UDC 616-006(05)(497.1) GODEN RDIUA 4 YU ISSN 0485.893X Onkološki Inštitut Ljubljana KNJIŽNICA 111111 111111111 I II I III II II I III II I II IIIII S00009027 RADIOLOGIA IUGOSLAVICA ANNO 18 1984 . FASC.1 PROPRIETARII IDEMQUE EDITORES: SOCIETAS RADIOLOGIAE ET MEDICINAE NUCLEARIS INVESTIGANDAE ET SOCIETAS MEDICINAE NUCLEARIS INVESTIGANDAE SOCIALISTICAE FOEDERATIVE REI PUBLICAE IUGOSLAVIAE LJUBLJANA Radio!. lugosl. 18(1) 1-86, January-March 1984 ..p.o. , LJUBLJANA, TRG OSVOBODITVE 2 Telefon: 214 500 Žiro racun: 50100-601-10500 Telex: 31240 yu kefo p. p.: 270 delovna organizacija za promet s fotografskim in laboratorijskim blagom s prodajalnami: Cankarjeva 7, tel. 210 060 Kardeljeva 4, tel. 221 981 Titova 40 -Atrij, tel. 315 981 Trg osvoboditve 2, tel. 214 471 nudi iz širokega asortimana blaga domacega, inozemskega porekla za laboratorije v bolnišnicah, ostalih zdravstvenih ustanovah in inštitutih po blagovnih skupinah: kemikalije vseh cistoc, reagensi in radiofarmacevtiki domacih in tujih proizvajalcev, laboratorijsko steklo, plastika, porcelan, kovinski pribor za zobozdravst1;0, ,kirurgiio in laboratorije, laboratorijsko opremo in pohištvo, -filter papir in ves laboratorijski pribor, ki se uporablja v laboratorijih, blago za fotografijo, polaroid filmi, barvni in crno beli filmi, pribor in r:;otrošni material, proizvodnja blaga v sode!ovanju z malim gospodarstvom za laboratorije, medicino in fotografiio, prek poslovne skupnosti IRIS r:;osredovanje zunanjetrgovinskih storitev. Dostava blaga kupcem na podrocju Slovenije z lastnimi prevoznimi sredstvi. efl18 FOTOMATERIJALI Za brzu i tocnu dijagnostiku -medicinski rendgen film »SANIX R-90,,, za brzu strojnu 9bradu -medicinski rendgen film »ORWO HS-90«, za brzu strojnu i rucnu obradu -medicinski rendgen film za mamografiju »SANIX M« za rucnu obradu -medicinski rendgen film -zubni »SANIX super D-10« -medicinski rendgen film za panoramska snimanja celjusti »STATUS« -film za koronarografiju KB 21 a 61 m -kemikalije za strojnu i rucnu obradu filmova Za potrebe. medicinske dokumentacije Diapozitiv film u boji EFKECHROME 100 TVORNICA FILMOVA I FOTO-PAPIRA ZAGREB, HONDLOVA 2 UDC 616-006(05)(497.1) CODEN RDIUA 4 YU ISSN 0485-893X RADIOLOGIA IUGOSLAVICA PROPRIETARII IDEMQUE EDITORES: SOCIETAS RADIOLOGIAE ET MEDICINAE NUCLEARIS INVESTIGANDAE ET SOCIETAS MEDICINAE NUCLEARIS INVESTIGANDAE SOCIALISTICAE FOEDERATIVE REJ PUBLICAE IUGOSLAVIAE LJUBLJANA ANNO 18 1984 FASC.1 Redakcijski odbor -Edito rial Board: Bajraktari Xh., Priština -Bekerus M., Beograd -Bi<;:aku E., Priština -cengi6 F., Sarajevo -Dedic M., Novi Sad -0ordevi6 J., Sarajevo -Hernja S., Ljubljana -lvancevic D., Zagreb -Karanfilski B., Skopje -Kastelic B., Ljubljana -Ko­stic K., Beograd -Ledic S., Beograd -Lovrincevic A., Sarajevo -Mark B., Za­greb -Martincic N., Zagreb -Novak J., Skopje -Obrez l., Ljubljana -Petrov­cic F., Zagreb -Popovic S., Zagreb -Ravnihar B., Ljubljana -Selir Z., Sremska Kamenica -Šestakov G., Skopje -Škrk J., Ljubljana -šobic V., Beograd -špaventi š., Zagreb -Špoljar M., Zagreb -Tevcev D., Skopje -Varl B., Ljubljana Glavni i odgovorni urednik -Editor-in-Chief: Plesnicar S., Ljubljana Tehnicki urednik -Technical Editor: Benulic T., Ljubljana Urednici -Editorial Staff: Guna F., Ljubljana -Pavcnik D., Ljubljana -Rudolf Z., Ljubljana -Serša G., Ljubljana Radio!. lugosl. 18(1) 1-86, January-March 1984 lzdavacki savet -Advisory board: Antic M., Beograd -Bajraktari Xh., Priština -Bilenjki D., Sarajevo -Granic K., Beograd -lvovic N., Titograd -Kapidžic N., Sarajevo -Keler A., Niš -Kubo­vic M., Zagreb -Lincender L., Sarajevo -Lovrencic M., Zagreb -Matejcic M., Rijeka -Merkaš Z., Beograd -Milutinovic P., Beograd -Novak J., Skopje ­Pavlovic P., Rijeka -Plesnicar S., Ljubljana -Popovic L., Novi Sad -Porenta M., Ljubljana -Stankovic R., Priština -Stijovic V., Titograd -Šimonovic l., Zagreb ­Škrk J., Ljubljana -Tabor L., Ljubljana -Tadžer l., Skopje -Tavcar B., Ljubljana lzdavaci -Publishers: Udruženje za radiologiju i nuklearnu medicinu Jugoslavije i Udruženje za nuklearnu medicinu Jugoslavije Glavni i odgovorni urednik -Editor-in-Chief: prof. dr. Stojan Plesnicar, Ljubljana Tajnica redakcije -Secretary: Milica Harisch, Ljubljana Adresa redakcije -Address of Edito rial Board: Onkološki inštitut, Vrazov trg 4, 61000 Ljubljana Telefon: 061/327 955 -Phone: 061/327 955 UDC i/and Key words: mag. dr. Eva Klemencic, Inštitut za biomedicinsko informatiko, Medicinska fakulteta, Univerza Edvarda Kardelja v Ljubljani RADIOLOGIA IUGOSLAVICA Revija za rendgendijagnostiku, radioterapiju, onkologiju, nuklearnu medicinu, radio­fiziku, radiobiologiju i zaštitu od ionizantnog zracenja -The review tor radiolO\:lY, radiotherapy, oncology, nuclear medicine, radiophysics, radiobiology and radiation protection. lzlazi cetiri puta godišnje -Published quarterly