ANNALES ■ Ser. hist. sociol. ■ 28 ■ 2018 ■ 2
original scientific article	DOI 10.19233/ASHS.2018.22
received: 2017-04-03
ANALIZA ZADOVOLJSTVA DRUŠTVENOM OPREMLJENOŠCU NA PRIMJERU DOSTUPNOSTI DO OBRAZOVNIH OBJEKATA GRADA ZADRA
Silvija ŠILJEG
Sveučilište u Zadru, Odjel za geografiju, Trg kneza Višeslava 9, 23000 Zadar, Hrvatska
e-mail:ssiljeg@unizd.hr
Ante ŠILJEG
Sveučilište u Zadru, Odjel za geografiju, Trg kneza Višeslava 9, 23000 Zadar, Hrvatska
e-mail: asiljeg@unizd.hr
Snježana MRDEN
Sveučilište u Zadru, Odjel za geografiju, Dr. Franje Tudmana 24i, 23000 Zadar, Hrvatska
e-mail: smrdjen@unizd.hr
IZVLEČEK
Cilj raziskave je bilo predstaviti novejšo metodologijo, ki temelji na novo nastalih spremenljivkah, na podlagi katerih je izoblikovan skupni kazalec zadovoljstva z družbeno opremljenostjo v mestu Zadar (case study). Za preverbo točnosti uporabljene metodologije je bila izbrana spremenljivka dostopnosti do izobraževalnih struktur, pri čemer smo uporabili prostorsko-geografsko analizo s pomočjo GIS-a in statističnih metod. Raziskava je bila izvedena na lokalni ravni (statistični krog), in sicer na podlagi subjektivnih in objektivnih kazalcev. Glede subjektivnih spremenljivk smo uporabili anketne vprašalnike, glede objektivnih pa Popis prebivalstva (2011).
Ključne besede: družbena opremljenost, izobraževalni objekti, kazalci, mesto Zadar, Hrvaška
ANALISI DELLA SODDISFAZIONE PER LE ATTREZZATURE SOCIALI: L'ESEMPIO RELATIVO ALLE DISPONIBILITA DELLE STRUTTURE EDUCATIVE NELLA CITTA DI ZARA
SINTESI
La nostra analisi aveva come obiettivo la presentazione di una piu recente metodologia basata sulle nuove varia-bili con la quale viene sviluppato un indicatore comune di soddisfazione relativo alla qualita delle attrezature sociali nella citta di Zara (come un case study). Per verificare !'accuratezza della metodologia utilizzata venne scelta la variabile della disponibilita alle strutture educative e vennero utilizzati l'analisi geografico-spaziale del GIS e i metodi statistici. L'indagine venne condotta a un livello locale (in un cerchio statistico), sulla base di indicatori oggettivi e soggettivi. Per le variabili soggettive sono stati utilizzati dei questionari, per quelle oggettive, invece, il Censimento della popolazione (2011).
Parole chiave: qualita sociale, struttura educativa, indicatori, citta di Zara, Croazia
325
ANNALES ■ Ser. hist. sociol. ■ 28 ■ 2018 ■ 2
Silvija ŠILJEG et al.: ANALIZA ZADOVOLJSTVA DRUŠTVENOM OPREMLJENOŠCU NA PRIMJERU DOSTUPNOSTI DO OBRAZOVNIH ..., 323-340
UVOD
Društvena opremljenost predstavlja jedan od čim-benika kvalitete stanovanja, dok se kvaliteta stanovanja svrstava u osnovne odrednice kvalitete života. Zbog svoje kompleksnosti, kvaliteta života ubraja se u interdisciplinarno područje istraživanja. Kvaliteta stanovanja ključno je područje u konceptu kvalitete života, a ubraja se u fizičku ili materijalnu komponentu. Brojna istraživanja (Campbell et al., 1976; Stephen, 2013) dokazala su pozitivnu korelaciju izmedu zadovoljstva stanovanjem i životnog zadovoljstva. Područje kvalitete stanovanja prvi se puta počinje proučavati 60-ih godina 20. stoljeca s pojavom prvih istraživanja kvalitete života. Od tada do danas koncepti i modeli stanovanja i kvalitete života mijenjali su se s promjenama potreba stanov-nika o čemu svjedoči niz radova (Chombart de Lauwe, 1961; Knox, 1975; Foley, 1980; Pacione, 1986, 2003; Flood, 1997; Storch i Schmidt, 2006; Amao, 2012; Zlatar, 2015) iz različitih struka (Šiljeg, 2016). Istraživanja pojedinih područja kvalitete stanovanja najčešce se provode kroz odredeni sustav indikatora formiranih na specifičnim varijablama koje obilježavaju neki prostor. Indikatorskim analizama područja kvalitete života bavili su se Alberti, 1996; Martinez, 2005; Storch i Schmidt, 2006; Cavric, Šiljeg, Toplek, 2009. i dr.. Najopsežnija lista urbanih i stambenih indikatora svrstanih u sedam modula, a formiranih od 118 pokazatelja, predstavljena je 1996. od strane Habitat-a II Indicators for Urban & Human Settlements na konferenciji u Istanbulu. Prilikom istraživanja stambenih područja potrebno je istražiti inventar potreba povezanih sa stanovanjem, pri čemu se posebna pažnja posvecuje problemu op-timalnog susjedstva koje obuhvaca elemente veličine susjedstva, opremljenost, infrastrukturnu dostupnost, regionalne specifičnosti i sl. (Chombart de Lauwe, 1961). Jiboye (2011), citirajuci Godwin et al. (2008), navodi da se u konceptu kvalitete stanovanja termin stanovanje definirina kao mjesto koje označava mnogo više od pukog skloništa. Ono obuhvaca šire okruženje koje čini „živim" mjesni okoliš, odnosno predstavlja komponentu društvenog, gospodarskog i zdravstvenog tkiva svakog naroda, ali je i nerazdvojiv dio čovjekovog razvoja. Kao jedinica okoline, ima dubok utjecaj na zdravlje, društveno ponašanje i opcu dobrobit pojedinca i zajednice (Jiboye, 2011). Stoga su u konceptu kvalitete stanovanja posebno kritični na pozitivističko-geografsko proučava-nje stanovanja bili bihevioralni geografi jer je osnovna odrednica bihevioralnog pristupa upravo vrednovanje kvalitete stambenog okruženja. Odnosno, prema bihe-vioralnom pristupu otkrivanje, procjena i vrednovanje stambenog okruženja ispitanika uvjetovano je brojnim čimbenicima, od socijalnih, psiholoških pa sve do tre-nutnog raspoloženja ispitanika (Špes, 1998).
Koncept kvalitete stanovanja obuhvaca i dimenzije adekvatnog stanovanja, medu kojima se posebno isti-če dimenzija stambene pogodnosti (Suitability) koja se
odnosi na mogucnost kucanstva da ima pristup infrastrukturi, parkirnom mjestu, da je dostupno u smislu lokalnih prilika (obrazovanje, zapošljavanje) te da su mu dostupni javni sadržaji (bolnica, ljekarna, sportski objekti, dječja igrališta, zelene površine i sl.) (Habitat for Humanity New Zeland, 2015). Iz navedenoga pro-izlazi da koncept kvalitete stanovanja podrazumijeva uvažavanje i zadovoljavanje različitih ljudskih potreba (individualne i obiteljske potrebe, norme stambene je-dinice, norme društvene opremljenosti, norme zakupa, strukturne norme i sl.) o čemu su pisali Sidi i Sharipah, 2011. U njihovom konceptu norme kvalitete društvene opremljenosti imaju centralno mjesto u zadovoljavanju ljudskih potreba, a odnose se na dostupnost, društvene objekte, lokaciju, sadržaje, infrastrukturu, fizički i društveni okoliš. Posljednjih desetljeca u fokusu istraživanja su sadržaji u stambenom okruženju, njihova kvaliteta i dostupnost (vrtici, škole, zdravstvene ustanove, parkovi i sl.). Tako su i Mustapha i dr. (1995) istraživali udalje-nost stambene jedinice do posla, trgovine, tržnice i škole kao kriterija u vrednovanju društvene opremljenosti u sklopu koncepta kvalitete stanovanja, dok su Mohit i dr. (2010) koristili varijable udaljenosti od stambene jedinice do centra grada i autobusnih stanica. Opremljenost stambene okolice u Hrvatskoj istraživale su Svirčic-Go-tovac (2006b), Seferagic (1988, 1993, 1999) i Zlatar (2015), a rezultati su pokazali da postoje brojni nedosta-ci kod elementarne opremljenosti naselja. Šiljeg (2016) i Šiljeg i dr. (2016) u svojim radovima raspravlja o proble-matici tehničke i društvene opremljenosti, razvija sustav indikatora kvalitete stambenog okruženja te na temelju odabranih varijabli definira indikator zadovoljstva društvene opremljenosti. Astleithner i dr. (2004) navode da je indikator zadovoljstva društvene opremljenosti instrument mjerenja kvalitete skupa varijabli, pri čemu varijable mogu biti definirane na način da budu mjerljive u vremenu i prostoru, dok indikator mora biti primjenjiv na svim razinama (od mikro do makro razine).
Društvena opremljenost se odnosi na institucional-nu opremljenost neposredne okoline (škole, vrtic, pošta i sl.) (Svirčic-Gotovac, 2006a), a najčešce se ispituje na mikrorazini (susjedstvo, kvart, statistički krug). Mjeri se kriterijem udaljenosti od oko 15 minuta hoda i ovisno o tom kriteriju opremljenost može biti loša, srednja i dobra (Svirčic-Gotovac, 2006a). Prema Seferagic (1988) standard društvene opremljenosti naziva se i upotrebna vrijednost prostora (naselja, susjedstva, kvarta, mjesnog odbora ili statističkog kruga) koja bi se temeljila na pojmu potreba, kao njezinom prostornom korelatu i mate-rijalizaciji u prostoru. Tari, Brown i Chikagbum (2015) navode da socioekonomska infrastruktura obuhvaca dostupnost do obrazovnih i zdravstvenih objekata te obje-kata urbane sigurnosti, a autori u svojem istraživanju ispituju jesu li postojeci standardi udaljenosti u skladu sa standardima razvijenih urbanih područja.
