Poštarina plaćenal-u^gotovu Cena Din. 1. OKOLvJM ILs r ■■■■■■.+Љ iS8"0 ^Jižnica trosciajerova 1. 6LA5ILO -5AVEZA 50K0LA KRALJtVINt JUGOALAVIJ& V Čuvajte Jugoslaviju! Izlazi svake sobote ♦ Godišnja pretplata 50 din ♦ Uredništvo i uprava Prestolonaslednikov trg 34 Telefon uredništva 30-866 i 26-516, uprave 30-866 ♦ Račun Poštanske štedionice br. 57.686 Oglasi po ceniku Rukopisi se ne vrača ju Beograd, 2 oktobar 1937 God. Vlil ♦ Broj 30 Jugoslovensko Sokolstvo L G, Masariku Da počasti uspomenu Pretsednika-Osloboditelja, Savez Sokola Kraljevine Jugoslavije priredio je na Kolarčevom univerzitefu u Beogradu svečanu komemoraciju, kojoj je prisustvovao izaslanik Nj. Vel. Kralja, krojni odlični prefsfavnici i gradansfvo PRED DEVETIM OKTOBROM Približujemo se tragičnom datumu Devetog oktobra, koga je dana pre tri godine zadesio težak udar ceo naš narod usled zločinačkog ubijstva iz-vršenog nad našim Velikim Kraljem Aleksandrom I Ujediniteljem. Deveti oktobar sakupiče i ove godine celokupno članstvo jugoslovenske sokolske porodice da oda dužno poštovanje i zahvalnost seni Blaženo-počivšeg Velikog Kralja za sve ono što je On učinio za jugoslovenski narod i za stvaranje naše današnje države. Odavanje pošte Blaženopočivšem Pral ju, ko je če se izvršiti u svima našim župama, u svima sokolskim društvi ma i četama, pretstavljače ujed-no naročiti oblik polaganja zaveta na sve one velike jugoslovenske narodne ideale zbog ko jih su pod nesene sve narodne žrtve do one največe — do gubitka našeg Velikog Kralja. 1 ovoga puta, o trogodišnjici tragične smrti Viteškog Kralja, Sokolstvo če ujedno izraziti — kroz tugu — i svoju nesalomljivu vol ju da istraje u odbrani sokolske zavetne jugosloven-SKe misli j amaneta Viteškog Kralja Aleksandra I Ujedinitelja. Pfiredivanjem tužnih sokolskih komemoracija, posvečenih uspomeni Binženopočivšeg Kralja Aleksandra I t- jedinitelja, jugoslovensko Sokolstvo ujedno želi da pokaže, da če sve svoje sile ul ožiti u rad za narodno i državno jedinstvo i jugoslovensku na-cionalnu misao. Sokolstvo time želi da izvrši i svoju dužnost prema sret-nijoj budučnosti Jugoslavije, da isku-pi zavet velikih genija jugoslovenske rase i da oduži sveti dug prema mili-junskim žrtvama ko je su, u ime te ideje, uzidane u temelje naše otadž-bine. Ujedno, priredivanjem komemoracija, jugoslovensko Sokolstvo želi da pokaže vidno, da če čuvati sveti amanet Velikog Kralja Ujedinitelja, ko ji je svakog Sokola Jugoslo-vena na času smrti obvezao, da sav svoj život uloži u odbranu velike ideje jugoslovenske. Sa verom, da če Sokoli Kraljevine Jugoslavije — i kao Sokoli i kao gra-dani ove zemlje — vršiti sve svoje svakidašnje i redovne dužnosti u smislu realne i pozitivne koristi za našu narodnu i državnu zajednicu, uoči tuž-nog Devetog oktobra treba se setitl svih onih nadčovečanskih napora, ko-je je Blaženopočivši Kralj ulagao za našu narod nu i državnu celinu. Ujedno jugoslovenski Sokoli, misleči na Meliku ličnost Blaženopočivšeg Kralja, treba uvek da ima ju na umu veli-čanstvene reči ko je je Blaženopočivši Kralj ostavio kao poruku našem Sokolstvu: »Od kotevke do groba dužni ste služiti samo Jugoslaviji, jugoslOven-skoj ideji; njene su vaše mišice i vaša srca. Njene ima ju da su sve vaše radosti i ideali, vaše težnje i sva vaša pregnuča. To traže od vas vaše sokolske tradicije, to je amanet onih što padoše za veličinu otadžbine, to vam je Moj Kraljevski pozdrav«. A isto tako svi Sokoli, kao i sv/ Rradani naše zemlje treba na naročiti način da ose/e neobično veliki značaj misli o našem narodnom jedinstvu, koje je izrekao Veliki Kralj. Te misli Zahvala Dvora Nj. Vel. Kralja Savez Sokola Kraljevine Jugoslavije primio je na ruke prvog zamenika sa-veznog starešine brata Gangla od ministra Dvora Nj. Vel. Kralja pismo za-hvalnosti sledećeg sadržaja: — Po najvišem nalogu čast mi je izjaviti zahvalnost na toplim željama i iz-razima odanosti, koje ste izvoleli pod-neti Njegovem Veličanstvu Kralju u ime Vaše i Saveza Sokola Kraljevine Jugoslavije o Njegovom danu rodenja. Ministar Dvora: Milan Antič, s. r. Natečaj za idejnu osnovu II svesokolskog sleta 1941 g. u Beogradu Savez Sokola Kraljevine Jugoslavije zaključio je na sednici izvršnog odbora od 4 septembra o. g. da raspiše natečaj za idejnu kompoziciju, osnovu sleta, koja če obuhvatiti čitav program svih priredaba, koje če se održati u okviru II svesokolskog sleta jugoslovenskog Sokolstva u Beogradu 1941 godine prigo-dom proslave navršenja punoletnosti i stupanja na presto Njegovog Veličanstva Kralja Petra II. U ovom natečaju, čiji če detaljni n-slovi biti uskoro objavljeni, moči če učestvovati jugoslovenski državljani. Sokolske priredbe oslobodene od taksa Odeljenje poreza Ministarstva finan-sija izdalo je na osnovu čl. 45 Zakona o taksama sledeče tumačenje u pogledu naplačivanja taksa na priredbe: „Sliodno propisu tač. 3 napomene 4 uz T.br. 99a taksene tarife Zakona 0 taksama ne podležu plačanju takse iz pomenutog tarifnog broja pozorišne pretstave, prosvetne večeri, predavanja 1 koncerti, kada ova priredivanja vrše sokolska društva bez igranke”. Upozorenje prigodom slanja pretplafe za savezne lisfove IJmoljavaju se sve bratske jedinice kao i ostali pretplatnici, da prilikom slanja pretplate za savezne listove na poledini čeka, u prostoru za saopštenja, jasno i čitko ispišu, koliki iznos do-značuju za svaki pojedini list. Savezni čekovni računi kod Poštanske štedionice su sledeči: br. 53.600 za uplatu Savezu dužnili prinosa i svih vrsta dugovanja; br^J>7.686 za uplatu pretplate za sokuflree listove: „Sokolski glasnik”, „Soko”, „Sokolič” i „Našu radost” te br. 58.105 za uplatu pretplate za „Sokolsku prosvetu” i sva izdanja Pro-svetnog odbora Saveza SKJ. i/.razio je Blaženopočivši Kralj re-čima: »Ni jed noga trenutka ni je se smelo zaboraviti da narodno ujed in jen je ni-je delo jed ne generacije ni posledica i^torijskog slučaja. To je delo nepre-kidnih napora, vekovnih nacionalnih živih sila i moralnih i istorijskih te-kovina. Narodno jedinstvo i državna celina ne mogu nikad biti predmet nikakvih pogadanja; oni mora ju biti uvek iznad našeg dnevnog života i iznad svih posebnih interesa ...« Savez Sokola Kraljevine Jugoslavije, u želji da u ime celokupnog jugoslovenskog Sokolstva počasti uspomenu na svog velikog sokolskog brata, Pretsed-nika-Osloboditelja Tome G. Masarika, priredio je dne 26 pr. m. na Kolarčevom univerzitetu u Beogradu svečanu komemoraciju. Komemoraciji, koja je održana u ve-likoj dvorani Kolarčevog univerziteta, pored pripadnika Sokolstva, prisustvo-vali su i zvanični pretstavnici kao i pretstavnici korporacija i brojnih nacionalnih i kulturnih udruženja. U ime Nj. Vel. Kralja komemoraciji je prisustvovao pukovnik g. Cesarič. Dalje su bili prisutni: u ime ministra socijalne politike i narodnog zdravlja načelnik Ministarstva g. dr. Dušan Je-remič, izaslanik ministra vojske i mornarice, u ime Glavnog generalštaba general g. Vojin Maksimovič, komandant Kraljeve garde general g. Stankovič, u ime komandanta mornarice intendantski pukovnik g. Vojislav Petrovič, pretstav-nik Vojne akademije, u ime Češkoslo-vačkog poslanstva g. dr. Jaromir Spaček i brat dr. Frantjišek Bahtjik sa osobljem poslanstva, pretstavnik staro-katoličke crkve brat dr. Niko Kalodera, beogradski imam g. Hadžič i vrhovni rabiner g. dr. Alkalaj. Od strane Dr-žavnog saveta prisustvovao je potpret-sednik g. dr. Barič, u ime Narodne skupštine narodni poslanik g. Lakič, u ime ' pretsednika Beogradske opštine večnik g. Zivan Rankovič, za Crveni krst general g. dr. Jordan Stajic, za Jadransko stražu general g. Pešič, za Kolo srpskih sestara g-da Pešič, kao takoder i pretstavnici ostalih naših brojnih kulturnih i nacionalnih udruženja i ustanova te češkoslovaških dru-štava u Beogradu. Komemoraciji je pri-sustvovalo i naročito izaslanstvo interniranih i osudivanih Srba pod Au-strijom na čelu sa protom g. Kecmano-vičem. Dvorana Kolarčevog univerziteta bila je za ovu prigodu drapirana crninom, kao također i pozornica, na kojoj je medu palmama bila postavljena bista blagopokojnog Pretsednika-Oslobodite-telja T. G. Masarika, a s leve strane od biste stajao je barjaktar sa zasta-voni Saveza Sokola Kraljevine Jugoslavije, koja je bila obvijena florom, uz koju su stajah kao počasna straža dva Sokola u svečanoj odori i sa florom na levom rukavu. Komemoracija je otpočela pogrebnim maršem od Čajkovskog, koji je izveo orkestar Kraljeve garde pod ravnanjem kapelnika kapetana g. Sedla-čeka. Zatiin je zamenik starešine Saveza Sokola Kraljevine Jugoslavije brat Dura Paunkovič, otvarajuči komemoraciju, o-držao sredeči govor: — Gospodine izaslaniče Nj. Vel. Kralja, poštovane gospode i gospodo, drage sestre i bračo! Duboko pogružen i istinski ožaloš-čen, otvaram ovu komemoraieju, kojom Savez Sokola Kraljevine Jugoslavije, a s njim zajedtio* I celokupno naše jugoslovensko Sokolstvo, želi i hoče da oda svoju duboku poštu seni velikog svoga brata i vidno izrazi svoje priznanje i divljenje uspomeni na život i rad neu-mrlog sina bratskog češkoslovačkog naroda, osloboditelja i prvog pretsednika njegove slobodne republike, dra T. G. Masarika. (Svi ustaju i kliču: „Slava mul”). Svi smo bili saosečajni svedoci velike tuge čitavog jednog naroda, kada su, u prošli utorak, dana 21 o. m., kroz u-lice slarodrevnog Praga pronošeni zem-ni ostatci Pretsednika-Oslobodioca na večno njegovo odmorište. Za velikim državnikom tugovala je češkoslovaška država na usta svoga pretsednika; za oslobodiocem uzdisala je divna i srčana vojska mlade republike; za velikim svojim sinom plakao je ceo češkoslovaški narod; za bratom i čovekom ječalo je brojno češkoslovaško Sokolstvo. Ali niko od svih tih, ma da je gu-bitak nenadoknadivo velik, nije ostao u toj mladoj i naprednoj državi očajan i neutešan. Svako je znao, da je ovaj veliki čovek dao svome narodu punu snagu i napor jednog složno® i umnim bogatstvom obdarenog života i da če plodovi toga umnog bogatstva svetliti kao džinovski putoka.ai i smernice mladoj generaciji češkoslovačkog naroda u njegovom hodu u budučnost. Zalutati ni skrenuti sa prave staže ne može narod, koji grede smerom koji je uravnao veliki Masarik! Da, veliki Masarik, jer On je bio istinski velik i kao naučnik, i kao mi-šlilac, i kao borac za istinu, pravdu i slobodu, i kao državnik,, i kao čovek i kao Soko. 1 Savez Sokola Kraljevine Jugoslavije, diveči se svima ostalim Vidovima i emanacijama Njegove životne isnage i umne sposobnosti, ovom kome-moracijom hoče i želi da Mu ujedno zahvali i rta sve ono što je učinio za naš jugoslovenski narod i da istakne veličinu Njegovu kao Sokola. Jer, Masarik je mladi savremenik velikega o-snivača češkoslovačkog Sokolstva dra Miroslava Tirša. i u Sokolstvo je stupio odmah u mladim godinama svoga muč-nog i teškog mladičskog života. I što je On u mladim godinama zavoleo i u čemu je video dobro i spas za svoj ta-da podjarmljeni narod, to je On no-sio u srcu do poslednjih dana svoga života. „Bio sam Soko i Soko osta-jem”. „Načela i ideali Sokolstva bili su mi uzo°g narodnog i državnog života. Da se ■zrazimo vlastitim rečima Masarikoviin: »Humanitetni ideal, koji su propovedali Dobrovski i Kolar, naš preporodu i i-deal, ima za nas Čehe duboki narodni i istorijski smisao; sa humanitetom, koji potpuno i zbiljski shvačamo, vezujemo se za naše najlepše doba prošlosti, sa humanitetom premoščujemo duševni i moralni san od nekoliko stoleča, sa humanitetom imamo da stupamo na čelu čovečanskog napretka. Humanitet znači nam naš preporodni zadatak, koji nam je bio izraden i zaveštan od našeg bratstva. Humanitetni ideal je sav smisao našeg života.” U svojoj študiji o Masarik je umro u Lanirrta i njegovo mrtvo telo počiva u Lanima, ali njegov zadnji put morao je proči kroz Prag, srce češkoslovačkog naroda, gde se je 1918 godine vratio kao oslobodilac i gde je do pre nekoliko godina živeo kao pretsednik. U noči na petak 17 pr. m. bili su prevezeni zemni ostanci Pretsednika- Dslobodioca na Hradčane, kako bi se nfrod mogao oprostiti sa velikim pokoj- mkom na onom mestu, na kojem je po narodnoj volji vladao i vodio svoj narod. 