Pretplata -za ustanove 3.000 din, za pojedince 800 din. Subscription rate -tor institutions 40 US$, individual 20 US $. Primerak 300 din -Single issue 15 US$. Broj cekovnog racuna -Bank account number: 50101-678-48454 Broj deviznog racuna -Foreign currency account number: 50100-620-010-257300-5130/6 LB -Gospodarska banka -Ljubljana Reviju indeksiraju i/ili abstrahiraju -lndexed and/or abstracted by: BIOMEDICINA SLOVENICA, CHEMICAL ABSTRACS, EXCERPTA MEDICA, MEDICO INFORMATIONSDIENSTE GmbH, PHYSICS IN MEDICINE AND BIOLOGY Tiskala -Printed by: Tiskarna Slovenija, Ljubljana lzdavanje revije potpomaže Raziskovalna skupnost Slovenije u svoje ime i u ime istraživackih zajednica svih drugih republika i pokrajina u SFRJ -The publication of the review is subsidized by ali Yugoslav Assemblies of the Research Communities through the Assembly of the Research Community of Slovenia Doprinosi ustanova na osnovu samoupravnih dogovora -Contribution on the basis of the self-managing agreements: -Institut za radiologiju i onkologiju, UMC Sarajevo -Institut za radioterapiju i onkologiju, Skopje Institut za rentgenologijo, UKC Ljubljana -KBC Zagreb -Zavod za nuklearnu medicinu Rebro, Zagreb -KBC Zagreb -Zavod za rendgenologiju Rebro, Zagreb -Klinika za nuklearno medicino, UKC Ljubljana -Liga Hrvatske za borbu protiv raka -Odbor Rijeka, Rijeka -Medicinski centar Mostar, Mostar -Medicinski fakultet, Novi Sad -Onkološki inštitut, Ljubljana -Sekcija za radiologiju Zbora lijecnika Hrvatske, Zagreb -Udruženje za radiologiju SFRJ, Beograd -Zdravstvena skupnost Slovenije, Ljubljana Pomoc reviji i narucnici reklama -Donators and Advertisers: -BAYER PHARMA, Ljubljana -CILAG-CHEMIE, Schaffhausen -AGROPROGRES, Ljubljana -ELEKTRONSKA INDUSTRIJA, Niš -FOTOKEMIKA, Zagreb -INTERWERBUNG (ISOCOMMERZ GmbH), Berlin (DDR) -OZEHA, Zagreb -KEMOSERVIS-FOTOMATERIAL, Ljubljana -KOCH & STERZEL, Essen -FERIMPORT, Zagreb -KRKA, Ljubljana -LEK, Ljubljana -MEBLO, Nova Gorica -PAPIRNICA VEVCE, Ljubljana-Polje -SALUS, Ljubljana -SANOLABOR, Ljubljana -SIEMENS, ERLANGEN -TIK, Kobarid -TISKARNA SLOVENIJA, Ljubljana -TOSAMA, Domžale -WEB FOTOCHEMISCHE WERKE, Berlin -INTERIMPEX, Skopje UPUTSTVA AUTORIMA Radiologia lugoslavica objavljuje originalne strucne radove, nauc.;ne radove, prcy.edne radove, prikaze slucajeva i varia (recenzije, saop:;tenJ a, sirucne obavesti i drugo) sa po­drucja rendgendijagnostike, radioterapije, on­kologije, nu,dearne medicine, radiofizike, radiobiologije, zaštite od ionizirajucih zrace­nja i srodnih podrucja. Radove upucivati redakciji preporuceno u 3 primeraka na naslo-v: Redakcija revije »Ra­diologia lugoslavica«, OnkološlENA SA PARALELNIM 1 7 PINHOLE KOLIMATOROM Maleševic M., Stefanovic Lj., Trifunovic S., Pješivac Z. Sažetak -Perfuziona scintigrafija miokarda sa 201-T 1 radena je kod 38 pa­cijenata sa paralelnim i 7 pinhole kolimatorom. Uz 7 pinhole kolimator kori­šcen je poseban kompjuterski program sa kojim se pravi rekonstrukcija snim­ljene studije i vrši kvantifikacija 201-T 1 u miokardu. Kada se radi sa paralelnim kolimatorom senzitivnost je 90 %, specificnost 16 %, tacnost 78 % i prediktivna vrednost 85 %; a sa 7 pinhole kolimatorom senzitivnost je 93 %, specificnost 33 %, tacnost 84 % i prediktivna vrednost 88 %. P > 0,5 za senzitivnost i pre­diktivnu vrednost i P > 0,2 za specificnost i tacnost. Nisu zapažene stati­sticki znacajne razlike kod izvodenja perfuzione scintigrafije miokarda sa paralelnim i 7 pinhole kolimatorom, mada se dobija više informacija kada se radi sa 7 pinhole kolimatorom. Niska specificnost obe metode je posledica visokog procenta bolesnika koji stvarno imaju ishemicnu koronarnu bolest i malog broja bolesnika bez koronarne bolesti. UDC: 616.127-07:539.163 Key words: myocardium, radionuclide imaging-methods Original scientific paper Radio(. lugosl. 18(1) 31-34, 1984 Uvod -Lebowitz, Cook, Bailey i drugi (1, 2, 3) pišu radove o klinickoj primeni 201-T 1 u perfuzionoj scintigrafiji miokarda. Svi su oni radili na klasicnoj Anger-ovoj gama kameri uz primenu paralelnog kolima­tora. Godine 1978 Vogel i Kirch (6) su prvi publikovali rad o perfuzionoj tomoscintigra­fiji miokarda radenoj sa posebnim kolima­torom koji ima 7 otvora i koji se zove 7 pin­hole kolimator i uz korišcenje posebnog ko­mercijalnog kompjuterskog programa kojim se vrši rekonstrukcija snimljene studije u 10 tomografskih preseka i prati kvantifikacija 201-T 1 u miokardu leve komore. Cilj rada je bio poredenje rezultata dobijenih sa pa­ralelnim i 7 pinhole kolimatorom na istoj populaciji. Materija! i metode -Uradena je perfu­ziona scintigrafija miokarda kod 38 bolesni­ka sa paralelnim i 7 pinhole kolimatorom; kod 35 muškaraca, 3 žene; životne dobi od 21-62 godine, prosecne starosti 43 godine. Indikacije su bile dijagnostika i prognoza Rad saopšten na Kongresu nuklearne medi­cine Jugoslavije, Skopje, 1982. lecenja ishemijske koronarne bolesti. Sni­manje se vrši sa paralelnim i 7 pinhole ko­limatorom u stresu i redistribuciji, izuzev ako se ne radi o akutnom infarktu miokarda. Test opterecenjem izvodi se ergometriskom metodom po protokolu Bruce-a, do postiza­nja maksimalnog tolerantnog opterecenja, kada se injicira 201-T 1 u dozi od 74 MBq. Prvo se vrši snimanje sa paralelnim koli­matorom u tri projekcije: ANT, LAO 40 ° i LAO 60 ° (slika 1 a i 1 b), a zatim snimanje sa 7 pinhole kolimatorom (za detalje meto­dologije rada videti reference pod brojem 3 i 4). 