Prostorni okvir istraživanja je naselje Zadar, koje je odabrano kao case study, a prema Popisu stanovništva,
326
ANNALES ■ Ser. hist. sociol. ■ 28 ■ 2018 ■ 2
Silvija ŠILJEG et al.: ANALIZA ZADOVOLJSTVA DRUŠTVENOM OPREMLJENOŠCU NA PRIMJERU DOSTUPNOSTI DO OBRAZOVNIH ..., 323-340
Slika 1: Prostorni obuhvat istraživanja, naselje Zadar - prikaz po statističkim krugovima (Šiljeg, 2016)
kucanstva i stanova 2011. godine imalo je 71.471 sta-novnika, te je podijeljeno je na 22 mjesna odbora i na 41 statistički krug (dalje u tekstu SK). Razina obrade, analize i kartografskog prikaza je statistički krug koji se definira kao prostorna jedinica službene evidencije i registra prostornih jedinica. Statistički krugovi pred-stavljaju stalnu mrežu prostornih jedinica, koja pokriva cjelokupno područje Republike Hrvatske (prema Šiljeg, 2016). Statistički krugovi korišteni u istraživanju nose nazive mjesnih odbora s kojima se djelomično pokla-paju (Slika 1.).
Ciljevi ovog rada su: 1. Odabir varijabli na temelju kojih ce se formirati indikator zadovoljstva društvene opremljenosti; 2. Ispitivanje zadovoljstva gradana druš-tvenom opremljenošcu na temelju indikatora društvene opremljenosti uz primjenu nove metodolgije i 3. Pro-storno-geografska analiza (GIS i statistička analiza) na primjeru odabrane varijable udaljenosti do obrazovnih objekata. Istraživanjem je analiziran prostorni razmje-štaj obrazovnih objekata i njihova dostupnost po statističkim krugovima u Zadru uz primjenu metodologije temeljene na objektivnim i subjektivnim mjerama, s no-vom listom pokazatelja društvene opremljenosti, a pola-zeci od lokalne razine.
METODOLOGIJA RADA
Istraživanje koje je prethodilo ovom radu bilo je podijeljeno u nekoliko faza (Slika 2.). Zbog kompleksnosti i višedimenzionalnosti pojmova stanovanja, društvene opremljenosti i njihovih područja, u prvoj fazi bilo je nužno analizirati teorijsku i empirijsku literaturu o konceptu kvalitete stanovanja kako bi se mogao oba-viti izbor adekvatnih varijabli za formiranje indikatora zadovoljstva društvenom opremljenošcu (Šiljeg, 2016). Osnovni problem svih istraživanja o kvaliteti života i njezinih područja (npr. stanovanja) jest taj što su istraživanja provodena na nacionalnoj, a ne lokalnoj razi-ni, pa se u takvim opsežnim studijama nije moglo naci mnoštvo problema stanovnika s lokalne razine. Drugi nedostatak je što je u takvim izvještajima nedostajala prostorna dimenzija, odnosno naglasak je bio na vre-menskoj dimenziji, da se prate promjene kroz odredeni vremenski slijed. Zbog toga se javila potreba za uklju-čivanjem geografske struke, kako bi se naglasila važnost proučavanja na različitim geografskim razinama. Ipak, taj razvoj nije bio samo pod utjecajem geografske perspektive proučavanja stvarnosti, nego je nastao kao nužan i logičan slijed razvoja aplikativno orijentiranog
327
ANNALES ■ Ser. hist. sociol. ■ 28 ■ 2018 ■ 2
Silvija ŠILJEG et al.: ANALIZA ZADOVOLJSTVA DRUŠTVENOM OPREMLJENOŠCU NA PRIMJERU DOSTUPNOSTI DO OBRAZOVNIH ..., 323-340
Slika 2: Metodološka shema rada
sustava socijalnog izvještavanja (Knox, 1975). Stoga je i ovo istraživanje provedeno na lokalnoj razini (statistički krug) na kojoj bi se trebala odvijati kreacija politike povečanja kvalitete stanovanja.
Druga faza obuhvatila je proučavanje literature slič-nih istraživanja provodenih na dvije razine: objektivnoj i subjektivnoj. Na temelju analize literature utvrdeno je da je zbog kompleksnosti istraživane problematike, istraživanje potrebno provesti na dvije razine, objektivnoj i subjektivnoj. Objektivni pokazatelji su statistika, statističke serije i svi drugi oblici koji omogučavaju da se procijeni gdje se netko ili nešto nalazi i u kojem smjeru napreduje u smislu postavljenih vrijednosti i ci-ljeva te da se evaluiraju specifični programi i odrede njihovi utjecaji (Bauer, 1966). Subjektivni pokazatelji su informacije koje uključuju neku vrstu subjektivne komponente, poput osobne percepcije ili osobne evaluacije (cf. Noll, 2001). Takoder, definiraju se i kao informacije o subjektivnom kriteriju, odnosno kao konstrukti zadovoljstva, brige i povjerenja (Rammsted, 2009). To su instrumenti koji polaze od pojedinca, izražavaju se jedinicama koje nisu numeričke, a mjere kvalitetu (Meadows, 1998). Stoga su kao objektivni pokazatelji u istraživanju korišteni podaci o stanovanju Popisa sta-novništva, kučanstva i stanova 2011. godine na razini statističkih krugova, odnosno obradeni su popisni poda-ci kako bi se odredio točan broj stanovnika i precizirao broj ispitanika na subjektivnoj razini (koji je iznosio 1% po SK), odnosno 718 ispitanika, što je ujedno i bila treča faza istraživanja. Objektivni pokazatelji poslužili su kao podloga za pripremu istraživanja na subjektivnoj razini.
U četvrtoj fazi, kao subjektivni pokazatelji korišteni su podaci prikupljeni anketom na terenu, takoder na razini statističkih krugova grada Zadra. Subjektivna razina istraživanja provedena je na temelju anketnog upitnika u razdoblju od 20. svibnja do 10. lipnja 2014. godine u
svim statističkim krugovima (41), ali za potrebe obrade i analize korišteni su samo oni statistički krugovi u kojima je anketirano pet i više osoba (1% ispitanika), odnosno 23 statistička kruga. Razlog tome je što u 18 statističkih krugova 1% populacije čini manje od pet potencijalnih ispitanika. Takvi statistički krugovi izdvojeni su iz statističke i GIS analize zbog nemogucnosti adekvatnog statističkog zaključivanja. Prema vrsti, uzorak je bio jednostavni slučajni, a ispitanici su se birali nasumično. S obzirom na problematiku istraživanja, raspored i gustoca uzoraka tre-bali su biti osmišljeni na način da se prostorno obuhvate svi dijelovi statističkog kruga. Zbog toga se anketiranje provodilo na tri različita područja koncentracije stanov-ništva (početak, sredina i kraj ulice). Pitanja su bila zatvo-renog tipa gdje su se ispitanici mogli odlučiti za ponude-ne odgovore. U upitniku je korištena mjerna skala od pet stupnjeva, čije su vrijednosti odredene na sljedeci način: 1 -potpuno nezadovoljan, 2 - uglavnom nezadovoljan, 3 - niti zadovoljan, niti nezadovoljan, 4 -uglavnom zadovo-Ijan, 5 - potpuno zadovoljan.
Upitnik je kreiran na temelju 14 varijabli (vidi Popis varijabli) koje su u daljnjoj analizi formirane u indikator zadovoljstva društvenom opremljenošcu. Pred-stavljenom formulom dobivena je vrijednost kvalitete za indikator zadovoljstva društvenom opremljenoš cu u rasponu od0 do 1, gdje 0 označava najnižu kvalitetu, a 1 najvišu knal itztuza dovol jstva druutvenom opremljenošcu.
Formula za izračunavanje indikatora zsdovuljsVva duuštvena optemljenouti sUambenag okruaenja zlaai:
1 Z?=1 QlAi + n Z?=1 QlBi + QlCi + QlDi ... + n ZP=1 QlNi idoso = 0,25 X n-n-—-n--0,25
gdje je:
U
i ndikator zadovoljstva društvene opremlje-
nosti stambenog okruženja
340
ANNALES ■ Ser. hist. sociol. ■ 28 ■ 2018 ■ 2
Silvija ŠILJEG et al.: ANALIZA ZADOVOLJSTVA DRUŠTVENOM OPREMLJENOŠCU NA PRIMJERU DOSTUPNOSTI DO OBRAZOVNIH ..., 323-340
0,25 - konstantna vrijednost koja je korištena radi normalizacijn ¡nidjalnihvrijednosti vntijaUO c^tdl do 5 na raspon oVOdv 1 . Timeje otklonjend mogucnost ba ukoliko bioaneku o^^r^voniu roe ocjeoe loto moVoimalne s krijehnošou 5, kanpon loi b|o od 0uo1,25. Zpou tenvOk guciriosk bi lo ^^^|un^kret3ne> šzd ^iš¡ti normalizecij'n varijabli;
^ZlLiVii - predstavlja srednju vrijednost varijable koja je dobivena tako da su vrijednosti za pojedinu vari-jablu zbrojene i podijeljene s brojem ispitanika, gdje je konačna vrijednost zapravo srednja vrijednost zadovoljstva ilinezadovoljstva ispitanika;
BV- predstavlja ukupan broj varijabli unutar indika-torazadovoljstvadruštvenom opremljenošcu;
OPISVARIJABLI (prema Šiljeg, 2016):
1.	Q1A/ZDOO - zadovoljstvo dostupnošcu odgojnih objekata odnosi se na udaljenost jaslica, vrtica i predškole od stambenog objekta.
2.	Q1B/ZDOO - zadovoljstvo dostupnošcu obrazov-nih objekta odnosi se na udaljenost osnovne i srednje škole te visokoobrazovnih institucija (sveučili-šta, fakulteta)odstambenogobjekta.
3.	Q1C/ZDZO - zadovoljstvo dostupnocu zdravstvenih objekata odnosi se na udaljenost bolnice, ordinacije opce medicine i ordinacije dentalne medicine od stambenogobjekta.
