALES • Ser. hist. sociol. • 12 • 2002 • 1
original scientific paper	UDK 811.163.42'282'367.625 (J in Z Istra)
prejeto: 2001-06-28
SINONIMKA I METAFORIKA GLAGOLA MHODATIM U GOVORIMA
JUŽNE I ZAPADNE ISTRE
Viktor BOŽAC
Sveučilište u Rijeci, Filozofska fakulteta u Puli, HR-52100 Pula, Ulica I. Matetica Ronjgova 1
IZVLEČEK
V pričujočem članku avtor obravnava številne in zelo različne izraze, ki pomenijo "hoditi", ne pa tudi drugih, pogosto njihovih osnovnih pomenov, kakršen je npr. grabiti - jemati. Takšno jezikovno bogastvo bi bilo mogoče prikazati tudi za druge ljudske aktivnosti, s čimer bi se popolneje prikazala kultura in pogled na svet ljudi določenega kraja.
Na osnovi dolgoletnih opažanj in beleženj posebnosti čakavščine na območju južne in zahodne Istre, ne pa na osnovi literature, saj o tej temi sploh ne obstaja, želi avtor v članku opozoriti, prvič, na jezikovno bogastvo ljudske govorice, in to zgolj ob upoštevanju izražanja v povezavi z glagolom hoditi (iti), pešačiti, drugič, kar najbolj natančno pojasniti uporabo posameznih glagolov v zvezi s pešačenjem, in, tretjič, pripraviti bralce na razmišljanje in razvijanje občutka za jezik, za pravilno in lepo jezikovno izražanje ob vsaki priložnosti.
Ključne besede: čakavščina, glagol "hoditi", glagolske oblike, sinonimi, metafore, pogovorni jezik, j in Z Istra
SYNONYMY AND METAPHORICS OF THE VERB "HODATI" (TO GO) IN THE IDIOMS
OF SOUTHERN AND WESTERN ISTRIA
ABSTRACT
The present contribution deals with the numerous and very diverse expressions meaning "to go", and not with some other, often their basic meanings, such as to seize - to take. Such linguistic richness could also be demonstrated for other people's activities, with which culture and view of the world by people of certain places would be presented more thoroughly.
On the basis of some prolonged observations and annotations of the peculiarities of the "čakavština" language spoken in southern and western Istria - and not on the basis of literature which, in fact, does not exist in this respect at all - the author wishes to call our attention, firstly, to the linguistic richness of popular language, and this merely by taking into account the expressions dealing with the verb to walk (to go), secondly, to explain, as accurately as possible, the use of separate verbs in connection with walking and, thirdly, to get the readers to reflect on and to develop the feeling for language, to get them interested in a proper and linguistically attractive manner of expression on every occasion.
Key words: "čakavština" language, verb "to go", verbal forms, synonymous, metaphors, spoken language,
S and W Istria
73
ANNALES • Ser. hist. sociol. • 12 • 2002 • 1
Viktor BOZAC: SINONIMKA I METAFORIKA GLAGOLA "HODATI" 8 GOVORIMA JUŽNE I ZAPAONE ISTRE, 73-86
"Zuji, žveči, zvoni, zvuči, šumi, grmi, tutnji, huči -To je jezik roda moga!"
(Petar Preradovic: Jezik roda moga)
UVOD
Opcepoznata je činjenica da je jezik živ organizam u stalnoj poznanosti s društvenim zbivanjima, ili kako reče Niccolo Tommaseo, talijanski književnik podrije-tlom iz Hrvatske (Sibenik 1802. - Firenze 1874.): "Jezik i pojedine riječi predstavljaju simbole za komuniciranje, etičku vrijednost društvenog života, civilizacije i politike." (...) To nam potvrduju i brojni raznovrsni izrazi za hodanje, nastali tijekom stoljeca a rabe se i danas u svakodnevnom govoru na navedenom području u Istri.
U ovom radu prikazujemo brojne i raznolike izraze koji znače "hodati", ali ne i druga, često i njihova osnovna značenja, kao npr. brisati - trti, grabiti - uzimati, i dr. Takvo bi se jezično bogatstvo moglo prikazati i za druge ljudske aktivnosti, čime bi se potpunije prikazala kultura i pogled na svijet ljudi dotičnog kraja.
I samo letimičnim pogledom na navedene glagole koji se rabi u vezi s hodanjem može se ustanoviti da pre-vladavaju izvorni čakavski izrazi, uz brojne književne (standardne) hrvatske izraze, što potvrduje čvrstu povezanost navedenog kraja s ostalim područjem hrvatskog jezika. Izrazi preuzeti iz drugih jezika su obično preoblikovani, a rezultat su nekadašnjeg izravnog dodira s dotičnim jezicima - koji su svojedobno bili i upravni jezici (talijanski i njemački) u navedenom kraju. No valja primijetiti da su čakavci i standardne hrvatske riječi i tu-dica često prilagodili svom jezičnom osjecaju. To vidimo kad usporedimo čakavske izraze s onima zapisanim u velikom Akademijinom Rječniku (JAZU/HAZU, Zagreb 1880.-1976.) i u novom Rječniku hrvatskog jezika Vladimira Anica, izd. Novi Liber, Zagreb 1998. (3. izd.).
Šišan / Sissano (foto: D. Krmac, 2001).
U navedenim čakavskim govorima prevladava stara silazna akcentuacija, ali i pri preskakivanju naglaska na prethodni slog u riječi, silazni se naglasci često reflek-tiraju kao silazni, kratki ili dugi, a ne kao u standardnom jeziku: ulazni na drugom, a spori na kratkom slogu. No ima slučajeva u kojima susrecemo i posve pravilno standardno, književno naglašavanje, u prvom redu u izrazi-ma koji su u novije vrijeme preuzeti iz književnog jezika.
Uz nesvršene glagole u neodredenom obliku (infini-tivu) dati su uobičajeno samo najosnovniji glagolsk oblici (gl. pril. sadašnji i gl. imenica), odnosno slučajev s neobičnim čakavskim oblikom, dok se ostali oblic mogu lako odrediti na temelju rečenog. Navedeni su poneki učestali i savršeni glagoli dotičnog korijena, ako su oni vrlo česti, čak i češci od nesvršenog glagola, dok bi njihovim dosljednim navodenjem ovaj rad bio pre-opširan za ovu prigodu.
Radi potpunijeg pregleda narodnog izražavanja u vezi s hodanjem, donosimo i kraci pregled često upo-trebljavanih priloga načina, no bez onih kojima se izražava emotivno stanje subjekta: veselo, tužno, mučno, žalostno i sl.
KRATICE I ODREDNICE
+	znak kojim se označuje pretpostavljena
nepotvrdena riječ
atrib.	atribut
čak.	čakavski
ekspres.	ekspresivno
engl.	engleski
gl.	glagol
gl. im.	glagolska imenica
HAZU	Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti
(ranije JAZU - v.)
i dr.	i drugi
ikav.	ikavski
im.	imenica
imp.	imperativ
iron.	ironično
itd.	i tako dalje
izd.	izdanje
JAZU	Jugoslovenska akademija zananosti i
umjetnosti (danas HAZU - v.)
lat.	latinski
nesvrš.	nesvršeni vid glagola
njem.	njemački
pogrd.	pogrdno
prez.	prezent
pril. sad.	prilog sadašnji
razg.	razgovorno
svrš.	svršeni vid glagola
tj.	to jest
usp.	usporedi
v.	vidi
vojn.	vojnički
74
ANNALES • Ser. hist. sociol. • 12 • 2002 • 1
Viktor BOZAC: SINONIMKA I METAFORIKA GLAGOLA "HODATI" 8 GOVORIMA JUŽNE I ZAPAONE ISTRE, 75-86
GLAGOLI KOJIMA SE IZRIČE HODANJE
B
basati, nesvrš. (pril. sad. basajuci, gl. im. basanje) -hodati nemareci kako, kuda i kamo; svrš. nabasati -naici nepredvideno na koga ili na što; banuti - stici nenadano.
bazati, nesvrš. (pril. sad. bazajuci, gl. im. bazanje) -kretati se bez odredena cilja, švrljati (v.), tumarati (v.).
bizati, nesvrš. (pril. sad. bižeci, gl. im. b?žanje) -hodati brzo, žuriti se kamo; upitno: kamo bižfš? (bježiš); imp. blži (blš) cia! - idi dalje!
blentati/blentarl ti, nesvrš. (pril. sad. blentajuci/blen-tareci, gl. im. blentanje/blentarenje) - ici kamo nepotrebno; svrš. poblentati - poci.
branati, (nesvrš. sad. branajuci, gl. im. brananje) -hodati vukuci noge poput brane po izoranoj zemlji ili nesmiljeno vlaka - ti (v.) po travi na sjenokoši.
brgešati, nesvrš. (pril. sad. brgešajuci, gl. im. brge-šanje) - hodati brzo u hlačama (čak. brgešama) širokih nogavica koje se trljaju jedna o drugu.
brisati, nesvrš. (pril. sad. brlšuci, gl. im. brisanje) -udaljavati se brzim korakom; bježati kad se učini komu što nažao; svrš. izbrisati - brzo nestati; pobjeci.
brticati, nesvrš. (pril. sad. brticajuci, gl. im. brticanje) - hodajuci nogama udarati sitno kamenje, kaže se i kopunati (v.) (bltica ili kopun - udarac papkom ili kopitom pojedinih životinja).
bizati, nesvrš. (pril. sad. blzajuci, gl. im. blzanje) -hodati brzo, žuriti (v.) kamo.
