PoŠtarina plaćena u gotovu Cena Din 2 SOKOLSKI GLASM1K GL A $ I L C SAVE ZA S C K O LA KRA I J EVINE JUGOSLAVIJE v Izlazi svakog petka • Godiinja pretplata 50 Din • Uredništvo i uprava nalazi A •» л A •« | se u Učiteljsko] tiskari, Frančiškanska ulica 6 • Telefon broj 2177 e Račun Ш ! Poštanske štedionice br. 12.943 • Oglasi po ceniku • Rukopisi se ne vračaju Ljubljana, 20 marta 1936 God. VII • Broj 12 PROBLEMI SADAŠNJOSTI U slobodi i disciplini, s takmi-čenjem snaga i uzajamnom ljubavlju sve braće moramo zajednički uzgo-jiti pokolcnje, puno životne snage i čil osti, koje neće biti samo jako, več koje če imati' i čvrstu volju, koje se neče samo hvaliti slavom svojih preda, nego koje če biti sposobno da sledi njihove primere! Tirš 1865 O socijalnim pitanjima i o odnosu Sokolstva prema ovima bilo je več govora na ovome mestu; ipak o tim Pitanjima nije nikada suvišno govoriti. Kešavanje tih pitanja po svemu svetu pilo bi mnogo jednostavnije i uspešni-Je, kada bi se odgovorni činioci poje-dinih država s njima intenzivnije ba-vili i pri rešavanju istih davali im prvenstvo nad drugim pitanjima, koje niožerno da subsumiramo rod pojam Politike u užem smislu. Mnogo brže i Povoljnije uredili bi se medunarodni Odnosi jedne države prema drugoj i jednog naroda prema drugom, kada Narode ne bi uzncmirivah socijalni potresi, što narodi nikako ne mogu da dodu do snošljivijih prilika u granicama v'Iastite zemlje, da bi naime bilo za svakoga dovoljno rada i od toga rada pojedinca dovoljno svagdašnjeg hleba. Čoveka, koji iole još nešto socijal-no oseča, mora da do dna srca potrese strašna slika, koju nam iznosi prvi ovogodišnji broj »Knjige za sokolsko selo«, koju izdaje bratska župa Mostar. U članku pod naslovom »Plač si-rotinje« pripoveda nam br. T. M. Nikolič iz čete Duliči, kako je ove zime obišao neku bednu kolibieu, 5 do 6 m dugu i 3 do 4 m široku. U njo j boravi zajedno čovek i blago. Decc je četvero od 1 do 5 godina. — »Deea su se« veli pomenuti brat — »od glada valjala i plakata, zovuči jadnu majku, da im dado što god da utole glad.« A matere nije. Otišla je u šumu, daleko 1 do 2 sata, da bi donela kakvu gran-čicu i ogrejala gladnu i prozeblu decu. Otae s praznom torbom odbio se u svet, da bi gde na pošten način radom zaslužio kilo kukuruza i doneo ga svo-joj deci. »Da nije tog prokletog snega, mati bi nabrala trave i donela je deci, da je skuva i dadne im da jedu. Ali od toga nema ništa... Prodala je sve, što je imala od ma kakve vrednosti, davši trgovcu, ne pitajući pošto, samo toliko, da uzme što god toj deci. Ali sada nema više ništa. Prinudena je da ide brati .resu s leske i da guli koru, da je dade gladnoj deci. Žalosna i Sladna deca to če sigurno pojesti u slast. Sto su pak deca gola i bosa, to Je sporedna stvar.« i naš brat iz Duliča veli, da je u 'tilom kraju u svakom selu od 5 do 10 takvih kolibica. — »Njihovi očevi osta-više svoje kosti širom celog sveta, bo-reči se za .slobodu protiv vekovnog u5njetača. Njihove majke pomreše u lukama po raznim tamnicama i kaza-^atima, da zadovolje i naslade srca silnih i obesnih. Mnoge povešaše, po-“iše, popališe i uništiše na lomačama, jjude, žene i decu. Ovi mučenici ne ža-4se svoje živote, nego sa svih etrana Pohrliše u boj za slobodu. 1 padoše slavno. Padoše ne žaleči ništa, jedino beleči, da mogu svoje živote uzidati i Položiti na oltar slobode..’. Ostaše Njihova deca, ostaše bez igde išta i °ez igde ikoga... Sto če sada jadna dečica? Odoše u najam i u prosjake, ■ier nije imao niko da se brine o njima. ... Mru od gladi, dok na drugoj strani silni i obesni razbacuju se lile-t)om. 1 tako svaki dan!« Čoveka, pred čijim se očima iz ne' Posredne bližine — jer srce od srca ne deli nikakva daljina — razgrče ovakva grozna slika i koji vidi tamo vani^ u velikom svetu, kako se narodi i_drža-medusobno nadmeču, okomljuju i dižu jedili protiv drugih, kako poje-diiici gramze za čašču i slavom, kako ?e grče zlato, kako se grozničavo pro-,2Vodi i gomila železo,' Čelik, beton i ostalo u 'ratne svrhe, mora da ga obujati zla slutnja, da se priprema borba svih protiv sviju. Razumljivo je, da se ^ takvom opčem nervoznom stanju Svega vanjskog sveta svaki pojedinac D°dredujo diktatu vlastitog instinkta sanioobranom, da traži krivca izvan 8cbe i da daje izraza svojoj bolnoj, Potištenoj i shrvanoj duši s činima na-silja i terora. To je razumljivo, iako Se ne može opravdati. jer nikakav na-®ll«i i teroristički. čin ne može da ima ^oralne osnove, kao što ne može da J111 a moralne osnove niti ikakva provo-. aeija takvoga čina. Svako zlo osudu-‘ samo sebe. Pripreme za pokrajinski slet u Subotici na Vido vdan o. g. Novi sokolski stadion u Soboiici moči če da primi 20.000 gledalaca Radovi oko priprema za veliki pokrajinski slet Saveza Sokola Kraljevine Jugoslavije, koji če se održati u Subotici na Vidovdan o. g., provode se užurbanim tempom, tako da če do kraja meseca maja biti potpuno izgraden i veliki stalni sokolski stadion, koji se podiže u Subotici, a na kome če se i održati slet i ostale sletske priredbe. Stadion če moči da primi 20.000 gledalaca. Ovih dana održana je i sednica sletskog odbora pod pretsedništvom brata dra Ignjata Pavlasa, starešine Sokolske župe Novi Sad i zamenika sveznog starešine, a kojoj su prisustvo-vali: načelnik Saveza SKJ brat dr. Alfred Pihler, načelnik Sokolske župe Novi Sad brat Milan Teodorovič, član uprave župe brat Mirko Domač i br. dr. Sremac iz Velike Kikinde. Na ovoj sednici, pored ostalog, izabrani su i počasni članovi sletskog odbora pokrajinskog sleta u Subotici, i to: ministac za fizičko vaspitanje naroda, ban Dunavske banovine, komandant Potiske divizijske oblasti, pret-sednik subotičke opštine, glavni pret-stavnici eeškoslovačkog, poljskog i ru-skog Sokolstva te bugarskih Junaka, zatim prvi, drugi, treči i četvrti zame-nik starešine Saveza Sokola Kraljevine Jugoslavije, kao i savezni tajnik, načelnik i prosvetar. Več je utvirđen i raspo'red sletskib dana te sletskih svečanosti i pri reti a-ba, a o čemu čemo naknadno potanko izvestiti. Glavni sletski dan održače se na Vidovdan, 28 juna. Utvrden je nadalje i program saveznih takmičenja, koja če se održati u okviru ovoga sleta, a na kojima če uzeti učešča sve sokolske župe. Poslati su takoder i pozivi češko-slovačkom, poljskom i ruskom Sokolstvu te brači bugarskim Junacima, da učestvuju ovome sletu, za koji se oni uostalom naročito interesuju i uveli-ke sp>remaju. Ujedno su zatražene i povlastice na železnicama za učesnike ovoga sleta. Savez Sokola Kraljevine Jugoslavije, u cilju da bi ovaj pokrajinski slet u Subotici mogao da sc Iprovede na dostojan način kako to i traži čast našega Sokolstva i interesi, naše nacije tamo na izloženoj severn<Š} tačei naše otadžbine, dao je sletskoni odboru pokrajinsko« sleta u Subotiofi i'potrebna sredstva. Za ovaj pokrajinski slet u Subotici vlada u svim krajevima naše zemlje medu Sokolima največe zanimanje, i oni se uvelike pripremaju da u jed-nom veličanstveno maftifestantnom broju pohrle u našu Subotiču. Isto tako za ovaj slet vlada osobito živi interes i u redovima