1 četiri dana prolazila je pored odra na ^’jem je ležalo mrtvo telo Tome G. asarika neprekidna reka naroda, koji je hteo da još jednom vidi svog vodu. v ored kovčega držali su počasnu stra-zu vojnici i Sokoli. U nedelju 19 pr. ni. položilo je odaslanstvo Saveza Sokola Kraljevine Jugoslavije pod vodstvom pr-vog zanienika starešine brata E. Gan-gla u ime jugoslovenskog Sokolstva ve-nac na odar velikog pokojnika. D utorak 21 pr. m., u 10 sati, posle govora pretsednika republike dr. E. Be-neša, prenesen je kovčeg na lafetu, a četiri topovska hitca objavili su da je Masarik krenuo na svoj poslednji put kroz Prag. Pred kovčegom, koji je bio pokriven sa norodnoni trikoloroni, išla je po jedna počasna četa legionara, So-Sokola, i vojnika. Sokolsku četu sa za-stavom, koju je Masarik poklonio Sokolstvu, vodio je načelnik ČOS| i Saveza slovenskog Sokolstva br. dr. Mir. Klin-ger. Ovu četu od 99 članova tvorili su pretstavnici svili 52 češkoslovačkih sokolskih župa i pretstavnici Saveza Sokola Kraljevine Jugoslavije, brača: za-menici starešine E. Gangl, dr. Gavran-čič i Smiljanič, načelnik dr. Pihler, prosvetar dr. Stanojevič, dr. čipčič, dr. Gorišek! i dr. Vidovič. Po svim ulicama, kojima je prolazio ovaj veličanstveni sprovod, bili su gu- Sokolska župa Sarajevo pošto je proslavila godišnjicu Sokolske Petrove pe-loljetke na dan rodenja Nj. Vel. Kralja 6 septembra o. g. poslala je po-klonstvenu deputaciju sa svojim zastavama na grob Blaženopočivšeg Kralja Aleksandra na Oplenac. Ova poseta jedna je od najuzbudljivijih koje su uči-njene u poslednje vreme Oplenačkoj za-dužbini. U Arandelovcu je sarajevske Sokole dočekalo starešinstvo Sokolskog društva Arandelovac sa članstvom) i za-stavom, a u ime Saveza Sokola Kraljevine Havličku Masarik piše: „Nema sumnje, da je sa moralnog gledišta dozvoljeno pojedincu, kao što; i društvenim celinama, braniti se protiv nasilja. Ali braniti se protiv nasilja ne znači upotreb-ljavati novo nasilje, več to znaci na-prosto samo braniti se, pa nema li druge mogućnosti i gvoždem. Braniti se gvoždem (oružjem) je nešto sasvim drugo nego vršiti nasilje. Svaki čin ima da se prosudi po nameri iz koje izvire i onda je jasno, da onaj koji se brani, hoče nešto sasvim drugo, nego onaj, koji pozitivno vrši nasilje”. Masarik je razumeo nužni diktat historijske previdnosti i za vreme rata, koji je imao da odluči sudbinu celog sveta, osnovao je iz redova Tirševih učenika legije, koje su branile narod protiv grubog voj-ničkog nasilja. I tako je Masarik slavno ispunio ono u što je Komenski verovao, što je Žiška hteo i za što je Tirš vaspi-tavao svoj narod. Ali Tirševo vaspitno delo mora da bude brižno ponavljano dnevno, ako se hoče da se narodu saču-va stečena sloboda, ako se hoče da država sa Masarikovim poslanstvom is-puni u evropskom razvoju onaj zadatak, koji joj je Masarik odredio u svetskoj istoriji. To je smisao vernog Masari-kovog pripadništva sokolskom bratstvu, to je njegov državnički zaveštaj sokolskim vaspitačima; jer kakvo je ljudstvo takav je narod, a kakvi su narodi takav je svet. Neka nam stoga stolečima na našem putu svetli veliki primer Masa-rikov! —• sti špaliri ogromnog mnoštva naroda. Na Vaclavskom trgu bilo je postrojeno Sokolstvo u inipozantnom broju. U sokolskom špaliru bilo je 9.300 članova i 3200 članica u odorama sa 154 zastave i 22 standarte. Pred palatom Feniksa bili su članovi prosvetnog odbora ČOS i pretstavnici jugoslovenskog Sokolstva, koji nisu išli u sprovodu. Do njih su stajah članovi malostranskog Sokola, u kome je Masarik vežbao od 1890—1899 godine i fiji je bio član sve do svoje smrti, a dalje članovi Bratislavske sokolske župe, koja nosi Masarikovo ime. Na drugoj strani Vaclavskog trga bile su zastava ČOS. i zastava Sokola Prag lil te članice. Sokolstvo je bilo postrojeno u šesterostupovima a niesti-mično čak u devetero i dvanaestero-stupovima, poB vodstvom zamenika načelnika i načenice br. Nimshausa i s. Pehlatove. Sokolski redatelji vršili su službu na celom putu. Pred Vilsonovom stanicom lafeta je zaustavljena,, i tada su pred kovčegom sa mrtvim telom Pretsednika-Oslobo-ditelja defilovali legionari i vojska. Posle završenog defilea voda sprevoda general Sirovi, generalni inšpektor če-škoslovačke vojske, odao je sabljom poslednji! poštu svoni mrtvom vrhovnom zapovedniku, a zatim su legionari u-neli telo Pretsednika-Oslobodioca u voz, kojim je prevezeno u Lane, gde je položeno na večni počinak. MASAR1KOV BROJ „SOKOLSKOG VJESTNIKA” CSO Zadnji broj „Sokolskog vjestnika” ČOS od 26 sept. u celini je posvečen uspomeni Pretsednika-Osloboditelja T. G. Masarika. Medu mnogobrojnim član-cima i slikama objavljeno je i spo-men-slovo „Po Masarikovi smrti” brata E. Gangla i njegova pesma „Na praškem gradu”. Jugoslavije pozdravio ili je član uprave Saveza general brat Staja Stajič, koji je dirljivim rečima pozdravio Sokole Sarajeva i preko njih svu sokolsku i nacionalnu Bosnu, koja je evo pokazala da nezaboravlja ni u jednom času svoje nacionalne dužnosti, veliki amanet ono-ga, čijem je grobu pohitala da se pokloni sa svim svojim zastavama. U kripti nad grobom Kralja Aleksandra održao je kratak pomen Soko sve-štenik brat Stankovič iz Vareša i pro-ta Oplenačke crkve g. Božič. Nakon toga je starešina sarajevske župe brat dr. Besarović duboko uzbuđen održao govor u kome je medu ostalim rekao: — Draga bračo! 3 juna 1934 donesosmo goruču zublju zahvalnosti, koju zapa-palismo u Sarajevu u predvečerje velikog sokolskog sleta u znak zahvalnosti oslobodene Bosne prema svojim oslo-bodiocinia Kralju Petru Oslobodiocu i Viteškom Kralju Aleksandru I Ujedini-lju. Tom zubljom zapalismo sveto kan-dilo, poklon Blaženopočivšeg Viteškog Kralja Aleksandra I Ujedinitelja Soko-lima, da gori kao večni plamen za pokoj duše Velikog Kralja Petra Oslobo-dioca i za sreču i dug život Kralja Aleksandra Ujedinitelja. Več iza nekoliko meseci kobna sudbina naše nacije nemilostivo ucvili sav naš narod; od zločinačke ruke pogibe 9 oktobra Viteški Kralj Aleksandar I Ujedinitelj i od tada večni plamen gori u slavu Kralja Petra 1 Oslobodioca i Njegovog do-stojnog sina Viteškog Kralja Aleksandra I Ujedinitelja. U neizmernoj narodnoj žalosti pretstavnici cele nacije, a medu njim,'< i tni Sokoli u času kad smo polagali u zernlju mrtvo telo Neumr-log Kralja zavetovasmo se, da čemo izvršiti Njegov amanet, da čemo čuvati Jugoslaviju. U izvršenju toga velikog amaneta, a u znak najiskrenije vernosti i odanosti prema prvencu sinu neumrlog Kralja, prema našem Starešini, mla-dom Kralju Petru II, mi Sokoli na 6 septembra 1396, na dan največe radosti našeg naroda, na dan rođenja mladog Kralja, položismo zavet, da čemo izvršiti Petrovu petoljetku, da čemo u roku od 5 godina svojim neumornim i neustrašivim radom na duhovnom i materijalnom preporodaju našeg naroda na 6 septembra 1941 ako Bog da svojim konstruktivnim radom na sirenju nacionalne misli, na podizanju svoga naroda u svakom pogledu, najdostojnije pozdraviti svoga mladog Kralja u času kad stupi na presto Svojih viteških predaka. Sokolstvo je taj zavet najozbiljnije shvatilo i ove godine 6 septembra položilo računa o U okviru ovogodišnje velebne narodne proslave Kraljeva rodendana na Su-šaku, u kojoj je veoma vidno uzelo učešča naše Sokolstvo, održana je i proslava 30-godišnjice rada Sokolske župe Sušak-Rijeka. Sokolska župa Sušak-Rijeka u zajed-nici sa Sokolskim društvima Sušak-Rijeka, Draga, Trsat i Kostrena i uz sudelovanje delegata ostalih društava i četa priredila je u nedelju u jutro dne 5 sept. u 7 sati natecanje sokolskih četa ličkog okružja na Gradskom sport-skom stadionu za srebrni lovor venac Blagopočivšeg Viteškog Kralja Aleksandra I. Ujedinitelja. Največi broj bo-dova na ovom natecanju postigla je Sokolska četa Ostrvice. Pored toga je Sokolstvo prema programu uzelo vid-nog učešča u povorci i bakljadi, nakon koje je održana akademija na Sokolskom trgu. Pored sokolskih vežbi, koje su izvedene precizno, na zadovoljstvo i odobravanje, razvilo se zatim pravo narodno veselje uz sviranje vojne muzike i palenje vatrometa. Sokolski trg bio je pun sveta, koji je nagrnuo u ogradeni prostor da uveliča sokolsku akademiju i učestvuje u narodnom veselju. Spomenik Blagopočivšeg Kralja Aleksandra I. Ujedinitelja bio je naro-čito rasvetljen. U ponedeljak u jutro na dan Kraljeva rodendana izvršena je u Sokolani od 7 do 8 sati smotra svih članova i članica sokolskih društava sa teritorija grada Sušaka, kojoj se odazvalo 85 pošto članstva, dok su se ostali ispri-čali. Nakon smotre je celokupno članstvo krenulo korporativno sa muzikom na blagodarenje u baziliku Majke Božje na Trsatu. Na povratku sa blagoda-renja ponovno se formirala velika povorka Sokola, koja je sa muzikom sišla sa Trsata do Sokolskog trga, gde je pred spomenikom Kralja A-leksandra I izvršen čin pijeteta, i gde je pred sakupljenim Sokolima starešina župe brat Ivo Polič održao sledeči govor: — Gospode, gospodo, sestre i bračo! U okviru župskih priredaba prilikom svom radu na izvršenju toga zaveta u prvoj godini i sa zadovoljstvom kon-statovalo, da su veliki zadaci koje su pojedine jedinice uzele na sebe i koje če sigurno potpuno izvršiti. Položivši sebi računa o torne' svome radu mi Sokoli sarajevske župe, koja je imala tu sreču, da je u njenoj sredini sinula mi-sao petoljetke, dolazimo da se u naj-dubljem poštovanju poklonimo svetloj seni svoga Viteškog Kralja i da na ovom svetom mestu crpimo nove snage u svom radu za dobro Kralja i Otadž-bine. Dolazimo sa zastavama svih naših jedinica, koje če se ovde pokloniti ovom svetom odru, da ozareni novom snagom neumorno nastavimo svoju ve-liku zadaču. Sestre i bračo, pozivam vas da se u najiskrenijoj molitvi pomolimo Bogu za pokoj duše Velikom Kralju i za dug i sretan život mladog Kralja Petra II. Slava Viteškom Kralju Aleksandru I. Ujedinitelju! — Govor brata dra Besaroviča ostavio je na sve prisutne najdublji utisak tako da je večina plakala. Na kraju njegovog govora sve zastave Sokolske župe duboko su se poklonile, a Sokoli su preveli jedan deo čutanja u molitvi za pokoj duše Kralja Mučenika. Vrhu-nac uzbudenja bio je kad je Soko se-ljak, član Sokolske čete Kasindol, brat V. Bojević recitovao Jevđevićevu „Za-kletvu težaka”. Nije bilo Sokola koji tom prilikom nije zaplakao a plakao je i stari prota Oplenačke crkve koji je imao priliku da prisustvuje bez- . broj ovakvih poklonstava, a retko kad dirljivom kao ovom. Sve zastave jedna za drugom posle toga dotakle su grob Velikog Kralja a starešina župe brat dr. Vojislav Besarovič ostavio je na na grobu u divniin koricama krasno i-spisanu Jevđevićevu pesmu „Zakletva težaka”, potpisanu od starešinstva župe. Posle ove dirljive svečanosti proto O-plenačke crkve sa ljubaznošču koja je sve dirnula proveo je učesnike kroz cr-kvu i objasnio im značenje pojedinih delova zadužbine. 