4.	Q1D/ZDLJ - zadovoljstvo dostupnošcu ljekarne odnosi se na udaljenost do prve najbliže ljekarne od stambenog objekta.
5.	Q1E/ZDSO - zadovoljstvo dostupnošcu sportskih objekata odnosi se na udaljenost sportskih terena (nogometnih, rukometnih, košarkaških i sl.), dvora-
na, staza za trčanje i javnog bazena od stambenog objekta.
6.	Q1F/ZDDI - zadovoljstvo dostupnošcu dječjih igrališta odnosi se na udaljenost javnih dječjih igra-lištai sadržajaod stambenog objekta.
7.	Q1G/ZDZPP - zadovoljstvo dostupnošcu javnih zelenih površina odnosi se na udaljenost javnih zelenih površina (šuma, šetnica) i uredenih javnih parkova od stambenog objekta.
8.	Q1H/ZDTSO - zadovoljstvo dostupnošcu trgovine za svakodnevnu opskrbu odnosi se na udaljenost trgovine mješovite namjene od stambenog objekta.
9.	Q1I/ZDVO - zadovoljstvo dostupnošcu vjerskih objekata odnosi se na udaljenost crkve, damije, kapelice od stambenog objekta.
10.	Q1J/ZDKO - zadovoljstvo dostupnošcu gradevina za kulturu od stambenog objekta odnosi se na udaljenost dokazališta, kina, knjižnica, muzeja i sl.
11.	Q1K/ZDSA - zadovoljstvo dostupnošcu stanice au-tobusa odnosi se na udaljenost do unutargradske autobusne staniceod stambenog objekta.
12.	Q1L/ZDDK - zadovoljstvo dostupnošcu kafica odnosi se na udaljenost gostionica, kafica, barova, klubova i sl. odstambenog objekta.
13.	Q1M/ZDR - zadovoljstvo dostupnošcu restorana odnosi se na udaljenost restorana i objekata koji poslužuju hranu (pizzerije, fast foodovi i sl.) od stambenogobjekta.
14.	Q1N/ZDP - zadovoljstvo dostupnošcu pošte odnosi se na udaljenost poštanskog ureda od stambenog objekta.
Tablica 1 : Popis varijabli za izračunavanje indikatora zadovoljstva društvene opremljenosti stambenog okruženja (prema Šiljeg, 2016)
RB	ŠIFRA VARIJABLE	NAZIV VARIJABLE
1.	Q1A/ZDOO	zadovoljstvo dostupnošcu odgojnih objekata
2.	Q1B/ZDOO	zadovoljstvo dostupnošcu obrazovnih objekata
3.	Q1C/ZDZO	zadovoljstvo dostupnošcu zdravstvenih objekata
4.	Q1D/ZDLJ	zadovoljstvo dostupnošcu ljekarne
5.	Q1E/ZDSO	zadovoljstvo dostupnošcu sportskih objekata
6.	Q1F/ZDDI	zadovoljstvo dostupnošcu dječjih igrališta
7.	Q1G/ZDZPP	zadovoljstvo dostupnošcu javnih zelenih površina
8.	Q1H/ZDTSO	zadovoljstvo dostupnošcu trgovine za svakodnevnu opskrbu
9.	Q1I/ZDVO	zadovoljstvo dostupnošcu vjerskih objekata
10.	Q1J/ZDGK	zadovoljstvo dostupnošcu gradevina za kulturu
11.	Q1K/ZDSA	zadovoljstvo dostupnošcu stanice autobusa
12.	Q1L/ZDDK	zadovoljstvo dostupnošcu kafica
13.	Q1M/ZDR	zadovoljstvo dostupnošcu restorana
14.	Q1N/ZDP	zadovoljstvo dostupnošcu pošte
94
ANNALES ■ Ser. hist. sociol. ■ 28 ■ 2018 ■ 2
Silvija ŠILJEG et al.: ANALIZA ZADOVOLJSTVA DRUŠTVENOM OPREMLJENOŠCU NA PRIMJERU DOSTUPNOSTI DO OBRAZOVNIH ..., 323-340
Slika 3: Indikator zadovoljstva društvenom opremljenošcu stambenog okruženja po statističkim krugovima Zadra
Prijedlog popisa navedenih varijabli za indikator zadovoljstva društvenom opremljenošcu dala je Šiljeg (2016) u doktorskoj disertaciji Vrednovanje kvalitete stanovanja u Zadru. Osim indikatora zadovoljstva društvenom opremljenošcu, Šiljeg (2016) je dala prijedlog niza varijabli za različite indikatore (indikator zadovoljstva tehničkom opremljenošcu, indikator zadovoljstva susjedstvom, indikator zadovoljstva stambenim okruže-njem i sl.) s ciljem formiranja indeksa kvalitete stanovanja za priobalne gradove. Doprinos ovog rada očituje se u prijedlogu navedenih varijabli za izradu indikatora zadovoljstva društvenom opremljenošcu na lokalnoj ra-zini na temelju kombinacije subjektivnih i objektivnih pokazatelja, te u novom pristupu izračunavanja nave-denog indikatora.
Dostupnost se definira kao «relativna lakoca» pristu-panja specifičnim atraktivnim lokacijama (trgovine, par-kovi, bolnice, škole) iz odredenog mjesta (Luo, Wang, 2003). Ona se najčešce odnosi na prijeden put, u jedi-nici vremena (min) bez korištenja prometnih sredstava ili nelinearnu udaljenost od lokacije korisnika do njemu najbliže zelene površine (So, 2016). Prema Combertu i dr. (2008) i Sotoudehnia, Comber (2011) najprecizni-ja varijabla za izvodenje analize dostupnosti je vrijeme hoda (5 min, 10 min, 15 min). Odnosno, preporuka je
Svjetske zdravstvene organizacije da bi za sve navedene varijable standard udaljenosti trebao biti do maksimalno 15 minuta hoda. Faktor udaljenosti kategorizira se prema udaljenosti do 5 minuta hoda za zdrave aktivne osobe, što znači da je zadovoljen najviši kriterij blizine javne lokacije (sadržaja, ustanove) od stambenog objekta. Do 10 minuta hoda je srednja kategorija dostupnosti, a do 15 minuta hoda je niža kategorija dostupnosti za zdrave aktivne osobe. Javni sadržaji koji se nalaze na udaljenosti vecoj od 15 minuta hoda nisu u skladu s navedenim standardima. Za stariju dobnu skupinu ove vrijednosti se množe s vrijednosti 2, odnosno njihov standard iznosi: do 10 min hoda - viša kategorija dostupnosti, do 20 min hoda - srednja kategorija i do 30 min hoda - niža kategorija dostupnosti javnih sadržaja.
REZULTATI
a) Indikatora društvene opremljenosti stambenog okruženja
Rezultati istraživanja su pokazali da najvece vrijednosti indikatora zadovoljstva društvene opremljenosti (srednje vrijednosti svih varijabli) imaju statistički kru-govi Jazine 1, Poluotok 2 i Višnjik u kojima indikator
95
ANNALES ■ Ser. hist. sociol. ■ 28 ■ 2018 ■ 2
Silvija ŠILJEG et al.: ANALIZA ZADOVOLJSTVA DRUŠTVENOM OPREMLJENOŠCU NA PRIMJERU DOSTUPNOSTI DO OBRAZOVNIH ..., 323-340
Slika 4: Lokacija i tipovi osnovnih škola (OŠ), grad Zadar
zadovoljstva društvene opremljenosti stambenog okru-ženja iznosi od 0,79 do 0,83 (Slika 3.). Ako se u obzir uzme raspon vrijednosti koji iznosi od 0 do 1 onda se može zaključiti da rezultati ukazuju na vrlo visoko zadovoljstvo društvenom opremljenošcu u navedenim SK. Ovi SK su značajni po tome što su u samom centru (npr. Poluotok 2) ili blizu samog centra grada (Jazine 1 i Višnjik), što znači da je u odredivanju zadovoljstva društvenom opremljenošcu izuzetno bitan kriterij lokacije. To potvrduje i kategorizaciju dostupnosti od strane WHO-a i Comberta i dr., 2008; Sotoudehnia, Comber, 2011. Buduci da su ovi SK bliže centru, oni imaju i naj-bolju prometnu infrastrukturu i najgušcu mrežu prometnica što je preduvijet za bržu pokretljivost do odrede-nog sadržaja. Ako se ova tri SK izdvoje zbog najvišeg zadovoljstva IDOSO i kada se sve varijable analiziraju pojedinačno, proizlazi da je u SK Jazine 1, 90% ispi-tanika najzadovoljnije varijablom dostupnosti trgovine za svakodnevnu opskrbu, a najmanje je zadovoljno varijablom dostupnosti do javnih zelenih površina (njih 20%). Problem manjka javnih zelenih površina javlja se i u drugim statističkim krugovima, buduci da u Zadru postoji neravnomjerna rasprostranjenost javnih zelenih površina, odnosno one prevladavaju uglavnom na periferiji grada. U SK Poluotok 2 koji se takoder ističe po
visokim vrijednostima IDOSO, kod pojedinačne analize svih varijabli, vrijednostima se ističe varijabla dostupnosti Ijekarne (92% ispitanika izuzetno je zadovoljno dostupnošcu) što se preklapa i sa stvarnim stanjem u prostoru. U ovom SK postoje tri ljekarne, a prevladava stara dobna skupina stanovništva (30%) koja ovu vrstu usluge smatra izuzetno bitnom za kvalitetu života. Najmanje zadovoljstvo u SK Poluotok 2 je varijablom dostupnosti javnih zelenih površina (42%), što se takoder poklapa sa stvarnim stanjem u prostoru jer se ovaj SK ubraja u urbano područje s manje od minimalnih 9m2 javne zelene površine po stanovniku. Prema WHO optimalna vrijednost javnih zelenih površina po stanovniku iznosi 15 m2, dok je minimum 9m2 (prema Šiljeg, 2016). U SK Višnjik, koji se ističe kao treci SK po najvecem zadovoljstvu dostupnošcu društvenih objekata, ispitanici su najzadovljniji varijablom dostupnosti trgovine za svakodnevnu opskrbu (84%) što se i objašnjava blizinom nekoliko trgovačkih lanaca (Kaufland, Konzum, Inter-spar), a najmanje su zadovoljni dostupnošcu gradevina za kulturu (7%) koji su locirani u starom dijelu grada (kazališta, muzeji).