C
camblatati, nesvrš. (pril. sad. camblatajuci, gl. im. camblatanje) - ici kamo nepotrebno i nepoželjno, često i prečicama preko polja ili livada.
capkati, nesvrš. (pril. sad. capkajuci, gl. im. cap-kanje) - hodati ubrzano i sitnim koracima, uz blago udaranje stopalima, pa se kaže i tapkati (v.).
cavatati, nesvrš. (pril. sad. cavatajuci, gl. im. cava-tanje) - 1. hodati u grubim platnenim kucnim papučama (čak. cavatama); 2. hodati tamo-amo tražeci što od kuce do kuce, ili gradu od ducana do ducana; isto što i pa-puc a ti (v.).
cokuTati, nesvrš. (pril. sad. cokutajuci, gl. im. coku-lanje) - kretati se u gruboj drvenoj obuci, rjede u teškim kožnim cipelama; klompati (v.).
cuftati, nesvrš. (pril. sad. cuftajuci, gl. im. cuftanje) -hodati ubrzano i malo pognuto kao da se što vuče, što podsjeca na vlak i zvuk lokomotive: cuf-cuf, pa otuda takav izraz.
cOncati, nesvrš. (pril. sad. cOncajuci, gl. im. cunca-nje) - hodati kao po oprugama, tj. spuštajuci i dižuci tije-lo.
cuncljati, nesvrš. (pril. sad. cuncjajuci, gl. im. cun-cljanje) - hodati kamo nevoljko, nerado, s malo volje;
svrš. pocuncljati - poci (docuncljUti - doci) što moljakati, prosjačiti.
cundrati, nesvrš. (pril. sad. cundrajuci, gl. im. cun-dranje) - pogrd. ici kamo nepotrebno i nepoželjno; im. glasi cundre.
cuntati, nesvrš. (pril. sad. cuntajuci, gl. im. cuntanje)
-	isto što i cundrati, ali s manje pogrdnim značenjem.
cupkati, nesvrš. (pril. sad. cupkajuci, gl. im. cupka-nje) - kretati se sitnim korakom uz lagano tupkanje nogama.
O
dilati, nesvrš. (pril. sad. dilajuci, gl. im. dilanje) -kretati se oštrim i uskim korakom trljajuci nogu uz nogu poput dilanja drva za odredenu upotrebu.
dimiti, nesvrš. (pril. sad. dimis ci, gl. im. dimljenje)
-	hodati brzo čvrstim korakom, nestajati komu s vidika; svrš. izdimiti - nestati bestraga, izgubiti se.
dohoditi, nesvrš. (pril. sad. dohodeci/dohodeci, gl. im. dohodenje/dohodenje) - dolaziti; svrš. doci/dojti, rivati (tal. arrivare).
dotaziti, nesvrš. (pril. sad. dotazeci, gl. im. dotaže-nje) - isto što i dohoditi (v.).
dondutati se, nesvrš. (pril. sad. donduTajuci se, gl. im. dondulanje) - hodati polako, mlitavo i ljuljajuci se (tal. dondolare).
drlblati, nesvrš. (pril. sad. drlblajuci, gl. im. drlb-lanje) - obično u nogometu brzo i spretno tjeranje lopte vijugavo malim, izmjeničnim pokretima nogu protivnič-kog igrača koji mu nastoji oduzeti loptu, nadmudriti ga. dripiati, nesvrš. (pril. sad. drlpajuci, gl. im. drlpanje)
-	ubrzano žurno ici za kim, npr. dijete za majkom; repiati (v.); svrš. podripati - poci, potapkati za kim.
d?mati, nesvrš. (pril. sad. d?majuci, gl. im. d?manje)
-	hodati tresuci tijelo i postrugivati ili drsati nogama.
d?ncati, nesvrš. (pril. sad. d?ncajuci, gl. im. d?n-canje) - ici kamo rado, laganim i brzim korakom, gotovo poskakujuci ili plešuci, npr. ici na kakvu zabavu, ples ili u goste; svrš. pod?ncati.
d?ndati, nesvrš. (pril. sad. d?ndajuci, gl. im. d?nda-nje) - isto što i d r mati.
drsati, nesvrš. (pril. sad. drsajuci, gl. im. drsanje) -hodati potresujuci tijelo i postružujuci nogama; usp. dr-mati.
drucati, nesvrš. (pril. sad. drucajuci, gl. im. drucanje)
-	hodati ukručeno i udarajuci stopalima; svrš. podrucati (kamo), poci.
D
dipiati, nesvrš. (pril. sad. d?pajuci, gl. im. d?panje) -1. radosno i bučno skakutati; 2. trčkarati tamo-amo radi obavljanja kakva posla; svrš. dipiti/dipnuti, - naglo skočiti proizvodeci buku; na brzinu jednim skokom komu što ukrasti i pobjeci.
75
ANNALES • Ser. hist. sociol. • 12 • 2002 • 1
Viktor BOZAC: SINONIMKA I METAFORIKA GLAGOLA "HODATI" 8 GOVORIMA JUŽNE I ZAPAONE ISTRE, 73-86
F
filfti, nesvrš. (pril. sad. filfjuci, gl. im. filanje) - ho-dati vrlo brzo da se ne zakasni na odredište: svrš. pofilf-ti - poci kamo vrlo brzim korakom.
frckati, nesvrš. (pril. sad. frckajuči, gl. im. frckanje)
-	hodati brzo sitnim koracima te lagano dodirajuci tlo, što podsjeca na frcanje ili prelijetanje sitne ptice s grane na granu.
frndati, nesvrš. (pril. sad. frndajuči, gl. im. frndanje)
-	hodati vrlo raspoloženo laganim korakom jedva dodirajuci tlo, npr. odlazeci na kakvu zabavu ili u posjet voljenoj osobi; svrš. pofrndati - poci (frndalac - zvrk).
fUsti se/fUzati se, nesvrš. (pril. sad. fUzuci se/fuzajuči se, gl. im. fuzanje) - 1. (s)klizati se (v.); 2. kretati se kra-domice; svrš. proftusti se - pasti.
G
gacati, nesvrš. (pril. sad. gucajuči, gl. im. gucanje) -hodati dugim korakom po visokoj travi ili po blatu poput peradi ili krupne stoke.
galopliti, nesvrš. (pril. sad. galopUjuci, gl. im. galopa-nje) - ici kamo iz znatiželje ubrzano i dugim korakom, pa se kaže i "galopati kao konj"; svrš. pogalopati - poju-riti.
gaziti, nesvrš. (pril. sad. ghzeci, gl. im. ghženje) - 1. ici čvrstim vojničkim korakom; 2. hodati (mastiti) po oranici i poljoprivrednim kulturama, travi sjenokoše i sl.
gegati se, nesvrš. (pril. sad. gegajuči se, gl. im. gega-nje) - ici polako i gibati se lijevo-desno kratkim i širokim koracima poput gusaka.
giEati se, nesvrš. (pril. sad. gfbajuči se, gl. im. gfba-nje) - hodati polako i ukočeno, jedva podižuci stopala, obično pri hodanju u mraku.
gigaljati se, nesvrš. (pril. sad. gig"aljeci se, gl. im. gi-gHljenje) - hodati pomocu gigalja, hodulja, štula, štaka (čak krocula, trampula); usp. kronculati, trampulati, tetu-rati se.
gm-zati, nesvrš. (pril. sad. gmažuci, gl. im. gmazanje)
-	1. kretati se potrebuške, na laktovima i koljenima, pu-zati (v.); 2. ici pred kim vrlo ponizno, bez ponosa, pu-zati.
gondulati se, nesvrš. (pril. sad. gondulajuči se, gl. im. gondulanje) - hodati polako, bezvoljno i ljuljajuci se kao u čamcu, gonduli (tal. gondola).
grabiti, nesvrš. (pril. sad. grabeči, gl. im. grabenje) -
1.	kretati se dugim korakom želeci, stici kamo što prije;
2.	žuriti, hitati za kim da ga se sustigne.
*gredti, nesvrš., ima samo prez.: greden/gren, gre-deš/greš, grede/gre, gredemo/gremo, gredete/grete, gre-du, te pril. greduči (iduci, hodeci), a za druge oblike rabe se oblici gl. iči i hodati/hoditi (v.).
grnuti/grlunuti, svrš. - (kamo ili koga) nahrupiti, jur-nuti.
grOndati, nesvrš. (pril. sad. grGndajuči, gl. im. grunda-
nje) - ici na vlastiti zemljišni posjed, imanje (njem. Grundbesitz); svrš. pogrundati (poci), dogrundati (doci, stici).
gijrati se, nesvrš. (pril. sad. gurajuči se, gl. im. gQra-nje) - nasilno ici naprijed kroz gužvu; svrš. gurnuti se -probiti se.
gurkati (koga, što, se) nesvrš. (pril. sad. gurkajuči, gl. im. gurkanje) - ici polako gurajuci; svrš. gurknuti.
gužvati se, nesvrš. (pril. sad. gužvajuči se, gl. im. guž-vanje) - hodati polako kroz mnoštvo, gužvu; usp. gOrati se, r i vati se.
H
hancati, nesvrš. (pril. sad. hfncajuči, gl. im. han-canje) - pogrdno za brzo hodanje žureci na kakvu zabavu ili susret s kakvom osobom, što drugi ne odobravaju; svrš. pohancati (poci), dohancati (doci).
hitati, nesvrš. (pril. sad. hltajuči, gl. im. hltanje) -žuriti kamo da se što prije stigne na cilj, npr. radi pru-žanja pomoci komu u nevolji; svrš. pohltati - poci vrlo žurno.
hltriti, nesvrš. (pril. sad. hltreči, gl. im. hltrenje) -vrlo brzo, munjevito žuriti kamo.
hodati, nesvrš. (pril. sad. hodajuči, gl. im. hodanje) -kretati se pješke opcenito; česti su i učest. gl. hoževati, dohaževati, rjede dohajati; imp. hoj!, homo!, hote!; usp. iči.
hoditi, nesvrš. (pril. sad. hodeči) - isto što i hodati.
hodati, nesvrš. (pril. sad. hramajuči, gl. im. hrama-nje) - šepati (v.).
hfliti, nesvrš. (pril. sad. hfleči, gl. im. hfljenje) - vrlo brzo radosno j u riti, hitati (kamo).
huljati se, nesvrš. (pril. sad. hOljajuči se, gl. im. hu-ljanje) - prilaziti kradom, prikradati se s kakvom lošom namjerom; im. hulja - podlac.
)čS/lti, nesvrš. (pril. sad. Iduči) - 1. kretati se pješke; 2. hodati prema odredenom cilju; 3. ici u (pohadati) ško-lu; 4. hodati (družiti se) s kim; 5. napredovati i dr.; brojni su svrš. glagoli s predmecima dojti, naSti, pojti, zajti; imp. hoj!, homo!, hote!; usp. *gredti i hodati.
J
jezditi, nesvrš. (pril. sad. jezdeči, gl. im. jezdenje) -kretati se vrlo brzo, j u riti, što nalikuje na galopiranje konja.
jurcati, nesvrš. (pril. sad. jurcajuči, gl. im. jurcanje) -j u riti tamo-amo, trčkarati bez jasna cilja, tj. zbunjeno, smotano.
juresati, nesvrš. (pril. sad. juresajuči, gl. im. juresanje) - trčkarati za kim vrlo brzo iz znatiželje, a nepoželjan.