30-godišnjeg opstanka naše župe od-reden je .takoder i ovaj čin pijeteta koji Sokolstvo župe Sušak-Rijeka vrši na uspomenu Blaženopočivšeg Viteškog Kralja Aleksandra I Ujedinitelja. Još ni sada nisu zaceljene rane koje su pro-uzrokovane čitavom našem jugosloven-skom narodu, a navlastito Sokolstvu Njegovom mučeničkom smrču i pitanje je da li če one ikada zaceliti. Mi Sokoli taj gubitak najbolje osečamo, jer smo u Kralju Vitezu izgubili svog naj-večeg zagovornika, jer je On odisao istim sokolskim idealima koji su jugo-slovenskom Sokolstvu sveti, te možemo ustvrditi, da nam je On pomagao sa-čuvati te naše sokolske ideale koji se uzaludno pokušavaju sa stanovite Strane diskreditirati i poništiti. Još su nam svima u živoj uspomeni reči Mučenič-kog Kralja o našem 'Sokolstvu koje doslovce citiram: „Samo na temelju je-dinstva i Sokolstva podizače se dalji napredak snaga narodnih i državnih. Sokoli od kolevke do groba dužni ste služiti samo Jugoslaviji i jugosloven-skoj ideji”. Ove Njegove reči neka nam budu misao vodilja u našem radu, i ako budemo po njima postupili neče nam uspeh uzmanjkati, a ujedno čemo se postupajuči tako najbolje odužiti Nje-govoj uspomeni. Danas, kada se o je-dinstvu našeg naroda i države prenose razne neprovedine kombinacije i do-šaptavanja, dobro če biti da pred Njegovim likom osvežimo sledeče Njegove reči: „Moja je sveta dužnost, da svim sredstvima čuvam državno i narodno jedinstvo,. I ja sam rešen, da ovu duž-nost bez kolebanja izvršim do kraja. Čuvati jedinstvo naroda i celinu dr-žavnu, to je najviši cilj Moje vladavine, a to mora biti i največi zakon za Mene i svakoga. To Mi nalaže ljubav prema ljubav prema Otadžbini i pijetet prema bezbrojnim dragocenim žrtvama koje padoše za taj ideal”. Evo oVako je mislio, naučao i radio naš največi Neiinar, i mi danas na ro-dendan Njegova Prvenca Sina, Kralja Petra H, na prvu godišnjicu Sokolske Petrove petoletke, okupljeni oko Nje- Zadnji put Pretsednika~Osloboditelja T, G, Masarika Sarajevski Sokoli sa svim zastavama svojih jedinica poklonili su se grobu Viteškog Kralja Ujedinitelja na Oplencu 30~godišnjica Sokolske župe Sušak-Rijeka gova spomenika, zavetujemo se, da čemo ljubomorno čuvati jedinstvo jugo-slovenskog naroda i države i neokrnjeno na svršetku Sokolske Petrove pe-toletke, t. j. godine 1941 predati u ruke Njegova Sina, Kralja Petra II. Neka je večna slava Kralju Ujedinitelju! — Ovom činu pijeteta pred spomenikom Kralja Aleksandra pored Sokola prisu-stvovali su pretstavnici gradske opčine na čelu s g. Đ. Ružičem, pretstavnici pomorske akademije sa svojim komandantom pukovnikom g. Petrovičem, odred vojske, te sokolska i vojna muzika. Nakon govora starešine brata I. Poliča održan je defile Sokola i vojske pred spomenikom, a iza toga se ponovo formirala velika povorka Sokola na čelu sa vojnom muzikom, koja je prošla gradom uz oduševljeno klicanje mase naroda Kralju i Jugoslaviji i krenula ka Sokolskom domu. Posle kračeg odmora počela je u 11 sati svečana sednica Sokolske župe Su-šak-Rijeka u dupkom punom Jadran-Ton-Kinu. I ovoj sednici pored Sokola prisustvovali su pretstavnici grada, svih vlasti, vojske i društava, te veči broj odličnika. Pre početka sed-nice svirana je državna himna, a za to vreme je projicirana slika Nj. Vel. Kralja Petra II. Kao prvu tačku sednice starešina Sokolske župe brat I. Polič pročitao je skupnu zavetnu molitvu Sokolske Petrove, petoljetke, koju su za njim opetovali svi prisutni, a nakon toga je održao ovaj govor: — Gospode, gospodo, sestre i bračo! Sokolska župa Sušak-Rijeka, kao čuvar jugoslovenskog narodnog i držav-nog jedinstva, na prvu godišnjicu Sokolske Petrove petoletke prilikom 15-tog rodendana našeg sokolskog brata Kralja Petra II, odašilje s ove svečanosti pred Njegov Presto najodanije čestitke uz tople molitve, da ga dobri Bog čuva i krepi na sreču i blagostanje jugoslovenskog naroda i naše drage o-tadžbine Jugoslavije. Mi smo Sokoli položili dobrovoljno sokolski zavet na uspomenu Blaženopo-čivšeg Viteškog Kralja Aleksandra I U-jedinitelja, da čemo Njegov testamenat ljubomorno čuvati i, ako bude potrebno, taj amanet našom krvlju i životima čuvati i očuvati našem dragom Kralju Petru II Karadordeviču, koji se pod okriljem svoje Majke, Nj. Vel. Kraljice Marije, odgaja i priprema da. 1941 godine, t. j. na svršetku Sokolske Petrove petoljetke, primi breme kraljevske vlasti na svoja mlada leda. Proslavljajuči rodendan Njegova Veličanstva Kralja Petra II, oživljavaju se u našim dušama herojski podvizi Njegova Blaženopočivšeg Oca, Kralja Aleksandra I Ujedinitelja, čiji podvizi i herojska dela nas učvrščuju u našoj na-di, da če Njegovo Veličanstvo Kralj Pe-tar II biti pravi sledbenik Svog Blago-pokojnog Oca i Svojih velikih i ju-iiačkih preda, koji su za svoj narod i otadžbinu žrtvovali sve, pa i sami sebe. Neka živi Kralj Petar II! Neka živi Kraljica Majka Marija! Neka živi čitav Dom Karadordeviča! Živela Jugoslavija! Program svečane sjednice odvijao se zatim ovim redom: J. Gotovac „Jadran”, koju je otpevalo Narodno pro-svečivanje; govor o značenju dana i predavanje o mladome Kralju, koje je održao brat Josip Bačič; recitacija na-raštajca Jovanoviča pesme o Kralju; B. Smetana: Svečana predigra, koju je svi-rala vojna muzika; govor brata E. Pel-cera o Sokolskoj Petrovoj petoletci i izveštaj o preuzetim i izvršenim rado-virna; A. Šantič: „Stari sejač”, reci-tirao D. Počuča iz Divosela; I. Parač: „Svečana pesma”, pevalo Narodno pro-svečivanje; istorijat o 30-godišnjem ra-du Sokolske župe Sušak-Rijeka, koji je izneo starešina brat I. Polič; čitanje proglasa Saveza Sokola Kraljevine Jugoslavije; A. Gervais: „Jadran u veselju i u tuzi”, potpouri, koji je svirala vojna muzika; 3 pesme koje su otpevali pitomci Vojne akademije i na koncu sokolska himna „Hej Sloveni”, koju su otpevali svi prisutni, te čime je svečana sednica bila zaključena. Sa sednice poslan je ovaj brzojavni pozdrav: „Maršalatu Dvora, Beograd. Proslavljujuči 30-godišnjicu opstanka Sokolske župe Sušak-Rijeka, sa današnje svečane sednice podnašamo izraze nepokolebive vernosti i odanosti Nj. Vel. Kralju i obečajemo, da čemo u smislu Sokolske Petrove petoljetke u-putiti sav naš rad za dobrobit Kralja i Otadžbine. Neka živi Nj. Vel. Kralj, naš dični starešina! Neka živi svetli dom Karadordeviča! Neka živi jaka i nedeljiva Jugoslavija! Zdravo! — Starešina župe: Ivo Polič”. Posle zaključka sednice prireden je ručak u „Gostionici pomorcu” u Sokolskom domu, na kojemu je bilo 200 u-zvanika. Za vreme ručka održano je više patriotskih govora. Govorili su brača: I. Polič, Maharž, Bačič Milan, D. Reti i Kaštelan. Za vreme ručka svirala je vojna muzika. Ručak je završen u pri-jatnom i intimnom sokolskom i brat-skom raspoloženju i zadovoljstvu, što su dva dana iskrenih narodnih i sokolskih manifestacija u počast Nj. Vel. Kralja Petra II, sokolskog starešine, i proslava 30 godišnjice rada Sokolske župe Sušak-Rijeka provedena u svečanom raspoloženju i sa punim uspehom. Trideset je punih godina prošlo od kako deluje na sokolskom polju u gradu Sušaku Sokolska župa Sušak-Rijeka, čiji je delokrug sve do Zrinanje, obu-hvačajuči Gornje Primorje, Gorski Kotar i Liku. Ovde iznosiino samo nekoje najvaž-nije datume i dogadaje iz istorije Sokolske župe Sušak-Rijeka. Dne 2 septembra 1907 god. u pro-storijama „Primorskog Sokola” u Sušaku a na predlog „Hrvatskog Sokolskog Saveza” u Zagrebu, osnovana je Sokolska župa „Frankopanska” sa se-dištem u Sušaku. U samom početku sačinjavala su župu Sokolska društva: Bakar, Bribir, Crikvenica, Delnice, Draga, Fužine i Sušak. Prvi starešina župe bio je le-karnik br. Cezar Akačič, tajnik br. dr. Divo Supilo, blagajnik br. Josip Grubič i župski voda br. Franjo Morauc. Več u svom prvom početku razvijao se rad kako u župskim jedinicama tako isto i u sam6j župi vrlo intenzivno i korisno za dalj nji razvitak same župe i župskih jedinica, te je več početkom 1908 god. zaključeno da se održi u Sušaku dne 7 i 8 septembra 1908 god. prvi župski slet, kojom prilikom je „Primorski Sokol” razvio svoj barjak. Ovaj slet Sokolske župe „Frankopan” bio je velebna manifestacija sokolske i nacionalne misli, a prisustvovalo mu je 45 društava sa 1000 Sokola u svečanim odorama i velika masa sveta iz Sušaka, okolice i obližnjih istarskih mesta. Sledeče, t. j. 1909 god. održan je slet župe „Frankopanske” u Bakru, a god. 1910 u Fužinama. Iste godine prisu-stvovala je župa takoder na sletu u Sofiji, gde su održane velike manifestacije solidarnosti Južnih Slovena. Kada je 1919 god. župa dra. Dinka Viteziča, koja je imala svoje sedište u Voloskom, održala svoj prvi župski slet u Pazinu (Istra), prisustvovala je i „Frankopanska” župa tom sletu. U god. 1911 promenila je župa svoj naziv u „Zrinjsko-Frankopanska”, ali god. 1912 menja svoj naziv ponovno u „Frankopanska”, jer se župa sa karlo-vačke teritorije prozvala „Zrinjskom”, usled česa je župa „Zrinjsko-Frankopanska” napustila naziv „Zrinjsko”. Na svesokolskom sletu u Pragu 1912 'god. prisustvovala je „Frankopanska” župa sa priličnim brojem brače, navla-stito brače iz Sušaka i njegove okoline. U 1914 god. bilo je u župi „Franko-panskoj” udruženo 13 društava. Poslednji pohod župe, odnosno zbor primorskog Sokolstva pre rata bio je u Hre-ljinu (Primorski) dne 28 aprila 1914 god. Put od Sušaka do Hreljina prevalilo je župsko Sokolstvo pešice. U Hreljinu je toga dana održana poslednja sednica župske uprave, i to u rodnoj kuči današnjeg starešine Sokolske župe Sušak-Rijeka. Iza svetskog rata započelo se oživlja-vanjem sokolskih društava i ove župe, čije je delovanje bilo tokom rata zabra-njeno. Prvi župski sletovi nakon oživljenja i ojačanja župskih jedinica bili su o-držani u Gospiču i Crkvenici, a posle tih sletova nisu se više održavali župski sletovi van sedišta župe s razloga što župa nije mogla radi