ostalog slovenskog Sokolstva, a pogotovo inedu bračom bugarskim Junacima, kojt žele da u što večem broju uzvrate pfesetu svojoj jugoslovenskoj brači, koja^'feu lanjske godine u tako impozantnoi^ broju uče-stvovala na njihovom velčbnom sletu u Sofiji. Posle pokrajinskog sleta u Subotici veliki broj jugoslovenskog Sokolstva krenuče na velike svečanosti koje prkeduju rumunski glmnastiča-ri i spor-tisti u Bukureštu u danima-2, 3, 4 i 5 jula. Na putu za Bukurešt jugosloven-ski Sokoli zaustaviče se u Velikoj Ki-kindi, gde če dne 1 jula učestvovati javnoj vežbi tamošnjeg Sokolskog društva. Iz Velike Kikinde jugoslovenski Sokoli nastaviče put za Bukurešt. Velike gimnastičke svečanosti u Bukureštu na kojima če učesfvovali jugoslovensko i češkoslovačko Sokolstvo U danima 3, 4 i 5 jula o. g. održače se u Bukureštu, u proslavu dvade-setgodišnjicc stupanja Rumunije u rat, velike nacionalne svečanosti, u okviru kojih če se održati kao glavna tačka tih svečanosti veliki slet rumunskih gimnastičara i sportaša. Za ovu veliku priredbu, na koju su naročito pozvane Jugoslavija i Ce-škoslovačka, izabran je več i posebni odbor, čiji je pretsednik N. Dimitriu, generalni sekretar mimstarstva unu-trašnjih dela, a potpretsednici češko-slovački poslanik u Bukureštu dr. Se-ba i jugoslovenski poslanik dr. Ninko Perič. Kako su na ove svečanosti pozvani naročito Savez Sokola Kraljevine Jugoslavije i Češkoslovaeka obec sokolska, održana je ovih dana u Bukureštu sednica tog odbora, koja je imala da utvrdi tačan program ovih svečanosti. Ovoj sednici učestvovali su za Savez Sokola Kraljev. Jugoslavije savezni načelnik brat dr. Alfred Pihler, a za češkoslovačku obec sokolsku član pretsedništva i načelništva ČOS brat Bohumil Havel. Na prvi dan svečanosti biče pre podne na programu polaganje venaca Sokolska socijalna akcija za zbrinjavanjt naše siromašne dece Ove godine socijalni otsek Saveza SKJ u okviru socijalne pomoči u pasivnim krajevima učinio je apel na sve sokolske jedinice radi smeštaja siromašne sokolskei dece kod porodica imučnijih Sokola, kod kojih bi ona bila na ishrani i nezi za vreme dok traju teške prilike kod porodica te dece. Na taj apel Saveza prvo se odazvalo Sokolsko društvo Svilajnac, maleno mesto u župi Kragujevac, koje je svesr-dno i bratski primilo na negu, uzdrža- Ova oskudica naročito pogada siro-mašnu decu, kojima je za njihov pra-vilan razvoj dobra i redovna ishrana potreba primarnoga značaja. Socijalni otsek Saveza SKJ i ovim putem čini apel na sve svoje jedinice, da se ugledaju u primer Sokolskog društva Svilajnac i da i one ukoliko im je to moguče prime po koje dete aa negu i izdržavanje za vreme dok trajri ovako teške prilike za ishranu u po* menutim krajevima. J ■ "• »ffh v ■< - - • <, -J-*4 : c • -<.. fti&cV.- Grupa siromašne dece iz župe Mostar, koju je primilo na negu i &kolova*tje Sokolsko društvo Svilanjac Lična ambicija i svako častihlep-lje za ličnom vlašču vodi pojedinca do vrtoglave višine, gde može da se od-jednom spotakne i da ga proguta pro-valija. U poslednjem trenutku moguč je samo jedini spas: put natrag, koji pokazuje trezna misao i koji na si-gnrnom tlu ona pravilno skreče u smer, koji nam označuje gore citirana 1 iršc-va izreka, pozivajuči se na zajednički uzgojni rad novog pokolenja. Bez tog zajedničkog uzgojnog rada nema slobode, jer svaki drugi rad slobodu tlači i profanira. A bez takve slobode nema discipline, koja mora da bude izraz dobrovoljne podredenosti svakog po-jedinca interesima zajednice. Ko pro-tivno radi, taj oružje svoje snage obrača protiv osečaja pravde, koja — od Boga darovana — suvereno vlada u duši naroda. Taj osečaj pravde može inače da se povredi i da se dostojanstvo čoveka pozledi u najdubljoj na grob rumunskog neznanog junaka, posle podne nastupiče češkoslovaaki Sokoli s vežbama odredenim za ovo-godišnje izlete u Slovačku, a jugoslo venski Sokoli s vežbama za pokrajinski slet u Subotici. Naveče toga dana održače se po raznim pozorištima sve čanc sokolske telovežbene akademije. Drugog dana nastupiče najbolji vežba-či na spravama, a trečega dana na programu je velika povorka, koja če završi ti defileom pred N j. Vel. Kraljem Karolom H. Očekuje se, da če samo iz Češko-slovačke stiči na ove svečanosti u Bukureštu, na kojima če se ujedno ma-nifestovati i jedinstvo Male • antante, oko 1500 Sokola i Sokolica, a jednaki broj Sokola i Sokolica očekuje se i iz Jugoslavije. Brat dr. Pihler i brat Havel prigodom svoje posete u Bukureštu razgledali su i stadion, gde če se održati slet te konačišta i garderobe, za vežbače i vežbačice, s kojim su uredajima bili veoma zadovoljni. Daljnja obaveštenja o učestvova- našega Sokolstva na ovim svečano-stima u Bukureštu donečemo naknadno. dubini njegove duše, ali pobedonosna i nepobediva moč pravde ne može se za uvek uništiti. Zadača sokolskog uzgojnog delovanja mora da bude da potraži izlaz medu zaprekama koje se dižu u na-rodnoj skupnosti, pojavljivale se one u bilo kome obliku: bilo na jednoj strani u povredenom osečaju pravde, bilo na drugoj u pobedonosnoj i nepo-bedivoj njenoj moči. Taj izlaz je moguč samo, ako svoje pokolenje ojačamo s čilom životnom snagom, koja če živeti sama od sebe, svojom čvrsti-nom, sledeči svetlim primerima minulih vekova, koje pominje naš brat iz Duliča a koja neče dopuštati, da bi deca slavnih i junačkih naših preda umirala od gladi, jela travu, ropski se davala pod najam i tražila svoj dom na širokoj eesti prognaništva s rodne grude. Prevaren narod može da postane največi neprijatelj vlastite do- vanje i školovanje 15-tero siromašne dece iz župe Mostar. Naša slika prikazuje tu decu pri njihovom prolazu kroz Beograd. U mnogim krajevima naše države oseča se i suviše teška oskudica, te se bez preterivanja može reči, da u tim krajevima preti i umiranje od gladi. Ova se oskudica naročito teško oseča u. Hercegovini, Crnoj Gori 5 Dalmaciji, u kojim su krajevima životne prilike veoma teške i u najrodnijim godinama. Zasada samo iz župe Mostar, pre ma podacima s kojima raspolaže sfi-vezni socijalni otsek, ima prijavljene oko 200 siromašne dece. Ona brača koja bi htela da prime po koje dete na negu i izdržavanje neka se putem svoga društva i preko svoje župe obrate socijalnom otseku Saveza SKJ s oznakom zanimanja, oda-kle je, koliko želi dece i na koje vreme može da ih primi. 70-godišnjica Tirševog lelovežbačkog zavoda u Pragu U toku ovoga meseca navršava se 70-godišnjica postojanja Tirševog telo-vežbačkog zavoda u Pragu. Kada je god. 1862 osnovano u Pragu prvo sokolsko društvo, u njemu su vežbali samo članovi; članica, na-raštaja i dece nije bilo. Tek kasnije, god. 1865, počelo je da gaji telovežbu za žene »Jelovežbaeko društvo praških žena i devojaka«, i to u vežbao-nici Praškog Sokola. U to vreme bio je dobio i Tirš do'zvolu, da kao struč-njak za telesno vaspitanje, može da otvori svoj vlastiti telovežbački zavod za decu. Tirš se je u stvari več god. 1863 zanimao za telesni uzgoj dece i več tada bio je dobio dozvolu za vežbanje dece, ali je to odložio sve do decembra 1865, kada je preuzeo u svoje ruke dotadanji jedini telo- vežbački zavod za decu dr. Musila, koji je takoder vežbao decu u prosto-■rijama Praškog Sokola. Stvarno je. ovaj zavod dr. Musila prešao u fir-ševe ruke god. 1866. Tirš je ovaj svoj zavod vodio sve do svoje smrti. Posle njega zavod je preuzeo br. Fr. Koži-šek, odlični voda Praškog Sokola i stručnjak za telesni uzgoj, koji je zavod vodio sve do god. 1919, kade ga je od njega preuzeo sadašn# voda br. prof. Benda, koji je takoder i načelnik Praškog Sokola. U torne zavodu i danas vežbaju samo deca, do svoje 14 godine. 