Od SK koji imaju najniže vrijednosti IDOSO ističu se Novi Bokanjac, Arbanasi 2 i Ploča. SK Arbanasi 2 ima najniže vrijednosti za sve varijable zadovoljstva druš-
96
ANNALES ■ Ser. hist. sociol. ■ 28 ■ 2018 ■ 2
Silvija ŠILJEG et al.: ANALIZA ZADOVOLJSTVA DRUŠTVENOM OPREMLJENOŠCU NA PRIMJERU DOSTUPNOSTI DO OBRAZOVNIH ..., 323-340
tvenom opremljenošcu (od 0,46 do 0,50). Navedeni SK nema odgojne objekte (vrtic, jaslice), odnosno na njego-vom se teritoriju nalazi OŠ Krune Krstica koja je smješte-na u dijelu statističkog kruga s manjim brojem stambenih objekata, što znači da populacija koja gravitira ovoj školi živi na udaljenosti vecoj od 15 min hoda. Zdravstveni objekti, ljekarne, parkovi, dječja igrališta, vjerski objekti i gradevine kulture locirani su ili na rubnim dijelovi-ma statističkog kruga ili izvan njega. Buduci da se radi
0	izduženom teritorijalnom obliku SK i neravnomjernom rasporedu sadržaja unutar kruga, rezultati ne začuduju. Prema rezultatima provedene ankete, ispitanici u Arba-nasima 2 najmanje su zadovoljni varijablom dostupnosti trgovine za svakodnevnu opskrbu (66% ispitanika) što je potpuno suprotno od svih ostalih SK unutar grada. Unutar ovog SK postoji jedan trgovački centar koji je dislociran od stambenih objekata, a buduci da je ovo prostor s visokim udjelom starog stanovništva (20%) logičan je problem dostupnosti do trgovine. SK Novi Bokanjac ističe se po niskim vrijednostima svih varijabli osim trgovine za svakodnevnu upotrebu i stanice autobusa. Ovo je SK koji je demografski najprosperitetniji, s visokim udjelom mla-dog (20%) i zrelog stanovništva (75%), s najvecim brojem stambenih objekata, najvecim brojem kvadrata po osobi
1	najvecim brojem višečlanih (4, 5 i više članova) obitelji (Šiljeg, 2016), ali ujedno i kvart s najlošijom tehničkom i društvenom opremljenošcu (Šiljeg i dr. 2016). Radi se o SK koji je na periferiji grada, ali i na periferiji gradskog proračuna zbog čega se izvodenje brojnih predvidenih projekata iz godine u godinu odgada. Sličan razlog (periferija grada i manji broj sadržaja društvene opremljenosti) ima i SK Ploča, takoder kvart s najvišim udjelom mladog (22%) i visokim udjelom zrelog stanovništva (74%) (Popis stanovništva 2011).
Prema rezultatima ankete, ostali statistički krugovi ne izdvajaju se po specifično niskim ili visokim vrijednostima IDOSO-a. Takoder, ni razlike u vrijednostima varijabli nisu prevelike što znači da ipak vecina stanov-nika svoje zadovoljstvo ocjenjuje srednjom vrijedno-sti, što je u skladu sa sličnim istraživanjima ovog tipa (Svirčic-Gotovac, 2006a; Slavuj, 2012; Seferagic, 1988; 1993). Kada bi se procjenjivala najviša pojedinačna vri-jednost svih varijabli koje čine indikator, tada je najbo-lja dostupnost do trgovina za svakodnevnu opskrbu, bez obzira o kojem se SK radi (izuzev Arbanasa 2), odnosno na razini grada najmanje je zadovoljstvo varijablom dostupnosti javnih zelenih površina i dječjih igrališta. Problem dostupnosti do javnih zelenih površina vezan je za neravnomjeran raspored takvih površina unutar grada. Vecina takvih površina nalazi se u rubnim dijelovima grada, gdje je velik dio njih poprimilo oblik degradirane vegetacije, najčešce makije i šikare čime nisu upotre-bljive stanovništvu.
b) varijable dostupnosti do osnovnih škola
Kako bi se potvrdila točnost varijabli indikatora zadovoljstva društvene opremljenosti napravljena je GIS-analiza varijable zadovoljstva dostupnosti do obra-zovnih objekata. Ova analiza odabrana je zbog rezultata proizašlih iz ankete, prema kojima su se u nekim SK ponavljale niže vrijednosti dostupnosti do obrazovnih objekata. Na temelju rezultata ankete, pretpostavka je autora da u naselju Zadar postoji dovoljan broj obrazovnih objekata, ali su oni neravnomjerno rasporedeni u odnosu na naseljenost, što znači da nemaju svi jednak gravitacijski utjecaj glede broja stanovnika. Kao podloga za GIS analizu korišteni su podaci o broju i gustoci stanovnika te podaci Područnoga katastarskog ureda Zadar, na temelju kojih su prikazani geoobjekti1 kao točke, odnosno centroidi2 unutar postojecih poligona. Ovakav prikaz je važan radi lakše vizualizacije prostornog raz-mještaja osnovnih škola u Zadru (Slika 4.) u odnosu na broj i gustocu stanovništva po statističkim krugovima. Demografski pokazatelji prikazani su brojem stanovnika, postotnim udjelom stanovnika po SK, površinom SK, površinom SK u ukupnom urbanom području naselja i gustocom naseljenosti. Prema navedenim demografskim pokazateljima najvecu gustocu naseljenosti ima SK Po-luotok 2 (21.076 st/km2). Ovaj tip analize moguce je provesti na svim varijablama IDOSO-a, ali zbog njiho-voga veceg broja odabrana je samo jedna kao primjer, a to je dostupnost do obrazovnih objekata.
U Zadru ukupno ima 16 osnovnih škola (prema Šiljeg, 2016) (Slika 4.): devet osnovnih državnih škola (Stanovi, Krune Krstica, Petra Preradovica, Šimuna Ko-žičica Benje, Šime Budinica, Smiljevac, Bartula Kašica, Zadarski otoci i Voštarnica); četiri područne osnovne škole (Ploča, Puntamika, Diklo i Bokanjac); jedna privatna osnovna škola (Privatna osnovna škola Nova) i dvije glazbene škole (Glazbena škola Blagoja Berse i Osnovna glazbena škola svetog Benedikta).
Kako bi se dobili podaci o rasprostranjenosti osnovnih i područnih škola ovisno o koncentraciji stanovništva preklopljeni su slojevi gustoce geoobjekata i demografskih pokazatelja, točnije, geoobjektima su pridodani aproksimativni brojevi stanovnika (srednja vrijednost broja stanovnika po kucanstvu). Na osnovi tih podataka dobiven je demo-raster koncentracije stanovništva po statističkim krugovima, čije se vrijednosti krecu od visoke do niske koncentracije. Na osnovi demografskog rastera, izradena je tematska karta koropleta iz kojeg je vidljiva rasprostranjenost osnovnih i područnih škola ovisno o koncentraciji stanovnika (Slika 5.).
Terenskim prikupljanjem podataka analiza je pokazala da u gotovo svim statističkim krugovima s visokom koncentracijom stanovnika postoje škole, s izuzetkom
1	Geoobjekti predstavljaju izgradene objekte u prostoru s točnim koordinatama. U istraživanjima kvalitete života primjenjuju se radi lakše analize dostupnosti do pojedinih sadržaja.
2	Centroid je umjetna točka u prostoru primjera koja reprezentira "srednju" ili "prosječnu" lokaciju odredene grupe primjera. Koordinate ove točke izračunavaju se kao prosječne vrijednosti koordinata svih primjera koji pripadaju grupi.
97
ANNALES ■ Ser. hist. sociol. ■ 28 ■ 2018 ■ 2
Silvija ŠILJEG et al.: ANALIZA ZADOVOLJSTVA DRUŠTVENOM OPREMLJENOŠCU NA PRIMJERU DOSTUPNOSTI DO OBRAZOVNIH ..., 323-340
Slika 5: Lokacija OŠ u odnosu na koncentraciju stanovništva po statističkim krugovima, grad Zadar
SK Novi Bokanjac i SK Crvene kuce za koje je planirana izgradnja osnovnih škola. Ako se usporede dobiveni podaci s onima iz anketnog upitnika, gdje su u nekim SK ispitanici nezadovoljni dostupnošcu obrazovnih obje-kata, postavlja se pitanje gdje su ti obrazovni objekti smješteni unutar SK? Na periferiji SK, u centru, odnosno jesu li u području s visokom koncentracijom stanovnika i mladih koji pohadaju školu ili pak u dijelovima SK koji je udaljen od stambenih objekata? Kako bi se dobio odgovor na ovo pitanje bila je nužna izrada tematske karte koropleta po statističkim krugovima (Slika 5.). Rezultati ove analize pokazali su da npr. OŠ Krune Krstica u SK Arbanasi 2 nije smještena u dijelu najvece gustoce naseljenosti, što potvrduju i lošiji rezultati ispitanika iz anketnog upitnika. Takoder, nedostatak obrazovnih objekata imaju i SK Novi Bokanjac koji uopce nema školu kao ni SK Crvene kuce.