udaljenosti da rukovodi i nadzire sve pripreme za takve sletove, i zbog čega su sletovi van sedišta svršavali redovito deficitom. Prigodom boravka Nj. Vel. Kraljice Marije, Nj. Kr. Vis. Prestolonaslednika Petra, Starešine Sokola Kr. Jugoslavije i Nj. Kr. Vis. Tomislava i Andreja u Novom Vinodolskom, župa je upri-ličila manifestacioni pohod u Novi Vi-nodolski. Ovom pohodu priključila su se pored matičnog društva Sušak-Rijeka, društva Draga, Trsat, Kostrena te društva kastavsko-grobničkog, krčkog, otočkog i vinodolsko-uskočkog okružja, a oso-bito treba istaknuti požrtvovnost članova br. društva Otočac i čete Vrhovinc u Lici, koji su u velikom broju došli u Novi. Tom je prilikom našu Kraljevsku po-rodicu dočekalo na vežbalištu preko 1000 članova, naraštaja i dece u odorama, a manifestacijama nije bilo kraja. Značajnije župske sletove održala je župa Sušak-Rijeka god. 1924, 1928 i 1933. Svi ovi sletovi svršili su vrlo dobrim rezultatom, kako moralnim tako i finansijskim. Prigodom župskog sleta 1924 god. razvijen je sokolski barjak br. matičnog društva Sušak-Rijeka, kome je preko svog zastupnika kumovao Blaženopo-čivši Viteški Kralj Aleksandar I. Ujedi-nitelj., Važan je bio za župu Sušak-Rijeka i župski slet 1928 god., jer je na tom sletu razvijen članski barjak, kome je kumovao primator grada Praga, br. dr. Baksa, zastupan po senatoru grada Praga dr. Petru Zenkelu. Treba istači da je grad Prag daro-vao župi ne samo taj lepo izradeni barjak od teške svile, več i skupocenu vrpcu sa izvezenim geslom „Vernost za vernost”. Na tom sletu razvijen je također i naraštajski barjak, kome je kumovao prvi zamenik starešine Saveza SKJ brat Engelbert Gangl, darovavši lepo izra-denu vrpcu. U danima 4 i 5 juna 1933 održan je u Sušaku „Slet sokolskih župa na U proslavu 30 god. svog opstanka, održalo je Sokolsko društvo Duga Resa dne 6 sept. godišnju javnu vežbu spo-jenu sa okružnim sletom, na kome su sudelovali: Matično društvo Karlovac sa svojom glazbom, društvo Metlika, i čete Krnjak, Tušilovic, Turan, Cero-vac, Popovič brdo, Sjeničak; i Trebinje, Bratski Savez zastupao je župski starešina br. Marko Sablič, a bratsku župu, okružje i matično društvo Karlovac starešina brat dr. Josip Variola. Tom prilikom postavljen je i temeljac kamen za novi Sokolski dom. U Dugoj Resi se je več davno pre čutila neminovna potreba podizanja vla-stitog doma, jer društvo nije imalo svojih prostorija, nego je vežbalo u tudim, najviše; i najčešče u dvorani kantine ta-mošnje tvornice. Još pred par godina osnovan je posebni fondi i uprava društva i njegovo agilno i požrtvovno članstvo iskoristilo je svaku zgodu, da se taj fond pojača sakupljanjem dobro-voljnih priloga, oporezovanjem samog članstva i davanjem priredaba. Svi ti hvalevredni pokušaji i želje bile bi vrlo teško i kasno ostvarene, da nije bilo izdašne materijalne pomolči i susretljivo-sti tamošnjeg generalnog direktora tvornice predenja i tkanja brata R. Krato-hvila. Svojim velikim novčanim prilo-gom od 25.000,— dinara, darovanim prigodom proslave svoga srebrenog pira i još večiin prilogom same tvornice, te prilogom tamošnje opčinske uprave stvoreni su uslovii i dana je mogučnost, da se pristupi konačnoj izgradnji doma. Isti če biti podignut na lepom i zrač-nom mestu, a imače) i svoje letnje ve-žbalište, te če več ove jeseni biti pod krovom. Za ovu retkui-i značajnu priredbu vla-dao je medu članstvom veliki interes, i odaziv je bio vrlo dobar. Braču iz Karlovca dočekala je uprava) i članstvo društva Duga-Resa, brat Kratohvil, sreski načelnik i pretsednik opčine, te članstvo ostalih jedinica, sa osobito velikim brojem Sokola seljaka. Na stanici svrstala se je velika povorka od oko tri stotine učesnika, koja je uz svirku Jadranu”, naime slet kome su pored župe Sušak-Rijeka učestvovale i župe Šibenik-Zadar i Split. Ovaj slet, koji je održan na sadanjem gradskom stadionu, bio je velebna manifestacija sokolske i nacionalne misli a počaščen je bio posetom Nj. Vel. Kraljice Marije, Prestolonaslednika Petra, Kraljeviča Tomislava i Andreja. Župa Sušak-Rijeka prisustvovala je svim svesokolskim sletovima, koji su o-držani u Pragu i Varšavi, zatim u Taboru i svejunačkom sletu u .Sofiji. Iz godišnjih izveštaja ove župe može da se uoči, kako je ova župa sudelova-la na mnogim pokrajinskim sletovima kao u Zagrebu, Sarajevu, Subotici i Splitu, a tako isto svake godine na svojim okružnim sletovima bilo u Primorju bilo u Lici. Treba spomenuti zna-čajan slet sokolskih četa župe, održan u Otočcu, gde se istakla čvrsta volja ove župe u nacionalnom delovanju i kultur-nom podizanju našega sela, kako bi se ono podiglo kulturno i u ispravnom jugoslovenskom narodnom duhu. U sedištima mnogih jedinica ove župe dižu se i grade sokolski domovi i vež-baonice, naši sokolski pčelinjaci. U zadnje vreme otvoren je Sokolski dom u Selcu, Crikvenici, Gerovu, a grade se domovi i u Trsatu, Zametu, kao i u nekojim mestima Like, a da o drugima i ne govorimo. Sokolska župa Sušak-Rijeka, i po svojim sjajnim tradicijama, i po sve-stranom aktivnom radu koji sve jače razvija na sokolskom, nacionalnom i kulturnom polju spada nesumnjivo u red naših najistaknutijih župa, čiji su uspesi ne samo vidni, nego i pret-stavljaju značajan prilog u našem op-štem savremenom naiconalnom životu. Zasluga za pretežan deo toga je neopo-recivo župskog vodstva, koje nalazeči se na višini zadataka ima pred sobom — u ovo mutno doba — jasan, odre-den i siguran put, kojim neotstupno grede. sokolske glazbe pošla ravno na mesto polaganja temeljca kamena. Glazba je otsvirala državnu himnu. Sledili su o-duševljeni poklici i pozdravi Nj. Vel. Kralju, i Jugoslaviji. Društveni starešina brat dr. A. Longino održao je govor, iznesavši iserpno istorijat društv,a i njegov rad kroz tri decenija njegovog opstanka i napore članstva oko podignuča doma. Sa zahvalnošču setio se je osni-vača društva, njegovih istaknutih rad-nika i darovatelja za podignuče doma. Delegat Saveza brat Sablič u lepom govoru istakao je misiju Sokolstva u našem narodu i Slovenstvu* i njegov rad i napore na fizičkom, kulturnom i mo-ralnom polju. Na koncu je u ime Saveza čestitao društvu na proslavi, za-želevši mu najbolji uspeh. U ime župe i okružja čestitao je društvu starešina brat dr. Variola, želeči, da novi dom bude žarište celog kulturnog, nacio-nalnog i presvetnog rada mesta Duga-Rese, da bude stecište svih dobromi-slečih, naprednih, čestitih i dobrih ljudi i pravi hram zavetne narodne i sokolske misli. Iza toga je starešina brat dr. Longino pročitao povelju i predao ju sa-veznom delegatu bratu Sabliču, koji ju je uz prigodni govop i uz sviranje molitve sokolske glazbe položio i uzidao u temeljac kamen. Pročitani su zatim brzojavni pozdravi upučeni Nj. Vel. Kralju i bratskom Savezu, koji su bili popračeni oduševljenjem i odobravanjem. Sokolska glazba otsvirala je „Hej Slaveni” i time je svečanost polaganja kamena bila završena. Nato se je formirala velika povorka, koja je predvo-dena glazbom, obišla mesto i zatim se uputila na vežbalište, gde su se vršili pokusi za popodnevni nastup. Potom je prireden zajednički ručak u kantini tamošnje tvornice. Za vreme ručka savezni i župski delegati nazdravili su kučedomačini bratu Kratohvilu na velikoj susretljivosti, potpori i paž-nji, koju posvečuje tamošnjem društvu i Sokolstvu uopče, što je prisutno članstvo popratilo velikim oduševljenjem. Brat Kratohvil zahvalio se je na pozdra- Proslava 30~godišnjice Sokolskog društva Duga Resa, kojom je prilikom udaren i temeljac novom Sokolskom domu SOKOLSKI GLASNIK __ dn <; ! a aasi0» da v*di i da je uveren, okolstvo dobro 1 korisno radi i da * } u buduče kao i do sada pru- svoju moralnui i materijalnu pomoč. Javna vežba započela je u tri sata po-ffn P "e; p°set je bio vrlo dobar, prosi /o), fruga Z. Veržmiržovska, 108.34, (90.2 o/0) 1 treča V. Foltova sa 97.08, (80.9o/0). takmicenje u atletskom pe-toboju cos .. sePt- održano je na strahovskom čla l0nU ^ PraSu takmičenje vrsta (3 1 ni sa jednim zamenikom) i pojedi-пзса za prvenstvo COS u atletskom pe-o oju. kJ takmičenju je učestvovalo 9 vrsta i 41 pojedinac. Postignuti rezul-a 1 vrta su sledeči: prva vrsta O-omuc sa 7.627 bodova, druga Morav-sko-sleska župa sa 7.487 i treča vrsta Brno I sa 7.351 bodom. Kao pojedinci su postigli: prvo mesto Klasek sa 3.016 bodova, drugo Fidler sa 2.893 i treče Hasonj sa 2.706 bodova. U pojedinim granama takmičenja bili su postignuti sledeči najbolji rezultati: skok u dalj 657 cm, bacanje kopija 05.90 m, bacanje diska 40.24 m, trčanje na 200 m 24.1 sek. i trčanje na 1.500 rn 4 min. 30.2 sek. Takmičenje je vodio član načelništva 'COS br. J. Vikoupil. takmičenje u hazeni za prvenstvo cos Redovito godišnje takmičenje COS u hazeni za članove održano je ove godine 25 i 26 sept. u Svinovu kod Moravske Ostrave. 1 ove godine je pobelila vrsta Sokola iz Svinova, koja drži yeč od godine 1934 primat COS u ovoj Jgri. Iduče takmičenje održače se na X svesokolskom sletu u Pragu. TAKMIČENJE CLANICA COS U HAZENI I TENISU Takmičenja članica COS za prvenstvo u hazeni i u tenisu održana su 5 i 26 sept. u Pršerovu. U hazeni Je pobedila vrsta Sokola Plzenj I a u tenisu vrsta Sokola Nove Benatki. TAKMIČENJE U ODBOJCI ZA PRVENSTVO SAVEZA SS. Ovc godine održače se takmičenje u odbojci za prvenstvo Saveza slovenskog Sokolstva u Sofiji, i to 10 oktobra. , , Уес je 12 sept. održala za ovo . mičenje na letnjem vežbalištu praš-°g Sokola svoje izbirno takmičenje, . °le lc vodio zamenik načelnika COS ' Antonin Benda. U finale su ušle s e sokolskih društava Plzenj V, Vi- sočani i Pardubice. U Sofiji zastupače COS vrsta Sokolskog dr. Plzenj, koja je pobedila. Visočane sa rezultatom 2:1 (10:15, 15:9, 15;6) i Pardubice sa 2;0 (15:8, 15:7). Izbirno takmičenje za članice održano je 25 i 26 sept. u Pržerovu. X Svesoftolsfti slet u Pragu 1837 IV SREDNJOŠKOLSKE IGRE 1938. Sekcija za fizičko vaspitanje kod sre-dišnjeg društva češkoslovaških profe-sora zaključila je, da održi IV srednjo-školske igre u okviru X svesokolskog sleta u Pragu god. 1938, kao što su bile održane več II i III igre na sveso-kolskim sletovima god. 1926 i 1932. Spajanje ovih igara sa svesokolskim sletovima omogućuje priređivačima da svladaju mnoge poteškoče financijskog i organizatornog značaja. Igre, koje če biti prikaz fizičkog vas-pitanja mladeži na češkoslovaškim srednjim školama, počeše 9 juna a zavr šiče se sa glavnim danom u nedelju 12 jula 1938. Program igara obuhvata takmičenja, povorku, akademije i jav-nu vežbu. Takmičenja u lakoj atletici, na spravama i u igrama (hazena, odbojka i košarka) održače se na samoj priredbi u Pragu, a takmičenja u smučanju, klizanju i hokeju na ledu več ove zime. Povorka če se završiti sa odavanjem pošte Neznanom junaku, Re-publici i Pragu. Javni nastup obuhvata odavanje pošte celokupnog studentstva državnoj zastavi (načrt prof. Roubala), proste vežbe mladih daka (sastavio prof. Tomi-ček, glazba od K. Matjejovca), vežbe sa obručima mladih dakinja (Novakova — Nojmanova, glazba od J. Kršičke), proste vežbe starijih đakinja (Jeničkova — Martinu, glazba od Zehaka) i proste vežbe starijih daka (dr. Šterc — Ze-hak). Dalje če nastupiti inostrani gosti sa posebnim tačkama. Tehniški če ove igre voditi tehniška komisija, kojoj stoje na čelu dr. J. Šterc i prof. Prokešova — Evaldova. Več u proleče su bili završeni kon-kursi za plakat, značku, koračnicu i razglednice. Sada žiri bira iz mnogo-brojnih poslatih radova najbolje. Čajanka za novinare. 