7 pinhole kolimator ima 7 otvora. Poanta je na pozicioniranju ovog kolima­tora, tj. centralni otvor mora biti postavljen upravno na uzdužnu osovinu srca. Rastoja­nje od srca do kolimatora je od 8-21 cm, odnosno od zida grudnog koša oko 21 cm. Sa ovim kolimatorom se snima uvek u LAO 40 ° projekciji u dve slicice od 375 K impulsa. Treba vršiti snimanje u stresu od 5-30 min. i redistribuciji 3-4 h od injicira­nja 201-T 1. Nakon završenog snimanja sa paralelnim i 7 pinhole kolimatorom u stresu i redistri­buciji pristupa se analizi uz pomo6 komerci- Received: March 4, 1983 -Accepted: October 20, 1983 Slika 1 a i 1 b -Perfuziona scintigrafija mio­l;arda, radena sa paralelnim kolimatorom u stre­su (1 a) i u redistribuciji (1 b) Fig. 1 a and 1 b -Perfusion scintigrams of the myocardium with parallel collimator: under stress (1 a) and during redistribution (1 b) jalnog kompjuterskog programa, koji se sa­stoji od tri podprograma: TOMCAL, TOM­REC i CIRCLE. Podprogramom TOMCAL vrši se kalibriranje 7 pinhole kolimatora, jednom u dve nedelje. TOMREC-om se vrši rekonstrukcija snimljene studije u 10 tomo­grafskih preseka prema uzdužnoj osovini srca. Od ovih 10 preseka odaberu se tri karakteristicna, koja najviše odgovaraju apikalnoj, medijalnoj i bazalnoj ravni mio­karda levog srca. Slicice ovih preseka se rucno obraduju, na poseban nacin i stav­ljaju u zone od interesa kompjuterske me­morije (slika 2 a i 2 b). Podprogramom CIR- Slika 2 a i 2 b -Tomoscintigrafija miokarda, ra­dena sa 7 pinhole kolimatorom u stresu (2 a) i redistribuciji (2 b) Fig. 2 a and 2 b -Tomoscintigraphy of the myo­cardium with 7 pinhole collimator, under stress (2 a) and during redistribution (2 b) CLE vrši se kvantifikacija i graficki prikaz raspodele 201-T 1 u miokardu leve komore u tri karakteristicna preseka. Rezultati -Kod dva pacijenta, koji su imali akutni infarkt miokarda, radena je per­fuziona scintigrafija sa oba kolimatora samo u miru, bez opterecenja. Kod 18 pacijenata radena je perfuziona scintigrafija u stresu i redistribuciji sa paralelnim i 7 pinhole ko­limatorom. Kod sledecih 18 pacijenata per­fuziona scintigrafija je radena sa paralelnim kolimatorom u stresu i redistribuciji a sa 7 pinhole kolimatorom samo u redistribuciji. 32 Maleševic M. et al.: Perfuziona scintigrafija miokarda radena sa paralelnim i 7 pinhole kolimatorom U tabeli 1 prikazane su klinicke dijagnoze bolesnika kod kojih je stvarno postojala ishemijska koronarna bolest. U tabeli 2 pri­kazane su klinicke dijagnoze bolesti kod 6 ispitanika, koji nisu imali klinicke znake ishemijske koronarne bolesti, prema našim kriterijumima. U tabeli 3 prikazan je odnos stvarno pozitivnih, lažno negativnih, stvarno negativnih i lažno pozitivnih scintigrafskih nalaza dobijenih sa paralelnim i 7 pinhole kolimatorom. U tabeli 4 prikazana je sen­zitivnost, specificnost, tacnost i prediktivna vrednost za obe metode. Angina pectoris 12 lnfarctus myoc. acuta 2 Status post infarc. myoc. 11 Status post op. Ao-C-bypass 7 Ukupno 32 Tabela 1 -Klinicka dijagnoza bolesnika kod kojih stvarno postaji ishemijska koronarna bolest (D+) Table 1 -Clinical diagnosis in patients with true ischaemic coronary disease (D+) Hypertensio arth. Diabetes mellitus 2 Angina pectoris susp.? WPV syndrom Block r. sin. Sincopae Status post impl. valv. mitralis Ukupno 6 Tabela 2 -Klinicke dijagnoze bolesnika kod kojih nije dokazana ishemijska koronarna bolest Perfuziona scintigrafija miokarda sa 201-T 1 Senzitivnost 90 93 Specificnost 16 33 Tacnost 78 84 Prediktivna vrednost 85 88 Tabela 4 -Senzirivnost, specificnost, lacnost i prediktivna vrednost perfuzione scintigrafije mio­karda sa paralelnim i 7 pinhole kolimatorom Table 4 -Sensitivity, specificity, accuracy and predictive value of myocardial perfusion scinti­graphy with parallel and 7 pinhole collimators Uradeno je testiranje proporcija razlika kod dva uzorka (za paralelni i 7 pinhole ko­limator) i nadeno je da P > 0,5 za senzitiv­nost i tacnost i P > 0,2 za specificnost i pre­diktivnu vrednost. Prikaz našeg bolesnika starog 61 godinu, koji ima sledecu klinicku dijagnozu: staus post inf. myocardii AA XXI; status post ope­ratio. Ao-Co-bypass AA II; stenocardia post. op. Uradena je perfuziona scintigrafija mio­karda sa paralelnim