Vecom gustocom naseljenosti ističu se SK Jazine II i Jazine III, gdje bi zbog visoke koncentracije stanovnika takoder bila potrebna izgradnja još jedne škole. Rezultati dobiveni ovim istraživanjem potvrdili su da je raspro-stranjenost osnovnih i područnih škola po SK vrlo dobra, izuzev SK za koje je u planu izgradnja škola (Novi Bokanjac i Crvene kuce) (prema Šiljeg, 2016). Na temelju dobivenih rezultata, ipak se ne može zaključiti jesu
li škole potrebne u svakom SK, odnosno postoji li mož-da potreba za izgradnjom još jedne škole u pojedinim SK, iako u njima vec postoji škola. Takvi podaci ovise o tome koliko je u pojedinim SK mlade dobne skupine koja gravitira obrazovnim objektima. Naime, moguca je situacija da u nekom SK postoji velika gustoca naseljenosti unutar koje postoji izgraden obrazovni objekt, ali uglavnom prevladava staro i zrelo stanovništvo pa ta škola nije potrebna. S druge strane, moguca je i obrnuta situacija, da u nekom SK postoji manja gustoca naseljenosti, ali s puno mladog stanovništva pa je obrazovni objekt ispravno lociran.
Da bi se dobili rezultati točnosti lokacije unutar dijela SK s mladim stanovništvom, napravljena je analiza mladog stanovništva po SK koja je usporedena s lokacijom škola (Slika 6.). U dobnu skupinu mladog stanovništva ubrajaju se svi mladi od 5 do 14 godina. Dobna granica od 5 godina uzeta je zbog činjenice da su to "potencijal-ni" učenici koji ce narednu godinu ili dvije ici u školu, uz one učenike koji je vec pohadaju. Iz rezultata proizlazi da se s visokim udjelom mladog stanovništva ističu se SK Stari Bokanjac (12,0%), Ploča (14,3% mladog stanovništva), Dračevac (12,2%) i Vidikovac (12,5%). Osim SK Ploča, ostali navedeni SK nemaju izgradene obrazovne objekte što ukazuje na loše rezultate glede dostupnosti.
98
ANNALES ■ Ser. hist. sociol. ■ 28 ■ 2018 ■ 2
Silvija ŠILJEG et al.: ANALIZA ZADOVOLJSTVA DRUŠTVENOM OPREMLJENOŠCU NA PRIMJERU DOSTUPNOSTI DO OBRAZOVNIH ..., 323-340
Slika 6: Lokacija OŠ u odnosu na udio mladog stanovništva (5-14 godina) 2011. Po statističkim krugovima, grad Zadar
Odnosno, prema GIS analizi gotovo svi SK imaju škole koje su locirane na mjestima visoke gustoce. Medutim, kada se podaci lokacije škola usporede s podacima mladog stanovništva koje gravitira školama, rezultati poka-zuju lošiju dostupnost učenika školama. To bi značilo da, iako u odredenim SK postoji škola, mlado stanovništvo koje je pohada je relativno udaljeno od nje, odnosno dostupnost je slabija što su potvrdili i rezultati ankete.
Ovakvu situaciju moguce je sagledati i s drugog as-pekta. Na primjer, bez obzira što neki SK ima velik broj mladog stanovništva (Tablica 2.), ne mora nužno značiti da oni gravitiraju školi unutar njihovog SK. Zbog toga je napravljena i analiza gravitacije mladog stanovništva prema pojedinim školama. Za analizu dostupnosti ko-rišteni su kriteriji Comberta i dr., 2008. i Sotoudehnia, Comber, 2011. u vremenu hoda od 5 min, 10 min i 15 min. Na temelju ovih kriterija GIS analizom generirane su zone pješečanja u kategorijama od 0 do 5 min, od 0 do 10 min i od 0 do 15 min (Slika 7.). Ovom analizom nastojalo se utvrditi koliki broj statističkih krugova i koliki broj mladih unutar tih SK gravitira pojedinoj školi (Tablica 2.). Rezultati su pokazali da osnovnoj školi Petra Preradovica koja se nalazi u SK Poluotok 3, gravitiraju mladi iz najviše SK, čak njih 16, no iz svih 16
statističkih krugova dolazi samo 408 mladih od 5 do 14 godina. Za razliku od OŠ Petra Preradovica, OŠ Stanovi gravitiraju učenici iz 7 statističkih krugova, ali brojčano gravitira joj najveci broj učenika ili buducih učenika, njih 2148. Osnovnim školama Zadarski otoci i Smilje-vac gravitiraju mladi iz najmanjeg broja statističkih krugova, samo 4, ali kada se gleda brojčano to je velik broj mlade populacije što iziskuje smjenski rad održavanja nastave (Tablica 2.) Najmanji broj učenika je u područ-nim školama grada Zadra (Tablica 2.). Buduci da najveci broj učenika (u zoni od 0-15 min) gravitira OŠ Stanovi (2.148 učenika iz sedam SK) OŠ Smiljevac (1.578 učenika iz četiri SK) i OŠ Šime Budinic (1.565 učenika iz 14 SK) (Tablica 2.), upravo su to škole u kojima se na-stava održava u čak tri smjene pa se može zaključiti da je u SK Stanovi, Smiljevac i Višnjik potrebna izgradnja još jedne škole kako bi se rasteretili postojeci obrazovni objekti i kako bi se omogučila nastava u jednoj smjeni. Od područnih škola, najveci broj učenika gravitira PŠ Bokanjac (SK Bokanjac) 425 učenika (Tablica 2.).
Prema kriteriju dostupnosti do 5 minuta hoda od kuce do škole, osnovnoj školi Petra Preradovica gravitira 140 mladih kojima je do škole maksimalno 5 minuta hoda, a to su mladi iz 9 statističkih krugova, od kojih se
99
ANNALES ■ Ser. hist. sociol. ■ 28 ■ 2018 ■ 2
Silvija ŠILJEG et al.: ANALIZA ZADOVOLJSTVA DRUŠTVENOM OPREMLJENOŠCU NA PRIMJERU DOSTUPNOSTI DO OBRAZOVNIH ..., 323-340
Tablica 2: Statistika zone utjecaja (0-15 min) za osnovne i područne škole (prema Šiljeg, 2016)
NAZIV ŠKOLE	Br. SK koji gravitiraju školi	Geoobjekti	Ukupno stanovnika	Broj mladih (5-14)
OŠ P. PRERADOVICA	16	672	5346	408
OŠ ŠIME BUDINICA	14	1589	15647	1565
OŠ BARTULA KAŠICA	7	1544	7450	859
OŠ SMILJEVAC	4	2479	13386	1578
OŠ STANOVI	7	2567	18557	2148
OŠ VOŠTARNICA	9	1385	12788	1195
OŠ KRUNE KRSTICA	12	1246	5696	592
OŠ ZADARSKI OTOCI	4	1290	9478	1104
OŠ ŠIMUNA K. BENJE	8	2001	9546	942
PRIVATNA OŠ NOVA	11	2284	16855	1807
PŠ PLOČA	4	318	920	127
PŠ PUNTAMIKA	2	617	2003	194
PŠ DIKLO	2	539	1288	135
PŠ BOKANJAC	4	1156	3580	425
ističe SK Poluotok 1 sa 42 učenika. Najveci broj mladih kojima se škola nalazi do 5 minuta hoda od stambenog objekta ima OŠ Širne Budinica (412 mladih), odnosno u toj gravitaciji se posebice ističe statistički krug Višnjik sa 372 učenika (Slika 7.). Osnovnoj školi Šimuna Kozi-čica Benje gravitira 8 statističkih krugova i 942 učenika, osnovnoj školi Bartula Kašica 7 statističkih krugova i 859 učenika, dok osnovnoj školi Smiljevac gravitiraju samo učenici iz 4 statistička kruga, medutim njihov je broj 1578 učenika. OŠ Smiljevac dobar je primjer da ukoliko školi gravitira manji broj SK, ne mora značiti da mu gravitira i manji broj učenika. Upravo zbog toga u analizi ove varijable bilo je nužno analizirati i razmje-štaj škola i gustocu naseljenosti ali i broj učenika. Slična je situacija sa OŠ Stanovi kojoj gravitira 7 statističkih krugova i 2148 učenika, dok OŠ Voštarnica gravitira 9SK i 1195 učenika, OŠ Krune Krstica 12 SK ali samo 592 učenika i OŠ Zadarski otoci 4 SK i 1104 učenika. Privatnoj školi Nova gravitira 11 SK i 1807 učenika, a područnim školama PO Poča 4 SK i 127 učenika, PO Puntamika 2 SK i 194 učenika, PO Diklo 2 SK i 135 učenika i PO Bokanjac 4 SK i 425 učenika.
Ako se pogleda teritorijalna pokrivenost dostupnosti od stambenih objekta do škola za sve tri zone putovanja rezultati ukazuju na to da je kategorijama dostupnosti prekriveno 30,6% ukupne površine svih statističkih krugova, odnosno grada Zadra. Na tih 30,6% teritorija živi 6.885 ili 90% ukupnog mladog stanovništva pri čemu generalni zaključak na razini grada može biti da je prostorna distribucija škola u Zadru vrlo dobra. Odnosno, izgradnjom škola u SK Novi Bokanjac i SK Crvene kuce prostorna distribucija bila bi izvrsna.
RASPRAVA
Sinergija objektivnih i subjektivnih pokazatelja u istraživanjima značajna je zbog lakšeg razumijevanja prikupljenih rezultata na različitim razinama (Diener i Seligman, 2004). Kao što ističu Watson i dr. (2010) objektivni uvjeti ne moraju biti povezani sa subjektivnim na jednostavan način, a odstupanja izmedu njih se različito tumače (npr. Ekins i Max-Neef, 1992; Veenhoven, 1993; Diener i Suh, 1997; Kahneman i dr., 1999). Takva odstupanja opravdavaju zasebno izučava-nje i subjektivno mjerenje pojedinih čimbenika kvalitete stanovanja (Frajman-Ivkovic, 2012). Novija empirijska istraživanja usmjerena su na sinergiju objektivnih i subjektivnih pokazatelja čime se lakše definiraju smjer-nice za promjene i planiranje prostora. U ovom radu prikazana je primjena nove metode istraživanja društvene opremljenosti, odnosno definiran je skup varijabli prema kojima je vrednovano zadovoljstvo društvenom opremljenošcu u Zadru. S obzirom na specifična obi-lježja prostora i njegovu razvijenost formirane su varijable koje do sada nisu korištene u ranijim istraživanjima. Prednost nove metode u istraživanju jest njena primje-njivost na drugim gradovima uz eventualnu nadopunu varijabli ovisno o specifičnosti prostora na kojem se istraživanje provodi. Kako bi se potvrdila točnost do-bivenih informacija od strane ispitanika provedena je i provjera točnosti modela na temelju odabrane varijable dostupnosti od stambenih do obrazovnih objekata. Odnosno, varijabla dostupnosti do obrazovnih objekata detaljno je analizirana kako bi se provjerila točnost modela i cijele predstavljene metodologije. Buduci da je
100
ANNALES ■ Ser. hist. sociol. ■ 28 ■ 2018 ■ 2
Silvija ŠILJEG et al.: ANALIZA ZADOVOLJSTVA DRUŠTVENOM OPREMLJENOŠCU NA PRIMJERU DOSTUPNOSTI DO OBRAZOVNIH ..., 323-340
Slika 7: Zone pješačenja od stambenih objekata do OŠ po statističkim krugovima, grad Zadar
provjera varijable potvrdila točnost odgovora u anketi, pretpostavka je autora da su i rezultati ostalih varijabli koje čine indikator, točne.