24 pr. m. pozvala je COS na čajanku u Tirševom domu novinare praških kao i dopisnike inostranih novina, pretstavnike o-deljenja za štampu ministarstva i voj-ničkih ureda, pretstavnike češkoslovač-kog presbiroa, atašeje za štampu kod poslanstava u Pragu, pretstavnike filmskih društava i filmskih žurnala, a to u svrhu dogovora u pogledu organizacije izveštajne službe i što bolje propagande za X svesokolski slet. Propagandni zvučni film o poslednjem svesokolskom sletu u Pragu god. 1932 več je izraden sa popratnim tekstom na srpsko-hrvatskom, poljskom, ru-skom, bugarskom, francuskom, engle-skom, nemačkom, talijanskom i špa-njolskom jeziku. Film je izrađen u 22 kopije, koje su več razaslane u ino-stranstvo kao odlična propaganda za X svesokolski slet iduče godine. Sletski plakat je i radio akad. slikar br. Minarž po svojoj skici, koja je na konkursu dobila prvu nagradu. Sletskc markice primljene su od’ publike sa velikim oduševljenjem. Sletski finansijski odbor prima stalno nove na-rudžbe ovih markica te je bio prisiljen da več naruči štampanje istih i trečeg milijuna. Fotografije ovili markica stavljene su na dispoziciji! novi-natna. Propagandnu brošuru napisače br. A. Očenašek a izdače ju ministarstvo vanj- skih poslova u sporazumu sa ministar-stvom narodnog zdravlja. Zvučni filmovi za uvežbavanje prostih vežbi članstva i naraštaja biče uskoro izdati. Konkurs za nastup u prostim vežba- ma članica i naraštajki raspisalo je na-čelništvo članica COS. Propagandna značka iz crvenog sta-kla, u sredini sa belim rimskim bro- jem X i sokolom iz metala publici se veoma svidela i u Ceškoslovačkoj je svuda kupuju i nose. Dosada je ovih značaka prodano preko 200.000 komada. Sletske cigare i cigarete. Ceškoslovač-vačka duvanska režija pustiče u prodaju prigodom X svesokolskog sleta u Pragu 116 milijuna raznih sletskih cigareta i 11/2 milijun specijalnih sletskih ci- gara. Sletske cigarete prodavače se u ukusno izradenim kutijama po 20 komada uz cenu od 4;, 6, i 7.—kč, a cigare u kutijama po 5 komada uz cenu od 5,- Kč. Praške osnovne škole spremaju se na slet. Na X svesokolskom sletu, kao i na dosadašnjim sletovima, učestvovače takoder učenioi i učenice praških osnovnih škola. Vežbe za ove posebne nastu-pe več su primljene te su bile prikazane od priredivačkog odbora praškog učiteljstva 22 sept. u Tirševom domu pred zastupnicima gradskog školskog odbora praških osnovnih škola. Niži stepen pučkih škola izvešče vežbe, koje su sastavili V. Hering, J. Kubička i J. Pongrac na glazbu od K. Matjejovca, a viši stepen vežbe koje su sastavili H. Libšerova i J. Pongrac. Za učenike gradanskih škola primljene su vežbe od F. Drabe na glazbu od J. Skalickog. Učenici IV godišta gradanskih škola vežbače se u devetor-kama na gredama. Za učenice I i II godišta gradanskih škola izabrane su vežbe Marije Skalicke, a za viši stepen vežbe u devetorkama, krasna kompozicija B. Matjejovcove. Telesno vaspitanje u svetu XI takmičenje Međunarodne gimnastičke federacije u Pragu 1938 Prigodom X svesokolskog sleta u Pragu održače se, kao što je poznato, i XI takmičenje Medunarodne gimnastič-ke federacije. Za ovo takmičenje odre-deni su dani od 30 juna do 1 jula 1938, t. j. odmah po završetku naraštajskog sleta, na koji če doči oko 40.000 naraštaja. Več 2 jula počinju zatim glavni sletski dani članstva. Ovo meduna-rodno takmičenje, koje je tako tesno povezano sa sletom, dače ovom sletu još poseban značaj, jer če se tih dana sa-kupiti u Pragu elita gimnastičara iz celog sveta. Češkoslovaški, poljski i naši Sokoli te bugarski Junači, koji če učestvovati na ovome sletu, imače pri-liku da prate takmičenje svojih vrsta. Zadnje ovakvo medunarodno takmičenje, koje je bilo na sokolskom sletu, bilo je na sletu u Ljubljani 1922, a pre toga u Pragu 1907. I za medunarodna takmičenja od velike je važnosti, da se održavaju prigodom velikih sokolskih sletova, jer bi na takmičenja koja bi se priredila samo-stalno, došao samo razmerno mali broj gledalaca, a izveštaji o tim takmičenjima ograničili bi se večinom samo na struč-ne listove. Sa ovog gledišta svesokolski sletovi u Pragu upravo su idealni za priredivanje takmičenja Medunarodne gimnastičke federacije, jer nijedna druga gimnastička organizacija nije u stanju da sakupi na svojim priredbama toliku masu iz celoga sveta, kao Sokolstvo. Nemcima i Švicarima takmičenja Medunarodne federacije nisu osobito simpatična, jer stavljaju na takmičare pri-lično velike zahteve posebno u lakoj atletici. Njima više odgovaraju gimnastička takmičenja na olimpijadama, na kojima se takmiči samo na spravama. Njihov sistem nema načela svestranosti za pojedinca. Oni imaju odlične lako-atletičare, čak svetskog formata, ali ne vežbaju na spravama, a imaju majstore na spravama, ali nisu lakoatletičari. U zadnje vreme Nemci su ipak počeli da menjaju svoje mišljenje u ovom pitanju, kao što nam to dokazuje i ovogodi-šnje takmičenje turnera u Grajcu, gde su članovi takmičili u kombinovanom dvanaesteroboju, a članice u osmeroboju. Načelnik nemačkih turne»a, Martin Šnaj-der, voda pobedničke nemačke vrste na olimpijadi u Berlinu, piše u „Doj-če Turncajtung” o ovom takmičenju i naglašava: „Mi hočemo da budemo sve-strani umetnici, nikako specijaliste”. Dalje piše, da če biti potrebno prire-divati ovakva kombinovana takmičenja svake godine, a ne tako retko kao dosada. Premda su obavezne vežbe na spravama u Grajcu u poredenju s od-redenim vežbama za Prag bile vrlo lake, ipak se može smatrati, da je takmičenje u Grajcu bilo u neku ruku kao prvi pregled materijala, koji dolazi u obzir za izbor vrste, koja če zastupati Nemač-ku na medunarodnom takmičenju u Pragu 1938. Iz toga pisanja Šnajdera može se razabrati, da se Nemci več sada intenzivno spremaju za medunarodna takmičenja u Pragu i da če uložiti sve sile, da zadrže primat, koji su postigli pr. god. na olimpijadi u Berlinu. Izabra-ni vežbači imali su kurs u Vilingenu. Kao što smo več javili i Švicari se također marljivo spremaju za Prag. Načelništvo švicarskog saveza več se izjavilo pozitivno za učešče na medunarodnom takmičenju u Pragu, ali savezni odbor još nije o torne doneo defini-tivnu odluku. Izgleda medutim da su i švicarskim gimnastičarima zahtevi u lakoj atletici preveliki. Oni se dobro se-čaju, da su na zadnjem medunarodnom takmičenju u Pešti pre dve godine zaostali u lakoj atletici za Cehoslovacima, Nemcima, Madžarima, Italijanima, Fran-cuzima i Fincima, premda su pobe-dili u konačnoj ukupnoj klasifikaciji, jer su bili zbilja nadmočni na svima spravama. Oni se stoga plaše da bi se izložili u Pragu eventualnom teškom porazu. Ako se fioči ovo gledište švicarskih gimnastičara i nemačkih turnera, vrlo je simpatično rešenje bugarskih Junaka na kongresu u Sofiji, da če oni na medunarodnom takmičenju u Pragu učestvovati, premda znaju, da nemaju izgleda na kakav osobiti uspeh. Držimo, da bi sva takmičenja proma-šila svoj idealni cilj i uskoro također propala, kad bi učestvovao samo onaj, koji ima izgleda na pobedu. ŠVEDSKI GIMNASTIČKI SISTEM U PERZIJI U Teheranu, u Perziji, osnovan je institut za fizičko vaspitanje. Osnivaču ovog modernog instituta prof. Garkinu poslužili su kao uzor švedski instituti za fizičko vaspitanje u Štokholmu. NISL BUK U POLJSKOJ Cuveni osnivač danskog gimnastičkog sistema Nils Buk priredio je turneju dviju svojih izabranih vrsta po Poljskoj. U svim gradovima gde su nastupili, Danci su pobudili veliko zanimanje. Nils Buk je imao največi uspeh u Varšavi, gde je njegovu prvu priredbu po-setilo 8.000 ljudi. Sokolska takmičenja u Zagrebu OKRU2NO TAKMIČENJE U PLIVANJU Dne 5. sept. održano je na Savi u Zagrebu okružno takmičenje u pli-vanju, na kome su učestvovali članovi, članice, muški i ženski naraštaj zagre-bačkih sokolskih društava, ukupno 31 takmičar. Na ovome takmičenju plasirali su se: Sokolsko drugtvo Zagreb II sa 213 bodova, Zagreb IV sa 70 bodova, Zagreb lil sa 53 boda, Zagreb VI sa 37 bodova. Šteta je što zagrebačka sokolska društva nemaju svoje pliva-lište da bi moglo članstvo ne samo u letno doba da se kupa, več i da trenira, pa bi se ova grana više negovala i uspesi bi bili nesumnjivo daleko bolji. Toga radi treba pomoči inicijativu Sokolskog društva Zagreb IV da se u-redi sokolsko plivalište za sva zagre-grebačka sokolska društva. Međužupsko takmičenje u lakoj atletici Istoga dana održano je na Stadionu Kralja Alksandra međužupsko takmiče- Sa radnog izbora župskih načelnika i načelnica u Kašfel~Sučurcu od 23— 30 jula o. nje u lakoj atletici, na kome su sttdelo-vale župe: Celje sa 10, Karlovac sa 5, Maribor sa 11, Osijek sa 10 i Zagreb sa 14, t.j. sa ukupno 50 takiničara. Takmičenje je počelo u 15 časova, a bilo je prisutno nekoliko stotina gle-dalaca. Postignuti rezultati su sledeči: župa Zagreb sa 67 bodova, Maribor sa 38 bodova, Osijek sa 34 boda, Karlovac sa 14 bodova, Celje sa 5 bodova. Ovo takmičenje je i po učestvovanju i po rezultatu bolje od prošlogodišnjeg. Oblasno takmičenje u odbojci Na istome stadionu održano je 12 o. m,, i oblasno takmičenje u odbojci, na kome su uzela učešča: župa Bjelovar sa muškim uarašiajem i župa Zagreb sa muškim naraštajem, članovima i članicama. Rezultat ovog takmičenja je: naraštaj muški: Bjelovar — Zagreb 2:0; članovi: Varaždin — Zagreb 1:2; članice Zagreb bez protivnica. Prema torne, dolaze u obzir kod završnog takmičenja: muški naraštaj Bjelovajn i članovi i članice Zagreb. Ženski naraštaj nije takmičio. Takmičenje je održano za vreme dok je padala kiša.. Naši pokojnici f Brat Nande Marolt In tako nam je odšel v večnost tudi naš dragi brat Nande, dolgoletni vaditelj in učitelj sokolski. Vse svoje življenje od mladeniške dobe dalje je brat Marolt posvetil poleg svojega poklica edino Sokolstvu, za njega deloval, ka- morkoli ga je zanesla njegova 'življenjska pot — za Sokolstvo trpel, ostajajoč vedno zvest nesmrtni sokolski misli do zadnjega svojega diha. Dobro se je zavedal pomena sokolskega dela za svoj narod, zato je tudi zastavil vse svoje moči vsepovsod, kjerkoli je videl, da je bilo potrebno. Sam izvrsten telovadec je vežbal, poučeval in navduševal vse svoje sobrate in vzgojil marsikaterega vaditelja, marsikaterega sokolskega delavca. Vse svoje življenje je bil zgleden Sokol, skromen, delaven, žilav, neupogljiv, vztrajen delavec na sokolskem po-prišču. Zato mu bodi ohranjen med nami najsvetlejši spomin, borcu med borci! Bratu starosti