i 7 pinhole kolimatorom u stresu i redistribuciji. Analizom rezultata nadeno je: ireverzibilno smanjena perfuzija u inferiornom delu, tomografski u sva tri preseka i lakša reverzna perfuzija u gornjim, zadnjim partijama miokarda leve komore. Može se zakljuciti da postoje stenoticne promene, velikog stepena, na RCA-u i po­cetne ishemicne pramene na LAD-u. Table 2 -Clinical diagnosis in patients in whom ischemic coronary disease was not proved (D-) o+ 32 D-6 TP 29/30 TN 1/2 FN 3/2 FP 5/4 Napomena: O+ dokazana koronarna bolest D-nije dokazana koronarna bolest TP stvarno pozitivni nalazi FN lažno negativni nalazi TN stvarno negativni nalazi FP lažno pozitivni nalazi Tabela 3 -Odnos stvarno pozitivnih, lažno ne­gativnih, stvarno negativnih i lažno pozitivnih scintigrafskih nalaza, dobijenih sa paralelnim i 7 pinhole kolimatorom Table 3 -The ratio of true positive, fals nega­tive, true negative and false positive scintigra­phic findungs with parallel and 7 pinhole colli­mators Diskusija -Pre donošenja scintigraf­skog zakljucka uvek su uporedivani nalazi dobijeni sa paralelnim i 7 pinhole kolimato­rom. Kod 32 (84 % ) bolesnika radilo se stvarno o dokazanoj ishemicnoj koronarnoj bolesti, a kod 6 (16 % ) nije bilo koronarne bolesti. Senzitivnost je visoka za obe me­tode i koreleira sa podacima iz literature (5). Specificnost je 16 % za paralelni i 33 % za 7 pinhole kolimator, izuzetno niska za obe metode. Thrall i saradnici su imali speci­ficnost 80-92 %. Na našem materijalu, raz­log za izrazito nisku specificnost je visok procenat {84 % ) bo lesnika sa dokazanom koronarnom bolešcu i odsustvom kontrolne grupe (pacijenti koji nemaju koronarnu bo­lest). Tacnost i prediktivna vrednost su pri­licno visoke za obe metode, u literaturi Radio!. lugosl. 18(1) 31-34, 1984 Maleševic M. et al.: Perfuziona scintigrafija miokarda raaena sa paralelnim i 7 pinhole kolimatorom nismo našli vrednosti za uporedivanje. Testi­ranjem znacajnosti razlike proporcija iz dva uzorka nisu zapažene statisticki znacajne razlike kod izvodenja perfuzione scintigra­fije sa paralelnim i 7 pinhole kolimatorom. No ipak se tomoscintigrafijom uz pomo6 7 pinhole kolimatora i uz kompjutersku obradu dobija više podataka. Postavljanje 7 pinhole kolimatora je vrlo teško i komplikovano, jer nema univerzalne šeme za pozicioniranje. Po mišljenju Vo­gel-a i Kirch-a (6) a i našem dosadašnjem iskustvu, potrebno je oko 1 h za snimanje analizu tomoscintigrafske studije. Zakljucak -Perfuzionu scintigrafiju mio­karda sa paralelnim i 7 pinhole kolimatorom treba uvek raditi u stresu i redistribuciji, sem ako se ne radi o akutnom infarktu, i scintigrafske nalaze uporedivati pre dono­šenja dijagnostickog zakljucka. Na našem materijalu nismo našli znacajnu statisticku razliku ove dve metode jer smo imali visok procenat bolesnika sa dokazanom ishemij­skom koronarnom boleš6u. Nedostatak to­moscintigrafije sa 7 pinhole kolimatorom je teško pozicioniranje i duga analiza studije. Mišljenja smo da tomoscintigrafiju mio­karda treba raditi kod dijagnosticki neja­snih i nerešenih slucajeva, zatim kod bo­lesnika kojima se želi postaviti Ao-Co-by­pass ili ako se želi proceniti funkcionisanje ve6 postavljenog Ao-Co-bypass-a. Abstract PERFUSION SCINTIGRAPHY OF THE MYOCARDIUM WITH PARALLEL ANO 7 PINHOLE COLLIMATOR Maleševic M., Stefanovic Lj., Trifunovic S., Pješivac Z. Myocardial perfusion scintigraphy with 201-T 1 was conducted with the parallel and 7 pinhole collimator in 38 patients. With 7 pinhole colli­ mator the special computer programme was employed by which a reconstruction of the re­ corded study and quantification of 201-T 1 in myocardium was performed. With the parallel collimator the sensitivity was 90 %, specificity 16 %, accuracy 78 % and predictive value 85 %; with the 7 pinhole collimator the sensitivity was 93 %, specificity 33 %, accuracy 84 % and pre­ dictive value 88 %. P > 0,5 for the sensitivity and predictive value and P > 0,2 for the speci­ ficity and accuracy. No significant differrences were observed in conducting myocardial perfu­sion scintigraphy with either parallel or 7 pinhole collimator, although more information was ob­tainable with the latter. Low specificity of the bolhe methods was to a high percentage of pa­tients with established ishaemic coronary di­sease and a small number of patients without the disease. Literatura 1. Cook D., Bailey L., Straus W.: Thallium-201 myocardial lmaging: Apperance of the normal heart. J. Nucl. Med. 17: 583, 1976. 2. Lebowitz E., Greene MW., Fraichild R. et al.: Thallium-201 for medica! use. J. Nucl. Med. 16: 151-155, 1975. 3. Maleševic M., Trifunovic S., Stefanovic Lj.: Perfuziona scintigrafija miokarda sa 201-T 1 u koronarnoj ishemicnoj bolesti. Radiol. lugosl. 15: 359-362, 1981. 