70-godišnjica ovog Tirševog zavo da proslaviče se 29 o. m. s javnim nastupom omladine. Toj proslavi 'pri-, sustvovače i svi oni, koji su nekada kao deca vežbali u tome zavodu. U torne zavodu medu decom vežbao je tada i pek. starosta br. dr. Josip Saj-ner. Ovaj zavod tokom decenija dao je veliki broj najodličnijih sokolskih voda i radnika. movine. I tome narodu nisu nepozna-te reči apostola Pavla, koje je uputio Rimljanima, veleči im: »Budite medu sobom jedne misli; ne mislite visoko, več saučestvujte s malima. Ne smatrajte se .razumnima sami sebi. Niko-me ne uzvračajte zlo zlim. Promišljaj-tc o tome, što bi bilo dobro za sve ljude. Ako je moguče i koliko je u va-šoj moči, živite u miru sa svima lju-dima!« , Svaki naš državljajiin u mogueno-sti je da se punopravno koristi uspe-sima sokolskog uzgojnog delovanja, na način kako su oni gore označeni u najzbijenijoj i pregnantnoj formi, jz te svrhe našeg uzgojnog nastojanja proizlazi i načelo sokolskog demokratizma, da se ambiciozno i egoistično htenje svakog pojedinca isključuje iz našeg kolektiva, jer je prva duznost svakoga, da sam sebe što više moralno i fizički podigne, kako bi time poslu- žio slobodi i disciplini, ■takmičehjii i uzajamnoj ljubavi sve brače. Kada je Tirš god. 1881 pisao o svr-si udruživanja i o uslovima za napre-dak ovoga udruživanja, naglasio je, da je snaga pojedinca poglavito u tome, što je on član celine. Svako odvajanje od te celine na štetu je celine i pojedinca. Iz toga proizlazi — veli Tirš — da se jakost čoveka izraž^vu u udru-živanju u najširem smislu reči- jedino u tome udruživanju mogu da sc rai;vi-ju sve snage naroda i čovečanstva. U tome je rešenje svih problema sadašnjosti. Mi Sokoli medutim ula-žimo sve svoje snage, kako bi te probleme rešili bare m u delokrugu svoga rada. Prema javnosti pak imamo da vršimo svoju patriotsku dužnost time, što treba da ukazujemo na otvoren« rane, koje vapiju za ozdravljenjci«. Str OKO L S Ш ii O h A § N E EC« Goe..' vil ** Mjc ЕЧ- 5i JA - FONSIER * iruštvo za o ,iguran|e fi №oslguran)e # BE&ORAD kružni produžni prednjački leča* u Betom Manastiru Uu 17 feDruara do 7 marta o. g. oclržan je u Belom Manastiru lOdnevni okružni produ/ni prednjački tečaj. Ovo ■ e bio prvi produžni tečaj u Belom Manastiru. Početnička bila su do sada četiri, te je do sada u ovom okru/ju održano ukupno 5 okružnih tečajeva. Tečaj je pohadalo 14 polaznika i to iz sledečih jediniea: Opatovae 2 (okružje vukovarsko), Osijck-Retfala 1 (okružje osječko), Slav. Brod 1, Trnjani 1 (okr. slav. brodsko), Đurdenovac 1 (okr. naši,čko), Beli Manastir 3, Kneževo 1, Branjin Vrh-Sečerana 1, Bar. Petrovo Selo 1, Branjina 1 i Podolje 1 (okr. be-lomanastirsko). Po okružjima tečajaca Pojedine predmete predavala su sledeča brača: sokolsku misao i povest Sokolstva (5 sati), br. Živkovič, župski prosvetar; anatomiju, higijenu, fiziolo-giju i prvu pomoč (4 sata) brat dr. Cvetanovič; društveni lekar belomana-stirskog društva; organizaciju (2 sata) br. Jankovič, starešina belomanastir-skog društva, tchničku statistiku i program telovežbenog rada za o. g. (2 sata) br. ing. Kvapil, župski načelnik; strojevne vežbe, tehničku organizaciju i javne vežbe (7 sati) br. Slijepčevič, načelnik okružja; dok sve ostale predmete vodio je voda tečaja br. Hodov-ski, župski prednjak. .............. П1„ц v Okružni produžni tečaj u Belom Manastiru, održan od 27 II do 7 III 1936 g. je bilo: iz vukovarskog okružja 2, osječkog 1, brodskog 2, našičkog 1 i belomanastirskog 8. Tečajei su bili po zanimanju: 5 ratara, 3 bravara, 1 študent filozofije, 1 soboslikar, 1 učiteljica, 1 električar, 1 trg. pomočnik i 1 po' »tolar. Tečaj je vodio župski prednjak Hodovski. Održano je ukupno 80 sati i to iz sledečih predmeta: sokolska misao (3 sata), sokolski sustav (2 sata), metodika sokolskog uzgoja (5 sati), proste vežbe (10 sati), strojevne vežbe (4 sata), vežbe sa spravama (4 sata), vežbe na spravama (12 sati), tc-lovežbcne igre, raznolikosti i otpori (6 sati), vežbači satovi pomoču sprava (10 sati), vežbači satovi bez sprava (10 sati), upravljanje spravama i uredenje vežhaonica (1 sat), istorija Sokolstva i književnost (2 sata), opš-ta organizacija (2 sata), tehnička organizacija (2 sata), tehnička statistika (1 sat), anatomija i fiziologija (2 sata), higijena i prva pomoč (2 sata), program telovežbenog rada osječke župe za 1936 god. (1 sat) i naše javne vežbe (1 sat). — Na satu tehničke organizacije improvizirana je s tečajcima sednica "rednjačkog zbora. Tečajei su bili smešteni u sokol-skom domu, gde su imali svu opskrbu, koja je za 10 dana stajala 140 Din po tečajcu. Trošak od 100 Din doprinesla je župa, a 40 Din jediniea, iz kojc je bio tečajac. — Za vreme tečaja vladala je koti tečajaca dobra volja za rad i primerna disciplina. U vesciom i vedrom raspoloženju odvijao se sav rad, te je tekao glatko i redovito. Sada sc očekuje, da če se po svršenom tečaju jedan deo tečajaca u najkračem vremenu prijaviti za društveni prednjački ispit, kako bi kao prednjački pomočnici stekli kvalifikaciju za pohadanje župskog prednjačkog tečaja, koji če sc održati u toku ovog leta u sedištu župe. Na samom završetku tečaja prisu-stvovao je župski načelnik brat ing. Kvapil, koji je tečajcima uz prigodan govor, pozvavši ih na dalji ustrajni rad, podelio potvrde. Kratkim govorom oprostio se od tečajaca okr. načelnik brat Slijepčevič, te voda tečaja brat Hodovski. Posle toga upriličena je u domu bratska veselica, nakon koje su se tečajei uz srdačne stiske ruku rastali. B. S. Tečaj za sokolske čete u BačkoJ Topoli Ovo društvo kao matično ima več sedam organizovanih sokolskih četa, kojc su do sada pokazale vidne rezultate u svome sokolsko - nacionalnom delanju. Da bi čete dobile što veči i što spremniji kadar prednjaka, matično društvo u B. Topoli održalo je II petodnevni praktični tečaj za vode sok. četa i to od 28-11—3-III o. g. Na ovom tečaju bila su 23 učesni-ka i to iz Sok. čete: Sokolac (4), Žcd-nik (2), Dobrovoljačko Selo (3), To-mislavci (4), Njegoševo (3), Gor. Ro-gatica (3) i Bački Sokolac (4). Održano je ukupno 39 časova i to 12 prosvetnih, a 27 tehničkih. Nastava je tekla u najlepšem redu prema utvrdenom programu. Iz tehničkog dela obradeni so ovi predmeti: proste vežbe, strojevne vežbe, proste grane, vežbe na spra- vama, različnosti, praktično vodenje odeljenja i igre. Iz prosvetnog dela: idejni osnovi Sokolstva, trezvenost i štednja, istorija Sokolstva, nacionalna i ;t rija, organizacija, o vaspitanju uopšte, higijena i poljoprivreda. Prc davaei su bili brača: Vinko