Maroltu večnaja pamjat! Brat Nande Marolt je bil doma iz Sodražice, kjer je bil rojen leta 1883. Za svoj življenjski poklic si je izbral profesuro in je po dovršenih visokošolskih študijah najprej poučeval na trg. akademiji v Brnu do leta 1915, po osvobo-jenju pa na drž. učiteljišču v Ljubljani, ki mu je postal leta 1032 vzoren direktor. V sokolskih vrstah se je udejstvoval že kot srednješolec in tudi na Dunaju kot akademik. V čeških sokolskih društvih je tamkaj dodobra spoznal važnost sokolske misli za slovenske narode in je ravno zato posvetil vse svoje moči Sokolstvu. Kot dober vaditelj in odličen vzgojitelj je vzorno vplival zlasti na razvoj sokolskega dela v rodni mu ribniški dolini, potem pa, ko se je naselil trajno v Ljubljani, je kot župni podsta-rosta in starosta znatno pripomogel do njenega močnega razvoja. Župni starosta je ostal do leta 1929, kasneje pa je posvetil vse svoje delo Sokolu I. na Taboru kot njegov pod-starosta. Zaupanje vsega Sokolstva pa mu je odkazalo tudi mesto v starešinstvu Jugoslovenskoga sokolskega saveza, kjer se je posebno zanimal za ureditev in vzorno poslovanje nezgodnega sklada. Sicer pa je bila povsod med brati njegova oseba predmet bratskega spoštovanja in ljubezni, saj so vsi brez izjeme visoko cenili njegovo požrtvovalno in nesebično sokolsko delo. Dal pa je, kamor ga je klicala dolžnost, vedno in vselej celega moža. In baš zaradi tega je užival teko veliko zaupanje. lo-godišnjica tragične smrti generala brata Mihaila Kovačeviča U oktobru ove godine navršava se deset godina od tragične smrti generala brata Mihaila-Mike Kovačeviča. Jed-noga večera pre deset godina, kada se vračao sa svoje dužnosti kuči, sačekali su ga mučki ubice i pred kapijom u-bili. Tako je iznenada prekinut život ovog našeg brata, koji je Sokolstvo svojim radom mnogo zadužio. Njegov neumoran sokolski rad, njegova celokupna ličnost, koja je pretstav-ljala pravi tip našeg rasnog čoveka od akcije, njegov život svetao i kristalno čist, ispunjen retkim pregalaštvom, njegova biagai i tiha narav, koja je ostavila simpatije gde god se pojavljivao, i iznad svega njegovo dobro i rodoljubivo srce — uzdižu brata Miku iznad ostalih ljudi koje svakodnevno srečemo. Po pozivu i vaspitanju vojnik, u najlepšem smislu ove reči, on je svoje dužnosti vršio do kraja savesno i predano, bez imalo brige i ikakve bojazni za sebe. Ispuniti dužnast i izvršiti za-datak, bila je za njega prva i največa briga. Iz njegove duše zračila je neka roditeljska blagost i propovednička mir-noča. Imao je bratsko ponašanje prema mladima, koje je uvek voleo i očinski savetovao, a korektam i uspravan stav prema starijima kojima je ukazivao pu-no poštovanje. Sa ovih svojih osobina bio je voljen i cenjen. U Sokolstvu je mnogo radio i imao ‘šire i veče planove, shvatajuči ga kao jedan veliki pokret koji treba da obu-hvati ceo narod. Njegova dalja misao je bila da Sokolstvo sa obe strane Save i Drine treba da ima prisnije veze za za-jednički rad na nacionalnim zadacima. Na torne je u Kragujevcu, gde je bio starešina Sokolskog društva, mnogo radio i postigao. Ovaj vrli sokolski radnik, odličan o-ficir, veliki nacionalni pregalac i kao drug i kao čovek ostavio je svetlu u-spomenu. Slava muf i hvala! Đ. B. Iz naših župa Sokolsko društvo Sinj je i ove godine, zajedno sa svim mesnim nacionalnim udruženjima, proslavilo 15 rodendan svoga Kralja-Sokola. Bili su izdan'i i naročiti proglasi sa jugoslovenskom tro-bojkom, koji su bili potpisani od svih nacionalnih udruženja. Uoči same proslave krenula je iz dvorišta Sokolane mnogobrojna povorka kroz mesto. Kuče su bile osvetljene i okičene jugoslovenskim zastavama. U povorci su svirale sokolska, i vojna gla-zba. Orili su se rodoljubni poklici Kralju, Karađorđevu Domu i Jugoslaviji. Za vreme ophoda uz bakljadu palje-ne su umetne vatre, te je sve plivalo u nekom osobitom i svečanom zanosu. Pri svršetku ophoda, na glavnoin trgu, starešina brat Markovič održao je za-nosan patriotski govor, koji je bio himna Kralju, Jugoslaviji i jugoslovenskoj ideji. Na koncu je vojna muzika ot-svirala državnu himnu. Iste je večeri u prostranom i rasvetljenom dvorištu Sokolane održana zabava uz koncerat vojne muzike. Za vreme koncerta muška i ženska deca izvela su razne vežbe. Na sami rodendan, iza blagodarenja, održana je svečana sokolska sednica, na kojoj je brat starešina u kratkim, ali značajnim črtama progovorio o Kržilju-Sokolu, pozivajuči svu braču i sestre, da se u ovim ozbiljnim vremenima o-kupe oko Prestolja Karađorđevićas i da ostanu i nadalje nosioci sokolske i ju-goslovenske ideje. Zatim je brat Po-drug, prosvetar, zanosno pročitao uz opču pažnju okružnicu Saveza SKJ. Sa svečane sednice otposlan je pozdravni brzojav Kralju. Sednica je bila zaključena pevanjem „Hej Sloveni”. Ne iznašajuči ostale pojedinosti same proslave, može se otvoreno priznati, da se je sinjski Soko dostojno odužio svom Kralju i (Vodi, spreman uvek da za Kralja i Jugoslaviju dade i živote svoje. Sokolsko društvo Preko je ove godine na osobito svečan način proslavilo rodendan Nj. Vel. Kralja Petra II. U oči rodendana na kučama i duča-nima bile su izvešene državne zastave. U sedam i po sati na večer ispaljen je 21 hitac iz petarda. Maine svi prozori kuča bili su iluminirani, a stanovništvo uz obale Jadranskog kanala zapalilo je kresove. Na brdu što se diže nad Prekom plamsala su ogromna pismena „Živio Kralj Petar II”. U osam sati formirala se pred Sokolanom velika povorka sa sokolskom glazbom, koja je odušev-ljeno kličuči u svetlu bakalja i bengala obišla mesto dok su sa obale odjekivale detonacije petarda, zamiruči na padi-nama Velebita. Povorka se zaustavila pred Sreskim načelstvom, gde je sreski načelnik dr. Rokov održao lep patriotski govor. Govor je bio pozdravljen o-duševljenim poklicima Nj. Vel. Kralju, Kraljevskom domu i Jugoslaviji, a gla-zba je intonirala državnu himnu. Zatim se uz poklike i svirku glazbe povorka razišla u potpunom redu i miru. Na Kraljev rodendan u 5 sati 21 pucanj petardi najavio je svečani dan a sokolska glazba obišla je mesto svir-kom koračnica. Celo mesto bilo je is-kičeno zastavama. Posle blagodarenja, oko 10 sati, sokolska povorka predvodena glazbom, pošla je na tako zvani Opčinski trg, gde je održana svečana sednica. Na trgu bili su postrojeni Sokoli, a iza njih ostalo gradanstvo. Na sred njive bila je podignuta govornica, ukrašena zastavama i zelenilom, a nad njom smeštena velika slika Nj. Vel. Kralja Petra II. Svečana sednica otpočela je svira-njem sokolske koračnice, a zatim je starešina društva br. Ante Morovič o-držao lep govor, nakon koga je glazba intonirala himnu, koju su svi stoječi sa-slušali. Tada je tajnik brat Sime Lončar govorio o značenju rodendana Nj. Vel. Kralja Petra II, naraštajac brat Aleksandar Lončar recitovao je pesniu „Mladome Kralju”, br. Danilo Rada-kovič govorio je o Sokolskoj Petrovo} petoljetci, naraštajac Božo Gregov de-klamirao je pesniu „Stari sejač”, a brat Morovič pročitao je poslanicu SKJ, posle koje su svi prisutni otpevali sokolski! himnu „Hej Sloveni,” cime je svečana sednica bila zaključena.. Navečer, u vrtu gosp. Iva Mašine, priredila je sokolska glazba koncerat sa plesom. Ovogodišnji rodendan Nj. Vel. Kralja proslavljen je u Preku po opčem mi- Sa prvog prednjačkog naraštajskog tečaja Saveza SKJ, održanog u Haštel-Sučurcu od 1—20 jula o. g. sljenju svečano, dostojanstveno i mir-no> svečanije nego li ranijih godina. Sokolsko društvo Rogoznica proslavilo je ovogodišnji rodendan Nj. V. Kralja Petra II veoma svečano. U oči samog rodendana izvešene su u mestu zastave a prozori kuča bili okičeni sagovima. U 19.30 časova formirala se lepa povorka na čelu sa upravom Sokolskog društva, predvodena sokolskom glaz-om> te uz učešče velikog broja pučan-stva. Bio je prireden i odlično uspeli vatromet. Sutradan, na sam praznik, sokolska glazba priredila je u 5 sati oudnicu, dočekavši ujedno na ulazu u jriesto četu vojnika, koji su bili odu-sevljeno pozdravljeni. Vojska i članstvo Sokolskog društva s nacionalnim pučan-stvom krenuli su tada u velikoj po-vorci u crkve na blagodarenje, posle koga je u sokolani održana svečana sednica društva. Naveče priredena je veoma uspela sokolska akademija. Sokolska četa Tučepi proslavila ie o-vogodišnji rodendan Nj. V. Kralja Petra II veoma svečano. U predvečer praznika mesto je bilo iskičeno brojnim jugoslovenskim zastavama. Naveče, kada su zagruvali mužari, na okolnim obranima brda planule su vatre. Na brdu .tvid bio je napravljen od žižaka na-Pis: „Živeo Kralj”. Naročito je bilo lepo rasvetljena sokolana i škola. O-roladina svih nacionalnih organizacija priredila je oduševljene manifestacije Nj- Vel. Kralju, Kraljevskom domu i Jugoslaviji. Sutradan na praznik, posle olagodarenja, lepa povorka obišla je se-pevajuči patriotske pesme i kličući N- V. Kralju, Kraljevskom domu i Jugoslaviji. Zatim je u školi održana svečana sednica. Školska dvorana bila je *a tu prigodu veoma lepo iskičena. Sednica je bila odlično posečena. Pri-goclno predavanje o Nj. V. Kralju o-držao je starešina čete brat Stojkovič. Ostali deo svečane sednice izveden je Po programu, koji je u tu svrhu izdao br- Savez. Svečana sednica završeAa je Pevanjem sokolske himne „Hej Slove-’ i oduševljenim manifestacijama Nj. • Kralju Petru II i Kraljevskom domu. I Sokolsko društvo Malinska proslavi-je na najsvečaniji način rodendan J; v. Kralja Petra II. Več uoči praznika kuče su bile iskičene državnim zastavama, a u predvečerje izvedena je veoma lepa iluminacija Sokolskog doma i morske obale. U središtu mesta na obali bila je postavljena velika Kraljeva suka, sva okičena cvečem i osvetljena zaniljama u bojama državne zastave. Ге večeri Sokoli s velikim brojem rodo-Ijubivog gradanstva sakupili su se pred Sokolskim domom, gde je bila formirana velika manifestaciona povorka, ka-kve još Malinska nije dosada videla, koja je obilazeči mestom oduševljeno manifestovala Nj. V. Kralju Kraljevskom domu i Jugoslaviji. Gotovo sve kuče u mestu bile su osvetljene svečama. Sokoli u povorci nosili su lampione i baklje. Kad je povorka stigla pred Kraljevu sliku na obalu, tu je, nakon održanog lepog patriotskog govora, ot-Pevana državna himna. U opčem odu-ševljenju tada je povorka krenula u Sokolski dom, gde je bila priredena svečana sokolska akademija, koja je odlično uspela u svakom pogledu. Na sam dan praznika Sokoli, veliki broj rodoljubivog gradanstva te ku-pališnih gostiju, a osobito brače Če-hoslovaka, prisustvovali su blagodare-nju. Nakon toga održana je u Sokolskom domu svečana sokolska sednica, a naveče sokolska zabava. I ovom prilikom treba toplo zahvaliti mesnom opštinskom turističkom odboru na materijalnoj pomoči za iluminaciju obale. Društvo je bilo zatražilo moralnu i materijalnu pripomoč i od opštinske uprave, ali je ista bila uskračena. Nacionalna i sokolska Malinska pono-vo je dokazala, da nepokolebivo stoji na putu koji je utro