76
ANNALES • Ser. hist. sociol. • 12 • 2002 • 1
Viktor BOZAC: SINONIMKA I METAFORIKA GLAGOLA "HODATI" U GOVORIMA JUŽNE I ZAPADNE ISTRE, 75-86
jurlšati, nesvrš. (pril. sad. jurlšajuci, gl. im. jurlša-nje) - 1. kretati se borbeno protiv neprijatelja u ratu, napadati, izvoditi juriš; 2. opcenito ici protiv koga, nava-ljivati na koga.
juriti, nesvrš. (pril. sad. jureci, gl. im. jurenje) - 1. kretati se vrlo brzo; 2. razg. naganjati koga, tjerati, tražiti i hvatati; 3. žuriti se kamo zbunjeno, smeteno, kao "muha bez glave"; svrš. jUrnuti (navaliti); im. jurnjava -kretanje u žurbi, trčanje, natjerivanje i sl.
K
kasati, nesvrš. (pril. sad. kasajuci, gl. im. kasanje) -1. hodati žurno dugim korakom poput konja u kasu; 2. kretati se zaostajuci za kim, Naskati (v.).
kaskati, nesvrš. (pril. sad. kaskajuci, gl. im. kaskanje)
-	dem. od kaskati (v.), uz poteškoce kretati se za kim ili uz koga; svrš. pokaskati (kamo) - poci polako.
klembesiiti, nesvrš. (pril. sad. klembesajuci, gl. im. klembesanje) - pogrd. kretati se za kim klimavo i nepoželjno klempati (v.).
klampati, nsevrš. (pril. sad. ktampajuci, gl. im. ktam-panje) - hodati nespretno, pognuto i neskladno.
klatariti, nesvrš. pogrd. (pril. sad. klatareci, gl. im. kltarenje) - hodati tamo-amo bez jasnoga cilja, poput klata u zvonu: skitati se (v.), lunjati (v.); svrš. poklatafiti
-	poci u nepoznatom pravcu.
klatiti, nesvrš. pogrd. (pril. sad. klatisci, gl. im. kla-cHnjH) - 1. kretati se tražeci što na sve strane; 2. isto što i klatariti (v.).
klecati, nesvrš. (pril. sad. klecajuci, gl. im. klecanje)
-	hodati bez čvrsta uporišta u koljenima; svrš. poklec-nuti - oslabiti i popustiti u hodu (ili radu).
krimati, nesvrš. (pril. sad. ktimajuci, gl. im. ktima-nje) - hodati bezvoljno, pospano, spuštene glave; svrš. pokrimati (kamo) - poci klimajuci; pocuntati (v. cuntati).
klinčati, nesvrš. pogrd. (pril. sad. klinčajuci, gl. im. klinčanje) - hodati kamo nepotrebno i nepoželjno -kaže se obično za djecu; svrš. poklinčati; im. klfnci (balavci, balavurdija).
kripsati, nesvrš. (pril. sad. ktipsajuci, gl. im. ktip-sanje) - kretati se polako, umornim korakom, jedva po-dižuci stopala; svrš. poktipsati - poci, otici (kamo).
kl-zati, nesvrš. (pril. sad. klfžuci, gl. im. klfzanje) -kretati se po glatkoj, klizavoj površini (led, kamen) bez odvajanja stopala od tla; svrš. (s)kriznuti - pasti na tlo; isto što i fiusti se (v.); usp. sklizdati se.
klompati, nesvrš. (pril. sad. klompajuci, gl. im. klom-panje) - hodati u klompama - obuca s drvenom potpla-tom, zatvorena u dijelu koji pokriva prste.
klopotati, nesvrš. (pril. sad. klopotajuci, gl. im. klo-potanje) - hodati u cokulama ili nanulama (u papučama s drvenom potplatom.
klfackati, nesvrš. (pril. sad. klfackajuci, gl. im. klfac-kanje) - 1. hodati stupkajuci i jače pregibajuci koljena uz malko priginjane glave; 2. hodati kradomice (kra-
dom, krišom), oprezno skrivajuci se radi iznenadenja (koga); svrš. poklfackati - otici potiho i neprimjetno.
kljockati, nesvrš. (pril. sad. klfockajuci, gl. im. klfoc-kanje) - hodati mlitavo uz jače klimanje glavom i tupka-njem nogama.
kolutati se, nesvrš. (pril. sad. kolUtajuci se, gl. im. kolutanje) - kretati se izvodeci kolute rukama, nogama i čitavim tijelom.
kopunati, nesvrš. (pril. sad. kopuQajuci, gl. im. kopu-nhnje) - hodati i nogama udarati i kotrljati kamenje pred sobom.
koracati, nesvrš. (pril. sad. koracajuci, gl. im. kora-čanje) - kretati se nemoralnim ili malo izrazitijim korakom; svrš. koraknuti, iskoraknuti, zakoraknuti.
kotrljati se, nesvrš. (pril. sad. kotrljajuci se, gl. im. kotrljanje) - 1. kolutati se, prevrtati se preko glave, valjati se bočno; 2. kretati se ubrzano nizbrdo; rulati se (v.), rolati se (v.).
kotirati se, nesvrš. (pril. sad. koturajuci se, gl. im. kotiranje) - 1. kretai se pomocu koturaljki (cipela s ko-tačicima); 2. hodati polako, mlitavo, umorno.
kretati (se), nesvrš. (pril. sad. krecuci, gl. im. kretanje) - 1. ici (prema, k, ka), odlaziti s jednog mjesta prema drugome; 2. biti pokretan; pješačiti, šetati.
krivudati, nesvrš. (pril. sad. krivudajuci, gl. im. krivu-danje) - ici lijevo-desno zaobilazeci kakve prepreke na putu.
kroculati, nesvrš. (pril. sad, kroculajuci, gl. im. kro-culhnje) - 1. kretati se pomocu krocula ili štaka (njem. Krücke, Krückstock; tal. gruccia); 2. hodati teškim i bučnim korakom.
krociti, nesvrš. ekspres. (pril. sad. kroceci, gl. im. krocenje) - ici (kamo) smjelo, koračati odvažno.
kružiti, nesvrš. (pril. sad. kružeci, gl. im. kruženje) -
1.	kretati se kao da se opisuje kružnica; 2. hodati od mjesta do mjesta; ici na sve strane tražeci ili raznoseci što.
L
landrati, nesvrš. pogrd. (pril. sad. landrajuci, gl. im. landranje) - ici kamo nepotrebno, lunjati (v.); svrš. polandrati; im. landraš- lutalica (njem. Land, herumlaufen
-	lunjati naokolo).
taziti, nesvrš. (pril. sad. tazeci, gl. im. tazenje) - 1. kretati se polako i potiho poput gmazova (gmizavaca);
2.	prilaziti (komu, čemu) kradomice, neprimjetno.
letati se, nesvrš. (pril. sad. lelajuci se, gl. im. listanje)
-	ljuljati se ili njihati se u hodu lijevo-desno; svrš. odle-lati se - poci (kamo) polagano, sporo, ljuljajuci se, nji-šuci se.
leperiti, nesvrš. (pril. sad. leperici, gl. im. leperenje)
-	ici kamo nepozvan; svrš. poleperl ti - poci, pohitati kamo nepozvan i nepoželjan.
letlti, nesvrš. ekspres. (pril. sad. leteči, gl. im. letenje) - hodati vrlo brzo laganim korakom ("letjeti")
77
ANNALES • Ser. hist. sociol. • 12 • 2002 • 1
Viktor BOZAC: SINONIMKA I METAFORIKA GLAGOLA "HODATI" 8 GOVORIMA JUŽNE I ZAPAONE ISTRE, 73-86
obavljajuci kakav važan i neodgodiv posao (zadatak); svrš. doletiti - doci; poletiti - poci, poletjeti.
lunjati, nesvrš. (pril. sad. lunjajuci, gl. im. lunjanje) -hodati bez jasna cilja, zbunjeno lutati, klatiti (v.).
tuskati, nesvrš. (pril. sad. tuskajuci, gl. im. tuskanje) -hodati bahato, naprsito i snažno udarajuci nogama; raztuskati - poderati obucu.
lutati, nesvrš. (pril. sad. lutajuci, gl. im. lutanje) -kretati se ne znajuci pravi put; 2. ici bez cilja, tumarati (v.); svrš. dolutati - nenadno doci; polutati - poci u ne-poznatom pravcu.
lfockati, nesvrš. (pril. sad. lfockajuci, gl. im. ljocka-nje) - hodati sitnim i umornim korakom zabacujuci te-žinu tjela s noge na nogu i klimajuci glavom; svrš. lfoc-nuti, pljocnuti - pasti na nos.
lfoskati, nesvrš. (pril. sad. lfoskajuci, gl. im. lfoska-nje) - ici čvrstim korakom i snažnim gaženjem, obično po blatu ili kaljuži; svrš. lfosnuti - pasti: v. plfoskati.
ljuljati se, nesvrš. (pril. sad. ljuljajuci se, gl. im. ljO-ljanje) - hodati njišuci se; usp. letati se.