4. Maleševic M., Trifunovic s., Stefanovic Lj., Pješivac Z.: Perfuziona tomoscintigrafija mio­karda radena sa 7 pinhole kolimatorom. Med. Pregled (u štampi). 5. Thrall H. J., Resossi R., Kline R., Brady T., Rogere L.: Thallium-201 lmaging for detecion of coronary arthery disease: comparasion of planar and seven pinhole tomographic tehniques. J. Nucl. Med. 20: 70, 1980. 6. Vogel R. A., Kirch D., Lefree M., Steele P.: A new method of multiplanar emmission tomo­graphy using a seven pinhole collimator and an Anger scintillation camera. J. Nucl. Med. 19: 648-654, 1978. 7. Williams D. L., Ritchie J. L., Harp G. D., Caldwell J. H., Hamilton G. W.: In vivo simulation Thallium-201 myocardial by seven pinhole emmis­sion tomography. J. Nucl. Med. 21: 821-828, 1980. Adresa autora: Dr Milica Maleševic, Institut za onkologiju, Zavod za nuklearnu medicinu, Medi­cinski fakultet, 21107 Novi Sad. 34 THE INSTITUTE OF ONCOLOGY, LJUBLJANA TIME RELATED RETICULOENDOTHELIAL FUNCTION IN NORMAL AND TUMOR BEARING RATS Serša G., Krošl G., Rudolf Z., Plesnicar S. Abstract -Authors measured the activity of the reticuloendothelial system (RES) in healthy and tumor bearing rats with subcutaneous fibrosarcoma by the clearance of the radioactive colloid from the abdominal cavity. After the seventh day of incubation the relative activity of the colloid in the liver of the control group was 35 % ± 8 %, in the spleen 2.8 % ± 1.3 % and in the mediastinal nodes 1.6 % ± 1.9 % of the total activity in the animal. Time related accumulation exerted constant accumulation of the colloid in the liver and mediastinal nodes till the seventh day of incubation, while in the spleen the activity remained unchanged. Significantly elevated activity was found in the liver (55 % ± 5.7 % versus 35 % 8 %, p = 0.01) and in the mediasti­nal nodes (4.7 % ± 1.2 % versus 1.6 % 1.9 %, p = 0.01) in tumor bearing rats when compared with the control group, while the activity in the spleen was not significantly changed (2.9 % ± 0.4 % versus 2.8 % ± 1.3 %, p = 0.5). The activity per gramme of the tissue (A/g) of the tumor bearing rats in com­parison to the control group was elevated in the liver (4.4 %/g ± 0.7 %/g versus 2.6 %/g ± 1.4 %/g, p = 0.01), while in the spleen the A/g was de­creased (1.5 %/g ± 0.3 %/g versus 2.6 %/g ± 0.8 %/g, p 0.01). UOC: 616-006.327.04:616.42-072.7:539.163 Key words: neoplasms experimental, fibrosarcoma, reticuloendothelial system, radioisotopes, radiometry, rats Original scientific paper Radiol. lugosl. 18(1) 35-38, 1984 lntroduction -Reticuloendothelial sy­Material and methods -In the experi­stem (RES) has many important functions ment four months old inbred Wistar rats in both physiological and pathological con­were used. Animals were kept in standard ditions (2, 3, 6). The function of this system laboratory conditions and fed ad libitum on has been evaluated mostly by the clearance rat pallets and water. of the injected colloid from the blood and The control group consisted of twenty uptake of the colloid in various organs after healthy rats and the tumor bearing group intravenous injection (4, 5). of fifteen rats with fibrosarcoma. The tumor was transplanted subcutaneously dorsola­ Tumor transplantation in experimental terally by a subcutaneous passage of the animals results in a rapid increase in the tumor which was originally 3-methylchol­weight of the spleen, and changes in RES antrene induced fibrosarcoma. RES activity activity (7, 8, 9, 1 O). Recent data also indi­measurements were performed 30 to 36 cate that the reticuloendothelial phagocytic days after the tumor transplantation, when capacity in rats with different degrees of the mean tumor weight was 31 g ± 19 g intra and extrahepatic tumor load is alter­(range 5.7 g to 69 g). ed (6). The test substance tor the RES function was comercially prepared 198Au colloid (The In our study we tried to evaluate the RES Institute Boris Kidric, Vinca). Animals in the function by measuring the colloid accumu­experiment were injected intraperitoneally lation of different organs in experimental with 0,5 ml colloid solution (activity from animals after intraperitoneal injection of the 7,4 MBq to 18,5 MBq, depending on the in­colloid. The incubation tirne was prolonged cubation tirne). The minimal incubation to seven days in order to evaluate the tirne tirne was 60 minutes and subsequently the related uptake of the colloid and possible animals were killed by cervical dislocation differences in the colloid uptake between after the first, second, fourth and seventh the normal and fibrosarcoma bearing rats. day. Received: January 15, 1984 -Accepted: February 17, 1984 Serša G. et al.