Aras, načelnik, Kosta Lavirae. starešina. Dimitrije Rašič, Marko Vilic, župski prednjak, Milutin Jovanovič, prosvetar, Trofim Sahnenko, dr. Dragoljub Popovič, Miloš Svirčcvič, Dragutin Do-brila. Sima Stojadinovič i Slobodan Mihailovič. Za vreme tečaja prireden je i jedan mali izlet do ovci. banovinskog rasadnika, gde je tečajcima održano predavanje o vočarstvu i tom prilikom podeljene im na poklon sadnice. Svakodnevno za vreme odmora sve do 9 časova uveče, kada su tečajei po- I k M . шшш lazili u spavaonicu na počinak, vodili su tečajei razgovore s bratom starešinom i dobivali potrebna uputstva i direktive u njihovom sok. radu, čitali su knjige, koje su dobivali iz društvene knjižnice, pevali, svirali i zbijali duhovite šale, tako da i pored intenzivnog 8-časovnog dnevnog rada, tečajei nisu osečali umor, nego su bili uvek čili i odličnog raspoloženja, te s pesrnom polazili i vračali se iz sokolane s predavanja. Tečaj je bio ureden na strogo internatsko) osnovi. Tečajei su imali u društvenim prostorijama zajednieku nastanbu i ishranu, tako da su sve vreme provodili zajednieki u sokolani i društvenim prostorijama. Na kraju tečaj;* oprosto se ‘ bra-čom tečajcima starešina matičnog društva brat Kosta Lavirae, koji je u svom govoru izrazio s vojn ra tost i zadovoljstvo na uspehu ovog tečaju, i pozvao tečajce, da od sada po povratku u svoje sokolske jedi :i. e s jos vi e S volje i ljuba'i nastave raci ost'are- j n ju plemenitih i er/višei;ii sokolsi ih ideala. Naši poko/mci f Braf к<ч > j zaslužni kulturni i n&vionaln; rs.diJ.k, jedan od sujsu'vaća os. d n r i Sr. Kar.Ovcima„ Pred nekoli« o dan.i iir-rc '■ - < Sremskim Karlo /cima. -ri »i j i poznati radonu;: aa v . t,lr, om ■ ; . k- nalno-sokolskom po'iu >.. "Kšai. o- aiC ' • i i r- i. Petdnevni prabti£ki tečaj za vode sokolskih četa, održan u Bačkoj Topoli od 28 II do 3 Ul 1°36 god. tur. Dužui smo dt nom brati, i prcgaoct har s o iv ' o- liko skromnih '..‘da' o a c n"! o poštovanj’1, ' ;,-ac -ом-l ; onac;onal-noro. i kul:urno i-. * -i ; ko i i i' muo< u. napredak. Životni 1 - >• , ,- je posut '. u sebe ■ .. . ....', cioiialni ■ . preda , S\sm Ijii-bavlju vi rodi tel ji : su <1 im :,iu .postajne štenik. da bi hi , bliže s\ . e - ar ao i h џ-brio za budu-.'c dane. kor z'd imali ’п:т!. tako odlučni za mi5 n Gnnnr. ii , br. Kotiti' svršio jc i- >Jc л S • k.i a bogoslovij a u'. Sr. nji natrijarh G. :7-'; Koturt: ■ i'or ..: trJer. šalje 1 kol'/.:. ., i . Karlo\ ee, ;_,ič . r-: . u j .loii^or glazbe na tamoši j -m- -n du ondadi;:oir 1 jc svoga ••ada, jr J ! ,-i i. - nalnu sves? . a ,ti i : >‘i >< . Naročilo £>e r-r. K.».•ur istasac vojii.i radovinia na polju erkvene glazbe, tako da njegove skladbe spadaju nieilu najlepše, najuspelije najčišči rkve-ne kompozije u nas U sokolske redovi pok. bi. Korur stupio i>_ od mah pri osni vanju ^>okol-skog društva u Sr. Karloveima 1903 god nrvog srpskoU sokolsKog društva na teritoriji bivše Austro-Ugarske Monarhije, koje je postalo matieoin svega srpskog Sokolstva u krajevima pod Austrijom. Uz brata d ra Lazu Popoviča i ostalu braču br. Kotur je odu-ševljeno udarao temelje i radio u Sokolu Sremskih K irlovaea. Naročito se je zalagao za što tesnijo vez- s ostalim slovenskim Sokolima i Slo-venima uo-pee. A tada ji iakav rad bio težak i opasan i tražio jc potpunč ljude, iz gradene, čelične karaktere i prokuša-ne boreevidealistc, koji ee biti iiadri da snose za svo* snkolsko-nacioi .uiii rad i najteže pro:. patnji er- ista, takva sudbina “ ,c Г st.gm, njih, pa i brata Kot..v« cim je oukiuio svetski rat kru-ti austri-js'ki miliia. i zam bacio je u uiinnieu » inicrnaei.iu i vode sremsko kari.) vaekog ^oicola, te je i brat Kotur uz brata i •«/» one : ča i mnoge drugi iskusio -a. • dinske sile, gorčine i nui--.. ... i r, Smrču bra^a ' 1 - .!■ dan plemenit, л ■, utealan, radiu i e-obično skroman, pra.vi sokolski život, koji nas je mnogo 'adužio. e i- mu pam jat! SoKotsica radio ~ predavanj jRod/o si ant c e Beograd —- .SVc — IfirMfema Sledeča sok« .iio-pixdavanja održavaju sodne 2(i " . !aje fc rat M Stanojevič, Pe o . -J, o terni: -Sokolska gesla«; dne 2 aprila predaje br. Bogoljub Krejčik, Beourad, o i-^ni: »Prvi počeci telesnog vaspitai’j a«; dne 5 aprila predaje brat dr. Blago j e Markovič, Užice, o temi: »Pro-gres čoveka i čovečanstva kao ideal Sokolstva« (popodnevno). Saradnja češkoslovačlke Infeligencije u Sokolu Ovili dana imenovan je za direkto-ra finansijske direkcije u Košicama do-sadašnji viši savetnik finansijske direkcije u Pragu brat dr. Karel Domo-razek, koji uživa velik ugled kao struč-njak u finansijskim pitanjima. Ali nas Sokole zanimače posebice to, što je ovaj visoki činov-nik tijedno j, istaknuti aktivni sokolsk j nmetnički kritičar te odličan r. . -ј.-;л pisac. Ort je s bratom Očenasekom poeeo da uvodi u sokolsku telovežbu ritmiku, a ujedno je i jedan od najodanijih propagatora najboljih poznavalaca Tiršcvog učenja. Brat Domoirazek je kao rakav i izdao Tirševa dela, nadalje je napisao Th--sev živoiopis i nekoliko študija o Tir- šu. Na:: svesokc, najlepšu godine nu »Pac da sc S-je otadi kolski »Tirše\ eija, kak radu So narod u sarika. Sa-ieilsJl »e je napisao nezaborav slet a'.etsku j 1 . sim: tirana \ 12 godine do s. c;v Muraton«, ..-.-li^ku st bi: i-la>pbs\ cena pripi n Om radu a ki,. j, sict u Subo ■ sco-d nijt oi.: -žan. Da je na Vili slei bugarskih Ju пака u foliji ueestvo . , 4® učešnil i.,. 26 jediniea. Od ju do ' avgusta O r a .o jc župsko iiarjrvtajsko ti.br,-r i. .i. gde tu poilučavan: u soi:o!-:' uni tet.ničkom radu. :ab u. t • .i fi; dva nara- ši ... >ugi|i - ! 1 ■ gc set N a lupi k< '■ ■ ■ ■ mi rftoru ' u ni ju) od i mn v >valo je '■-'O ' O v«.- -r,-.i eti.i .se i• l ■ . / t . tttje ■--st■-■ ., лк n- avc:'mvii »takmi-■jam: ’ fžane .su t-kružne utakmiee n ■ dbc. - ' - , ptemin . • d*/4ne s« lai . atict ., ---'e 'Subotici, V> ser temb., ,,pa j, .'va ; poki' e stvenš .pohod na Op;>. ■ .e:-- uzelo učešea 300 Sokola. • 'u -, . ■ setijdnevni. župski ..leča j . < c i - • • - . učest.): t* en • le orpanizovala i vr- : "i'■ U-p3K'Л ' C? i»i0C\ •'‘ V;ii j kу R • š' ■ 1 _ : ' --I ‘ :: ' ■ • fl, ■ d( j - ■ . !: • ' < ; -• vede - ' c. - » ,.. - c* članiee i čete. Župa če osim toga Pr r>.. it. i druge naročite tečajeve, akos z to ukaže potreba. Sve, razume s > 1 roma raspoloživim mater, sredstvin* • ? lograni je jednoglasno primljcn- ‘J. li.ii je brat Pavle Dal jev, župski sta s čar, izneo statističke podatke iz k idimo, da Sokolska župa Novi S« : u upisanih 10.025 članova, 5.006 c •ca, 16.256 naraštajaca, 8.279 n a raste J ^ . , 39.349 muške i 38.846 ženske s «ga, dakle 123.761 pripadnika. 1 feoKolskim društvima ima 6 konjiP^J i i smučarska otseka. Održanc su vežbe; 78 izleta. Na teritc • . -.niških i 20 ženskih Čte va ;,д :• u p.o edn jačkim ispiton .16 mušk..': renskih s društven* p-.idnjat, .om - svegi- . ■.ednj.r' 'ar,;' :ma 13 136 vezv--,' Veibačic: »vil kategorijah. 850.^ član .laju svečane °alh , .naju vcžbaonice. ' ■ brat ,. ak iznosi jiota.-j !Ul’ i •: vezi .krajinskim slctoi’ ....’ a. M. Vilic ref' ■ : rt i : a.i.