M
magliti, nesvrš. (pril. sad. magleci, gl. im. maglenje)
-	hodati brzo, ali tiho poput magle nošene vjetrom; svrš. odmagliti, razg. "dati vjetra petama" - pobjeci, nestati.
mahutati, nesvrš. (pril. sad. mahutajuci, gl. im. mahu-tanje) - hodati ubrzano i snažno zamahivati rukama.
mantetati, nesvrš. (pril. sad. mantelajuci, gl. im. man-telanje) - ici ubrzano zaogrnut ogrtačem (bez rukava), plaštom (tal. mantello) te snažno zamahujuci rukama.
marcati, nesvrš. uzviš. (pril. sad. marcajuci, gl. im. marcanje) - koračati vojničkim korakom (tal. marciare); usp. marširati.
marširati, nesvrš. (pril. sad. maršfrajuci, gl. im. mar-šfranje) - hodati svečanim vojničkim korakom, stupati u maršu; svrš. umarširati - uci kamo pobjedonosno (u rat).
mastlti, nesvrš. (pril. sad. masteci, gl. im. mastenje) -
1.	neodlučno hodati tamo-amo u ograničenom prostoru;
2.	gaziti po odrdenoj zemlji, poljoprivrednim kulturama ili visokoj travi na sjenokoši; 3. bosonogo hodati i gnje-čiti grožde u kakvom sudu radi dobivanja mošta i vina; 4. na gumnu hodati po klasju žitarica ili po zrelim suhim mahunama raznih poloprivrednih kultura radi odjeljiva-nja zrnja od pljeve, odnosno od mahuna; usp. mastuhati i pešt a ti.
mastuhati, nesvrš. (pril. sad. mastuhajuci, gl. im. ma-stuhanje) - isto što i mastlti, pestuhati i peštati.
mesti, nesvrš. (pril. sad. metuci, gl. im. metenje) - 1. kretati se ubrzano bježeci pred kim; 2. hodati uz neznatno dizanje nogu te tako po zemlji dižuci prašinu (usp. prašiti); svrš. razg. pomesti se - otici kao nepo-željan, pokupiti se.
micati se, nesvrš. (pril. sad. micuci se, im. micanje)
-	kretati se polako, sporo, jedva primjetljivo, uočljivo;
svrš. maknuti se, pomaknuti se, odmaknuti se, primaknu-ti se.
migati, nesvrš. (pril. sad. migajuci, gl. im. miganje)
-	hodati vrlo brzo oštrim korakom, što podsjeca na miganje (bljeskanje) munje.
migoljiti (se), nesvrš. sad. migoljeci, gl. im. migolje-nje) - 1. kretati se uvijajuci se, brezvoljno; 2. hodati za-obilazeci prepreke; 3. izbjegavati dužnosti, obaveze, kloniti se rada; svrš. odmigoljiti - otici, nestati nepri-mjetno.
miguljiati, nesvrš. (pril. sad. miguljUjuci, gl. im. migu-ljanje) - kretati se ubrzo i živahno, obično lijevo-desno izmedu ljudi ili raznih predmeta postavljenih kao prepreke kretanju ravno; svrš. odmiguljati - nestati, otici vrlo brzo i potiho.
mlatarati, nesvrš. (pril. sad. mlatarajuci, gl. im. mla-taranje) - 1. hodati snažno zamahujuci rukama; 2. hodati tamo-amo bez jasna cilja.
mlatiti, nesvrš. (pril. sad. mlateci, gl. im. mlacenje) -1. kretati se odvažno, često prečice, preko polja ili livada; 2. ici kamo srdito, gazeci bezobzirno, kao mla-tom po žitu na gumnu; pomlatiti - poci kamo iz prkosa, svojevoljno.
motati se/motati se, nesvrš. (pril. sad. motajuci se, gl. im. motanje) - kretati se tamo-amo bez jasna cilja, vrtjeti se (v.), muvati se (v.).
muvati se, nesvrš. (pril. sad. muvajuci se, gl. im. mu-vanje) - besciljno se kretati, motati se, tumarati (v.).
N
nabadati se, nesvrš. (pril. sad. nabadajuci se, gl. im. nabadanje) - 1. hodati u cipelama s izrazito visokim potpetnicama; 2. hodati na prstima stopala po blatu, ili zbog kakve rane na peti.
nadolaziti, nesvrš. (pril. sad. nadolazeci, gl. im, na-dotaženje) - dolaziti (dohoditi) više njih pojedinačno.
nailaziti, nesvrš. (pril. sad. naitazeci, gl. im. nailaže-nje) - isto što i nadolaziti.
nap"adati, nesvrš. (pril. sad. nap"adajuci, gl. im. napadanje) - nasilno ici protiv koga, npr. u ratu; usp. nasrtati i navalj ivati.
napredovati, nesvrš. (pril. sad. napredujuci, gl. im. napredovanje) - kretati se naprijed.
napuštati, nesvrš. (pril. sad. napuštajuci, gl. im. na-puštanje) - ostavljati koga ili što, ici dalje; svrš. napustiti
-	ostaviti.
nasrtati, nesvrš. (pril. sad. nas~rčuci, gl. im. nasrta-nje) - silom napadati ili navaljivati na koga; svrš. nasi-nuti - navaliti na koga.
nataklvati se, nesvrš. (pril. sad. natakfvajuci se, gl. im. natakivanje) - hodati na petama s uzdignutima prstima stopala, obično po blatu ili kaljuži (tal. tacco -potpetnica, peta).
nat-kati se, nesvrš. (pril. sad. natlcuci se, gl. im. natfkanje) - 1. hodati u natikačama, u obuci otvorene
78
ANNALES • Ser. hist. sociol. • 12 • 2002 • 1
Viktor BOZAC: SINONIMKA I METAFORIKA GLAGOLA "HODATI" U GOVORIMA JUŽNE I ZAPAONE ISTRE, 75-86
pete, koja se samo natakne na stopalo; 2. hodati na prstima u zatvorenoj obuci da se ne zapadne u blato čitavim stopalom.
navaljivati, nesvrš. (pril. sad. navalfujuci, gl. im. na-valjfvanje) - isto što i nasltati (v.).
NJ
njiKati se, nesvrš. (pril. sad. njlhajuci se/njašuci se, gl. im. njhanje) - ici polako, umorno, ljuljajuci se lije-vo-desno s noge na nogu; usp. letati se.
O
obitaziti, nesvrš. (pril. sad. obitazeci, gl. im. obitaže-nje) 1. posjecivati ili nadgledati koga ili što; 2. ici za-obilazno zbog kakve prepreke na putu; svrš. ob Ici, za-ob aci.
odtaziti, nesvrš. (pril. sad. odtazeci, gl. im. odtaže-nje) - 1. ici kamo često, npr. na posao, u posjet i sl.; 2. napuštati koga, mjesto stanovanja ili rada; svrš. otaci -otputovati.
odmetati se, nesvrš. (pril. sad. odmlcuci se, gl. im. odmlcanje) - zbog nesloge i pobune napuštati kakvo društvo ili organizaciju i odlazak iz mjesta boravka; svrš. odmetnuti se - pobuniti se i otici svojim putem; im. odmetnik.
odmlcati (se), nesvrš. (pril. sad. odmlcuci (se), gl. im. odmlcanje) - udaljavati se od koga ili čega; svrš. odmaknuti se - udaljiti se.
okoTišati, nesvrš. (pril. sad. okotišajuci, gl. im. okott sanje) - 1. hodati oko čega radi nadgledanja iz pri-krajka; 2. kružiti u blizini onoga što se želi dobiti bez izravno pitanja ili molbe.
okruž i vati, nesvrš. (pril. sad. okružujuci, gl. im. okružfvanje) - hodati okolo koga ili čega; svrš. okruž! ti - napraviti krug ili stati okolo koga ili čega.
ophoditi, nesvrš. (pril. sad. ophodeci, gl. im. opho-denje) - obilaziti, izvidati; posjecivati; kružiti od jednog mjesta do drugoga.
opkoljavati, nesvrš. (pril. sad. opkoljavajuci, gl. im. opkoljavanje) - stavljati se u krug oko koga ili čega; svrš. opkotiti - stati, postaviti se u krugm okružiti.
P
pahljUti, nesvrš. (pril. sad. pahljUjuci, gl. im. pahlja-nje) - hodati kamo brzo, potiho i laganim korakom; svrš. popahlj~ati - poci kamo potiho, neprimjetno.
patiti, nesvrš. (pril. sad. paleci, gl. im. paljenje) - ici kamo vrlo brzim korakom, žuriti se; 2. odlaziti kamo srdito, uvrijedeno ("napaljeno") nakon kakve svade ili prepirke.
papucati, nesvrš. (pril. sad. papucajuci, gl. im. pa-pucanje) - 1. hodati u papučama; 2. kružiti tamo-amo, obično po gradu; usp. cavatati.
paradirati, nesvrš. (pril. sad. parad1 rajuci, gl. im. pa-raderanje) - 1. hodati odvažno na paradi, svečanoj voj-ničkoj smotri, proslavi; 2. hodati umišljeno kočepereci se, namecuci se komu.
pas i vati, nesvrš. (pril. sad. pasfvajuci, gl. im. pas1 vanje) - 1. prolaziti normalno pored koga ili čega; 2. pro-laziti smotru, obavljati pregled u hodu; 3. ici ili prelaziti redovito u školu iz razreda u razred; svrš. pasati - proci mimo koga, ici dalje, naprijed.
pastotati, nesvrš. (pril. sad. pastotajuci, gl. im. pasto-lánje) - hodati pojačano stupajuci cipelama (čak. pastó-lima).
pastuhati; nesvrš. (pril. sad. pastuKajuci, gl. im. pastu-hánje) - hodati stupajuci poput konja, pastuha, što je po-grdan izraz i za neodgojena mladica, luskača; usp. lus-kati.
patinati, nesvrš. (pril. sad. patinajuci, gl. im. patiná-nje) - hodati vrlo brzo, trljajuci nogu uz nogu nalik na pokrete ruke pri stavljanju kreme (čak. platine) i sjajenju cipela.
palezdrl ti, nesvrš. (pril. sad. pelezdreci, gl. im. pelez-drenje) - ici kamo za kim ubrzano iz znatiželje; svrš. popelezdriti (pocuntati) - odlunjati, dopelezdrlti - dolu-njati (docuntati).
pisntrati se, nesvrš. (pril. sad. pentrajuci se, gl. im. pisntranje) - uspinjati se s mukom, penjati se, verati se na strme uzvisine.
penjati se/peti se, nesvrš. (pril. sad. penjuci se, gl. im. penjanje) - v. pentrati se i verati se; svrš. popeti se.
pestuhati, nesvrš. (pril. sad. pestuhajuci, gl. im. pes-tuhánje) - gaziti, mastiti po rahloj zemlji ili po visokoj travi na sjenokoši; isto što i mastiti i peštati.
peštati, nesvrš. sad. (pril. sad. peštajuci, gl. im. peš-tánje) - hodati jače gazeci (čak. peštajuci); v. mastiti i pestuhati; svrš. speštati - zgnječiti, zgaziti.
p i riti, nesvrš. (pril. sad. p treci, gl. im. p ?renje) - od-micati, odlaziti vrlo brzo; otpiriti - otici, nestati, od-magliti.
plahutati, nesvrš. (pril. sad. plahutajuci, gl. im. pla-hutánje) - kretati se bučno plašeci koga ispred sebe, npr. divljač u lovu; usp. plehutati.
plehutati, nesvrš. (pril. sad. plehutajuci, gl. im. ple-hutánje) - hodati stvarajuci buku, često udarajaci o kakav pleh (metal) radi tjeranja stoke ili divljači; svrš. do-plehutati - naglo dotrčati npr. u dvorište i poplašiti živad, što često učine djeca; usp. plahutati; im. plahut i plehut.