· Time related reticuloendothelial function in normal ancl tumor bearing rats Relative activity in different organs (A. M. ± 1 S. D. in %) lncubation tirne liver - spleen mediastinal nodes control tumor control tumor control tumor 60 min. 15 ± 9 10.4 ± 2.7 0.5 ± 0.2 1.3 ± 0.5 0.7 ± 1.3 0.8 ± 0.6 1st day 2nd day 4th day 7th day 21 ± 5 29 ± 8 34 ± 11 35 ± 8 28 + 3.5 27 ± 6 41 + 2 55 ± 6 2.6 ± 1 3 ± 0.6 2.8 ± 1.7 2.8 ± 1.3 3.2 ± 1.8 2.9 ± 1.4 3.2 ± 0.6 2.9 ± 0.4 0.6 ± 0.1 1.1 ± 0.6 2.1 ± 0.9 1.6 ± 1.9 1.5±0.6 2.6 ± 1.8 3.1 ± 1.1 4.7 ± 1.2 Table 1 -Relative activity of different organs (% of the total animal activity in the organ) in control group (Control) and in the tumor bearing rats (Tumor) related to the length of incubation Tabela 1 -Relativna aktivnost razlicnih organov (% celotne aktivnosti živali v organu) kontrolne skupine (Control) in podgan s tumorji (Tumor) v odvisnosti od casa inkubacije Group No. of animals Relative weight (A. M. ± 1 S. D. in %) !iver spleen Controls 20 4.8 ± 0.7 0.36 ± 0.05 Tumor bearing animals 15 4.6 ± 0.6 0.9 ± 0.3 Table 2 -Relative weights of the liver and the spleen of the tumor bearing rats (as % of the total body weight) in comparison to the control group Tabela 2 -Relativna teža jeter in vranice (% ce­lotne teže živali) kontrolne skupine in skupine podgan s tumorji The radioactivity of various organs and total activity of the animals were measured on the scintillation counter (EKCO Electro­nics, type N 559 D). Dissected organs were previously washed by rinse solution in order to remove the colloid that was stuck to the organ, washed, and the activity per gramme (A/g) of the tissue was calculated. Results -The distribution of the colloid injected into the abdominal cavity of the animal was measured in different organs after 60 minutes, one, two, four, and seven days of incubation. Colloid injected into the abdominal cavity remained at first stuck to the abdominal tat and further it was distri­buted into other organs of the rat. The highest radioactivity was detected in the !iver, spleen and mediastinal nodes. In the remaining organs and in the tumor the acti­vity was low, and it was presumed that the activity was caused by contamination and not by uptake (Table 1). Relative weights of various organs were calculated. The tumor bearing rats had significantly elevated relative spleen weight (p = 0.01), while the relative !iver weight in this group was not changed in comparison to the control animals (Table 2). The difference between both groups of animals in uptake of the colloid in the !iver, which became evident after two days of incubation, was further increasing till the seventh day of incubation (p = 0.01 ). No difference in colloid uptake in the spleen could be detected between control and tumor bearing rats, p = 0.5 (Fig. 1). .ELAT!VE TUMOR BEARiNG RATS .CT!V!TY CONTROLS 60 J.% 50 UVER r.o 30 20 10 SPLEEN Tlf>!E - 60 MIN Fig. 1 -The relative uptake of the colloid in liver and spleen (as % of the total body activity) of both experimental groups of animals Slika 1 -Relativna aktivnost jeter in vranice (% celotne aktivnosti) obeh skupin poskusnih živali The A/ g of the !iver was elevated in the tumor bearing rats compared to the normal rats because of the higher relative !iver activity and unchanged relative weight. The difference was significant after the seventh day of incubation (p = 0.01). The tumor bearing rats had significantly decreased Radio!. lugosl. 18(1) 35-38, 1984 _ Serš a G. et al.: Time related reticuloendothelial function in normal ancl tumor bearing rats A/ g of spleen tissue, when compared with control animals, due to elevated relative spleen weight and unchanged colloid up­take, p = 0.01 (Fig. 2). /g Fig. 2 -Time related uptake in the !iver and spleen per gramme of the tissue (A/g) in normal and tumor bearing rats Slika 2 -Aktivnost na gram tkiva v jetrih in vra­ nici (A/g) v obeh poskusnih skupinah živali The colloid was accumulated also in the mediastinal nodes and the uptake was tirne related in both groups of animals. Tumor bearing rats had significantly elevated va­lues of colloid uptake when compared with the control group, p = 0.01 (Table 1). Discussion and conclusion -According to our results !iver colloid uptake in normal rats is completed after two days incubation. In comparison to the control group the tu­mor bearing rats accumulated colloid in the liver without saturation through seven days of incubation. It is presumed that the colloid is accumulated in lysosomes of Kupffer and endothelial cells of the liver (1). These data were confirmed also by our electron micro­graphs. Therefore, it could be predicted that altered activity in the liver of the tumor bearing rats is due to changed activity in previously mentioned cells. Different histo­logical types of tumors influence the RES activity in different ways. According to our results, subcutaneously growing fibrosar­coma is inflcencing the liver RES activity by increasing its capacity to accumulate the colloid. Decreased A/g spleen tissue uptake