^tajskim utaK« a ; jiacolniea Vasiljka K1 j, a.a- .i.aiiiea. Posle o ' l -bor da novosadski' .' -,. če a v..! - a a ■ .:. . Stibo': aačeiTi;.: eehv. čca\jk ; ca ■ na uka- e,,...-, a -1 ■ me naeeiaa 1 ‘ niu. Potom ,s‘ ispitne žu’1,! dos* i i > dne', . j.4 v/xf - s jednom f/.i > ':.•••■ j red bio iscrplien > iv’eemik župć 3 Teodoro..- z-.kllučio' je .sediva'”■_ ta Zbor Zbor je Olirza ! > n. . stvu preko 40 pros- a 11 r■ še župe. Iza otvore prei- sedniku ŽPO bratu a-! Jcdu-šu, podneli su avo; /Srajc tajnik brat Ko s aeie, referen ca stampu brat jaciirošie, novinar 'hra*. Vičič, referent za muzih.il sestra Brknjač i referent za lutkarstvo bcut Spoljar. Iza tih izvest • pozdravi--. zbor izaslanik SPO b,- i. ' aks •: uvačič, u svoje ime i u k.- pretsedmka SPO brata dra Be-lajciea, - noseči zanimive izvode o potrebi k - iv statistike i važnosti sokol' ske a up. . U-pogledu programa pro-■ vaaj.u rada za 1936 god. zaključeno i. n» '--".tlog brata Hitreca (Ivanovee) Ua aatrazi. od svojih jediniea da one saine sastave taKav program. Brat >.ovec) istaknuo je razne po-okdlskom radu. В-rat Šošta- jn 4 . Hske župe Vara^^ 'Ludbrek) govorio j o reakciji a na selu na razni vrste Prc . iV(). interes za predavanja iz VrXT tC. m -.auka uz film i diapozitiv. Ža s ■ rnu pauze prika/.ivan j' film »Sav«-' prosvetni tečaj«. Na zlv.ru izabram • ^ ponovno brača Dedus -a pretseih1*^' Bosanac za potp.r< aednika /Jl 'ul»r T raženo je da SPO r ii svoje ključke u pogledu izd ■ lija POP1-; i, male govori O u stn,n,vorio neg sokolskog kolenda ski knjižnice. Ponovne di. Kovačič ističuci kot- i;og pok .a. Keeaeno je g0'’*:^ bra; Deiluš iznosi et glavne smc^f jaii . sokolsko:n poletu. Brat *r £0-prt>e rao ji reierat sestre Jon o 1,1 lllt dai. , rada sa ženskim kategorijam11 selu, које su joj omogučilc da u ’ ^ lome selu okupi preko 20 oilu.ševlJL' . Sokolica. Nakon toga je zbor ČCll. ! v f VEŽBE ZA AKAOEMIJ® Tekst — note — sN*e 111 serija (11 15) »Vežbe« Din ?Љ’-— Čekovni račun kod Poštanske št d oieft u Bcoi* broj 5t»945 Adresa: .*» eogb^ pesu1* ZIC FISANJ0, »1 Zrinjskoga 4 Br. 11—J. Kovač: »Iz bratskog zagrljaja«, simbolični telovežbeni ?-• "’:av P° S. \’ilhara, »Slovenac, Srbin, Hrvat« za članove. Br. 1'л a) Д. Žic - Marčič: »Vcžba maramicama« za žens! u dccu. l>) Lj. i D. Jankovič: »Narodna kola«. c) M. A. Vasic: »Kiča i Leka sokoliči«, prikaz za lutkarska / Br, 14 a) I. Sedlaček: »Oj Sloveni« simbolički sastav za muški narais:aj. b) S. Polšak: »Šestica« za mušku decu. Br. 15 a) S. Vučkovič: »Humoreska«, ritmički sastav za članice. ». : b) L. Gogbačevska: »Mornarska igra«, ritmički sastav za ženski nara^i..jba Vanredno izdanje »Vežbe«: Rakur France: »Jekleni krog«, telovežbena skia skupinu od 8 članova. f. Uod. VII _ L, »S O K O L S K I Gl'ASN I Kt. Str. 3 Gpdišnje skunštine na?*** &t£inicti Glavna godišnja skupšiina Sokolskog drtišlva u Varaždinu 0 . У ncdelju 1 marta o. g. održalo je sokolsko društvo Varaždin svoju 32 " Vnu godišnju skup.štinu. Hratsku žu-Pu zastupao je brat Ivo Škarpa. okupštini je pretsedao starešina r,nt Stjcpan Novakovič. Sa skupštine ociaslani su pozdravni brzojavi Nj. Vel. Kralju Petru II, Kr. namesnicima 1 bratskom Savezu SKJ. Iza eitanja po-|*atJicc tlali su izveštaje svi društveni lunkcionari o radu u prošloj godini. Iz iscrjjnog izveš taja brata tajnika vidi se, da je društvo pored raznih zapreka 11 Prošloj godini razvilo vrlo intenzivan ruti. faj izveštaj daje opsežnu i pot-Punu sliku eelokupnog društvenog ra-. • Istaknuti su svi važni momenti, te skupština s aplauzom primila tajnič-izveštaj. Društvo je tokom godine imalo 6 proslava, 6 drugih priredbi i sudelovalo J<-v kod 10 javnih nastupa ili priredaba drugih jediniea. Održana je vrlo uspela Javna vežba, a od ostalih priredaba Uspele su: akademija u gradskom kazalu u korist fonda za gradnju doma, proslava rodendana Nj. Vel. Kralja, tuzna obletnica mučeničke smrti Vije skog Kralja Aleksandra I Ujedinite-inn * Pr.os*ava 1 decembra spojena sa 100-godišnjieom ilirskog preporoda. Iz izveštaja brata načelnika važno ?P°mcnu^> da prednjački zbor ima članova i 4 članice. Poprečno je vež-Palo:^ članova 38, članica 18, muškog Naraštaja 101, ženskog naraštaja 45, tnuške dece 219 i ženske dece 120. Jkupno 541 vežbač. Telovežbenih sati održano je svega 1241. Na svim priredbama nastupilo je 1964 pripadnika. Na župskim takmičenjima naše su vrste osvojile sva prva mesta, a na ’ficđužupskim ufakmicama u odbojei °be vrste našeg društva dostigle su II roesto. Pod nadzorom prednjačkoga zupra organizovani su ovi otseci: na-rastajski, smučarski, konjički, za odbojke, xa taborovanje i plivanje. Od su najaktivniji naraštajski i smučarski. Naraštajski otsek priredio je - uspela sela i za vreme školskih praznika logorovanje na Plitvičkim Jcze-rima. Iz izveštaja prosvetara vidi se, da Jc održano 6 predavanja, koje je slu- Prva godišnja skupština Eiajmlađeg Sok. društva Beograd X »Voždovac« Bliža periferija Beograda »Voždovac« po svom položaju i gustoei sta-novništva ima sve uslove za širenje i prijem sokolskog pokreta. Posle nepuna četiri meseca pokus-nojf rada Sokolsko društvo Beograd X Prikazalo je pred delegatom župe bratom Mirom Stojanovičem organizatorski i stvarni rad društva za protcklo Vreme. > Skupštine je otvorio brat starešina ^ivan Rankovič s nekoliko biranih re-ci i potsetio prisutne na velika sokolska dela i misli Blaženopočivšeg Kra-Ma Aleksandra I Ujedinitelja, zatim je Pozdravio starešinu Sokola Kraljevine Jugoslavije narodnog Vladara, Njego-v0 Veličanstvo Kralja Petra II. Dalje u Svom pozdravnom govoru podvukao je kao bitnu činjenicu to, da je Sokolovo onaj pokret, koji daje moralne, duhovne i fizičke kvalifikacije na koje Sc kalemi obranbenost pojedinca, domovine, poštovanje i ljubav za sve ono sto je dobro i zajedničko naše. . > Posle pozdravne reči starešine prc-l\2i sc na čitanje izveštaja iz kojih se ^'di, da je organizovana administracija, je održano 17 sastanaka na kojima su se rešavale sve stvari organizatorske Prirode. Iz izveštaja načelništva vidi se, da Su uspoetavijene sve kategorije i da ^žbajiree članstvo broji 278 vežbača. c'ok pomažuče članstvo dostiže 84 člana. U izveštaju se na kraju kaže, da dosadanji organizatorski sokolski rad bleda i ništavna slika prema redovom radu Sokolstva, prema veličini i [L‘Poti sokolske ideje i sokolskog porota; da tek sada treba težiti da se . Vori siguran temelj jedne sokolske ^Чје, koja ima da stvara čvrste ka-raktere, ljude velikih moralnih kvalifi- šalo ukupno 1637 slušača, zatim 75 govora pred vrstom pred ukupno 1964 slušača. Pretplatnika na sokolsku štanv pu bilo je ukupno 320, Knjižnica ima 590 knjiga. U prosvetne s vrhe trošeno jc 1643 dinara. Blagajnički promet iskazujc 1935 Din 81.103,53 prihoda i Din 68.097,73 rashoda. Inventar vredi 50.000 Din Statistički izveštaj pokazuje, da društvo koncem 1935 god, ima 339 članova, 80 članica, 101 muškog naraštaja, 45 ženskog naraštaja, 240 muške deec i 140 ženske decc. Svega 945 pripadnika. Odbor za gradnju doma izvestio je o stanju akcije za gradnju sokolskog doma. Gradevinski otsek odbora pored svih pokušaja nije uspeo da nade po-godno zemljištc za dom, te če ga tokom ove godine n.orari svakako nači. Finansiski otsek prikupljao je sredstva za gradnju doma u samom Varaždinu i van njega, -i nostigao do sada lepe rezultate. Do sada ima u tondu 215.835 dinara uloženiti večir.om koc vi adske štedionice u Varaždinu. Jzvešta.ii frri-cc tunkcionara prinv ljeni su jednoglas.no bez debate i sta-roj upravi podeljena le razrešnk;. po predlogu revizionog odbora. Pre izbora nove uprave predlo; en je novi proračun za go«. 