pleskati, nesvrš. (pril. sad. pltsšuci, gl. im. plesanje) -1. izvoditi plesove; 2. poslovno žuriti na razne strane, razg. skakati u poslu; svrš. doplesUti - dojuriti, dotrčati uzbudeno.
ptesti, nesvrš. (pril. sad. pletuci, gl. im. pletenje) -hodati ukrštajuci noge, plesti nogama poput ukrštanja igala pri pletenju.
ptlvati, nesvrš. (pril. sad. ptivajuci, gl. im. ptivanje) - 1. kretati se po vodi izvodeci razne pokrete rukama, nogama i čitavim tijelom; 2. lebdjeti na vodi nošen
79
ANNALES • Ser. hist. sociol. • 12 • 2002 • 1
Viktor BOZAC: SINONIMKA I METAFORIKA GLAGOLA "HODATI" 8 GOVORIMA JUŽNE I ZAPAONE ISTRE, 73-86
vodenim strujom; svrš. doptlvati - stici kamo plivajuci ili hodajuci uz poteškoče i nevolje.
pljuskati, nesvrš. (pril. sad. pljDskajuci, gl. im. plj~as-kanje) - gaziti bezobzirno po blatu ili kaljuži te tako stopalima stvarati odredeni zvuk ili pljesak; svrš. popljas-kati (kamo) - poci; plfasnuti - pasti u blato.
pljeskati, nesvrš. (pril. sad. pljeskajuci, gl. im. pljes-kanje) - hodati po kaljuži (vodi) te stopalima stvarati izražajan zvuk ili pljesak; svrš. popljeskati (kamo), iz znatiželje ubrzano poci za kim.
pljoskati, nesvrš. (pril. sad. pljoskajuci, gl. im. pljos-kanje) - kretati se po blatu uz muklije gaženje nego što je pljuskanje i pljeskanje; svrš. pljosnuti - pasti u blato.
pohoditi, nesvrš. (pril. sad. pohodeci, gl. im. poho-denje) - posjecivati koga ili što; usp. obitaziti i ophoditi.
potaziti, nesvrš. (pril. sad. polazeci, gl. im. potaže-nje) 1. ici kamo redovito, npr. u školu (pohadati); 2. kretati se u odredeno vrijeme da bi se stiglo na cilj u predvideno vrijeme; svrš. poci.
posftati, nesvrš. (pril. sad. posfcuci, gl. im. posftanje) - kretati se spotičuci se, zapinjuci o što nogom te gubeci ravnotežu; svrš. posfnuti - zapeti i izgubiti ravnotežu, pasti.
potepati se, nesvrš. (pril. sad. potepajuci se, gl. im. potepanje) - skitati se (v.), klatariti se (v.); im. potepOh -skitnica.
potucati se, nesvrš. (pril. sad. potucajuci se, gl. im. potucanje) - tumarati, skitati se od mjesta do mjesta, od jednog do drugog čovjeka i sl.
povlačiti se, nesvrš. (pril. sad. povlačeci se, gl. im. povlačenje) - 1. vuci se, tumarati bespsleno; skitati se; 2. uzmicati pred kim, odstupati (pred neprijateljem) u ratu; svrš. povuci se.
praš^ti, nesvrš. slik. (pril. sad. prašeci, gl. im. pra-šenje) - 1. hodati vukuci noge po prašnjavom tlu te dižuci prašinu za sobom; 2. ici kamo ubrzano i nestajati kao prašina nošena vjetrom.
p"rckati, nesvrš. (pril. sad. p"rckajuci, gl. im. p"rcka-nje) - hodati poskakujuci (obično djeca), što nalikuje na vožnju motociklom.
pretaziti, nesvrš. (pril. sad. pretazeci, gl. im. pretaže-nje) - ici preko čega ili s jedne strane na drugu.
prhati, nesvrš. (pril. sad. p?šuci, gl. im. pfhanje) -kretati se brzo i poletnim korakom, što podsjeca na prhutanje ili polijetanje ptice s grane na granu.
približavati se, nesvrš. (pril. sad. priblSžujuci se, gl. im. približavanje) - dolaziti bliže (komu, čemu); svrš. priblfžiti se.
prilaziti, nesvrš. (pril. sad. pritazeci, gl. im. pritaže-nje) - dolaziti bliže (komu); svrš. pr?ci - doci blizu, približiti se.
primlcati se, nesvrš. (pril. sad. primlčuci se, gl. im. primlcanje) - micati se bliže (komu, čemu); svrš. pri-maknuti se - stati uz koga.
pristlzati, nesvrš. (pril. sad. pristlžuci, gl. im. pristlza-nje) - stizati (dolaziti) polako; svrš. pristlci - stici, doci.
protaziti, nesvrš. (pril. sad. protazeci, gl. im. protaže-nje) - ici u odredenom smjeru pored koga ili čega; svrš. proci, ici dalje.
provlačiti se, nesvrš. (pril. sad. provlačeci se, gl. im. provlačenje) - s mukom prolaziti kroz što; svrš. provOci se - proci, probiti se kroz kakav uski prolaz, otvor.
puzati, nesvrš. (pril. sad. p?žuči/p?zajuci, gl. im. pu-ženje/puzanje) - v. gmizati.
R
rangutati, nesvrš. (pril. sad. rangutajuci, gl. im. ran-gutanje) - hodati nezgrapno i teškim korakom poput orangutana.
rapotati, nesvrš. (pril. sad. rapotajoci, gl. im. rapota-nje) - 1. hodati neotmjeno gazeci u teškim cipelama s potkovicama i čavlima koji stvaraju buku; 2. ici kamo često a nepotrebno i beskompromisno.
repati, nesvrš. (pril. sad. repajuci, gl. im. repanje) -trčkarati za kim ("ici komu za repom") iz znatiželje, a nepoželjan.
rodutati se, nesvrš. (pril. sad. redurajuci se, gl. im. rodulanje) - kotrljati se, koturati se, valjati se; isto što i roTati se.
rotati se, nesvrš. (pril. sad. rotajuci se, gl. im. rolanje)
-	v. rodutati se, kotrljati se.
ropotati, nesvrš. (pril. sad. ropotajuci, gl. im. ropo-tanje) - isto što i ropotati.
rutati se, nesvrš. (pril. sad. rutajuci se, gl. im. rulanje)
-	valjati se ili kotrljati se stvarajuci tutnjavu, bubnjavu.
S
sitaziti, nesvrš. (pril. sad. sitazeci, gl. im. sitaženje) -ici odozdo prema dolje, na niže mjesto, spuštati se; svrš. s?ci - spustiti se s višeg mjesta na niže.
skakati, nesvrš. (pril. sad. sk?čuči, gl. im. skakanje) -odbacivati se naglo s jednog mjesta na drugo, kretati se skokovima, skačuci; 2. ici vrlo brzo tamo-amo poslovno; nar. izr. "kamo mati (majka) okom - tamo šci, šcerka (kci, kcerka) skokom.
skakutati, nesvrš. (pril. sad. skakutajuci, gl. im. ska-kutanje) - 1. kretati se u sitnim i laganim skokovima; 2. hodati ubrzano sitnim korakom.
sk?tati se, nesvrš. (pril. sad. sk?tajuci se/sk?čuči se, gl. im. sk?tanje) - 1. kretati se od mjesta do mjesta bez stalnog boravišta; 2. ici tamo-amo bez cilja, lunjati.
sklizdati se, nesvrš. (pril. sad. skl?žuci se, gl. im. sklfzanje) - kretati se po skliskoj površini uz stalan dodir stopala i podlage; svrš. skfiznuti se - naglo promijeniti položaj, pasti.
smucati se, nesvrš. pogrd. (pril. sad. smucajuci se, gl. im. smucanje) - skitati se, klatariti se, povlačiti se (po ulicama i sl.).
srljati, nesvrš. (pril. sad. srljajuci, gl. im. srljanje) - ici kamo nepromišljeno, žuriti nerazumno; svrš. posrljati -
80
ANNALES • Ser. hist. sociol. • 12 • 2002 • 1
Viktor BOZAC: SINONIMKA I METAFORIKA GLAGOLA "HODATI" 8 GOVORIMA JUŽNE I ZAPADNE ISTRE, 75-86
poči u propast.
sfnuti, nesvrš. i svrš. (pril. sad. sfnuci, gl. im. sfnje-nje) - naglo (po)juriti, (po)letjeti nekamo.
strgati, nesvrš. (pril. sad. stlžuci, gl. im. strganje) -hodati stržuci cipelama po tlu kao "strgačem" po motiki ili "votkom" po plugu radi čiščenja zalijepljene zemlje.
strugati, nesvrš. (pril. sad. strUgajuci, gl. im. stru-ganje) - hodati teškim korakom i vukuci stopala po tlu kao strugom po drvugladeci i oblikujuci njegovu po-vršinu; svrš. strugnuti - pobjeci kamo za tren oka; v. šmugnuti.
stupati, nesvrš. (pril. sad. stupajuci, gl. im. stupanje)
-	hodati ritmički i jače gazeči stopalima kao stupom u stupi pri sitnjenju zrnja poljoprivrednih kultura ili pri mekšanju konoplje i raznog sukna; svrš. stupnuti - stati snažno, udariti stopalom po tlu.
stupati, nesvrš. (pril. sad. stupajuci, gl. im. stupanje)
-	1. ici kamo odvažno, smjelo, pobjedonosno; 2. izlaziti pred koga radi pozdrava (u vojsci), počasti i sl.; svrš. stupiti: a) stati pred koga svojevoljno ili na nečiji zahtjev; b) uči u odredeni prostor; c) pridružiti se komu, odredenom društvu, savezu i sl.
stupkati, nesvrš. (pril. sad. stupkajuci, gl. im. stup-kanje) - hodati sitbnim koracima (djeca) uz malo glas-nije gaženje stopalima.
Š
šaltetati, nesvrš. (pril. sad. šalelajuci, gl. im. šaltela-nje) - 1. kretati se skakuCuci/skakutajuci (tal. saltellare -skakutati, poskakivati); 2. trčkarati tamo-amo.
segati se, nesvrš. (pril. sad. Šegajuci se, gl. im. seganje) - približavati se komu polako, neprimjetno, lukavo (čak Šegavo).