Blaženopočivši Kralj Mučenik i da je verna i odana Kralju i Jugoslaviji. Sokolsko društvo „Resava’’ u Ba-rama proslavilo je ovogodišnji rodendan Nj. Vel. Kralja Petra II svečanom sednicom, kojoj je prisustvovalo oko 300 lica. Naveče održana je svečana sokolska akademija sa vrlo lepim i o-bilnim programom. Sokolskoj akademiji prisustvovao je i sopstvenik rudnika g. Blagoje Jocič sa gospodom, te je, videvši veoma veliko zanimanje radnika za Sokolstvo, izjavio upravi Sokolskog društva, da odmah preduzme sve što je potrebno radi po-dizanja Sokolskog doma, a da če on lično od svoje strane pružiti obilnu materijalnu pomoč, kao i prevoz kamena i ostalog materijala, te dati rad-nu snagu oko podizanja doma. U sokolskim redovima ovo je primljeno sa največom radošču i s nadom, da če društvo tako več u narednoj godini imati svoj vlastiti dom. Sokolsko društvo Slavonski Brod. U duhu Sokolske Petrove petoljetke, a da bi vaspitalo što veči broj društvenih prednjaka, Sokolsko društvo Slavonski Brod održalo je od 5 jula do 1 avgusta društveni prednjački tečaj, koji je vodio društveni načelnik brat Drago Dekvala. U tečaju je ukupno održano 58 časova, i to proste vežbe 16 časova, vežbe na spravama 16 časova, vežbe na spravama 2 časa, vodenje časova 2 časa (predavač D. Dekval), stro-jevne vežbe 4 časa, vodenje statistike 1 čas (predavač I. Peto), Istorija te-lovežbe 1 čas, Istorija Sokolstva 2 časa, Ideologija i Tirševo Sokolstvo 2 časa (predavač 1. Kikerec), Naš zadatak, smer i cilj 1 čas, Organizacija 2 časa, Duž-nosti prednjaka 1 čas (predavač br. dr. I. Jelavič), Anatomija 5 časova, Prva pomoč 1 čas (predavač br. B. Kikerec) Igre i kola 2 časa (predavač sestra I. Kikerec). U tečaju radilo se dnevno po dva časa, i to od 20—22, a nedeljom od 8—10 časova. Zadnji dan tečaja priredeno je tečaj-ciina oproštajno veče, na kome im je starešina društva br. dr. Jelavič podelio uverenja o polasku tečaja, izrazivši u-jedno tom prilikom svoje zadovoljstvo što su tečajci revnosno i s ljubavlju polazili tečaj, te izrazivši nadu, da če svoje obrazovanje nastaviti i stečeno znanje upotrebiti korisno za Sokolstvo. I. K. Sokolsko društvo Gradačac priredilo je zajedno sa srpsko-muslimanskim kulturnim i prosvetnim društvom „Gajret” svečanu proslavu rodendana Njegovog Veličanstva Kralja Petra II. Istorijski grad Zmaja od Bosne nije u poslednjoj deceniji imao nacionalno slavlje kao što je bilo ovo. Učestvovanje mnogobrojnog naroda na bakljadi, sve-čanoj sokolskoj sednic.i i večernjoj sve-čanoj akademiji, oduševljeno klicanje Kralju, Jugoslaviji i Sokolu izražavaloje nepokolebivu odanost njegovu svom Mladom Kralju i visoku svest, koju gradačlije gaje prema Velikoj Jugoslaviji i sokolskoj misli. Sokolsko društvo Pag. Ovo je društvo ove godine naročito svečano proslavilo rodendan Nj. Vel. Kralja. Dana 5 sept. u 12 sati počeli su gruvati topovi, na koji su znak svi rodolju-bivi gradani okitili svoje domove državnim zastavama. Navečer u 7.30 sati bio je prireden na obali veliki vatromet i paljenje raketa. Na obližnjim brdima paljeni su kreso\li i razni vatreni nat-pisi. Mnoge kuče bile su iluminirane, Za celo ovo vreme članstvo Sokolskog društva bilo je postrojeno na obali, gde je društvena glazba svirala patriotske pesme. Na obali je bilo okupljeno oko 2000 ljudi. Zatim se je formirala veli-čanstvena povorka, u kojoj je uzelo ucešča oko 1200 ljudi i koja je na čelu sa sokolskom glazbom prošla gradskim ulicama do trga Kralja Aleksandra I., gde je održana svečana te-lovežbena akademija. Na programu bilo je 10 izabratih tačaka. Akademija je uspela i moralno i materijalno odlično. Čitav trg Kralja Aleksandra I. pred sokolanom bio je dupkom pun. Računa se, da je bilo oko 2000 gledalaca. Iza akademije razvila se igranka. Dana 6. sept. na sam rodendan Nj. Vel. Kralja, u 5 sati ujutro, društvena glazba priredila je po gradu budnicu. U isto vreme ispaljen je 21 topovski hitac. U 8.30 sati društvo je korporativno prisustvovalo svečanom blagoda-renju u mesnoj zbornoj crkvi. Iza bla-godarenja formirala se je na trgu pred crkvom veličanstvena povorka, koja je na čelu s glazbom prošla naokolo grada, te svratila u sokolanu na svečanu sednicu. Svečana sednica održana je po rasporedu, kojeg je izdao bratski Savez. I. G. Sokolsko društvo Beli Manastir proslavilo je rodendan Nj. Vel. Kralja Petra II na najsvečaniji način. U ne-delju na večer prošla je belomanastir-skim ulicama velika povorka sa ba-kljama, u kojoj su porea Sokola i vojske uzela učešča i sva društva i ustanove iz Belog Manastira. U nedelju pre podne prisustvovali su Sokoli u crkvama blagodarenjima, a potom sve-čanoj sednici, koja je održana u Sokolskom domu. Svečana sednica održana je u celosti po programu bratskog Saveza. Velika dvorana, u kojoj je sednica održana, bila je dupkom puna naroda. Navečer je održana u Sokolskom domu zabava, koja je bila dobro posečena. B. S. Sokolsko društvo Branjin Vrh-Šeče-rana. Dana 7 sept. obavio je načelnik okružja, brat Slijepčevič, pregled Sokolskog društva Branjin Vrh-šečerana. Pregledu su pored društvenog načelnika prisustvovali društveni starešina i pro-svetar. Društvo je preko celog leta vež-balo s članovima i naraštajem, dok su deca bila raspuštena preko školskih ferija. Sa početkom školske godine za- počelo se vežbati i s decom. Rad je u društvu postojan i neprekidan. Društvo več sada vodi akciju za odlazak svojih članova na slet u Prag iduče godine. B. S. Sokolska Seta u Gudurici. Dana 29 avgusta t. g. Sokolska četa u Gudurici, uz sudelovanje svojih otseka u Markovcu i V. Središtu, kao i vrste članova iz Vršca, priredila je javan nastup koji je u svakom pogledu uspeo. Vredno je istaknuti da ova četa ne ograničava svoj rad samo na svoje mesto, več deluje i u obližnjim selima Markovcu i Velikem Središtu, gde ima svoje otseke, što je jedinstven slučaj u našem Sokolstvu, i te otseke u svakom pogledu održava iz svojih skromnih sredstava. Sokolsko društvo Vareš Majdan. U nedelju 22 avg. priredilo je Sokolsko društvo Vareš Majdan proslavu svog desetogodišnjeg rada. Po dolasku jutar-njeg voza, sa kojim su došli gosti sa strane te vojna muzika 10 peš. puka iz Sarajeva, formirala se impozantna povorka na čelu sa upravom društva i izaslanikom Sokolske župe Sarajevo te prošla kroz glavne ulice mesta do vež-bališta. Nakon povorke održane su po-kusne vežbe. Posle podne u 3 sata prireden je javni čas uz sudelovanjie Sokolskog društva Breza. Sve tačke izvedene su na opšte zadovoljstvo. Od lakoatletskih disciplina u programu su bile zastupljene skok s fnotkom, u čemu su se naročito istakla dva brata Mila-lanoviča, preskočivši sigurno i sa lako-čom visinu od 3 metra. Pobednicima u bojnom gadanju predate su plakfrte sa Tirševim poprsjem. Istoga dana priredena je na večer akademija u Sokolskom domu, na kojoj je prosvetar društva održao predavanje, u kome je pri-sutne upoznao sa radom društva u minulih deset godina. Za celo vreme ovč proslave Uveseljavala je publiku muzika 10 peš. puka iz Sarajeva. Cela proslava uspela je vrlo dobro, kako u moralnom tako i u materijalnom pogledu. Napominjemo, da je naročito zapaže-na lutkarska izložba, koja je zadivila sve posetioce. Javni čas Sokolske Cete Podvitez. Dne 29 avgusta o. g. Sokolska četa Podvitez priredila je svoj godišnji javni čas uz aktivno učešče Sokolskih društava Pale, Sjetlina i Prača je ogromnog broja seoskog sveta iz okolnih sela. Naročito je bio zapažen veliki broj muslimanskog sveta medu kojima je bio i lep broj ženskinja. Sokolsku župu su zastupali članovi župske uprave brača Božidar Savič i Mehmed Huskič. Svečanost je je otvorio zamenik starešine čete brat Mitar Kovačevič, koji je u svom po-zdravnom govoru pozvao prisutne da šutnjom od jedne minute odaju dužnu poštu Blaženopočivšem Viteškom Kralju Aleksandru I Ujedinitelju. Ujedno je pozvao prisutne da pozdrave svoga starešinu Nj. Vel. Kralja Petra II, što su prisutni prihvatili kličuči Nj. Vel. Kralju i Kraljevskom domu. Osim prostih vežbi, koje su izvodili članovi čete te članovi gore pomenutih društava, na programu su bile pešačke i konjičke trke. Duljina staže pešačkih Naša ženska vrsta, koja je učeslvovala na slelu francuskih gimnasličarki u Hlermon Feranu od 16—18 jula o. g. trka bila je 800 m. a konjskih 3.000 metara. Na počasnim trkama pobedili su članovi čete Podvitez, dok u konjskim trkama prvi je došao na cilj konj brata Vukoviča Miladina, člana Sokol-skog društva Prača. Po svome bratskom raspoloženju i oduševljenju ova svečanost ostavila je na prisutne najbolji utisak, po čemu se vidi, da je Sokolstvo 'uhvatilo dubokog korena u ovome kraju. Naročito što treba istaknuti i pohvaliti je to, da iako je ovoj priredbi prisustvovalo nekoliko stotina ‘seljaka i seljanki, nije potrošena ni jedna kap alkoholnog piča, što je zasluga vrednih Sokola čete Podvitez. Sokolska četa Gornji Vakuf. Dne 22 avgusta o. g. Sokolska četa Gornji Vakuf priredila je svoj javni čas sa konjskim i pešačkim trkama. Ovo je za-pravo prva veča sokolska manifestacija u Gornjem Vakufu. Još pre podne narod se je počeo da skuplja u Baj-raktareviča gaju, a več u jedan sat posle podne gaj je bio pun gradskog i te-žačkog sveta. U 2 sata počelo se sa vežbom. Ženska deca Sokolskog društva Bugojno izvela su 4 tačke, a članovi i muška deca čete Gornji Vakuf odvežbali su proste vežbe. Narod je sa interesova-njem i pazljivo pratio ritmičke vežbe dece kao i vežbe članova i muške dece ove čete. U tri sata priredena je konjska trka, a iza toga pešačka. Iza završenog programa nastalo je narodno veselje. Sokolska četa Trnovo, koja je pre nekoliko meseci obnovila rad pokrenula je u zadnje vreme živu akciju oko pro-svečivanja naroda u svome kraju. Nabavila je lep broj poučnih i korisnih knjiga za selo, koje če čim uredi svoje prostorije davati meštanima na čitanje. Sokolsko društvo Begovhan proslavilo je 15-ti rodendan Nj. Vel. Kralja Petra II na svečan način kao nijedne godine dosada. Uoči Kraljevog roden-dana gorile su mnoge vatre po svim okolnim bregovima, a u mestu i na sokolskom vežbalištu bile su za vreme povorke kroz mesto zapaljene mnogo-brojne baklje. U povorci je učestvovao veliki broj Stanovnika i svi članovi Sokolskog društva sa muzikom na čelu. Na sam praznik održana je svečana sed-nica »društva, na kojoj su prisustvo-vali svi članovi *i mnogo seljaka iz okolice. Seljaci su pokazali naročito velik interes za ovu proslavu, i odazvali se u svemu veoma pohvalno. Na večer bila je priredena sokolska akademija. 