1936 u sveti od Din 34.014, ko.ii je primljen jedno-glasno. Nakon odmora od 5 minuta iza-brana je sledeča uprava: starešina Novakovič Stjepar, ; zam. starešine Pon-gračie Viktorir., Г. zam, starešine Ru-binič Matko, tairiic Jacirošie Marije, načelnik Mežnar^ Radoli, i z, ;n, načelnika Pongraek'. ■ ..-ko, li zam. načelnika Rok Anti-- . . Ivlnica štjehova Marija, zam. načei.i :1rkajač Marta, blagajnik Surbck r. a, !■ _.S-amae Vlado, prosvetar Bosa na c Viko! a i Oju-rak Stanko, matičar \ era. go- spodar Siber Teodor. -:apisničar Rokic Nedeljko. Odbornici: Cmrečki I)., Uer-zeci dr. k, Markovič S., Milovanovič V., Slavnič dr. J , Stankovič Lj., S|are J., Vanderer II., Vanek чпг. I'. anek dr. J. Zamenici: Benažic R., Gici; Je- V lena, Kalbai G., Sobeslavski L1 ai’cc N, Ob stoletnici *'ofstva Josipa Siriiarfa opozarjamo vse knjižničarje na XI. zvezek zbirke „Slovenski pesniki in pisatelji1’ Msip Stritar: Izbrani spisi za mladino Z risbami okrasil Saša Šantel • Strani 441 Cena vc ini knjigi Din 23"—, v platno Din 34'— _ ” ' r,poročamo tudi StriKuj'sliko v velikosti 61 5 > 47 5 cm Cena Din 10-— ^ a I o ž b a UČITELJSKA TISKARNA V LJUBLJANI PODRUŽN3CA У IV.ARIEORU 48-1 kacija, pune ljuba1) /,a zajcduieko sokolsko, državno i ljudsko delo. Po izvestaiu ra a.Taka v’n ir-no i odlueno govorio 'e ..(.legat gajrok Dobri, ,iru ir i načelnik Rarim Haisanu-gič. Iz isvih izveštaja sc vidi, tla u dru stvo imalo u pvošioj godini dobrog uspeha ir svom sadu. a naroeito na jkudizanju vrl:. iepeg sokolskog doma. prvo g u Sa.'ii.‘i -:-:u. Dom če ima n velika pozorišnu cfv.m s pokretnoni po-žormoom i ostaU prosterije kao ^ai^ei-lariju, čjlaoii:;-'., sviačionicu, oo-irum i rezer-,’.---— -,to za eventualno ku parilo ;; tuševima 1 osic izvettaja r.adzornog o-ibora data je razrešnica s taro j uprav . n« ko n čega se je n reši.; iui izbor nove 'antovo. U iKsvu u pravu vabrani su akiamao. jo m sledcva br«-.;a i sestre: si -sioa Dobrosav Stevovie. zamenik - Jus i: f Zlatania. tajnik \ ako!a t c zamenik tajnil .> i statišticar гзд« llasanag'v. ln., . ..':\i’ ! ,'obro Gruič;e, zamenik bk- a a. a i načelnik i ^asun Masanagič. CTaiidvi upravnog odbora brača: Huseini llasanagić ConaH li. Momzič, bolko Sukič, .dr. llija Acid i Sukrija H. Murtovic. Prosvetni odbor: Luka Milačič, Olivera Ratkovie, dr. Bogoslav Šiler, Dragica Stikovic : Rajo Mišnjič. Domačin doma Miodrag Prijovič. Nadzorni odbor: Jovo Koro-dič, Muhamcd Masanagič i Miiutin Ko-dovič Sud časti: Nedžit Forlagie, dr. Albin Sedej i Risto Stenovič. R. ELEKTROMEHANIK, AUTOMONTER I SO - ER dobar Soko, 2 - . a; ne, zdra/, traži primereno n>m.- ienje bilo kod pojedinca ili K.ikvog preduzeća. Obratiti se na Hugo Poljanski Sokolsko društvo Lukavac (Drinska bunovine) Prosvetne копНд ■лжи Sokol. /-м|>е Ljubljan Da se čim bolj pripravi ži; u; zbor prosvetarjev, ki je bi! v ncdc:.ijo on e lij. cdi. 1. marca t. L je ŽPO. prosvetne konfcrcrice, d> gal; ŽPO pregledajo i ok... -a, i iosmi -a' • „a a a, dele. . nco,:;.:a. dne 16. febt. so le kar žri okrožne prosvetno I:c. -ee. Prva na Taboru za 'jea-i o okrožje, kjer so se zbrali /.rocvet. ■■ji ljubljanskih m okoliških edinic. Ko-; renco jc vodil okrožni prot. v o■■.ur j . ,x Rudi Marinčič, ki je podal a (k.. in kratek pregled izvršenega ćek, aa.au so rcfenrali poedini prosveti a . . ii v svojih edinieali. Za okro.a.. ’u sosveta rja jc bil iznova iz volj.. ..og'av.e brat Rudi Marinčič. V Domžalah so isti dai : >oio ali prosveterj: edink kamiHškvr;; o o-žja. Manjkali so trije, koi e№nc< otvoril okrožni p ros' c ta ■ t au Sršen, k i je podal izv r, i ^drc' ilo o izvršenem delu л preit I :a- a ■ . Okroži ie bilo zelo o 's..-i najbol: agilno. Bilo je ots.rog ■ . ■;■- stav, društvenih večerov a, ■ l;on.e,-'\ akademij a in 18 svečan i’ ,-rr J .i; Dne i4 marca je okrožj.. , r.'r k , Mengšu svoj uspeli drugi u roži prosvetni dan, 24. m 23. nia.-xokjoi-ni dranisa, tečaj / 35 udeležv..vi z- vedio tud.' okrožno uainsko .a r o, i sc jo udeležilo 6 edink. Z» okrožnega pros etaija i., bil ponovne o iv,, lat Srser Tret a okrož t konit- o ;, n je istega On,- vrsint ••.- a--h . ^ k a-.rožje v sokolske. O'- , na\ - .ec. . • ,-% 1 1 djšem govoru ori ara letu. ••.ontei. . sveta r Pr. v aro- vse '■z statis..wUcga p.- . k-.. Iti ga j« ■ a .la s. Kosova sled., a. je bilo skupno ' '8 predavanj z 9883 pc-slušaleiaGo-pred vrsto je bilo 11,; z 31: ' po-■ Ici. Razen tega jc bilo ; 7i .v- ih in 20 društvenih veče. ■ ..la: ... SKih predstav je bilo 47, luteoviuh. 3 in kinopredstav 129. Edinicc so ariiedile tudi 4 koncerte, 5 zabav, 36 svečanih proslav, 5 akademij, 12 izletov in 6 drugih prireditev. Knjižnice obstojajo pri 15 edinkah ter imajo skupno 5527 knjig. Nato jc povzel besedo župni pn. svetar br. Poharc, ki jc med drugim priporočal, naj se čim večja pažnja posveča mladini, sokolskemu tisku, lutkovnim odrom itd. Nato je bil izbran okrožni prosvetni odbor. Pri slučajnostih jc bilo iznešenih še nekaj umestnih predlogov, kar je brat okrožni prosvetar s pozivom na čim intenzivnejše delo zaključil sestanek. V nedeljo 23. februarja pa se je vršila okrožna prosvetna konferenca notranjskega prosvet. okrožja v Dol. Logatcu, ki je bila skoro polnoštevilno obiskana. Za župni prosvetni odbor ji je prisostvoval predsednik ŽPO brat Janez Poharc, ki je konferenco tudi vodil. ker je sredi lanskega leta dotedanji okrožni prosvetar odpotoval iz Borovnice, pa je ostalo okrožje brez vodstva. Zato tudi ni bilo podrobnejših poročil o delu v okrožju. Poedini bratje prosvetarji so podali poročila za svoje edinicc, brat Poharc je naznačil smernice za uspešnejše delo v okrožju, nakar je za okrožnega prosvetarja bil izvoljen brat Šušteršič iz Rakeka. a- • e; .u Sokolski dom**'*/ k m. telovadišča v župl Celje ■ .o. -.>l-skc Uoiuovc .klikem •'-.■pu iiliujO )_(ra. is ku diu-•■■i i<. . •• n'igrati, , !..n kr- Mo.-irj*-, .. i enburg, Pošlimi ‘(Vb^-vlie : 1 ' >< Paki svom tc- a.o z odrom sta si postavili dru- i1 ali št . Hraš: Se\m oi Savi. Sk.uon št v nr; io iO' z., - .sr je uredilo I činski hiši, ■.; c r • db.- * Iraa.a1. . Sokolsko društvo Celje Ima razen telovadnice v Sokolskem domu v Gaberju še telovadnico v mestni osnovni šoli z zajamčeno uporabnostmi pravico Na Glaziji, kjer eo se vršili zadnji žu:» ni zl i. si je društvo z naklonjenost^ m..‘stno obema najelo prostrano lotiv telovadi.- ’ | Li\ are Teltia jc a: z-.mljišču žek ) '?.»t ■ on in Zidani ooost na zemlji i va ,(ž-železnic. Sokolsko društvo Ko i z. • srie uredilo lepo te!ovedni<-o ■ o!