šemett ti/šemeljl ti, nesvrš. (pril. sad. šemeleci/šeme-ljeci, gl. im. šemeljenje) - hodati nestabilno, ljuljati se poput pijana čovjeka; svrš. pošemeffti/pošemeljlti -polutati kamo nepotrebno.
šepati, nesvrš. (pril. sad. šepajuci, gl. im. šepanje) -hramati, hodati nestabilno zbog kakve mane ili nedo-statka u nogama.
šepfriti se, nesvrš. (pril. sad. šepfreci se, gl. im. še-pfrenje) - hodati oholo, razmetljivo, praveci se važnim -obično momci pri udvaranju djevojkama - što podsjeca na ponašanje pauna i purana.
šepuriti se, nesvrš. (pril. sad. šepureci se, gl. im. šepurenje) - isto što i šepfrenje (v.).
šetati (se), nesvrš. (pril. sad. šetajuci (se), gl. im. šetanje) - hodati umjerenim brzinom, obično bezbrižno, rjede službeno radi kakva nadgledanja ili izvidanja.
šetkarati, nesvrš. (pril. sad. šetkarajuci, gl. im. šet-karanje) - bezbrižno i polako šetati tamo-amo.
šetkati (se), nesvrš. (pril. sad. šetkajuci, gl. im. šet-kanje) - malo šetati, obično kradomice, radi špijunira-nja; šetuckati; uhoditi.
šetuckati, nesvrš. (pril. sad. šetuckajuci, gl. im. šetuc-kanje) - v. šetkati.
sibati, nesvrš. (pril. sad. sibajuci, gl. im. sibanje) -hodati vrlo brzo, obično bježeči (odmičuči) pred pro-goniteljem koji često prijeti prutom ili šibom u ruci.
škarpinaiti, nesvrš. (pril. sad. škarpinUjuci, gl. im. škarpinanje) - 1. hodati u cipelicama (tal. scarpino -cipelica); 2. hodati u laganim plitkim i elegantnim cipelama (muškim ili ženskim); 3. dugo i naporno pješačiti.
škarponati, nesvrš. (pril. sad. škarponUjuci, gl.im. škarponanje) - 1. hodati u visokim (dubokim) plani-narskim cipelama (tal. scarponi); 2. hodati neotmjeno, grubo, gaziti neoprezno.
škornjati, nesvrš. sad. škornjajuci, gl. im. škornjanje)
-	1. hodati u čizmama (čak. škornjama); 2. bježati pred kim; 3. tjerati koga od sebe uz povik: Skornjaj (se)!, (tj.; idi dalje!, gubi se!, putuj!).
škrtacati, nesvrš. (pril. sad. škratcajuci, gl. im. škrta-čanje) - iči ubrzano oštrim korakom, što potsječa na trljanje tvrdom četkom (čak. škrtacom) po tvrdoj podlozi.
šljunlti, nesvrš. pogrd. (pril. sad. šljOneci, gl. im. šljunjenje) - iči kamo nerazumno, nepoželjno; im. šljute; atrib. šljutav, tj. budalast, glup, nerazuman.
šljutiti, nesvrš. (pril. sad. šljuteci, gl. im. šljutenje) -isto što i šljunlti.
šmugati, nesvrš. (pril. sad. šmugajuci, gl. im. šmuga-nje) - udaljavati se vrlo brzo bježeči pred kim; svrš. šmugnuti - naglo pobječi, razg. zbrisati (v. brisati), nestati.
španc i rati, nesvrš. (pril. sad. špancfrajuci, gl. im. španclranje) - 1. šetati umjerenom brzinom radi odmora i razonode (njem spanzieren); 2. besposličariti, iči naokolo, lunjati.
špnntati/sprl ntati, nesvrš. (pril. sad. šprfntajuci/ sprlntajuci, gl. im. špnntanje/sprlntanje) - 1. u športu trčti što večom brzinom u završnici trke na kratke ili duge pruge (staze); 2. utrkivati se, trčati na kratke pruge (engl. sprint - trčanje vrlo brzo).
štaklfati, nesvrš. (pril. sad. štakljajuci, gl. im. štak-ljanje) - hodati nabadajuči se na štakama (pikama), što podsječa na zabadanje štakljeva ili potpornog kolja uz sadnice graha, graška i dr.
štocati, nesvrš. (pril. sad. štocajuci, gl. im. štocanje) -hodati po blatu nabadajuči se na prstima ili na petama ostavljajuči za sobom trag štocanja stopalima; usp. štro-cati.
štrkati (se), nesvrš. (pril. sad. št?čuci, gl. im. štrkanje)
-	hodati ubrzano, obično više njih jedan za drugim, na odstojanju, što nalikuje na kotače seoskih kola što jure ili št?cu; svrš. raštrkati se - raziči se na razne strane, obično u potragu za kim ili čim; poštrkati se - otkotrljati se.
štrocati, nesvrš. (pril. sad. štrocajuci, gl. im. štroca-nje) - hodati uranjajuči (propadajuči) stopalama u blato, što usporava kretanje.
šulfati se, nesvrš. (pril. sad. šOljajuci se, gl. im. šuljanje) - iči polako, tiho, kradomice (primicati se ili udaljavati se) gotovo bez dizanja stopala.
81
ANNALES • Ser. hist. sociol. • 12 • 2002 • 1
Viktor BOZAC: SINONIMKA I METAFORIKA GLAGOLA "HODATI" U GOVORIMA JUŽNE I ZAPADNE ISTRE, 73-86
šunjati se, nesvrš. (pril. sad. šunjajuci se, gl. im. šunjanje) - isto što i šulfati se (v.).
šverlati, nesvrš. (pril. sad. šverljajuci, gl. im. šver-Ijanje) - hodati izvrcuci stopala u gležnjevima.
švlndlati, nesvrš. (pril. sad. švlndlajuci, gl. im. švlndlanje) - 1. hodati tamo-amo da se zamuti svoj pra-vac kretanja, onemoguci slijedenje ili izbjegne kakvu obavezu, zavara protivnika ili takmaca; 2. izvlačiti se, provlačiti se (njem. schwindeln); im. švlndler.
švrlfati, nesvrš. (pril. sad. šv?ljajuci, gl. im. švfljanje)
-	ici tamo-amo besposleno, lunjati, šetkarati.
T
tabanati, nesvrš. (pril. sad. tabanajuci, gl. im. taba-nänanje) - 1. hodati bosonog, po tabanima; 2. bježati pred kim; razg.: "potprašiti (komu) tabanje," tj. nagnati koga ili prisiliti na bijeg; "dati vjetra tabanima (... petama)" - pobjeci pred kim.
tabati, nesvrš. (pril. sad. tabajuci, gl. im. tabanje) -1. (kamo) snažno gaziti (hodati); 2. nogama nabijati podlogu; 3. kretati se (vrtjeti se) pokraj nekoga (ili ne-čega) kad se želi što dobiti bez direktnog pitanja (obično djeca).
tabunati, nesvrš. (pril. sad. tabunajuci, gl. im. tabu-nänje) - 1. hodati po visokoj travi na sjenokoši: 2. gaziti i prljati stočnu hranu; svrš. stabunati, utabunati - izga-ziti (što) ili izudarati (koga) nogama.
t?ncati, nesvrš. (pril. sad. t?ncajuci, gl. im. t?ncanje)
-	1. plesati (v.); 2. iron. bježati pred kim u nevolji da se izbjegne batine; razg. "skakati preko metle"; 3. žuriti (skakati) tamo-amo poslovno.
tandrkati, nesvrš. (pril. sad. tandrcuci, gl. im. tandr-kanje) - hodati tamo-amo ubrzano, obično u nevolji tražeci rješenje kakva problema.
tapkati, nesvrš. (pril. sad. tapkajuci, gl. im. tapkanje)
-	hodati ubrzano i potiho tako da se čuje samo lagano dodirivanje tla stopalima; svrš. potapkati - oticikamo potiho, bez buke.
teci, nesvrš. (pril. sad. tekuci, gl. im. tecenje) - 1. kretati se trkom (v. trcati); 2. ici kamo žureci, bez za-stajanja.
teturati se, nesvrš. (pril. sad. teturajuci (se), gl. im. teturanje) - hodati nesigurno, jedva održavajuci ravno-težu; posrtati.
tombulati se, nesvrš. (pril. sad. tombulajuci se, gl. im. tombulänje) - kotrljati se, prevrtati se, preokretati se; hodajuci često padati; svrš. stombulati se - skotrljati se, pasti.
topkati, nesvrš. (pril. sad. topkajuci, gl. im. topkanje)
-	hodati tako da se jasno razabire udaranje (gaženje) stopalima, topot, za razliku od tapkanja kad se jedva čuje bat koraka; usp. tupkati.
tornjati se, nesvrš. (pril. sad. tornjajuci se, gl. im. tornjanje) - ici kamo potjeran, obično u imperativu: tornjaj se!, tj. odlazi!, gubi se!
trampolati, nesvrš. (pril. sad. trampolajuci, gl. im. trampolanje) - hodati pomocu trampola (tal. trampolo), štaka, hodulja, gigalja.
trcati/trcati, nesvrš. (pril. sad. trčeci/trčeči, gl. im. trča nje) - ici vrlo brzo, teci, j u riti; vojn. trčečim korakom -trčanje umjerenom brzinom, a povečanjem te brzine kaže se t?kom; svrš. dotrčati, istrčati, otrčati, pretrčati, utr-čati.
trčkarati, nesvrš. (pril. sad. trčkarajuči, gl. im. trčkara-nje) - žuriti tamo-amo radi obavljanja neodgodivih po-slova.
trockati, nesvrš. (pril. sad. trockajuči, gl. im. troc-kanje) - hodati isjeckanim korakom snažno gazeči, ali tiše od stupanja.
troncati, nesvrš. (pril. sad. troncajuči, gl. im. tron-canje) - kretati se teškim i otegnutim korakom.
trotati, nesvrš. (pril. sad. trotajuči, gl. im. trotanje) -žuriti se ubrzano kao kasom na konju (tal. trottare -kasati).
truckati, nesvrš. (pril. sad. truckajuči, gl. im. truc-kanje) - isto što i trockati (v.), ali uz mukliji bat koraka.
trumbesati, nesvrš. pogrd. (pril. sad. trumbesajuči, gl. im. trumbesanje) - ici kamo nepotrebno i nepozvano; svrš. potrumbes"ati (poči), dotrumbesati (doci), a još po-grdnije: dotrubiti - banuti.
tr??mpati, nesvrš. (pril. sad. triumpajuči, gl. im. tmm-panje) - hodati uz snažno, muklo i otegnuto gaženje nogama, grublje nego trockati (v.) i truckati (v.).
trupkati, nesvrš. (pril. sad. trupkajuči, gl. im. trup-kanje) - hodati trupajuci ili udarajuci nogama sitnije kamenje po putu (v. kopunati).
tumarati, nesvrš. (pril. sad. tumarajuči, gl. im. tu-maranje) - hodati bez odredena cilja, bez orjentacije, lutati (v.).
tumbati se, nesvrš. (pril. sad. tumbajuči se, gl. im. tumbanje) - 1. ici mlitavo gubeci ravnotežu te posrcuci lijevo-desno; 2. kotrljati se, prevrtati se ("tombulati se"); svrš. stumbati se - pasti spotači se.