Rezultati koji su dobiveni prevedenim istraživanjem uz primjenu nove metodologije važni su za daljnje prostorno planiranje i izmjene i dopune društvenih sadržaja u gradu Zadru. Buduci da Zadar ima porast broja stanov-nika, osobito u pojedinim dijelovima grada (npr. Novi Bokanjac) bilo je važno utvrditi lokacije s nedostatkom društvenih sadržaja. Poseban je naglasak na obrazovnim objektima, buduci da neki kvartovi imaju porast broja mlade populacije po čemu se posebice ističu statistič-ki krugovi Ploča i Novi Bokanjac. Upravo je u tim statističkim krugovima utvrdeno da nedostaje obrazovnih objekata. Osim toga autori su nastojali utvrditi koliko su udaljeni obrazovni objekti od žarišta naseljenosti mlade dobne skupine, te jesu li zadovoljeni europski standardi izraženi jedinicom vremena pješačenja. Na temelju tih podataka utvrdeno je u kojim je statističkim krugovima potrebna izgradnja još jednog obrazovnog objekta iako jedan vec postoji. Provedenim istraživanjem utvrdene su i škole koje imaju izrazito mali broj djece što ukazuje na činjenicu da bi takvi obrazovni objekti u bližoj bu-ducnosti mogli biti zatvoreni te da bi se mogla dogoditi prenamjena objekata. Upravo je zbog ovih informacija istraživanje provedeno na razini statističkog kruga, bu-
duci da prema broju škola i statističkih krugova Zadar zadovoljava kriterij brojnosti škola, no njihov razmještaj ne zadovoljava u svim dijelovima grada.
Rezultati istraživanja o zadovoljstvu društve-nom opremljenošcu na temelju odabranih varijabli pokazali su da je najvece zadovoljstvo u SK koji su bliže centru (Jazine 1, Poluotok 2 i Višnjik) što znači da je jedan od ključnih elemenata i kriterij lokacije. Prema Šiljeg i dr. (2016) lokacija je jedan od značajnih kriterija u odredivanju zadovoljstva tehničkom opremljenošcu. Ova zavisnost varijabli indikatora zadovoljstva društve-nom opremljenošcu i indikatora zadovoljstva tehničkom opremljenošcu (opisanog u radu Šiljeg i dr., 2016) ukazuje na činjenicu da je u ovakvim istraživanjima poželjno korištenje i skupa varijabli koje čine indikator zadovoljstva tehničkom opremljenošcu. Odnosno, kako bi se dobili valjani zaključci o ovoj temi potrebna je njihova korelacija. Ovi statistički krugovi (Jazine 1, Poluotok 2 i Višnjik) imaju i najgušcu i najkvalitetniju mrežu prometnica pa je samim time osigurana i bolja pokretljivost nego u ostalim SK što je osnovni razlog zašto je zadovoljstvo najvece upravo u tim SK. Kada se uzmu u obzir sve varijable predstavljenog indikatora može se zaključiti da su u SK koji su bliže centru stanovnici zadovoljniji dostupnošcu trgovina, ljekarni, zdravstvenih objekata, kulturnih objekata, a da su naj-
101
ANNALES ■ Ser. hist. sociol. ■ 28 ■ 2018 ■ 2
Silvija ŠILJEG et al.: ANALIZA ZADOVOLJSTVA DRUŠTVENOM OPREMLJENOŠCU NA PRIMJERU DOSTUPNOSTI DO OBRAZOVNIH ..., 323-340
Slika 8: Područna škola Bokanjac, Zadar (Foto: S. Šiljeg, 2018)
manje zadovoljni dostupnošcu javnih zelenih površina jer je prostor takvih SK gusto izgraden stambenim ili javnim objektima. Osim toga, SK s najvecim zadovoljstvom društvene opremljenosti su dijelovi grada koji su planski gradeni, za razliku od SK Ploče, SK Crvenih kuca i SK Bokanjca koji su neplanski gradeni i koji imaju i niske vrijednosti zadovoljstva društvenom opremljeno-šcu. Upravo neplanska gradnja predstavlja problem za različite intervencije u prostoru što utječe i na društve-nu opremljenost. Najmanje zadovoljstvo društvenom opremljenošcu ima SK Arbanasi 2. Jedan od razloga je izduženi oblik statističkog kruga s djelomičnom rasprše-nošcu stambenih objekata, pa je nemoguce zadovoljiti kriterij da društveni objekti, ustanove, institucije i javni prostori budu jednako dostupni svim stanovnicima. Veliki problem u ovom SK predstavlja nedostatak trgovina za svakodnvnu opskrbu (to je jedini SK koji ima nedostatak trgovina) buduci da se radi o dijelu grada s brojnim turističkim smještajnim kapacitetima kojima je potrebna blizina trgovine. No rezultati na razini cijelog grada upucuju na činjenicu da su od svih varijabli, ispi-tanici najzadovoljniji dostupnošcu trgovina. Sličan problem postoji i u SK Novi Bokanjac koji pak osim trgovine za svakodnevnu opskrbu nema nikakve druge sadržaje društvene opremljenosti. To je posebno velik problem zbog toga što je ovaj SK demografski najnapučeniji prostor grada i s dugoročno velikim ljudskim potencijalom. SK Novi Bokanjac se nalazi na periferiji grada i samim time ima prostornog potencijala za razvoj. To se najviše
odnosi na činjenicu da postoje prostori na kojima bi se mogli izgraditi svi potrebni društveni sadržaji. Zbog ve-likog broja mlade populacije postoji i velika potreba za javnim zelenim površinama i dječjim igralištima. Ako se analiziraju svi SK prema rezultatima generalno je najve-ce nezadovoljstvo dostupnošcu javnih zelenih površina i dječjih igrališta. U ostalim SK nema vecih oscilacija u zadovoljstvu varijabli društvene opremljenosti. Ako pak se u obzir uzmu svi SK uključujuci sve varijable, najniže vrijednosti zabilježene su u SK Novi Bokanjac. Ovi rezultati predstavljaju smjernicu gradskim vlastima za što hitnijom intervencijom glede društvenih sadržaja u navedenom statističkom krugu.
Rezultati zadovoljstva dostupnošcu obrazovnih objekata po SK prikazani su kao srednjak svih odgovora, a dostupnost do obrazovnih objekata u gradu Zadru je ocjenjena kao vrlo dobra. Podaci prikupljeni anketnim upitnikom korelirani su s demografskim podacima iz Popisa stanovništva 2011. godine radi lakše analize i razumijevanja dobivenih rezultata. Tek se preklapa-njem tih podataka mogu izdvojiti statistički krugovi sa specifičnim rezultatima (visokim ili niskim). Stoga je na temelju ovog istraživanja moguce izdvojiti SK Novi Bokanjac i SK Crvene kuce koji se ističu po visokom udjelu mlade dobne skupine, a na njihovom području nema obrazovnih objekata. Osim njih ističe se i SK Stanovi na čijem području postoji škola kojoj gravitira najveci broj učenika (2 148) koji pohadaju nastavu u tri smjene. Ovi rezultati ukazuju na potrebu izgradnje obrazovnih obje-
102
ANNALES ■ Ser. hist. sociol. ■ 28 ■ 2018 ■ 2
Silvija ŠILJEG et al.: ANALIZA ZADOVOLJSTVA DRUŠTVENOM OPREMLJENOŠCU NA PRIMJERU DOSTUPNOSTI DO OBRAZOVNIH ..., 323-340
kata u navedenim SK što mogu biti smjernice za buduce promjene glede društvene opremljenosti na lokalnoj ra-zini. Analizom ove varijable ponovno se ističe SK Arba-nasi 2 gdje je po kriteriju vremena pješačenja učenicima potrebno više od 15 minuta do škole. No razlog tome je izduženost teritorija. Ako se uzme u obzir gravitacija mladih po statističkim krugovima prema nekoj školi, onda se tu ističe OŠ Petra Preradovica kojoj gravitiraju učenici iz čak 16 SK. No osnovni je problem što joj gravitira mali broj učenika, samo 408. Ako se u obzir uzme kategorija mladog (5-14 godina) stanovništva koje gravitira obrazovnim objektima, onda se ističe SK Drače-vac s 12,21% mladih. Prema kriteriju zone utjecaja od
0	do 5 minuta hoda prednjači OŠ Petra Preradovica u koju polaze učenici kojima je do škole 5 minuta hoda. Razlog tome je što je OŠ Petra Preradovica smještena u staroj jezgri grada koja je u prošlosti bila najnaseljenija
1	samim time podijeljena na najveci broj statističkih kru-gova. Buduci da se radi o teritorijalno malom prostoru u velikim brojem SK ovoj školi gravitiraju učenici iz ve-likog broja SK, a škola im je blizu. Najveci broj mladih kojima se škola nalazi do 5 minuta hoda ima OŠ Šime Budinica (412 mladih), odnosno u toj gravitaciji se po-sebice ističe SK Višnjik sa 372 učenika. Ako se analizira stanje na razini grada onda se generalno može zaključiti da škole koje su smještene bliže centru gotovo u pot-punosti zadovoljavaju kriterij dostupnosti do 15 minuta hoda, što nije slučaj sa perifernim SK. Analiza podataka odabrane varijable potvrdila je opce rezultate indeksa zadovoljstva društvenom opremljenošcu koja je u gradu Zadru vrlo dobra, odnosno prostorna distribucija obra-zovnih objekata zadovoljavajuca je za 90% ukupnog stanovništva.