> ko. ■,( . ua:.. ,.L-j . ■ a ■ aote.ovu i:ii i'nl/.cii r K.■■;•.-'■ ■■ i Slatin?.. Dom na Poi-.•••oii je sa tr p. I - i valu, ^manjkalo jc pa društvu cknaioih sred.ovi.a • 'n-. • tranjo uredite", tako da m p. »^ак.лчс ti letos otvoritve .iko ,n • ., ne јпч-ј-: me podpc i ali p> -:cjila. S c-a cl v P. -gaški Slata i je zraej .- gradi-jo кш:» vsied r-orom.ikanja denarja si je zgradil d.e Ja; i-a temel j . svojem stavi biscu prične v krai>.«T.i a gradnjo soj kolskuga doma. društvo v Žalcu. Skup*? no s pevskim d’a štvom je pričelo z akcijo gradnje doma društvo -cv Peter v Sav. dolini, o-kolska četa Sv Jurij ob Taooru jo uvedla širše akcijo za gradnjo doma -.kupno z e.iuštvom kmečkih fantov m deklet ac lansko pomlad, i.aatna zemljišča za gradnjo sokolskega doma imajo društva B'o-štanj, B.ežicc Ponikva, Radeče, Sv Jurij o,- .-. ž., /ojnik in Žalec. Na :.ca zemlji- aa .aj-v cf;vcdcna društva svoja letna ie.iovadjš^a. (,aa ilOVilo id imajo za , kao šeie i-denar .-. a. 1: ima o voi r. ., i-,v i a. a -s .. icati e t i a aiko, druge So ta namen a.ho 423.524.72 D. ua kov ■ .ovc o lo je razvidno. ■ . ui tik ... ta d.- skita sica do:oova, s.o>voaa-., na n ?a vada ca ima ■ i . c, . jemo iinr.jo vsa društva s solo. di.aa i /raven la ii letno o.'io /* .a-..a viđiii-..-к &trciiic naš. marljivo za tci., •■ ■ • • po ne teSovadoi ' oi.' - ■ . . i Sta naprede.., in ie > ',o ikk o. ■ le na lastnih ik.k. Pričujoč:' lika o stanje sokolsku. domov in telovadi®:' v ceijsi- i sol s n župi je prav po njna Da ra- ->i leta nastopile tolikšne. <,'.-;.povai:,k' ti koce, bi bil dograjen ze marsikje . dum in dokuplif -:a nova zemljišč« . bodoče domove. Onim, ki s*- npmora vajo vkljub nevšečnim pribi -gradnje doma, svetujirmo da ne bi zašn z gradi jo v m j i>i jih obtoževala v Ud •■ 'ocri 0 . .,- ! rala celo razvoj. Prevelika nagica ni E dobra n »> ržavna klasna lufrija Kako e lutrijski plan proteklog Si kola sa svojim intei esuntnim izmenama naišao na veliko odobravanje kod kupaea srećaka, jer su sve srečke uzete od strane oviašćenih prodavaoca i njihovih potprodavaoca do poslednje rasprodate, to je Državna klasna lutrija taj isti plan ostavila u važnosti i za nastupajuee 32 kolo srećaka. Sitećke I klase 32 tuda gotovt su i puštene u prodaj« 4 marta ov. god. u 100.000 celih žrečaka sa izvlažeajima i tor I 7 1® aprila t93tr god,. II „ IZ 1 13 maja 103© Ш ,, 9 V IO juna 193© IV „ ris Jula 1036 „ V >, od 7 «Io 31 avgusla 1036 goc Cena srečkama za svaku klasu sledeča je: jedna cela hat 200—f jedna polovina Din 100*—; jetrna 5etarHna Din 50*—. 'k-upna vrednost dobitaka iznosi Oin 64,320.( ()C - • ' avom kolu ima 9 premija i to: od Din 2,00РЖ»5; A ti . ; —i 500.000*—; 400.000* f ШЖ « — id po 259.000’— 3 2 od po 200.000-—. »red ovili ,ira oi i ’nv> ! ogroman broj dobitaoni po Oi • £ J*00“—; 100.000*—| 80.000* | 60.000'-—j 50.000*—; 1 ! !}> ,. v*—j 20.000*—; 10.000— i t, d U najsreenijem slučaju rnogučim spajanjem premija i doli a* :. u V klasi može se dobiti na jednoj srečki Din 3,700.000*—. Za isplatu dobitaka jamči Država Kraljevine Jugoslavije. Srečke se mogu dobiti kod ovlaščenih prodavaoca i njihovih potprodavaoca srečaka, kojih ima skoro u svima večim mestima. Bliža uputstva sa lutrijskim planom i opštim pravilima dobijaju se na zahtev besplatno kod svih ovlaščenih prodavaoca srečaka. Kupovanjem srečke Državne klasne lutrije, svaki pojedinac, pored lične koristi koju može da ima, ujeano pomaže narodnu privredu, zanatstvo, industriju i invalide, jer se čist prihod od prodaje srečaka srazmerno deli u napred pomenute svrhe. 49-1 Ж5 Str. 4 »SOKOLSKI GL'A'SNIK« Gođ. VII - broj!2 KRONIKA 50-godišnjica Hrvatskog prirodo-slovnog društva. Ove godine proslavite Hrvatsko prirodoslovno društvo u Zagrebu svoju 50-godišnjieu. Za ov svoj jubilej društvo če početi ponovnim izdavanjem »Prirodoslovnog glasnika«, koji nije izlazio več nekoliko '4odina, a izdače se takoder i jubilarni broj društvenog časopisa »Prirode«. Hrvatsko prirodoslovno društvo u Zagrebu ima danas 685 redovnih članova, a časopis »Priroda« oko 300!) pretplat-nika. f Dr. Josip Bogner. Ovih dana umro je u Zagrebu dr. Josip Bogner, talentovani književni kritičar. Dr. Bogner je bio rodom iz Vinkovaea, gde je svršio i gimnaziju. Filozofi ju studi-rao je u Zagrebu, gde je i doktorirao na temelju disertacije o jugosloven-skoj modernoj književnosti. Več na univerzitetu uživao je ugled kao spre-nrian filozof i odličan kritičar, pa je bio i nekoliko godina pretsednik kluba slavista. Nakon svršenih nauka slu-žio je kao profesor u Vinkoveima, Varaždinu, čupriji i na koncu u Zagrebu, gde je bio član odbora Hrvatske matice, član PEN kluba i t. d. Svoj književni rad počeo je prikazima i kriti-čkim osvrtima na savremena dela iz srpsko-hrvatske literature. U »Riječi« napisao je i oveču študiju o savremc-nom ruskom pisca Borisu Pilnjaku. Sledile su i druge njegove kritike, prikazi i eseji, koje su pokazivale njegov velik talenat i opsežno i temeljito poznavanje literature. Istakao se je i kao prevodilac prevadajuči mnoga lepa ino-strana dela. Dr. Bogner umro je u 30 godini života. Proslava stogodišnjice rodenja dr. Jana Karloviča. Početkom ovog meseca poljski naučni krugovi setili su se stogodišnjice čuvenog poljskog nauč-nika dr. Jana Karloviča, koji je bio poznat kao jedan od najboljih poljskih jezikoslovaca. Njegov životni rad bilo je sakupljanje poljskih reči medu narodom, pa je na temelju tih svojih študija izdao veliki rečnik poljskog jezika i svih njegovih dijalekata u šest opširnih knjiga, a kasnije zajedno s Krinskim i Njedžvjedskim i rečnik poljskog jezika u osam svezaka. Niz godina bio je i urednik narodopisnog lista »Vila«. Kao oduševljeni turista bio je i jedan od prvih propagatora poljske turistike. Povodom ovc stogodišnjice uzidana je na rodnoj kuči Jana Karloviča u Varšavi spomen-ploča. f Aleksander Kapetanović. U Beogradu umro je pre nekoliko dana poznati nacionalni radnik i borac Aleksandar Kapetanovič. Pokojnik se rodio 1876 godine u Samcu. Nakon svr-šene osnovne škole i nekoliko razreda gimnazije učio je trgovačku akademi-ju u Ženevi. Godine 1905 prebegao je u Crnu Goru, da izbegne služenju vojske u Austro-Ugarskoj. Za vreme aneksije Bosne i Hercegovine on je pod tudim imenom proputovao Bosnu, Srem i Vojvodinu, gde se je sastao s prvacima našeg naroda. U Petrovara-dinu medutim bio je uapšen, teško zlo-stavljan te ošuden na smrt, ali je uspco da preko Trsta pobegne u švicarsku,1 a odatle u Crnu Goru, gde dobiva črnogorsko državljanstvo a i namešte-nje kod državnog monopola. Za vreme svetskog rata i povlačenja kroz Alba-niju pridružio se je i on srpskoj vojsci, fe je lično u poslednji mah u Sv. Ivanu Meduanskom uspeo da ukrca na brod trezor ministarstva finansija u koje-mu je bilo i čuveno Miroslavljevo cvanđelje. I nakon rata, van službe, bavio se nacionalnim problemima, ali i privrcdnim, pa je pisao i u raznim li-stovima, najviše u eetinjskom »Narodnem listu«. Razne kulturne vesti. Rad na ju- ■.odovensko-bugarskom zbliženju sve iše napreduje. Ovih dana završena je propagandna nedelja bugarske kulture • Ljubljani, gde