U
uhoditi, nesvrš. (pril. sad. uhodeči, gl. im. uhod?nje) - potajno ili kradomice obilaziti ili posjecivati koga (ili što) radi prikupljanja tajnih ili povjerljivijih podataka.
ulaziti, nesvrš. (pril. sad. utazeči, gl. im. utaženje) -ici u odrdeni omedeni ili zatvoreni prostor.
uputlti se, svrš. - krenuti, poci u odredenom pravcu. uskakati, nesvrš. (pril. sad. usk?čuči, gl. im. uska-kanje) - skačuci ili ubrzano ulaziti u kakav zatvoren ili omeden prostor; svrš. uskočiti - uci.
usplnjati se, nesvrš. (pril. sad. usplnjuči se, gl. im. usplnjanje) - hodati uzbrdo (uzbrdice), po usponu; svrš. uspeti se, popeti se.
utčavati, nesvrš. (pril. sad. utrčavajuči, gl. im. utrča-vanje) - ulaziti kamo trčecim korakom; svrš. utrčati -uci trčeci.
82
ANNALES • Ser. hist. sociol. • 12 • 2002 • 1
Viktor BOZAC: SINONIMKA I METAFORIKA GLAGOLA "HODATI" U GOVORIMA JUŽNE I ZAPADNE ISTRE, 75-86
utrk L vati se, nesvrš. (pril. sad. utkujuci se, gl. im. utrkivanje) - nastojati trčeci stici (kamo) prije drugoga. ufrpati se, svrš. - nasilno uci, ugurati se (kamo). uvatiti se, svrš. - isto što i utrpati se (v.). uvlačiti se, nesvrš. (pril. sad. uvlačeci se, gl. im. uvläcenje) - ulaziti kamo uz poteškoce, uporabom sile; svrš. uvuci se - uci kamo, doci do cilja.
V
vagabundärlti, nesvrš. (pril. sad. vagabundareci, gl. im. vagabundärenje) - hodati beskompromisno, skitati se, lutati, tumarati (v.), potucati se (lat. vagari - skitati se, lutati); isto što i vagabundati.
vagabundati nesvrš. (pril. sad. vagabundajuci, gl. im. vagabundänje) - v. vagabundarl ti.
vendrati se, nesvrš. (pril. sad. vendrajuci se, gl. im. vendranje) - penjati se, uspinjati se polako okrecuci se lijevo-desno (njem. sich wenden - okretati se, brtati se). verati se, nesvrš. (pril. sad. veruci se, gl. im. veranje)
-	1. penjati se hvatajuci se rukama ili opiruci se nogama, pentrati se (v.); 2. ici uzbrdo, na uzvisine; svrš. uzverati se - popeti se kamo.
veslati/veslati, nesvrš. (pril. sad. veslajuci/veslajuci, gl. im. veslänje/veslanje) - 1. kretati se plovilom po vodi pomocu vesala; 2. hodati malo pritegnuto te ubrzano i snažno zamahujuci rukama kao veslima po vodi; svrš. zaveslati.
vtakati, nesvrš. (pril. sad. vlakUjuci, gl. im. vlakänje)
-	hodati po visokoj travi sjenokoše ili po obradenoj zemlji te gaziti ili gnječiti sve poput vlake, brane ili drljače.
votkati, nesvrš. (pril. sad. votkajuci, gl. im. votkanje)
-	hodati čvrstim korakom, što podsjeca na snažno struganje "votkom" (čistilicom) zemlju s pluga ("vTgnja") pri oranju.
vračati se, nesvrš. (pril. sad. vracajuci se, gl. im. vračanje) - dolaziti (ili odlaziti) natrag odakle je netko pošao (odnosno došao); svrš. vrnuti se - doci (ili poci) natrag na polazište.
vraniti se, nesvrš. (pril. sad. vraneci se, gl. im. vra-njenje) - hodati neodlučno tamo-amo poput vrane, ptice kradljivice koja se vrti oko kuce s namjerom da se domogne hrane nemijenjene psima ili živadi. Taj se izraz rabi za okolišanje djece oko odraslih (ili čega) kad žele što dobiti bez direktnog pitanja.
vrludati, nesvrš. (pril. sad. vrludajuci, gl. im. vrlOda-nje) - kretati se u ograničenom prostoru bez jasna cilja, lutati; teturati.
vrlutati, nesvrš. (pril. sad. vrlutajuci, gl. im. vrlutanje)
-	isto što i lutati, vrludati (v.).
vrpoljiti se, nesvrš. (pril. sad. vrpoljeci se, gl. im. vrpoljenje) - kretati se nespokojno u ograničenom prostoru, meškoljiti se, hodati nemirno tamo-amo "kao ma-čak oko vruce kaše", žitka jela - kaže se za dijete kad se vrti oko majke da što dobije od nje, ili za neodlučna
čovjeka kad se sprema da napokon krene na kakav neprivlačan posao ili neželjeno putovanje.
vrtlti se, nesvrš. (pril. sad. vrteči se, gl. im. vrtenje) -1. vrtjeti se u krugu; 2. uznemireno hodati tamo-amo, vrpoljiti se.
v"rzmati se, nesvrš. (pril. sad. v"rzmajuči se, gl. im. v7zmanje) ici besciljno tamo-amo, razg. motati se, krU-z i ti.
vUcarati se, nesvrš. pogrd. (pril. sad. vucarajuči se, gl. im. vucaranje) - skitati se, nemoralno hodati kamo, tumarati besposleno, povlačiti se skim nemoralno.
vUči se, nesvrš. (pril. sad. vUkuči se, gl. im. vučenje)
-	1. hodati polako, sporo i bezvoljno; 2. skitati se, smučati se, vucarati se u lošem društvu.
Z
zahoditi, nesvrš. (pril. sad. zahodeči, gl. im. zaho-denje) - hodati izačega, u zaklon, zalaziti (obično o Suncu, Mjesecu).
zataziti, nesvrš. (pril. sad. zatazeči, gl. im. zataZenje)
-	1. ici polako i nestajati s vidika, zahoditi iza koga ili čega; 2. često odlaziti kamo, npr. u posjet (u goste), po-sjecivati; svrš. zači, izači s puta (vidika i dr.) - nestati.
zaobitaziti, nesvrš. (pril. sad. zaobiiazeči, gl. im. zaobitaZenje) - hodati zaobilazno, neizravno, okolnim putem; svrš. zaobači - poci zaobilazno.
zaputiti se, svrš. - poci nekim putem; krenuti, uputiti
se.
zavlačiti se, nesvrš. (pril. sad. zavlačeči se, gl. im. zavlačenje) - 1. uvlačiti se, probijati se i prodirati kamo s poteškocom, ulaziti s naporom; 2. ulaziti kamo po-tajno, kradomice; svrš. zavOči se, uviuči se uz napor ili poteškoce.
zibati se, nesvrš. (prl. sad. zabajuči se, gl. im. zaba-nje) - hodati ljuljajuci se ili njišuci tijelo lijevo-desno.
zonzati (se), nesvrš. (pril. sad. zonzajuči se, gl. im. zonzanje) - 1. nepotrebno ili beskompromisno hodati naokolo, klatariti, klatiti, skitati se, tumarati (v.); 2. ici "zonzo" (onomat. "zn-zn") - zvuk što ga stvaraju muhe i drugi kukci leteci tamo-amo oko nas.
zv"rndati, nesvrš. (pril. sad. zv"rndajuči, gl. im. zv"rn-danje) - hodati kamo oholo i samouvjereno, obično ubrzano kao zvrk (čigra); usp. frndati.
Ž
Zbandati/Zbandivati, nesvrš. (pril. sad. Zbandajuči /Zbandavajuči, gl. im. Zbandanje/Zbandfvanje) - 1. hodati nagnuto u stranu, lijevo ili desno (tal. sbandare - na-ginjati se); 2. skretati s pravog puta kretanja; svrš. Zban-dati - skrenuti s pravca kretanja, ili s uma, pa se kaže "Zbandan", što znaci luckast, sulud, poremecena uma.
Zbrindutati, nesvrš. (pril. sad. Zbrindutajuči, gl. im. Zbrindulanje) - hodati u dronjcima, poderan (tal. sbren-dolo, sbrindella - dronjak, odrpina).
83
ANNALES • Ser. hist. sociol. • 12 • 2002 • 1
Viktor BOZAC: SINONIMKA I METAFORIKA GLAGOLA "HODATI" 8 GOVORIMA JUŽNE I ZAPAONE ISTRE, 73-86
ždribati, nesvrš. (pril. sad. ždnbajuči, gl. im. ždrf-banje) - ici kamo nepromišljeno, brzopleto, nezadrživo, pohincati poput neukrocena ždrijepca (ikav. ždrfpca).
žgambetati, nesvrš. (pril. sad. žgambetajuci, gl. im. žgambetanje) - 1. hodati u vrlo kratkoj odjeci, hlačama ili suknji, ističuci golotinju nogu (tal. sgambato); 2. u hodu podmetati nogu suputniku (tal. fare la sgambetta); 3. hodati brzim i oštrim korakom opcenito.
žvenglati, nesvrš. (pril. sad. žvenglajuci, gl. im. žven-glanje) - hodati zabacujuci jednu nogu ispred druge.
žventulati, nesvrš. (pril. sad. žventulajuci, gl. im. žventulanje) - hodati ubrzano u hlačama širokih nogavica koje se povijaju oko nogu poput lepeza ili ručnih mahalica (tal. sventolare - mahati, vijati se).