1 'U Sokolsko društvo Kastav uz sodelovanje bratskih društava „Graničar” iz Spinčiča i Sv. Mihovila iz Rubeši proslavilo je na veoma svečan način rodendan Nj. Vel. Kralja Petra II. Zbor je bio pred Narodnim domom odakle je povorka krenula na čelu sa glazbom „Graničar” u crkvu. Iza bla-godarenja održana je u Narodnom domu svečana sednica, kojoj su pored Sokola prisustvovali i mnogi ugledni gosti. Sokolsko društvo Varaždin proslavilo je rodendan Nj. Vel. Kralja Petra II dne 5 o. m. na svečan način. Proslava kojoj je uz najviše pretstavnike vojnih i civilnih vlasti prisustvovalo oko 400 lica, započela je oko 9 sati uveče s pozdravom državnoj zastavi, iza čega je sledio program prema upu-tarha Saveza. Buru oduševljenja iza-zvalo je neobično lepo recitovanje brata Parisa (Čakovec) pesme „Težakova zakletva”. Zatim je održana odlično u-spela telovežbena akademija s nastu-pima muškog i ženskog članstva, mu-škog i ženskog naraštaja i muške dece. U tri točke nastupilo je i muško članstvo i inuški naraštaj Sokolskog društva Čakovec. Akademija je vrlo dobro uspela. Osobito treba istaknuti na-stup muškog članstva iz Čakovca. Iza akademije razvila se lepa igranka. Te-ška vremena, koja preživljava Sokolstvo u župi Varaždin, imaju kao posle-dicu jače zbijanje sokolskih redova, koje se očituje i u sve češčini i večini u-zajamnim posetima naših jedinica. 6 septembra do podne veča su odaslan-stva Sokola prisustvovala svečanim bla-godarenjima u crkvama. — V. D. Sokolsko društvo Srbobran proslavilo je veoma svečano rodendan Nj. V. Kralja Petra II uz sudelovanje opštin-skih vlasti 1 nacionalnih i kulturnih društava. Uoči rodendana Nj. Vel. Kralja bio je kroz Srbobran svečani ophod sa bakljadom, a na trgu bio je podig-nut lep slavoluk sa napisom „Živeo Kralj Petar II”. Učešče u svečanom op-hodu bilo je upravo ogromno. Pored Sokola, opštinskih vlasti, četničkog, va-trogasnog i drugih udruženja u op-hodu su sudelovala i školska deca te veliko mnoštvo rodoljubivog gradan-stva, a sve ulice kuda je povorka pro-lazila bile su ispunjene mnoštvom naroda. Prolazeči mestom, povorka je priredila oduševljene manifestacije Nj. V. Kralju, Kraljevskom domu i Jugoslaviji. Sa balkona kavane „Korzo” povor-ku je pozdravio lepim rečima pretsed-nik opštine g. Subotič, a za njim je brat Pejič, upravitelj gradanske škole, održao veoma lep govor o Mladom Kralju i Domu Karadordeviča. Posle toga je mesno pevačko društvo otpe-valo državnu himnu. Na trgu bilo je tada okupljeno oko 4 do 5 hiljada ljudi. Na 6 septembra ujutro, nakon prisu-stvovanja "blagodarenju, održana je u opštinskoj zgradi svečana sednica, kojoj su prisustvovali i Sokoli u svečanim odorama kao pretstavnici nacionalnih i kulturnih društava. Zatim je održana u sokolani svečana sokolska sednica, kojoj je prisustvovalo i mnoštvo gradanstva. Sednicu je otvorio i pročitao proglas Saveza starešina brat Pivnički, nakon čega su bile izvedene dve recitacije, a pevačko društvo je ot-pevalo državnu i sokolsku himnu. Sednica je završena oduševljenim klicanjem Nj. Vel. Kralju, Kraljevskom domu i Jugoslaviji. Sokolsko društvo Vrbnik proslavilo je Kraljev rodendan vrlo svečano i o-duševljeno. Uoči toga dana sabralo se sve članstvo i prijatelji Sokolstva u sokolani, odakle se u povorci uz pe-vanje pesama prošlo kroz mesto. Bila je izvedena i sjajna iluminacija mesta, kao i vatromet. U oduševljenim manifestacijama koje su tom prilikom bile priredene klicalo se Nj. Vel. Kralju, Kraljevskom domu i velikoj i nede-ljivoj Jugoslaviji. Nakon što je na trgu otpevana državna himna, povorka se uz pevanje sokolskih koračnica vratila u sokolanu. Na Kraljev rodendan, a posle prisu-stvovanja blagodarenjima, održana je svečana sednica Sokolskog društva, na kojoj je prigodno predavanje o N j. Vel. Kralju održala sestra Jerkovič, koja je zatim prikazala značenje Sokolske Petrove petoljetke kao i rad Sokolskog društva Vrbnik u tome pogledu. Nakon toga izvedene su recitacije „O Mlado-me Kralju”, „Stari sejač’ i „Zakletva težaka”. Ova svečanost, koja je proiz-vela izvanredno lep utisak, završena je oduševljenim poklicima Nj. Vel. Kralju, Kraljevskom domu i Jugoslaviji. Sokolsko društvo Prilep proslavilo je rodendan Nj. Vel. Kralja Petra II naj-svečanije. Uoči rodendana bila je o-svetljena Sahat-kula, a naročito se isti-cao Kraljev inicijal „P II” napravljen od sijalica. Na sam dan praznika prilepski Sokoli, posle nego što su prisustvovali blagodarenju, formirali su lepu mani-festacionu povorku, kojoj su se pridružili pretstavnici mesnih vlasti i školska deca. Na čelu povorke pred kojoin su nošene sokolske zastave išla je glaz-ba. Obišavši glavne ulice mesta, povorka je pošla u Sokolski dom, gde je u naročito ukrašenoj dvorani doma o-držana svečana sednica, kojoj je prisustvovalo i mnoštvo naroda. Sednicu je otvorio starešina društva brat Mino-vič. Nakon svečanog zaveta i pozdrav-nog telegrama upučenog Nj. Vel. Kralju, održao je govor o značaju dana i o Mladonie Kralju brat Jakov Antičeve, a zatim je o Petrovoj petoljetci go-vorio brat P. Hecman. Na završetku je pročitao poslanicu Saveza SKJ brat Naj- dovič. Osim toga izvedene su i dve recitacije. Glazba je otsvirala državnu himnu i na koncu sokolsku „Hej Sloveni”. Naveče toga dana Sokolsko društvo priredilo je lepu akademiju. Sokolsko društvo Trogir proslavilo je ove godine na veoma svečan način rodendan Nj. Vel. Kralja Petra II. U oči 6 septembra priredena je veličan-stvena iluminacija cele obale i okolnih brda sa vatrometom. U isto vreme su nastupile iz sokolane sve kategorije sa lampionima, bengalima i bakljama, te je na čelu sa Narodnom glazbom uz mnogobrojnu pratnju gradanstva izvršen veličanstven ophod gradom sa neo-pisivim oduševljenjem i klicanjem Kralju, Jugoslaviji Sokolstvu i Slovenstvu. Posle ophoda održao je veoma lep i dir-ljiv govor na trgu Kralja Aleksandra I brat Koščina, u kojem je često puta bio prekidan odobravanjem i manifestacijama. Na sam dan praznika posle blagodh-renja održana je svečana sednica u Sokolani, koju je otvorio starešina brat Gregovič te je u prvom redu pročitao čestitku Nj. Vel. Kralju Petru II, koja je sa spontanim oduševljenjem prihva-čena. Nakon govora funkcionera društva o značenju toga dana i značenju Sokolske Petrove petoletke završena je ova svečana sednica sa oduševljenim i spontanim klicanjem Kralju, nedeljivoj Jugoslaviji i Sokolstvu. Na večer priredena je vrlo uspela akademija, na kojoj su uzele učešča sve kategorije, te sokolski pevački zbor i sokolski orkestar pod vodstvom sestre Fani Gregovič. Naročito je prisutne o-duševila g-da Marija Gatin, koja je u ženskom zboru nastupila i pevala solo nekoliko odlomaka iz opere „Ero s ono-ga svijeta” od Gotovca. Akademija je završena živom slikom „Hej Sloveni”, što je izazvalo kod mno-gobrojnih posetioca neopisivo odušev-ljenje i manifestacije Kralju, Jugosla-viji i jugoslovenskom Sokolstvu. Sokolsko društvo Tivat. Nedavno je napustio Tivat vredni sokolski radnik brat Ferdinand Zorati, intendantski pu-kovnik, koji je pošao na svoju novu dužnost u Pomorsku obalsku komandu u Split. Sokolsko društvo u Trogiru dana 26 sept. komemoriralo je na svečan način smrt blagopokojnog Tome G. Masa-rika. U dvorani je bio postavljen ka-tafalk sa slikom, koja je bila okičena zelenilom i obložena crninoin. Komemoraciju je otvorio, u otsutnosti bolesnog starešine, tajnik br. Luič, po-zivajuči prisutne da ustajanjem i ču-tanjern od jedne minute odaju počast seni velikog pokojnika. Zatim je go-vorio opširnije prosvetar br. Sironič o životu i radu tvorca Češkoslovaške Republike! i borca za slobodu pravde i i-stine Tome Masarika. Sa komemoracije upučena je sažal-nica preko bratskog Saveza Ceškoslo-Vačkom poslanstvu u Beogradu. Komemoracija je završena poklicima „Slava” i himnorn „Hej Slaveni”. Sokolsko društvo Alibunar ove godine na veoma način proslavilo je pet-naestogodišnjicu rodendana Nj. Vel. Kralja Petra II. Posle bogosluženja u pravoslavnoj crkvi održana je u sokolani svečana sednica. Sednicu je otvorio član br. dr. Bogosav Nikolič. U lepom, kratkom i jezgrovitom govoru br. Nikolič je i-stalcao značaj i vcličinu ovog sokolskog i narodnog slavlja. Tada je dečji bor otpevao državnu himnu. Zatim je pro-čitan proglas bratskog Saveza, a po ovoni je br. Petar Dabič recitovao „Naš mladi Kralj.” Nadalje je dečji sokolski hor otpevao: „Sokolskom snagom”, pa je br. M. Radosavljevič pročitao okruž-nicu br. Saveza o Sokolskoj Petrovoj petoljetki. Na kraju je dečji hor ot-otpevao „Hej Sloveni”. Ovim je svečana sednica završena. Uveče u kafani „Sauer” održana je svečana akademija sa igrankom. Sokolsko društvo Daruvar proslavilo je na svečan način rodendan Nj. Vel. Kralja Petra II. Posle blagodarenja u crkvama održana je svečana sednica, na kojoj je u celosti izveden program prema uputstvima saveznog prosvetnog odbora. Uveče je priredeno selo sa igrankom. Na programu su bile četiri dečje deklamacije, posvečene mladome Kralju, i tri pesme za zbor, kojim je u-pravljao brat Dakovič. Mali oglasi Sokolska četa Sopot potrebuje vež-bačke sprave, bilo polovne bilo malo upotrebljene. Ponude uz naznaku sprava i cene istih uputiti Sokolskoj četi Sopot-Kosmaj, Dunavska banovina. Prednjaka, spremnog za vodenje na-čelničkih dužnosti jedinice, zanatliju, traži Sokolsko društvo u večem industrijskem centru. Ponude na Upravu Sokolskog glasnika pod naslovom „Prednjak”. Ispravab U broju 28 našega lista od 11 septembra, u članku „Glavna skupština Saveza bugarskih Junaka”, u stupcu prvom na sedmoj strani treba da u od-nosnom pasusu stoji: „Savez 'je iinao u 1936 godini 325 registrovanih (a ne kao' što je ispuštanjem sloga izišlo „...novih...”) i 27 novih društava, a 24 društva su do avgusta 1936 prestala d3 rade...”. Sokolska radio«predavanja radio~sfanica Beograd~Zagreb~Ljubljana Sledeča sokolska radio-predavanja o-državaju se: dne 3 oktobra predaje brat dr. Mi-raš Kičovič o temi: „Kralj Heroj i Mučenik” (popodnevno); dne 14 oktobra predaje brat Steva Šijački o temi: „Muzika Južne Srbije’r (večernje); dne 17 oktobra predaje brat dr. Milivoje Rankov o temi: „Rad higijenskib ustanova na zdravstvenom podizanju naroda u Južnoj Srbiji” (popodnevno); dne 28 oktobra predaje brat prof. Josip Nikšič o temi: „Češkoslovaški narodni praznik” .(večernje); dne 7 novembra predaje brat Albert Lovasič o temi: „Vaspitanje dece u Sokolstvu” (popodnevno); dne 11 novembra predaje brat Jankcr Kavčič o temi: „Važnost tekem za telesni razvoj” (večernje); dne 21 nevembra predaje brat ing. Nikola Kadesnikov o temi: „Osobine organizacije ruskog Sokolstva” (popodnevno); dne 25 novembra predaje brat Ferdo Majnik o temi: „Smučarstvo u Sokolstvu” (večernje); dne 5 decembra predaje brat Radomir Gačič o temi: „Pozno detinjstvo i telesno obrazovanje” (popodnevno); dne 9 decembra predaje sestra Elza Skalar o temi: „Glavna načela ženske telovadbe (iz Zagreba, večernje); dne 19 decembra predaje brat V. Tkačev o temi: „Metodika fizičkog i duhovnog vaspitanja ruskog Sokolstva” (popodnevno); dne 23 decembra predaje brat Marijan Tratar o temi: „Sokolstvo in naša vojska (iz Ljubljanje, večernje). Jeste ti poslali pretplatu xa sokolske tistove? z,daje za Savez Sokola Kraljevine Jugoslavije Đ. Paunković, Rumunska 56 • Glavni i odgovorni urednik Stjepan Celar, Jovana Rističa 6 • Uredjuje redakcioni odbor Štamparija Drag. Gregoriča, Strahinjiča Bana 75. — Beograa