Buduci da je ishodišna točka istraživanja lokalna razina (statistički krug) prema dobivenim rezultatima mogu se locirati dijelovi grada s najviše problema glede društvene opremljnosti. Ovakvi zaključci ne mogu se dobiti kada se istraživanja rade na višim prostornim razinama, stoga je i preporuka autora da se prilikom istraživanja zadovoljstva društvenom ili tehničkom opremljenošcu uvijek polazi od lokalne razine (najviše istraživanja sličnog tipa provode se na razini grada ili županije). Aplikativni doprinos rada odnosi se na razvoj mjernog instrumenta u vrednovanju zadovoljstva varijabli društvene opremljnosti, što je potvrdeno i izdvojenom varijablom dostupnosti do obrazovnih objekta.
ZAKLJUČAK
Cilj je ovog istraživanja bio utvrditi koliko su stanov-nici grada Zadra, odabranog kao case study, zadovoljni društvenom opremljenošcu u svojim statističkim krugovima, te uz pomoc odabrane varijable provjeriti točnost nove metodologije koja je primijenjena u radu. Buduci da su čimbenici kvalitete stanovanja mnogobrojni (teh-nička opremljenost, društvena opremljenost, primarna
opremljenost, sekundarna opremljenost, stambeni status i sl.) u ovom radu je osim svih varijabli koje čine indikator zadovoljstva društvenom opremljenošcu, naglasak stavljen i na analizu varijable dostupnosti do obrazovnih objekata kojom je provjerena točnost upotrebe nove metodologije.
Da bi se dobili rezultati zadovoljstva, formirane su varijable čiji ce skup tvoriti indikator zadovoljstva društvenom opremljenošcu. Varijable su birane na temelju proučene recentne literature i s obzirom na specifičnost priobalnog prostora grada, kao i njegovog prostornog razvoja. Navedeni skup varijabli do sada nije korišten u sličnim istraživanjima nego je predložen od strane autora s obzirom na specifičnosti prostora (mediteranski priobalni grad, grad s pozitivnim demografskim obiljež-jima, grad s objektima tradicionalne gradnje i materija-la i sl.) Razina provodenja istraživanja bio je statistički krug, kao najniža teritorijalna jedinica, kako bi se mogle utvrditi stvarne poteškoce na lokalnoj razini. Razlog odabira statističkog kruga kao polazne prostorne točke u istraživanju odabrana je zbog činjenice da se na vi-šim prostornim razinama ne mogu točno locirati kritične točke društvene opremljenosti. Ovakav tip istraživanja na razini statističkog kruga do sada nije proveden u Hrvatskoj stoga nije bila moguca usporedba rezultata s nekim drugim gradom. Prilikom istraživanja odabra-na je kombinacija subjektivnog i objektivnog pristupa, a točnost varijabli indikatora zadovoljstva društvenom opremljenošcu potvrdena je na analizi dostupnosti do obrazovnih objekta. Buduci da do sada uz primjenu ove metodologije nije definiran indikator zadovoljstva društvenom opremljenošcu sa svojim skupom varijabli, predstavljeni koncept i njegove metode vrednovanja varijabli na primjeru Zadra predstavljaju značajan doprinos u ovakvim istraživanjima, posebice radi moguce primjene metodologije na drugim obalnim i priobalnim gradovima Mediterana. U radu se zagovara konceptua-lizacija prema kojoj je za indikator zadovoljstva društvenom opremljenošcu potrebno koristiti i subjektivne i objektivne mjere kako bi rezultati bili točniji, sveobu-hvatniji i medusobno provjerljivi. Sinergija objektivnih i subjektivnih mjera bila je potrebna i radi primjene nove metodologije formirane na matematičkim izračunima dobivenih vrijednosti iz provedene ankete. Upravo je anketno ispitivanje bilo temelj za razvoj subjektivnih varijabli, dok su objektivne formirane iz Popisa stanov-ništva 2011. godine.
U radu je predstavljena formula za izračunavanje indikatora zadovoljstva društvenom opremljenošcu. U nju su uvrštene vrijednosti svih 14 predloženih varijabli, a zbog zbog mogucnosti normalizacije varijabli, formula je primjenjiva i za izračunavanje drugih sličnih indikatora uz primjenu drugih varijabli. Time su autori predstavili novi mjerni instrument u istraživanjima kvalitete stanovanja, baziran na konceptualnom modelu kvalitete stanovanja. Točnost formule, pa i cijele metodologije provjerena je odabirom jedne varijable koja je detaljno
103
ANNALES ■ Ser. hist. sociol. ■ 28 ■ 2018 ■ 2
Silvija ŠILJEG et al.: ANALIZA ZADOVOLJSTVA DRUŠTVENOM OPREMLJENOŠCU NA PRIMJERU DOSTUPNOSTI DO OBRAZOVNIH ..., 323-340
analizirana ne samo na rezultatima ankete nego i na stvarnom stanju u prostoru.
Analizom rezultata utvrdeno je da je grad Zadar he-terogena cjelina glede zadovoljstva društvenom opre-mljenošcu koja je vrednovana na temelju 14 odabranih varijabli. Najviše zadovoljstvo kod ispitanika prevladava u statističkim krugovima koji su bliže centru (Jazine, Poluotok, Višnjik), zbog dobre infrastrukturne povezanosti i blizine svih sadržaja, dok je najmanje zadovoljstvo u statističkim krugovima na periferiji grada (Novi Bokanjac, Ploča, Arbanasi) pa se može zaključiti da faktor lokacije igra važnu ulogu u mjerenju zadovoljstva društvenom opremljenošcu sredine. Na razini grada i prostorni razmještaj i dostupnost do obrazovnih objekata po statističkim krugovima u Zadru je vrlo do-bar. Obrazovnih objekata nedostaje u statističkim krugovima Novi Bokanjac i Crvene kuce, dok je u svim ostalim SK zadovoljen kriterij dostupnosti obrazovnih objekata u vremenu do 15 minuta hoda. GIS analizom dostupnosti do obrazovnih objekata došlo se do rezultata da pojedine škole unutar demografski naseljenijih
statističkih krugova imaju prevelik broj djece po školi zbog čega se provodi smjenski rad. U tim SK poželjna je izgradnja još jednog obrazovnog objekta (npr. OŠ Stanovi). Ovakve rezultate nemoguce je dobiti da se istraživanje provodilo na razini grada, stoga je prepo-ruka autora da se ovakva i slična istraživanja provode na lokalnoj razini kao bi se adekvatno utvrdili stvarni problemi zajednice. Buduci da u Hrvatskoj do sada nije provedeno istraživanje koje mjeri zadovoljstvo društvenom opremljenošcu na nižim lokalnim razina-ma, a ona koja postoje na nacionalnoj razini, ukazuju na velike i značajne regionalne nejednakosti, može se uočiti nedovoljna uključenost "običnih" ljudi u razvojne probleme lokalne zajednice, kao i politika razvoja županija koja ne uzima u obzir njihove specifične potrebe (Frajman-Jakšic, 2009). Stoga je vrijednost ovog rada upravo to što je ishodišna točka istraživanja lokalna razina (statistički krug) na kojoj bi se trebala odvijati kreacija politike povečanja kvalitete društvene opremljenosti, s novom metodologijom koja je primjenjiva i na druge gradove.
104
ANNALES ■ Ser. hist. sociol. ■ 28 ■ 2018 ■ 2
Silvija ŠILJEG et al.: ANALIZA ZADOVOLJSTVA DRUŠTVENOM OPREMLJENOŠCU NA PRIMJERU DOSTUPNOSTI DO OBRAZOVNIH ..., 323-340
ANALYSIS OF SATISFACTION WITH SOCIAL EQUIPEMENT ON THE CASE OF ACCESSIBILITY TO EDUCATIONAL FACILITIES IN THE CITY OF ZADAR
Silvija SILJEG
University of Zadar, Department of Geography, Trg kneza Viseslava 9, 23000 Zadar, Croatia
e-mail:ssiljeg@unizd.hr
Ante SILJEG
University of Zadar, Department of Geography, Trg kneza Viseslava 9, 23000 Zadar, Croatia
e-mail: asiljeg@unizd.hr
Snjezana MRDEN
University of Zadar, Department of Geography, Dr. Franje Tudmana 24i, 23000 Zadar, Croatia
e-mail: smrdjen@unizd.hr
SUMMARY
There is still just a small number of geographers in Croatia who choose to focus on the study of the level of satisfaction in regard to the availability of public facilities and services in urban areas. The complexity of the problematics linked to field-specific elements means that multidisciplinary knowledge is required, ranging from sociology to the planning applications. The main aim of the research is to evaluate the level of satisfaction in regard to the availability of public facilities and services, based on 14 selected variables that form its indicator in case study Zadar. On the basis of recent studies, it has been concluded that the two-level approach, that is the subjective and objective measures, is the most adequate approach to analyse the availability of public facilities and services as comprehensively as possible. The 2011 census was chosen as the source of data for objective indicators, with descriptive statistics used to process the data. On the other hand, an opinion poll was conducted to provide the results to be used as subjective indicators. The outcome of the research confirms the author's assumption that the level of satisfaction in regard to the availability of public facilities and services is very good, with the exception of statistical areas on the outskirts of the city, where it is found to be lower. The most satisfactory availability of public facilities and services has been reported by the residents who are closer to the city centre (Visnjik, Poluotok, Jazine). On the one hand, it is due to the location. On the other hand, it is due to the planned development of the area and satisfactory infrastructure. The most inadequate availability of public facilities and services has been recorded in the statistical area of Novi Bokanjac, which is at the same time the most prosperous part of the city according to demographic factors. However, located on the outskirts of the city, it occupies the corresponding area of its budget. The proposed methodology of calculating the indicators of satisfaction in regard to the availability of public facilities and services on the basis of 14 variables was tested using one selected variable: the distance of educational institutions. The analysis shows that there is a very good spatial distribution of educational facilities in Zadar, with the exception of the statistical areas of Novi Bokanjac and Ploce. This confirms the accuracy of the proposed methodology, that is the fact that the formed indicator of satisfaction in regard to the availability of public facilities and services is scientifically valid, and as such applicable to other areas.