UOBIČAJENI NAČINSKI PRILOŽI UZ GLAGOLE KRETANJA
Radi što potpunijega, jasnijega i točnijeg oslikavanja ljudskoga kretanja pješke ili hodanja, uz glagole rabe se brojni prilozi. Evo pedesetak takvih čestih priloga navedenih abecednim redom: bahato, bizero (živahno), brzo, čudno, čvrsto, (otmjeno), galantno (uljudno), gobasto, gospocki (gospodski), grbasto, huljajuce, lino (lijeno), na podrs (tresuci se i postrgujuci nogama), na poskok (poskakujuci), neneormalno, nepažljivo, nesmo-treno, nestabilno, normalno, odvažno, oholo, otmjeno,
pažljivo, pijano, pognuto, pogrbljeno, polako, pospano, potiho, prignuto, ravno, ritmički, sapeto, seljački, smiš-no (smiješno), šepavo, šlampavo, švrlavo (nenormalno), štuto (umišljeno, uobraženo, uzdignuta nosa), ubrzano, uobičajeno, usporeno, uspravno, vojnički, zadihano, zapuhano, zgrbljeno, zgrčeno, živahno, žustro (čvrsto), žvelto (ubrzanu) i dr.
Kad bismo navedenome pridodali i duševna stanja pješaka, npr. bezvoljno, radosno, tužno, žalosno itd., slika svakodnevnog izražavanja našeg običnog čovjeka bila bi daleko potpunija, no tada bi naš prikaz ove teme bio nekoliko puta opširniji, što ovom prigodom nije moguce objaviti.
ZAVRŠNE RIJEČI
Na temelju dugogodišnjeg zapažanja i bilježenja osobitosti govora čakavca na području južne i zapadne Istre, a ne na temelju literature - koje uostalom o toj temi nema - autor je ovim prikazom želio ukazati, prvo, na jezično bogatstvo narodnoga govora, i to uzevši u razmatranje samo izražavanje u vezi s glagolom hodati (ici), pješačiti; drugo, objasniti što točnije uporabu po-jedinih glagola kretanja pješke; trece, potaknuti čitatelje na razmišljanje i razvijanje osjecaja za jezik, za isprav-no i lijepo jezično izražavanje u svakoj prigodi.
Mutvoran / Momarano (foto: D. Krmac, 2002).
84
ANNALES • Ser. hist. sociol. • 12 • 2002 • 1
Viktor BOZAC: SINONIMKA I METAFORIKA GLAGOLA "HODATI" 8 GOVORIMA JUŽNE I ZAPAONE ISTRE, 75-86
Skitača / Schitazza (foto: D. Krmac, 2002).
Ovakvo osebujno izražavanje svojstveno je u prvom redu starijem pučanstvu na selu, dok je govor mladih naraštaja, osobito u gradu, iz dana u dan sve siro-mašniji. No danas ni na selu mladi ne razumiju mnoge od ovih navedenih izraza, a nekmoli da bi ih rabili u svome govoru. U to smo se uvjerili bezbroj puta u razgovoru s omladinom, pa i pismenim upitnicima (anketama) u pojedinim školama na navedenom području (Buje, Poreč, Rovinjsko selo, Kanfanar, Bale, Vodnjan, Oivšici, Marčana, Krnica, Pula).
Gledano u cjelini, primijetili smo da se mladi na-raštaji (omladina i njihovi roditelji) malo obaziru na izražavanje starijih (djelova), da ne mare za obogaci-vanje svog izražavanja, vec se, naprotiv, često služe jezičnim poštapalicama: ovaj, pa, nista i sličnim tzv. jezičnim nametnicama (parazitima) i ponavljanjima istih izraza i misli.
Utješno je ipak to što nakon dugog razdoblja na-metnutog i službenog zanemarivanja ili zapostavljanja čakavskih govora, pa i izravnih izrugivanja na račun čakavskoga izražavanja u svakodnevnome neslužbe-nom govoru, u novije doba u pojedinim mjestima i u školi oživljava interes za taj govor - izvorni i prvotni materinski nam jezik. U najemu nastaju i književna ostvarenja, upriličuju se susreti mladih dijalektalnih pisaca, dodjeljuju se nagrade i izriču priznanja takva najuspešnija ostvarenja, i tome slično. Ali stručni i znanstveni radovi o pojedinim čakavskim govorima još uvijek su rijetkost.
Neprekidnim izumiranjem vrijednih i razboritih staraca, danomice nestaje i izvorno bogatstvo naših mjesnih govora, zato je poželjno latiti se pera, zapisivati i tako spasiti od zaborava (izumiranja) ono što se još spasiti može. S tim u vezi naši bi stari u južnoj Istri rekli: "Ima posla Barbarigi!", a "Stumorine su pred vratima!", "Trdo je na ten svitu!" i "Nikad drugo u Marčanu!"
Sto navedene izreke znače i kad se tako i slično govori?
Stari su Rimljani govorili: "Si duo dicunt idem, non est idem!" - što znači da kad dva govore isto, to nije sasvim isto, pa tako ni kad dva rade isto (npr. hodaju), to nije posve (jednako). U tome nalazimo i opcepoznatu ljudsku tankocutnost, a kako je istarski čovjek radišan, mudar i osjecajan, on svu raznolikost svijeta oko sebe nastoji jezično točno obilježiti. Zato ima takvo mnoštvo izraza za hodanje, bilo da oni izražavaju radnju ili posredno pomocu metafora, aluzija i sl.
Jezik je najsloženije i najpleminitije opce dobro koje je nestalo uzajamnim djelovanjem ljudskoga uma i fizičkoga rada. U bogatoj slojevitosti jezika vrlo važno mjesto pripada naglasku, pa jezikoslovci često ističu da je on "duša jezika" (govora), zato smo i mi obilježili govorni naglasak pojedinih izraza, no kako on nije svuda jednak, označili smo onu varijantu koja prevladava u govoru, a mjetimice i dvije kad su obje vrlo raširene.
Ovaj isječak iz vrlo složene istarske čakavštine za-vršavamo parafrazirajuci stihove pjesnika Petra Prera-dovica na početku ovoga rada te izjavljujemo: To je govor zavičaja moga!
Boljun / Bogliuno (foto: D. Krmac, 2000).
85
ANNALES • Ser. hist. sociol. • 12 • 2002 • 1
Viktor BOZAC: SINONIMKA I METAFORIKA GLAGOLA "HODATI" U GOVORIMA JUŽNE I ZAPAONE ISTRE, 73-86
SINONIMIA E METAFORICA DEL VERBO "HODATI" (ANDARE) NELLE PARLATE DELL'ISTRIA MERIDIONALE ED OCCIDENTALE
Viktor BOZAC
Universita di Fiume, Facolta di Filosofía di Pola, HR-52100 Pola, Via Mateti c Ronjgov 1
RIASSUNTO
Sulla base di pluriennali osservazioni e rilevazioni delle specificita della parlata ciacava nell'Istria meridionale ed occidentale, ma non sulla base della letteratura - che d'altra parte manca in questo caso - l'autore ha inteso dimostrare: primo - la ricchezza linguistica della parlata popolare, prendendo ad esempio solo il caso dell'espressione connessa al verbo hodati (nel senso di andare), pjesaciti (camminare); secondo - spiegare in maniera quanto piu esatta l'uso dei verbi che esprimono il movimento a piedi; terzo - invitare i lettori alla riflessione e allo sviluppo del senso di lingua, in modo da ottenere una corretta ed elegante espressione linguistica in ogni circostanza.
Un'espressione questa che e caratteristica soprattutto dei piu anziani nelle aree rurali, mentre la parlata dei giovani, specie in citta, e di giorno in giorno piu povera. Oggi tuttavia, anche nei paesi, diversi giovani non comprendono molte delle espressioni riportate, figurarsi inserirle nel proprio modo di esprimersi. Abbiamo avuto modo di rendercene conto varie volte di persona nel corso di colloqui con i giovani, ed anche grazie a questionari scritti (sondaggi), in alcune scuole dell'area interessata dalla ricerca (Buie, Parenzo, Villa di Rovigno, Canfanaro, Valle, Dignano, Divsici, Marzana, Carnizza, Pola).
Osservando in generale, abbiamo notato che le giovani generazioni (i giovani ed i loro genitori) danno poco peso all'espressione degli anziani, che non sono interessati ad arricchire la propria espressione e che, anzi, usano spesso intercalazioni linguistiche come ovaj, pa, nista, parassiti linguistici e la ripetizione delle stesse frasi e degli stessi concetti.
Consola il fatto che dopo un lungo periodo di trascuratezza imposta ed ufficiale o di poca cura della parlata ciacava, persino di derisione di quest'espressione parlata non ufficiale, di recente in alcune localita e nelle scuole, si sta riscoprendo questa che e la lingua madre originaria. In questa lingua stanno nascendo opere letterarie, si organizzano simposi di giovani scrittori dialettali, si rilasciano premi e riconoscimenti per le opere migliori e via dicendo. Sono ancora piuttosto rare, invece, le opere scientifiche specializzate sul ciacavo.
Con l'incessante scomparsa di valenti ed agguerriti anziani, giornalmente sparisce anche la ricchezza originale dei dialetti locali. E percio auspicabile prendere in mano una penna per annotare e salvare dall'oblio quello che e ancora possibile salvare.
Gli antichi Romani dicevano "Si duo dicunt idem, non est idem!", quando due dicono la stessa cosa non e lo stesso. CosS quando due fanno la stessa cosa (ad esempio camminano) non lo fanno in modo uguale. In questo troviamo anche la ben conosciuta sensibilita popolare, e visto che l'istriano e operoso, saggio e sensibile, cerca di descrivere in maniera linguisticamente esatta tutta la varieta del mondo che gli sta attorno. Per questo esistono tanti sinonimi del verbo camminare, sia che esso esprima un'azione, sia se e usato in senso metaforico, allusivo, ecc.
La lingua e il bene comune piu nobile e complesso, nato dall'influenza reciproca fra la mente umana e il lavoro físico. Nella ricca stratifícazione della lingua un ruolo molto importante e occupato dall'accento, tanto che i linguisti spesso rilevano come esso sia "l'anima della lingua". Per questo pure noi abbiamo registrato l'accento di alcune espressioni, ma visto che esso non e uguale dappertutto, abbiamo riportato la variante dominante e, in alcuni casi, le due varianti piu diffuse.
Parole chiave: parlata ciacava, verbo "andare", forme verbali, sinonimi, metafore, lingua d'uso, Istria meridionale,
Istria occidentale
86