is the result of rnchanged relative spleen acti­vity and elevated relative spleen weight in tumor bearing rats, compared with control group. In the process of the neoplastic growth spleens of tumor bearing rats en­large due to hyperplasia of the white pulp and increased number of lymphocytes and big mononuclear cells (10). We assume that subcutaneously growing fibrosarcoma exerts in these experimental conditions a supressive ef;ect on the activity of these cells. With this mode of action the tumor exibits its complex influence on the actiyity of RES system in the spleen and in the !iver. In future it would be necessary to inve­stigate the high uptake of the colloid in mediastinal nodes. Probably the colloid is accumulated by lymph influx from the ab­dominal cavity. Higher relative lymph node activity in tumor bearing rats may be a con­sequence of accelerated inflow and sca­venging of the abdominal fluid. Izvlecek AKTIVNOST RETIKULOENDOTELIALNEGA SISTEMA ZDRAVIH PODGAN IN PODGAN S TUMORJEM Serša G., Krošl G., Rudolf Z., Plesnicar S. Avtorji so v raziskavah merili aktivnost retiku­loendotelialnega sistema (RES) v zdravih podga­nah in podganah s podkožnim fibrosarkomskim tumorjem z merjenjem razporejanja vbrizganega koloida v trebušno votlino živali. Po sedmih dneh inkubacije je bilo v jetrih kontrolne skupine iz­merjeno 35 % ± 8 %, v vranici 2.8 % ± 1.3 % in v mediastinalnih bezgavkah 1.6 % ± 1.9 % rela­tivne aktivnosti. V jetrih in mediastinalnih be­zgavkah je relativna aktivnost od prvega do sedmega dne inkubacije stalno narašcala, med­tem ko se relativna aktivnost v vranici ni spre­minjala. Skupina podgan s podkožnim fibro­sarkomom je imela po sedmih dneh inkubacije v primerjavi s kontrolno skupino znacilno povi­šano relativno aktivnost jeter (55 % ± 5.7 % pro­ti 35 % ± 8 %, p = 0.01) in mediastinalnih be­zgavk (4.7 % ± 1.2 % proti 1.6 % ± 1.9 %, p = = 0.01 ), medtem ko v vranici ni bilo znacilnih spre­memb (2.9 % ± 0.4 % proti 2.8 % ± 1.3 %, p = = 0.5). Zaradi povišane relativne aktivnosti jeter skupine podgan s fibrosarkomom je povišana tudi aktivnost, preracunana na gram tkiva orga­ na (A/g), v primerjavi s kontrolno skupino (4.4 %/g ± 0.7 %/g proti 2.6 0/o/g ± 1.4 %/g, p = 0.01). Pri podganah s fibrosarkomom je bila A/g vranice 1.5 %/g ± 0.3 %/g in je bila znacil­no nižja od A/g kontrolne skupine (2.6 %/g ± ± 0.8%/g, p = 0.01). Radiol. lugosl. 18(1) 35-38, 1984 Serša G. et al.: Time related reticuloendothelial function in normal and tumor bearing rats Literatura 1. Bruijn W. C., Schellens J. P. M., van Buit­enen J. M. H., van der Meulen J.: X-ray microana­lysis of colloidal gold labelled lysosomes in rat liver sinusoidal cells after incubation for acid phosphatase activity. Histochemistry 66: 137­148, 1980. 2. DiLuzio N. R., McNamee R., Jones E., Cook J. A., Hoffman E. O.: The employment of glucan­activated macrophages in the enhancement of host resistance to malignancies in experimental animals. In: The macrophage in neoplasia (Fink M. A., ed.), Academic press, New York, 1976 (181-198). 3. Old L. J., Clarke D. A., Benacerraf B., Gold­smith M.: The reticuloendothelial system and the neoplastic process. Ann. N. J. Acad. Sci. 88: 264-280, 1960. 4. Old L. J., Benacerraf B., Clarke D. A., Car­swell E. A., Stockert E.: The role of the reti­culoendothelial system in the host reaction to neoplasia. Cancer Res. 21: 1281-1301, 1961. 5. Ryden S., Strand S. E., Plamer J., Sten­ram U., Haftriim L. O., Persson B.: A scintillation camera technique for measurements of the reti­culoendothelial function -comparison of diffe­rent methods of measuring RES function. Eur. J. Nucl. Med. 7: 16-21, 1982. 6. Ryden S., Bergqvist L., Hafstriim L., Strand S. E.: Reticuloendothelial function in normal and tumor-bearing rats. Measurements with a scin­tillation camera technique. Eur. J. Cancer Ciin. Oncol. 19: 965-970, 1983. 7. Saba T. M., Antikatzides T. G.: Decreased resistance to intravenous tumor celi chalenge during periods of reticuloendothelial depression following surgery. Br. J. Cancer 34: 381-389, 1976. 8. Salky N. K., DiLuzio N. R., Levin A. G., Gold­smith H. S.: Phagocytic activity of the reticulo­endothelial system in neoplastic disease. J. Lab. Ciin. Med. 70: 393-403, i967. 9. Stern K., Duwelius A.: Phagocytosis in liver and spleen of rats with Lewis lymphoma. Cancer Res. 20: 587-591, 1960. 10. Yamagishi H., Pellis N. R., Macek C., Ka­han B. D.: Changes in spleen morphology and lymphoid cells activity during tumor progression. Europ. J. Cancer 16: 1417-1426, 1980. Author's adrress: G. Serša, The Institute of Oncology, Ljubljana, Zaloška 2, 61000 Ljubljana. Radio!. lugosl. 