je priredena izložba hirgarskih umetnika, održan je niz pre-’ .nanja i koneerat bugarske pesme. ada se priprema i Zagreb, da priredi ’ >jgarske dane, koji če početi 25 o. m. T raži se kapelnik Sokolskom društvu Stoisc — župe Mostar, potreban Je kapelnik za instrumentalnu muzlku. Reflektantj neka podnesu pismene ponude najdalje 15 dana po izlasku ovog oglasa. Prvenstvo imadu kapelnicl, koji su upućenl i u vokalnu muzlku aCi i) noji KUiAMIAVTDIII 'чкшшшштшттшшаш/ Dne 12 marta iduče godine šefice so naš narod 400-godišnjice istorijske bitke pod Klisom, u kojoj je junački pao kliški kapetan Uskok Petar Kru-žič. Več sada se radi na pripremanju literarno-istorijskih izdanja o Uskoci-rna i Klisu. U mesecu februaru o. g. umro je u Pragu poznati češki kipar i slikar brat Otomar Rabi, koji je izradio prekrasne kipove za razne sokolske sle-tovc i priredbe. Kao kipar bio je dak čuvenog češkog kipara Mislbeka, a kao slikar učenik našeg Bukovca. Njegovi največi radovi za sokolske sletove bili su kipovi izradeni za VI svesokolski i I svesloveneki sokolski selt 1912, koji su izradeni po motivu na slovenačke narodne pesme »Prišla bo pomlad«. Glavni kip čitave grupe bio je ogro-man kip majke Slave. Kip je visok 28 m, a okuplja oko sebe svu sloven-sku decu. Za slet 1920 izradio je kip Slobode, a za IX slet 1932 veliko Tir-ševo poprsje. MALE VESTI IZ NAŠIH JEDINICA BOROVO. — Javni čas. Naše Sokolsko društvo održalo je 22 februara svoj javni gimnastički čas i nastupilo je s ovim tačkama: 1) Pozdrav brata starešine Tome Maksimoviča, 2^ Ho-lečkova - Matejovec: Pozdrav zastavi, ženski naraštaj, 3) Proslov: govori sestra Lea Rot, 4) Planička -Pospišil: Mladi dobrovoljci, muška i ženska de-ca, 5) Holečkova-Matejovec: Mladost -radost, ženski naraštaj, 6) Kutina -Rooba: Ples diskobola, članovi, 7) Recitacija: Ej, Sokoli, muška i ženska deca, 8) Kutina - Pospišil: Prepleteno kolo, članice, 9) Lotski - Urban: Rit-mičke vežbe novoga oblika, članovi, 10) Planička - Včelak: Hvatanje lepti-ra, igra ženske dece, 11) T. O. S. -švajgar: Šesnaestica, članovi i članice. Sve tačke programa su odlično uspele. Gostiju je bilo oko hiljadu. GOLUBINCI. — Zabava. Sokolska četa je održala zabavu dana 23 fe-hruara 1936 u prostorijama hotela »Balkan«. Pored »Sokolskog pozdrava«, koji je otpevao četni mešoviti zbor, deklamacije i sokolske vežbe »Drmeš«, izveden je i pozorišni komad »Nasama-reni stric«. Zabava je u moralnom pogledu uspela odlično, dočim materijal-ni uspeh, usled vrlo rdavog vremena, bio je dosta slab. GOLUBINCI. — Pomoč za grad-nju doma. Uprava opštine Golubinci poklanja lepu pažnju našo j četi. Darovala nam je zemljište za gradnju doma u površini od 2400 m2. Iz budžeta za 1934/35 god. dala je 2000 Din, a iz budžeta za 1935/36 god. 5000 Din kao pomoč za gradnju doma. U novom budžetu za 1936/37 predvidena je pomoč od 6000 dinara, koju čemo dobiti kad bude budžet konačno odobren. GOSPIĆ. — Sokolski tečaj. U ov- dašnjoj Stočarsko - ratarskoj školi održala su brača I. Majcan i R. Gerič lič-kim seoskim mladičima naročita predavanja iz Sokolstva te praktično po-kazivanje sokolskih vežaba. Pred upravom našeg Sokolskog društva održan je ispit na kojem se pokazalo da su se polaznici sokolskog tečaja okoristili s ovim predavanjima. Verujemo, da če danas sutra kad napuste školu i vrate se svojim kuča-ma, ovi mladiči postati ne samo dobri i racionalni gospodari, več i vredni Sokoli. MOKRIN. — Selo. U nedelju 1 marta 1936 god. održano je u našem društvu II selo, čiji su program upotpu-nila uglavnom deca. Selo su u ogrom-nom broju posetili roditelji naše sokolske dece. Raspored je bio vrlo bogat i raznovrstan. Bilo je predavanja, deklamacija i pozorišnih prikaza uz balet. MURSKO SREDIŠČE. — Sokolska priredba. Sokolsko društvo u Murskom Središču davalo je 1 marta o. g. u svom domu kazališni igrokaz »Rodoljub iz Amerike«. Koncepcija je široko slaven-ska. Uspeh ove priredbe bio je u mate-rijalnom pogledu vrlo dobar no dale-ko veči u moralnom. Po priredbi odr-žana je bratska veselica. PTUJ. — Masarykova proslava. Sokolsko društvo Ptuj je priredilo 7. marca zvečer v svoji Prosvetni dvorani skupaj s tamošnjo Jugosl. - čcškosl. ligo lepo uspelo in številno posečeno Ma-sarykovo proslavo. Sodelovala je tudi 62-12 NATEČAJ za nabavku materijala i izvedbu radova 1. Za sokolsko sletište u Subotici potrebno je 800 m2 drvnog materijala, 1200 m2 krovne lepenke, 4000 m2 pletene žice za ogradu i raznog drugog kovinastog materijala. 2. Do konca maja 1936 g. moraju se izvršiti sledeči radovi: drvena reprezentativna tribina, glazbeni paviljon, svlačionica, mostovi, ograde, pozornica i drugo. Ponude se primaju do 25 marta 1936 g. do 11 časova u Subotici, u sokolskoj pisarni, Kralja Aleksandra ulica br. 13, gde se mogu videti i dobiti uslovi za gornje nabavke i radove. Slelski odbor IV pokrajinskog sleia u Subotici »IZRADJUJEM po propisu sve vrste sokolskih zastava, kao i sve vezove sa zlatom i svilom. Prodajem zlato za vez. NIKOLA IVKOVIČ NOVI SAD 53-6 51—12 VvsVo q\S® * > - V'v>0"‘ t -. A to Izdeluje diazo-amoniak-papir »JASNIT«, za kopiranje načrtov, ki je edini 100% domač izdelek te vrste v državi ptujska Glasbena matica, a mariborska J. - č. liga je poslala na proslavo svojega tajnika, da je podal k zaključku navzočnim svoje »Vtiske iz ČSR«. Prireditev je zapustila udeležencem najlepše dojme. TESLIĆ. — Sokolska predavanja. Prosvetni odbor sokolskog društva Te-slić, počelo je s održavanjem nedelj-nih predavanja uz pregled sokolske štampe. Prvo debatno veče održano je 26 II 1936 s teinom: »Sokolstvo u današ-njici«, (starešina društva brat dr. Petar Guteša). Veče je bilo lepo posečeno. Nedeljni pregled sokolske štampe održavače se svake nedelje iza predavanja. VIČ. -- MaSarykova proslava. Naš Sokol je slovesno proslavil rojstni dan velikega Slovana in Sokola prezidenta bratske Češkoslovaške republike brata Tomaža G. Masarvka. Poleg navadnih formalnosti na sporedu je bilo predavanje, godbene točke, petje jugoslovanske in češkoslovaške himne. Po končanem sporedu je bil v dvorani prijeten prijateljski večer s petjem in godbo, ki je potekel v najboljšem razpoloženju, ZAGORJE. — Vprizoritev »Škandala pri Bartelettovih«. Sokolsko gledališče v Zagorju je v nedeljo 1. marca uprizorilo sijajno veseloigro »Škandal pri Bartelettovih« ter v vsakem. P0*, gledu zabeležilo ogromen uspeh. Prostrana sokolska dvorana že dolgo ni sprejela vase tolike množice; vsi prostori so bili do kraja razprodani, raz-, položenjc živahno, odobravanje brez konca in kraja. V bližnji bodočnosti bo oder naštudiral še »Divjega lovca«, »Detektiva Meglo« ali pa Br. Nušiča »Žalujoči; ostali«, od dram pa »Jakobo Rudo« m Molnarjevo »Igro na gradu«. S Od-br.io- 33 t>in39r 3222-^^800 OcUM:34-3*H^f5r v??/; /У/S//'' '/'/fr' OdbrD1 -30 D!h59.-58^1-6^805 OdbP30-33 «69 Od-bnao-31 Din69.* 6622-VV709 Odbr.S^-Je « ?9; m m © t$bl'6W9 i i Izdaje Savez Sokola Kraljevine Jugoslavije (E. Gangl) • Glavni i odgovorni urednik Stjepan Čelar • Uredjuje Redakcijski otsek « Tisk« Učiteljska tiskar« (pretstavnik France Štrukelj) -