Keywords: public facilities and services availability, educational institutions, city of Zadar, indicator
105
ANNALES ■ Ser. hist. sociol. ■ 28 ■ 2018 ■ 2
Silvija ŠILJEG et al.: ANALIZA ZADOVOLJSTVA DRUŠTVENOM OPREMLJENOŠCU NA PRIMJERU DOSTUPNOSTI DO OBRAZOVNIH ..., 323-340
IZVORI I LITERATURA
Popis stanovništva, kucanstva i stanova po statistič-kim krugovima grada Zadra 2011. Zagreb, Državni zavod za statistiku, 2014.
Alberti, M. (1996): Measuring urban sustainabi-lity. Environmental impact assessment review, 16, 4, 381-424.
Amao, L. F. (2012): Housing Quality in Informal Settlements and Urban Upgrading in Ibadan, Nigeria. Developing Country Studies, 2, 10, 68-80.
Astleithner, F., Hamedinger, A., Holman, N. & Y. Ry-din (2004): Institutions and Indicators - the discourse about indicators in the context of sustainability. Journal of Housing and the Built Environment, 19, 1, 7-24.
Bauer, R. A. E. (1966): Social Indicators. Cambridge, Mass./London, The M.I.T. Press.
Campbell, A., Converse, P. E. & W. J. Rodgers (1976): The quality of American life: perceptions, evaluations, and sadisfaction. New York, Russell Sage Foundation.
Cavric, B., Šiljeg, A. & S. Toplek (2009): The Roles of Urban Indicators in Measuring the Quality of Urban Life in Post-socialist City: A Case study of Zadar, Croatia. Zbornik radova 2. kongresa geografa Bosne i Hercegovine, Geografsko društvo Federacije Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 428-460.
Chombart de Lauwe, P.-H. (1961): The Sociology of Housing - Methods and Prospects of Research. International Journal of Comparative Sociology, 2, 1, 23-41.
Comber, A., Brunsdon, C. & E. Green (2008): Using a GIS-based network analysis to determine urban green-space accessibility for different ethnic and religious groups. Landscape and Urban Planning, 86, 1, 103-114.
Diener, E. & E. Suh (1997): Measuring quality of life: Economic, social, and subjective indicators. Social Indicators Research, 40, 1-2, 189-216.
Diener, E. & M. E. P. Seligman (2004): Beyond Money: Toward and Economy of Well-being. Psychological Science in the Public Interest, 5, 1, 1-31.
Ekins, P. & M. Max-Neef (ur.) (1992): Real Life Economics. London, Routledge.
Flood, J. (1997): Urban and Housing Indicators. Urban Studies, 34, 10, 1635-1665.
Foley, D. (1980): The Sociology of Housing. Annual Review of Sociology, 6. 479-508.
Frajman Ivkovic, A. (2012): Progres društva voden subjektivnim blagostanjem: Indeks sreče gradana. Doktorska disertacija. Ekonomski fakultet u Osijeku, Osijek.
Frajman-Jakšic, A. (2009): Regionalna konkuren-tnost i socijalni kapital. Završni rad, Ekonomski fakultet u Osijeku, Osijek.
Godwin, K., Clemens, J. & N. Veldhuis (2008): Measuring Entrepreneurship: Conceptual Frameworks and Empiricial Indicators, 7. Fraser Institute, Vancouver, Canada.
Habitat for Humanity New Zeland (2015). Dostu-pno na: http://www.habitat.org.nz/about/dimensions. html (23. 03. 2014).
HABITAT II - Indicators for Urban & Human Settlements (1996). Second United Nations Conference on Human Settlements: Habitat II, Istanbul 1996. Dostupno na: http://128.40.111.250/cupum/searchpapers/papers/ paper291.pdf (24. 03. 2015).
Jiboye, A. D. (2011): Achieving sustainable housing development in Nigeria: A critical challenge to governance. International journal of humanities and social science, 1, 9, 121-127.
Kahneman, D., Diener, E. & N. Schwarz (ur.) (1999): Well-being: The Foundations of Hedonic Psychology. New York, Russell Sage Foundation.
Knox, P. L. (1975): Social Well-Being: A Spatial Perspective, London, Oxford University Press.
Luo, W. & F. Wang (2003): Measures of spatial accessibility to health care in a GIS environment: synthesis and a case study in the Chicago region. Environment and Planning B: Planning and Design, 30, 6, 865-884.
Martinez, M. (2005): Monitoring intra-urban inequality with GIS-based indicators - case study: Rosario, Argentina, Doctoral Dissertation, Utrecht University, Nederlands.
Meadows, D. (1998): Indicators and Information System for Sustainable Development. The Sustainability Institute, Hartland Four Corners, VT, USA.
Mohit, M. A., Ibrahim, M. & Y. R. Rashid (2010):
Assessment of residential satisfaction in newly designed public low-cost housing in Kuala Lumpur, Malaysia. Habitat International, 34, 1, 18-27.
Mustapha, F. H., Al-Ped, A. & S. Wild (1995): A model for assessing the effectiveness of public housing in Sana'a (Republic of Yemen). Construction, Management and Economics, Taylor&Francis Online, 457-465.
Noll, H.-H. (2001): Subjektive Indikatoren: Expertise für die Kommission zur Verbesserung der informationellen Infrastruktur zwischen Wissenschaft und Statistik. In: Kommission zur Verbesserung der informationellen Infrastruktur zwischen Wissenschaft und Statistik (Ed.): Wege zu einer besseren informationellen Infrastruktur (ebk17). BadenBaden, 13-49.
Pacione, M. (1986): Quality of life in Glasgow: an applied geographical analysis. Environment & Planning, A 18, 1499-1520.
Pacione, M. (2003): Urban environmental quality and human wellbeing-a social geographical perspective. Landscape and Urban Planning, 65, 1, 19-30.
Rammsted, B. (2009): Subjective indicators. Berlin, German Council for Social and Economic Data (Rat-SWD).
Seferagic, D. (1988): Kvaliteta života i nova stambe-na naselja. Zagreb, Sociološko društvo Hrvatske.
Seferagic, D. (1993): Kvaliteta svakodnevnog življenja u prostoru, Prostor: znanstveni časopis za arhitektu-ru i urbanizam, 1, 2-4, 223-233.
106
ANNALES ■ Ser. hist. sociol. ■ 28 ■ 2018 ■ 2
Silvija ŠILJEG et al.: ANALIZA ZADOVOLJSTVA DRUŠTVENOM OPREMLJENOŠCU NA PRIMJERU DOSTUPNOSTI DO OBRAZOVNIH ..., 323-340
Seferagic, D. (1999): New Understanding of Rural and Urban Housing Quality. Zagreb, Institute for Social Research of Zagreb.
Sidi, S. & N. Sharipah (2011): Quality affordable housing: A theoretical framework for planning and design of quality housing. Journal of Techno-Social, 2, 1, 1-10.
Šiljeg, S. (2016): Vrednovanje kvalitete stanovanja u Zadru. Doktorska disertacija, Prirodoslovno matematič-ki fakultet, Zagreb.
Šiljeg, S., Domazetovic, F. & A. Pejdo (2016): Characteristics of the technical equipment of the City of Zadar. Geoadria, 21, 2, 237-254.
Slavuj, L. (2012): Objektivni i subjektivni pokazatelji u istraživanju koncepta kvalitete života. Geoadria, 17, 1, 73-92.
So, S. W. (2016): Urban Green Space Accessibility and Environmental Justice: A GIS-Based Analysis in the City of Phoenix, Arizona. Doctoral dissertation, University of Southern California.
Sotoudehnia, F. & L. Comber (2011): Measuring perceived accessibility to urban green space: an integration of gis and participatory map. U: 14th AGILE Conference on Geographic Information: Advancing Geoinformation Science for a Changing World, Utrecht University, Netherlands.
Špes, M. (1998): Degradacija okolja kot element di-ferencijacije urbane pokrajine. Geographica Slovenica, 30, 196.
Stephen, O. E. (2013): Assessment of quality of life using GIS, Geospatial World Wekly. Dostupno na: http:// geospatialworld.net/Paper/Application/ArticleView. aspx?aid=30508 (04. 03. 2015).
Storch, H. & M. Schmidt (2006): Indicator-based urban typologies Sustainability assessiment of housing development strategies in megacities, 145-152, Enviro-Info, Graz.
Svirčic-Gotovac, A. (2006a): Sociološki aspekti mreže naselja u zagrebačkoj mjeri. Zagreb, Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet.
Svirčic-Gotovac, A. (2006b): Kvaliteta stanovanja u mreži naselja Hrvatske, Sociologija i prostor, 44, 171, 1, 105-126.
Tari, E., Brown, I. & W. Chikagbum (2015): Assessment Of The Location And Availability Of Public Facilities And Services In Port Harcourt Metropolis In Rivers State, Nigeria. International Journal of Scientific and Technology Research, 4, 6, 125-136.
Veenhoven, R. (1993): Happines in Nations: Subjective Appreciation of Life in 56 Nations 1946-1992. University of Rotterdam, Department of Social Sciences, RISBO, Center for Socio-Cultural Transformation.
Watson, D., Pichler, F. & C. Wallace (2010): Second European Quality of Life Survey: Subjective Well-being in Europe. Luxembourg, Office for Official Publications of the European Communities.
Zlatar, J. (2015): The quality of housing at the subjective level: aesthetic and ecological aspects of the neighbourhood and citizen participation. U: Svirčic Go-tovac, A. & J. Zlatar (ur.): Kvaliteta života u novostambe-nim naseljima i lokacijama u zagrebačkoj mreži naselja. Zagreb, Institut za društvena istraživanja u Zagrebu, Posebna izdanja, 75-114.
107