18(1) 35-38, 1984 UNIVERZITETSKI CENTAR ZA MEDICINSKI NAUKI -SKOPJE INSTITUT ZA RADIOTERAPIJA I ONKOLOGIJA UDALJENE METASTAZE KOD KARCINOMA ORGANA GLAVE I VRATA Dimitrovska A., Jovanovski D., Velkov K., Nikolova L., Maneva Lj. Sažetak -U periodu od 1970 do 1980 godine na Institutu za radiologiju i onkologiju u Skopju je hospitalizirano 790 bolesnika sa karcinomom organa glave i vrata. Udaljene metastaze je dobilo 72 (9,1 %) bolesnika. Kod 76 % udaljene metastaze su se pojavile u toku prve godine od pocetka lecenja, a kod 91 %, do kraja druge godine. Najcešca lokalizacija su bila pluca (47 %) i kosti (14 %). O odnosu na lokalizaciju primarnog tumora, najveca incidenca udaljenih metastaza je kod karcinoma epifarinksa, a najmanja kod karcinoma usne šupljine. U zavisnosti od stadijuma bolesti udaljene metastaze su bile najcešce kod bolesnika sa T2 i T3. U odnosu na N nije bilo vecih razlika. Nije bilo udaljenih metastaza u ranam stadiumu (T1No) kao i u veoma uzna­predovalom stadiumu (T4N2 i T4N3). UDC: 616-006.6:611.91/.93:616-006.6-033.2 Key words: head and neck neoplasms, neoplasm metastasis, neoplasm staging Professional paper Radio!. lugosl. 18(1) 39-42, 1984 Uvod -Sa napretkom megavoltažne ra­dioterapije, usavršavanjem hirurških inter­vencija i uvocfenjem polihemoterapije dobi­jaju se sve bolji rezultati u lecenju karcino­ma organa glave i vrata. Time je pitanje udaljenih metastaza kod ove lokalizacije postalo aktuelnije. Ranije se smatralo da su hematogene metastaze retka pojava, ali sa produženjem veka preživljavanja uvidelo se da su one daleko ceš6e. Dok je 1906 godine Grile (4) objavio samo 1 % udaljenih meta­staza na autopsiji, kasniji izveštaji pominju procenat od 5,3-23,9 (1, 2, 9) na klinickom materijalu i 17-57 (3, 6, 7) na autopsiji. U radu prikazujemo ucestalost i lokaliza­ciju hematogenih metastaza kod karcinoma gornjih delova respiratornog i digestivnog trakta na našem materijalu u zavisnosti od lokalizacije i uznapredovalosti primarnog tu­mora i prisustvu regionalnih metastaza. Bolesnici -Od 790 bolesnika hospitali­ziranih u periodu od 1970 do 1980 godine na Institutu za radiologiju i onkologiju u Skop- Rad je citan na XI intersekcijskom sastanku ra­diologa SR Srbije, Bosne i Hercegovine i SR Ma­kedonije, Struga, 10-12 juni, 1982 godine. lju sa primarnim karcinomom organa glave i vrata, najviše ih je bilo sa karcinomom la­rinksa (476) i karcinomom epifarinksa (131). U seriju su ukljuceni i bolesnici sa limfoepi­teliomom. Ve6ina bolesnika je tretirana samo radiološki. 230 bolesnika (29 %) je prethodno bilo operisano. Rezultati -Udaljene metastaze smo našli kod 72 od ukupno 790 slucajeva (9,1 %), (ta­bela 1). Najve6i je procenat udaljenih meta­staza kod karcinoma epifarinksa (23 %), a najmanji kod karcinoma usne šupljine (4%). Vreme pojave udaljenih metastaza je bilo najceš6e u prvoj godini od pocetka lecenja. U toku prvih 6 meseci od pocetka lecenja hematogene metastaze je dobilo 54 % bo­lesnika (tabela 2), a do kraja prve godine 76 %. Samo 6 bolesnika (9 %) je dobilo uda­ljene metastaze posle druge godine. Kod jednog bolesnika sa karcinomom larinksa nadene su pulmonalne metastaze posle 9 godina od pocetka lecenja. Lokalizacija udaljenih metastaza prikaza­ na je na tabeli 3. One su najcešce na plu­ 6ima (47 %), zatim na kostima (14 %). Ve- Received: December 12, 1983 -Accepted: January 30, 1984 Dimitrovska A. et al.: Udaljene metastaze kod karcinoma organa glave i vrata_ Broj Udaljene liki je broj bolesnika sa multiplim metasta­Lokalizacija % zama (15 %). Multiple metastaze smo dobili lecenih .t... najviše kod bolesnika sa karcinomom epi­5,9 farinksa (ukupno 6), zatim kod bolesnika sa 131 Larinks 476 28 Epifarinks 0rofarinks 60 30 7 9,5 larinksa (2). 1 ovde su 8,3 4 hvacena pluca, kosti, zatim udaljene limfo­ karcinomom orofarinksa (3) i karcinomom najcešce bila obu­ 5 Hipofarinks Usna šupljina 50 2 glandule i jetre. Ucestalost hematogenih metastaza u za­visnosti od stadiuma bolesti prikazujemo Tabela 1 -Udaljene metastaze kod karcinoma organa glave i vrata za period od 1970 do 1980 kod 49 bolesnika. Ostali su prethodno ope­Table 1 -Distant metastases in head and neck risani i o njima nemarno podatak o sta­tumor observed during the period from 1970 to diumu bolesti. Na tabeli 4 se vidi da su za­1980 stupljeni svi »T« stadiumi, ali ih je najviše T2 i TJ. U odnosu na »N«, 13 (26 %) boles­Broj % Vreme slucajeva nika nije imalo regionalne metastaze dok ostali imali skoro isti broj Ni, N2 i N3 . 22 0-6 mes. 39 7-12 mes. 16 su 13-24 mes. 11 15 2-5 god. 5 7 Nije bilo bolesnika u TiNo kao i u T4N2 i T4N3 stadiumu. Iznad 5 god. rali posebno za operisane Ukupno 72 100 bolesnike sa karcinomom Pojavu udaljenih metastaza smo analizi­i 1 2 neoperisane larinksa, orofa­ Ukupno 13 11 12 13 Tabela 2 -Vreme pojave hematogenih meta­staza u odnosu na pocetak lecenja Table 2 Time lapse from the beginning of the treatment to the appearance of hematogenous metastases Broj Lokalizacija slucajeva Pluca 34 Medijastinum 2 Pleura 1 Sl